Grupa od deset naših pomoraca, vratila se kasno sinoć u Crnu Goru u okviru programa povratka pomoraca koji sprovode ministarstva unutrašnjih i vanjskih poslova.
Pomorci, koji su plovili za više kompanija, dvojica na teretnim brodovima, a osmorica na stranim kruzerima, doputovali su preko Amsterdama, Frankfurta, Zagreba i Dubrovnika. U Crnu Goru su ušli na Graničnom prelazu Debeli brijeg.
Od izbijanja pandemije novog koronavirusa u Crnu Goru su se o okviru programa koji sprovode ministarstava unutrašnjih i vanjskih poslova vratila 323 naša pomorca.
Crnogorska kinoteka nastavila je sa objavljivanjem serijala kratkih video prikaza crnogorskih gradova kroz vrijeme.
Riječ je o dijelu serijala – Crnogorski gradovi kroz vrijeme.
Ciklus se sastoji od odabranih rijetko viđenih crno-bijelih i kadrova u boji, nastalih tokom nekoliko decenija, uz instrumentale crnogorskih alternativnih bendova.
Polgedajte kako je izgledao Herceg Novi dok je Ćiro tutnjio sadašnjim Šealištem, dok je fićo išao preko trga Nikole Đurkovića i time nije kršio propise ….
Crna Gora je sve bliža tome da postane država u kojoj nema korone (corona free destinacija), nakon što ni juče nisu registrovani novi slučajevi COVID-19, a broj oboljelih ostao na jedan.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje su završile analizu 47 uzoraka, među kojima nije bilo novih slučajeva infekcije COVID19. Trenutno oboljelih od COVID19 je i dalje jedan, i to u Gusinju”, navodi se u saopštenju IJZCG.
Prvi slučajevi koronavirusa registrovani u Crnoj Gori prije više od dva mjeseca, a u međuvremenu su se inficirale 324 osobe, od kojih se oporavilo 314.
Od posljedica koronavirusa umrlo je devet ljudi, a u ovom slučaju, prema podacima sa sajta coronainfocg.me, nema hospitalizovanih pacijenata, a pod nadzorom je 1.291 osoba.
Kada je u pitanju rodna struktura oboljelih, to su u većem broju slučajeva bili muškarci – 181, a najveći broj inficiranih bio je starosti od 40 do 59 godina. Koronu je imalo i 24-oro djece starosti do devet godina, a još 35-oro od 10. do 19. godine.
U dijelu koji se tiče načina inficiranja, više od 80 odsto slučajeva je zaraženo od kontakata, nepoznato je u malo više od 10 odsto, a ostatak su takozvani indeksni slučajevi.
Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić istakao je juče doprinos službenika policije u sprečavanju daljeg širena koronavirusa.
“Policijski službenici pokazali su da su na visini zadatka, da su kadri da odgovore svim izazovima, da svojim profesionalnim i požrtvovanim radom ulivaju povjerenje građanima i da se na policiju uvijek možemo osloniti”, kazao je Nuhodžić, saopšteno je iz MUP-a.
Istakao je i da su oni prvi dočekali crnogorske državljane iz inostranstva na granici, da su danonoćno vodili računa da se poštuju mjere, odgovarali na pozive i pitanja građana i pružali pomoć.
Iz UNICEF-a je juče saopšteno da sedam od 10 građana Crne Gore prepoznaje medijsku pismenost kao najefikasniji način borbe protiv dezinformacija koji se odnose na koronavirus.
Njihovi mladi reporteri provjeravali su tačnost informacija o koronavirusu koje se objavljuju na društvenim mrežama i u medijima. Ukazali su da bi građani, kada čitaju i dijele informacije o koronavirusu, trebalo da koriste zvanične izvore informacija kao što su UNICEF, Svjetska zdravstvena organizacija, Institut za javno zdravlje i Ministarstvo zdravlja.
Muzej grada Perasta od skoro je moguće je posjetiti i virtuelno.
