Opština Tivat će učini sve da ova turistička sezona bude dobra, kazao je prvi čovjek grada Siniša Kusovac. U naredne dvije, najviše tri godine trebalo bi, kaže Kusovac, da bude kompletiran projekat izgradnje bulevara od 4,2 km.
Kusovac je naveo da je TO Tivat već dala preporuke za ovu sezonu. Spremni su, kaže Kusovac, turistički vaučeri u dijelu otkazivanja i ponovnog zakazivanja dolazaka.
Planirana je, navodi, i on-line komunikacija sa gostima i hotelima u Evropi i svijetu.
Ugostitelji rade, hotel Regent je otvoren, a i ostali će biti otvoreni uskoro.
“Mi se pripremamo kao da će biti najbolja sezona i daćemo sve od sebe da tako bude”, kazao je Kusovac.
Projekat izgradnje bulevara u Opštini podrazumjeva izgradnju saobraćajnica od 4,2 km, sa tri kružna toka.
Tivat kružni tok Seljanovo
“Dva kružna toka su završena, treći je u završnoj fazi i unarednih 15 do 20 dana i on će biti finaliziran. Od septembra krećemo u faznu izgradnju”, kazao je Kusovac, gostujući u Jutarnjem programu TVCG.
Projekat je vrijedan oko 10 miliona eura, od čega je Vlada Crne Gore učestvovala sa četri miliona eura.
“U naredne dvije, najviše tri godine trebalo bi da bude kompletiran projekat bulevara kroz Tivat od 4,2 km”, naveo je Kusovac.
Najavio je i da će do 10. juna biti otvoren Centar za djecu sa smetnjama u razvoju.
Stvoreni su, kaže Kusovac, i svi usovi da Tivat naredne godine dobije gradsko pozorište.
Ističe i da su sportski tereni u Donjoj Lastvi u završnoj fazi.
“Iskreno se nadam da će u narednom mjesecu to biti završeno, potrebno je još postaviti vještačku travu i ogradu”, naveo je Kusovac.
Uprava civilnog zrakoplovstva u Srbiji zabranila je u utorak slijetanje aviona crnogorske nacionalne kompanije na beogradski aerodrom, piše srbijanski dnevnik Blic.
Blic navodi da je odluka da se avionima Montenegroairlinesa ne dozvoli slijetanje u Beograd u zračnu luku Nikola Tesla rezultat reciprociteta jer je vlada Crne Gore u ponedjeljak najavila otvaranje crnogorskih granica za više država, među kojima nema Srbije.
U obrazloženju ove odluke, do koje je došao Blic, piše između ostalog da je državljanima Srbije onemogućen ulazak u Crnu Goru, dok s druge strane crnogorski državljani mogu bez problema ući u Republiku Srbiju.
„Imajući navedeno u vidu, princip reciprociteta u kretanju putnika između dvije države je ozbiljno narušen, što neposredno utiče na reciprocitet u obavljanju redovnog zračnog prometa”, stoji u obrazloženju koje navodi Blic.
Odluka srbijanskih vlasti stupa na snagu u srijedu, pa je u zračnu luku u utorak navečer sletio avion crnogorske kompanije sa 115 crnogorskih studenata, i oni će, kako navodi Blic, moći ostati u Srbiji.
Crnogorski premijer Duško Marković u ponedjeljak je najavio da će Crna Gora 1. juna otvoriti granice za zemlje koje imaju najviše 25 aktivnih slučajeva na 100 tisuća stanovnika, a na tom popisu nema Srbije.
Takva najava izazvala je oštre reakcije u Srbiji, pa je premijerka Srbije Ana Brnabić pozvala stanovnike te zemlje da ne ljetuju u Crnoj Gori, a šef srbijanske diplomacije Ivica Dačić rekao je da je potez vlasti u Podgorici „smiješan i besmislen čin“.
Crna Gora je prije dva dana postala prva korona-free država u Europi, a vlasti te zemlje najavile su da će proglasiti kraj epidemije kada 28 dana uzastopno u toj zemlji ne bude potvrđen nijedan novi slučaj zaraze koronavirusom što se očekuje 2. juna.