Kako je za Radio Kotor kazala direktorica Opštinske javne ustanove ,,Muzeji” (OJU) Slađana Mijanović, na ideju da virtuelnu turu uvrste u ponudu, došli su proteklih mjeseci, kada su muzejske jedinice bile zatvorene za javnost zbog situacije izazvane koronavirusom.
,, Posjetioci sajta OJU Muzeji ili neke od stranica na društvenim mrežama, u prilici su sada da sa svog kompjutera ili telefona uđu u zdanje palate Bujović. Uz pregled info tačaka, mogu pogledati izložbene prostorije, stalnu postavku Muzeja grada Perasta, zaviriti u vitrine i približiti se eksponatima, kao i pročitati nešto više o kulturnom blagu koje čuvamo”- istakala je Mijanović.
Kako dalje navodi, virtelna tura predstavlja dio kulturnog naslijeđa na jedan savremen i muzeološki način, te svjedoči da kultura u ovo doba korone nije nestala, već je samo počela da koristi dostupna i pogodna sredstva komunikacije poput interneta.
,,U okolnostima pandemije koronavirusa, vodeći se uputstvima Nacionalnog kooradinacionog tijela, jedno vrijeme smo obustavili programsku djelatnost i težište stavili na ostale poslove vezane za muzeologiju i ostale muzejske djelatnosti. Bili smo zatvoreni za javnost i prinuđeni da blago muzeja publici predstavimo virtuelno, putem interneta. To su svakako načini kojima su pribjegli i svijetski muzeji u doba pandemije. Vjerujemo da će ova virtuelna tura privući posjetioce da posjete Muzej grada Perasta i uživo, nakon prestanka opasnosti od koronavirusa”- zaključila je Mijanović.
Ako nas je ičemu naučila pandemija koronavirusa, to su barem dvije činjenice (i to kad izuzmemo onu najvažniju, da je zdravlje na prvom mjestu).
Prva je da je jako loše što smo dopustili da nam turizam ima tako ogromni udio u BDP-u, previsokih 20 posto jer je previše podložan nizu utjecaja kojima ne možemo upravljati.
U svijetu (polu)zatvorenih granica i atmosferi straha da će se koronavirus vratiti,naši su apartmani i hoteli prazni, a drastičan pad prihoda od turizma povukao je za sobom cijeli niz uslužnih djelatnosti. Drugo: kad su nam u ožujku propisali ‘izolaciju’ prva stvar koju smo napravili jest bilo gomilanje zaliha hrane. Panično smo se bojali da ćemo ostati gladni jer trošimo daleko više hrane nego je proizvedemo.
Suočili smo se s činjenicom da je i trgovinski promet bio (polu)paraliziran, a bolno smo ovisni o uvozu. S druge strane, oko nas su hektari i hektari zapuštenih površina, neobrađeni vrtovi i polja po cijeloj Dalmaciji.
I što su ljudi instinktivno prionuli raditi kad nam je ograničilo kretanje i zatvorilo tržnice? Počeli su uređivati davno zapuštena polja, kupovati sadnice, uređivati vrtove i okućnice kao nikad ranije.
Izmjenjivale su se informacije o poljoprivredi, na društvenim mrežama nikle su virtualne tržnice, a potražnja za zdravom, domaćom hranom s OPG-ova bila je veća od ponude. Ljudi pričaju da je jedan Splićanin preorao travnjak uz bazen i posadio pome… Ukratko, poljoprivreda je opet u modi!
Vinogradarstvo i hortikultura
U takvom novom ozračju, lanjska revitalizacija studija Mediteranska poljoprivreda na Sveučilištu u Splitu pokazala se kao vizionarski postupak. Studij se u Splitu izvodio i prije desetak godina, ali je zbog visokih troškova bio stavljen u mirovanje.
U međuvremenu se pretvorio u pravi sveučilišni studij i to onaj koji se bavi poljoprivrednim kulturama s dugom poviješću u Dalmaciji, a najistaknutiji su vinogradarstvo i maslinarstvo.