Debeli brijeg - Crnogorski pomorci i brodsko osoblje povratak u CG - foto S.K
1 od 6
Crnogorski pomorci i brodsko osoblje povratak u CG - foto S.K
Crnogorski pomorci i brodsko osoblje povratak u CG - foto S.K
Crnogorski pomorci i brodsko osoblje povratak u CG - foto S.K
Crnogorski pomorci i brodsko osoblje povratak u CG - foto S.K
Crnogorski pomorci i brodsko osoblje povratak u CG - foto S.K
Debeli brijeg - Crnogorski pomorci i brodsko osoblje povratak u CG - foto S.K
Crnogorski pomorci i brodsko osoblje koji su jutros kruzerom Carnival Breeze uplovili u dubrovačku luku Gruž večeras su stigli na Debeli brijeg. Jedna grupa će u 14 -to dnevni karantin u Igalo, a druga u Ulcinj. Svih 48 pomoraca bili su ukrcani na kruzerima britansko-američke kompanije Carnival Cruise Lines.
Sretni i zadovoljni što su napok stigli kući, naši pomorci se nadaju da će biti što kraće u karantinu, jer su, kako kaže Saša Perišić iz Herceg Novog, proveli 72 dana u karantinu na matičnom brodu i bili su negativni na test na korona virus.
“Jako sam sretan što sam došao doma, poslije osam mjeseci koliko sam bio ukrcan na kompaniji Carnival Cruise Lines. Nije bilo lako, od pojave korona virusa, ali smo se dobro držali. Osim sa kolegama iz Crne Gore, družili smo se, koliko su dozvoljavale mjere epidemiloga, i sa pomorcima i brodskim osobljem iz svih bivših YU republika”, kaže Saša. Priznaje da poneko i nije mogao da izdrži pritisak izloacije i neizvjesnosti pa su imali i dva samoubistva brodskog osoblja – jednog državljanina Mađarske i jedne Ukrajinke.
Nemanja Tadić iz Sutomora u januaru se ukrcao na brod na Floridi na kome je radio u galeriji slika. Tokom izloacije najteža mu je bila neizvjesnost. Uprkos teškoćama koje je prošao zbog korona virusa, Nemanja ne namjerava da odustane od navigavanja. “Vjerujem da ćemo već u septembru ponovo moći da plovima, a ja ću biti spreman”, poručuje Nemanja.
Crnogorski pomorci i brodsko osoblje povratak u CG – foto S.K
Andrea iz Sutomora ukrcala se u septembru na kruzer i polovinom aprila isticao joj je ugovor. Ona je na Bahame došla sa Floride. Malo je razočarana što će morati u karantin, jer kaže da su i do sada bili u strogim mjerama izolacije, a niko od njih nije imao simptome korona virusa.
Novljanin Nenad kaže da su prije tri sedmice krenuli sa Bahama, došli do Engleske gdje su bili otkazani svi letovi, kao i u Španiji i Italiji pa su došli u Dubrovnik. Osim 48 pomoraca i brodskog osoblje iz Crne Gore, na brodu kapaciteta 3.700 putnika bilo je 1.100 državljana Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije, Srbije, Italije, Bjelorusije i Bugarske.
Britansko-američka kompanija “Carnival Cruise Lines”, koja u svojoj floti ima 24 broda, najveći broj kruzera usidrila je na Bahamima, odakle su se naši pomorci, ali i drugi državljani ukrcali na Carnival Breeze i nakon tri sedmice plovidbe stigli u Dubrovnik gdje je obavljen proces repatrijacije prema uputstvima hrvatskih epidemiologa.
Izuzetno slabo interesovanje građana obiježilo je danas centralni okrugli sto koji je u postupku javne rasprave o nacrtu Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu Glavnog sistema za irigaciju golf terena u kompleksu Luštica Bay, priređen u zgradi Opštine Tivat.
Elaborat je uradio Institut za istraživanja i razvoj u oblasti zaštite na radu iz Podgorice, a primjedbe i sugestijena taj dokument primaju se do 28.maja kada se završava proces javne rasprave. Najznačajnije karakteristike Elaborata i samg projekta juče su učesnicima okruglog stola predstavili Željko Spasojević i Milutin Dragutinović, članovi autiorskog tima koji je radio taj dokument. Prema riječima Dragutinovića, nakon sagledavanja svih karakteristika projekta i načina na koji će se on realizovati, zaključeno je da izgradnja sistema za navodnjavanje budućih golf terena na Luštici neće imati značajnije negativne uticaje na životnu sredinu ili lokalno kulturno-istorijko nasleđe.