Preddiplomski sveučilišni studij Mediteranska poljoprivreda izvodi se kao redoviti studij čiji je nositelj Sveučilište u Splitu i ima dva smjera: prvi je vinogradarstvo i vinarstvo, a drugi smjer je hortikultura koja se primarno bavi voćarstvom, s naglaskom na maslinarstvo, povrćarstvo i cvjećarstvo.
Kako nam kaže voditelj Studija mediteranske poljoprivrede doc. dr. sc. Leo Gracin, upisna kvota za iduću akademsku godinu bit će im 30 studenata.
Studij traje šest semestara, odnosno tri godine, kroz 180 ECTS-a, a stječe se akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer mediteranske poljoprivrede smjer hortikultura ili vinogradarstva i vinarstva (univ. bacc. ing. agr.). ing. agr.).
Nakon završetka studija, tvrdi docent Gracin, njihovi će studenti postati kvalificirani profesionalci sposobni identificirati, analizirati i rješavati probleme u poljoprivredi.
Ovisno o odabiru predmeta naučit će i primijeniti znanja i vještine u hortikulturnoj ili vinogradarsko-vinarskoj proizvodnji i plasmanu proizvoda, voditi računa o sigurnost i kvaliteti proizvoda, obavljati poslove u području poljoprivrede prvenstveno u proizvodnim firmama, ali i u tijelima lokalne uprave, državnim institucijama…
Puno praktične nastave
Maslina – foto Pixbay
Požele li nakon treće godine studija nastaviti svoje obrazovanje, i to će im biti omogućeno.
Već iduće godine na Sveučilištu u Splitu namjeravaju uvesti diplomski studij poljoprivrede, a studenti mogu nastaviti obrazovanje i na drugim sveučilištima koja imaju diplomske studije iz područja biotehničkih i srodnih znanosti.
Ono što je jako bitno, studij sadrži puno praktične nastave, konkretno polovica nastave je praksa, i naslanja se na brojne nastavne baze, poput glavne- Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, ali i renomiranih tvrtki u poljoprivrednoj proizvodnji (iz vinarstva su to npr. Jako vina na Braču, Saint hills na Pelješcu i Vinarija Grabovac u Prološcu).
Studentima se nude i brojni interesantno izborni predmeti poput “Uređenje krajobraza”, “Ruralni turizam” i “Mediteranska hrana”.
– Studenti će kroz moderan pristup upoznati nove tehnologije, savladati osnovna ekonomska znanja te kroz iskustvo rada u vodećim tvrtkama iz tog područja steći praktična znanja. Naš obrazovni cilj je integracijom znanosti, tehnologije, inženjerstva i fundamentalnih znanja pružiti snažno, višestruko, sveobuhvatno i praktično znanje iz poljoprivrede i proizvodnje hrane, dvije stvari ključne za očuvanje života i budući razvoj kako u ruralnim prostorima tako i na području cijele Hrvatske.
U središtu pažnje nam je proizvodnja hrane, iskorištavanje potencijala autohtonih biljnih vrsta, razumijevanje fizioloških i biokemijskih odgovora biljaka na čimbenike stresa uzrokovane sve češće prisutnim klimatskim ekstremima, edukacija o inovativnim tehnologijama uzgoja s ciljem očuvanja okoliša, zaštite i održivog korištenja prirodnih resursa te prepoznavanje i zaštita krajolika kao kulturne baštine – nabraja voditelj studija docent Gracin.
Što kažu oni koji su završili studij?
Brojna pozitivna svjedočanstva prvih generacija završenih studenata Mediteranske poljoprivrede, dostupna su na Facebook stranici Mediteranska poljoprivreda Split – UNIST. Svoju priču tamo je, među ostalima podijelila i Antonija Radić, koja je, kako kaže, Mediteransku poljoprivredu upisala iz male znatiželje, velike ljubavi prema prirodi i velike želje za drugačijim fakultetom – želje da kao osoba bude drugačija.
Evo njezine priče:
– Dan danas, 10 godina nakon upisivanja Mediteranske poljoprivrede, svaki put kada kažem da sam studirala agronomiju, svi uvijek čuju ekonomiju. Drugačije rijetko. U moru tih ekonomija, prava i sličnih, zašto ne upisati faks gdje ima 30-ak studenta na godini, gdje u sklopu terenske nastave obilaziš naše divne vinograde i maslinike i gdje na kraju generacije ne izađe novih 200 ljudi istog zvanja. Ne trebam posebno objašnjavati što gore navedeno znači za samu kvalitetu studiranja, izgradnju tebe kao osobe i na kraju, najvažnije, tvoju budućnost.
Pelješac – Vina Skaramuca vinogradi Skaramuca
Mene je preddiplomski studij Mediteranske poljoprivrede dalje odveo u Zagreb gdje sam diplomirala na Agronomskom fakultetu, smjer Melioracije. Pred kraj diplomskog studija odlazim u Španjolsku u sklopu programa razmjene studenata. U tih par mjeseci sam shvatila koliko poljoprivredna proizvodnja može biti velika, ozbiljna i zanimljiva. Nakon povratka u Split pronalazim posao u struci u privatnoj firmi Biotechnicon d.o.o. gdje sam radila 2 godine kao kontrolor za organsku poljoprivredu. Organska poljoprivreda je zadnjih godina veliki trend kako u svijetu tako i u Hrvatskoj pa posla nije nedostajalo. Tijekom obilaska različitih OPG-ova i upoznavanja mnogo vrijednih ljudi u meni se polako budila želja za vlastitom proizvodnjom, želja za stvaranjem nečeg novog jer mogućnosti je na tisuće.
U međuvremenu odlučujem posjetiti “najpoljoprivredniju” zemlju na svijetu Novi Zeland. Tamo širim svoje vidike, dobivam razne ideje i sada je samo na meni gdje, što i kako.
Ja ne volim kolotečinu, ali volim raznolikost u onome što radim i nove izazove. Ja sam takva, mene je Mediteranska poljoprivreda odvela raznim putevima koji su me izgradili kao osobu i doveli tu gdje jesam. I nije moglo bolje!
Broj krađa plovila i motora je 2019. jasno opao. Istovremeno je policija uspjela da pronađe više ukradenih jahti i čamaca nego ikad ranije.
Širom Evrope je prošle godine ukradeno 9% manje sportskih čamaca nego godinu dana ranije. Čime je u poslednjih skoro četiri godine zabilježen pad krađa od 40%.
Najveći broj ukradinih plovila prvi put nije pronađen u samoj Njemačkoj nego u Crnoj Gori: 10 motornih čamaca, 2 jedrilice, 3 jetski i 7 motora u vrednosti od 1,2 miliona eura. U Crnoj Gori su prošle godine u okviru jednog projekta EU izvršene dvije velike akcije kontrole plovila.
Još veći je pad krađa motora na plovilima: 2018. je u Njemačkoj ukradeno 988 a prošle godine za 20% manje: 795, čime je za poslednje tri godine broj krađa motora pao za čak 45%.
Ove cifre je nedavno objavio Kompetenc-Centar za brodski kriminal (KBK) podređen policiji u Konstancu, prenose Primorske novine.
Foto Boka News
Za pozitivni razvoj situacije je zaslužan značajan pad krađa u sjevernim i istočnim njemačkim saveznim državama, što je posljedica tamošnjih uspjeha u istragama uz mnogobrojna hapšenja. U južnim savezim državama su poslednje tri godine zabilježene marginalne promene u broju kriminalnih radnji: Bavarska i Baden odvajkada imaju jasno puno manje krađa u maritimnom sektoru.
Sveukupna šteta u Njemačkoj je po navodima policije za 2019. iznosila negdje oko 6,5 miliona eura.
Istovremeno je KBK za 2019. konstatovao najveći broj ikad pronađenih sportskih čamaca i motora od kad kao jedinica postoje. Samo jedna od pronađenih motornih jahti je vrijedna oko 3 miliona eura.