Prema projektu iza kojeg stoji investitor turističkog rizorta Luštuca Bay, kompanija Luštica Development iz Tivta, za irigaciju (navodnjavanje) komplesa šampionskog golf igrališta sa 18 rupa koje se proteže na preko milion kvadrata u tom kompleksu, kao i brojnih zelenih povrpina u okolnim naseljima i hotelima, gradiće se kompleksan sistem pumpi, potisnih vodova i cjevovoda za zalivanje zelenila u ukupno tri faze, na 14 katastarskih parcela u katastarskim opštinama Radovili, Nikovići i Gošići.
Budući da je ovo predio bez prirodnih vodoizvorišta, sva voda za navodnjavanje golf terena će se prema projektu, uzimati na izlasku iz dva postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – velikog PPOV za Tivat i Kotor na Klačini, odnosno manjeg PPOV za sam kompleks Luštica Bay na Luštici. Ta voda mora da zadovolji važeće standarde čistoće da se kao tehnička, može bezbjedno koristiti za zalivanje zelenih površina, odnosno ispustiti u prirodu. Dodatno, prečišćena voda uzeta sa ispusta PPOV Tivat-Kotor prema Traštama, će se kako se juče čulo na okruglom stolu, dezinfikovati tretiranjem UV zračenjem prije nego što se iskoristi za navodnjavanje terena.
Za navodnjavanje će na samim golf terenima biti napravljena i dva manja vještačka jezera na istoku i zapadu koja imaju karakter tzv. kompenzacionih bazena, a sistem za irigaciju ima zadatak da preko pumpnih stabica, kompeznacionih komora i potisnih cjevovoda, transportuje prečišćenu vodu iz PPOV-a do vještačkih jezera. Sistem je projektovan da zadovolji potrebe za navodnjavanjem cijelog golf terena koji se u periodu maksimalnih potreba za vodom, procjenjuje na 2.500 kubika dnevno. Pri tome će se iz zapadnog vještačkog jezera preko pumpne stanice maksimalno dnevno trošiti 814 kubika vode za navodnjavanje visočijih zona terena , te još 557 kubika koje će za navodnjavanje nižeg dijela terena iz ovog jezera oticati prirodnim padom. Uz istočnog vještačkog jezera maksimalno će se dnevno za zalivanje zelenila u kompleksu Luštica Bay pumpati 1.129 kubika vode.
Inače, procjene su da će pored 2.500 kubika dnevno za zalivanje trave na gof terenima, ubuduće trebati i 1.627 kubika vode dnevno za navodnjavanje svih ostalih zelenih površina u cijelom kompleksu Luštica Bay, pa će se realizacija izgradnje cijelog ovog irigacionog sistema odvijati kroz tri faze.
Prva faza podrazumijeva izgradnju pumpne stanice u tzv. Gornjem selu Luštica Bay-a koja prepumpava vodu uzetu nakon ispusta iz tivatsko-kotorskog PPOV-a, internog PPOV Luštica Baya kao i sakupljenu kišnicu iz atmosferske kanalizacije u ovom dijelu kompleksa. Ta pumpna stanica će biti kapaciteta 4.500 kubika dnevno, a od nje do mjesta gdje će se formirati istočno vještačko jezero, gradiće se potisni cjevovodo promjera 280 milimetara i dužine skoro jedan ipo kilometar.Predviđena je i izgradnja potisnog cjevodova manjeg profila za irigaciju zelenih zona u Gornjem selu, dužine 1.410 metara.
Predstavnik Luštice Development Marko Ristanović je juče mešutim nagovijestio da bi se pored ove, istovremeno mogla raditi i Faza II koja podrazumijeva infrastrukturu za tzv. glavni zahvat vode sa ispusta PPOV Tivta i Kotora i njeno „podizanje“ pumpanjem kroz cjevovod sa kote nadmorske visine od 30 metara, do nadmorske visine od 90 metara u Gornjem selu, ali da će to zavisiti od konačne odluke investitora koliki dio od ukupnog golf terena od 18 rupa će se graditi u narednih godinu-dvije.
Zbog nepredviđenih geotehničkih uslova, a u cilju obezbjeđivanja dodatne stabilnosti objekta, u toku je izmjena glavnog projekta izgradnje javne garaže i mješovitog centra na Trgu maršala Tita u Herceg Novom.
“Izvođač radova je obavijestio nadzor da nije u mogućnosti da izvodi radove po postojećem projektu zato što je nakon otvaranja iskopa sa južne strane zaključeno da geomehanička svojstva tla ne odgovaraju projektom predviđenim parametrima. Institut za građevinarstvo kao nadzorni organ je zato ustvrdio da je potrebna promjena kote fundiranja za 3 metra, o čemu je i sačinjen izvještaj”, saopšili su iz lokalne uprave.
Izmjenom projektne dokumentacije poredviđena je izgradnja dodatne podzemne etaže, za koju je investitor odlučio da će biti iskorišćena kao garaža. “Na taj način će se, kroz ovu neophodnu izmjenu glavnog projekta, dobiti dodatna parking mjesta, tako da bi trebalo da u konačnom javna garaža raspolaže sa oko 200 parking mjesta”, naveli su iz Opštine Herceg Novi.
Revizijom projekta biće smanjena kvadratura poslovnih sadržaja, tačnije neće ih biti u dijelu prema zgradi Opštine, što će u konačnom uticati na izgled gornjeg dijela objekta, na način da će novi trg u nivou Njegoševe ulice biti širi i prostraniji.
Iizgradnja javne garaže – foto S.Kosić
Na osnovu izvještaja nadzornog organa, ovlašćena firma je uradila i projekat zaštite temeljne jame . U toku je šipovanje terena koje će, kako tvrde iz lokalne uprave, omogućiti ne samo zaštitu temeljne jame već i dodatnu stabilizaciju oklonog terena koji je i u prethodnom periodu bio problematičan. Ovi radovi, koji nisu bili prvobitno predviđeni, a neophodni su za uspješnu realizaciju cjelokupnog projekta, koštaće oko 600.000 eura.
Podsjećamo da je 18. marta počela izgradnja mješovitog centra u čijem će sastavu biti javna garaža, trg i poslovni sadržaji.
Garaža je zbog niveleta terena i racionalne upotrebe prostora organizovana kroz tri etaže sa polunivoima. Bilo je planirano je da nakon završetka radova korisnicima bude dostupno oko 150 parking mjesta. Projekat je izradio Građevinski fakultet iz Podgorice, a radovi su povjereni kompanij “Briv construction”. Nadzor nad izgradnjom ovog projekta vrši kompanija “Ing-invest”.
Investitor projekta čija je vrijednost 3,2 miliona eura je Opština Herceg Novi, a izmjenom projekta neće biti povećana cijena izgradnje javne garaže i mješovitig centra, tvrde iz lokalne uprave.
Iizgradnja javne garaže – foto S.Kosić
U javnosti su se čule kritike da je projekat počeo u vrijeme neizvjesne ekonomske situacije u opštini, ali i u cijeloj zemlji, da se izgradnjom javne garaže neće dobiti značajno veći broj parking mjesta , ali i da će negativno biti izmjenjene vizure tog dijela grada.
Do kraja godine dodatnih 450 parking mjesta
Parking studija za Herceg Novi, koju je prije tri godine izradila Agencija za izgradnju i razvoj grada pokazala je da je Herceg Novom neophodno 8.160 parking mjesta, a da Parking servis sada obezbjedjuje samo 1.500 mjesta i isto toliko kojima raspolažu privatnici.
Iz lokalne uprave je prije nekoliko mjeseci saopšteno da bi do kraja godine grad trebalo da dobije dobiti dodatnih 450 parking mjesta- koji bi bili izgrađeni u Meljinama pored “Volija”, ispod semafora na Toploj i u dijelu kompleksa planiranog za izgradnju Autobuske stanice u Igalu.
Hotel Regent Porto Montenegro u istoimenom nautičko-turističkom centru u Tivtu, otvoriće svoja vrata početkom juna, a Crna Gora granice za građane zemalja Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Poljske, Češle, Mađarske, Albanije i Grčke.
“Činjenica da od 24.maja nemamo ni jedan registrovan slučaj oboljelih od korona virusa te da smo Corona free destinacija je veliki uspjeh za ovako malu zemlju a svi su izgledi da nas dani dijele do proglašenja kraja epidemije. Najava otvaranja granica je izuzetna vijest te se radujemo opadanju broja oboljelih u ostalim državama koja su nam glavna emitivna tržišta te u skladu sa tim i otvaranju granica u skoroj budućnosti. Prve goste planiramo dočekati prvoj sedmici juna, a tačan datum otvaranja biće ubrzo saopšten. Izuzetno je što su Aerodromi Crne Gore već otvoreni za saobraćaj privatnih aviona te se nadamo i uskorom uspostavljanju redovnog avio prevoza”- izjavio je danas Kai Dieckmann, generalni menadžer hotela Regent.