U saradnji sa policijom širom Njemačke i sa 12 evropskih zemalja se uspjelo naći puno ukradenih plovila: 12 sportskih čamaca, 3 jetskija, 99 motora sa čamaca i 15 prikolica za čamce u vrijednosti od 6,2 miliona eura (2018: 5,1 milion eura). Za skoro 20 godina od postojanja jedinice su pronađena plovila u vrijednosti od preko 42 miliona eura.
Ostali pronalasci ukradenih maritimnih dobara su raspoređeni na 12 evropskih susjeda Nemačke. A u Tajlandu je nađen jedan ukradeni njemački katamaran u vrijednosti od 770.000 eura.
List The New York Times ispunio je naslovnicu nedjeljnog izdanja imenima ljudi koji su umrli od koronavirusa.
Svi uobičajeni tekstovi, fotografije i crteži zamijenjeni su popisom imena i izvadaka osmrtnica u znak sjećanja na umrle dok se SAD približava “mračnoj prekretnici” od 100.000 žrtava koronavirusa.
Pomoćnica grafičkog urednika Simone Landon rekla je da su ona i njezini kolege shvatili da i među “njima samima kao i u široj javnosti postoji mali umor od podataka”.
Stranicu je sastavio novinar koji je putem mrežnih izvora pregledavao osmrtnice i obavijesti o smrti te sastavio popis od gotovo 1.000 imena, navodi se u toj najavi u subotu.
Kratki odlomci preneseni iz osmrtnica te navedeni na naslovnici daju osjećaj “jedinstvenosti svakog izgubljenog života”, uključujući “Alan Lund, 81, Washington, dirigent s najčudesnijim uhom ” i “Theresa Elloie, 63, New Orleans, poznata po izradi cvjetnog nakita”.
SAD ima 1,6 milijuna slučajeva zaraze koronavirusom, prema Sveučilištu John Hopkins. Trenutno SAD ima najviši broj smrtnih ishoda povezanih s koronavirusom na svijetu.
Balearski otoci u Španjolskoj gube zbog epidemije koronavirusa inozemne goste u nautičkom turizmu koji s jedrilicama odlaze u Hrvatsku gdje nema strogih mjera za suzbijanje zaraze, pišu u subotu španjolske novine El Mundo.
U tekstu pod naslovom “Hrvatska peca u vodama Balearskih otoka“ novine ističu kako neke multinacionalne kompanije premještaju flote na hrvatsku obalu, također popularnu nautičarsku destinaciju.
Godinama je španjolsko otočje u Sredozemnom moru bilo središte nautičkog turizma s izuzetnim rastom broja jedrilica.
Stranci su rado jedrili oko Mallorce, Ibize, Menorce, Formentere i Cabrere što je u gospodarstvo tih otoka ulijevalo desetke milijuna eura svakog ljeta. Ondje je registrirano više od 350 kompanija usmjerenih na tržište srednje Europe.
No kompanije koje iznajmljuju jedrilice srednje veličine, a ne velike jahte, ovih dana su zabrinute zbog učestalih poziva klijenata.
“Zovu nas kako bi otkazali ili odgodili rezervacije do iduće godine. Šteta je brutalna. Potpuno smo paralizirani“, rekao je eMaría Jimenez, glasnogovornik kompanija koje iznajmljuju jedrilice.
Otkad je u Španjolskoj uvedeno izvranredno stanje 14. ožujka, na Balearskim otocima je zabranjena plovidba, putovanja između provincija te dolazak inozemnih turista. Osobe koje dođu iz inozemstva, a trenutno su to samo španolski studenti ili radnici, moraju biti 14 dana u samoizolaciji.
Zbog toga je nastao novi fenomen, da turisti “prelaze glavnom konkurentu, Hrvatskoj”, navodi El Mundo.
Neke multinacionalne kompanije premještaju jedrilice na hrvatsku obalu i u oglasima navode kako “u Hrvatskoj nema karantene od 14 dana“.
Potpredsjednica vlade Teresa Ribero rekla je u četvrtak u razgovoru za španjolsku agenciju EFE kako bi strani turisti mogli početi dolaziti u srpnju kada zdravstvena situacija u zemlji bude povoljnija.
Španjolska je među najpogođenijima europskim zemljama s 235.000 oboljelih i 28.630 umrlih od covida-19.
Iz kotorske lokalne samouprave najavljen je skori završetak projekata očuvanja kulturne baštine, a do 13. jula očekuje se i završetak pothodnika koji će povezivati rivu i Stari grad.
Radovi na pothodniku idu svojim tokom, pa se očekuje da će se završetak radova poklopiti sa Danom državnosti. Predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović je najavio i okončanje radova na šetnjici od citadele do Ljetnje pozornice.
“Šetnjica je u završnoj fazi sa svim mobilijarom, radi se na zelenim površinama, kao i klupama i rasvjeti. U toku su konzervatorski radovi, odnosno, uređenje šetnice od Gurdića do same citadele. To će biti jedna nova ponuda grada Kotora, i jedan drugačiji pristup svemu onome što nam je ostavljeno u naslijeđe”, poručio je prvi čovjek Kotora.
Kotor
Da lokalna samouprava ulaže sredstva u projekte rekonstrukcije i očuvanja kotorske kulturne baštine saglasan je i direktor Direkcije za uređenje i izgradju Kotora Zoran Mrdak.
“Poslije ovih aktivnosti slijede aktivnosti po pitanju održavanja kulturne baštine. Ulažemo velika sredstva, pravimo velike projekte i posvjećujemo veliku pažnju sanaciji gradskih bedema”, rekao je Mrdak.
Prema njegovim riječima, slijede i projekti sanacije ugroženih djelova zidina, sa analizama šetne staze.
“Pravimo sve buduće projekte, vodimo računa o čistoći bedema, njihovoj restauraciji. Mnogo ulažemo jer je u pitanju gradsko jezgro, naša kulturna ostaviština”, kazao je on.
Povodom Evropskog dana parkova, u nedjelju, 24. maja, besplatan je ulaz u svih pet crnogorskih nacionalnih parkova.
Direktor JPNPCG Elvir Klica rekao je da je lijepo vrijeme i besplatan ulaz u svih pet nacionalnih parkova privukao veliki broj građana.
“Mnogi su iskoristili Dan nezavisnosti 21. maj, kao i 22. maj Međunarodni dan biodiverziteta da provedu u prirodi. Sa ublažavanjem širenja pandemije, kako kod nas, tako i u regionu, mi u Nacionalnim parkovima Crne Gore očekujemo, pored domaćih posjetilaca, uskoro i posjetu regionalnih”, kazao je Klica.
European Day of Parks #ParksForHealth
Svake godine EUROPARC federacija sa sjedištem u Njemačkoj, međunarodna organizacija koja okuplja parkove prirode i nacionalne, a čiji su član i JPNPCG, organizuje brojne promotivne, ekološke i edukativne aktivnosti. Ove godine Evropski dan parkova obilježava se online i pod sloganima #ParkoviZaZdravlje i Zdravi Parkovi, Zdravi Ljudi.
“Edukatori NPCG putem online poruka podsjetiće javnost o vrijednostima parkova Crne Gore, i ukazati na značaj njihove zaštite i očuvanja za postojeće i buduće generacije”, poručuju iz Nacionalnih parkova.
NP Biogradska Gora – Biogradsko jezero – foto Boka News
Evropski dan parkova proglasila je Federacija nacionalnih parkova Evrope EUROPARC s ciljem skretanja pažnje javnosti na značaj zelenih područja. Taj datum je odabran kao sjećanje na proglašenje prvih evropskih nacionalnih parkova, odnosno devet nacionalnih parkova u Švedskoj, 24. maja 1909. godine.
“Podsjećamo svi posjetioci nacionalnih parkova Crne Gore u obavezi su da se pridržavaju svih privremenih mjera i preporuka Ministarstva zdravlja”, zaključuju u NPCG.