Ovaj hotel ranga pet zvjezdica u susret i po otvaranju, primjenjivaće unaprijeđene mjere održavanja i higijene.
“Pripadnost renomiranom Regent Hotels & Resorts lancu hotela odnosno IHG grupaciji obavezuje nas na kontinuiranu primjenu izuzetno visokih međunarodnih standarda higijene, održavanja i dezinfekcije kao i pravila, propisa i zakona Crne Gore u navedenim domenima. Već postojeće normative ćemo unaprijediti i insistirati na novom nivou zaštite zdravlja posjetilaca, gostiju i zaposlenih uz korištenje zaštitne opreme (maski, rukavica te dezinfekcionih sredstava) koja će biti dostupna na svakom koraku unutar hotela. Primjenjujemo propisane mjere Nacionalnog koordinacionog tijela, te će svaka nova mjera biti implementirana dosljedno”- pojasnio je Dieckmann.
Avio-kompanija EasyJet objavila je red letenja, a obnova avio-saobraćaja je planirana za 15. jun, kada će sa desetak britanskih aerodroma poleteti avioni ka 12 destinacija u Španiji, Portugalu, Švajcarskoj i Francuskoj.
Veći broj letova do više destinacija i država biće uspostavljen od jula, kada se očekuje i povratak ove kompanije u cio region, prenosi Aviatica.
EasyJet će uspostaviti saobraćaj i ka gradovima u našem regionu gde je letio i ranije. Od 1. jula se očekuje se početak letova do Tivta, Dubrovnika, Ljubljane, Pule, Zadra, Splita i Prištine.
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor povodom 21. maja Svjetskog dana kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj, a u okviru obilježavanja proslave Dana nezavisnosti Crne Gore, 21. maja organizovala je konkurs likovnih i fotografskih radova na temu „Kulturno naslijeđe – izvor kreativnosti“. Odazvala su se djeca i mladi iz Crne Gore, koji su svojim crtežima i fotografijama oživjeli bogato kulturno naslijeđe naše zemlje.
Tim povodom danas su ispred kotorskog Kulturnog centra uručene nagrade najboljima.
Na likovnom konkursu za uzrast do 6 godina treće mjesto osvojila je Kristina Mirković, drugo Vanja Mirković i prvo Dunja Radović. Specijalne nagrade za učešće u navedenoj uzrasnoj kategoriji dobili su Danilo i Sofija Mirković.
Na likovnom konkursu za uzrast od 6 do 10 godina treće mjesto osvojila je Andrea Božović, drugo Mehmed Medo Nikezić i prvo Staša Martinović.
Na fotografskom konkursu za djecu od 11 do 15 godina treće mjesto pripalo je Lazaru Popoviću, drugo Nikolini Nikolić i prvo Nikoli Kovaču.
Na fotografskom konkursu za mlade od 15 do 30 godina treće mjesto osvojio je Duško Vukčević, drugo Milena Popović i prvo Jovana Mračević.
Nagrade su uručile ispred Kulturnog centra direktorica Tatjana Miljenović i Aleksandra Tomović, urednica programa za mlade i jedna od autorki izložbe.
Nagrađeni
„Pristigli radovi su adekvatno odgovorili zadatoj temi i pokazali da kultura ne poznaje granice, prostorne i vremenske prepreke. Kultura opstaje i kulturno naslijeđe je svjedok postojanja čovječanstva. Bez kulture identitet blijedi. U prilog tome ostaje upamćena priča da je za vrijeme Drugog svjetskog rata jedan od ministara u Čerčilovoj vladi predložio da se novac namijenjen kulturi prebaci u ratni budžet na šta je premijer Vinston Čerčil rekao: A šta ćemo onda da branimo? Odbranom kulture branimo sebe u vremenu, stvarajući vječnost“ – napisala je između ostalog u katalogu koji prati ovu izložbu istoričarka umjetnosti Ksenija Stanković, jedna od autorki izložbe.
Direktorica Miljenović zahvalila se prisutnima na učešću na konkursu Kulturnog centra.
Nagrađeni
„Puno mi je srce kada vidim mlade ljude koji žele da se bave kulturom. Nadam se da će među vama biti budućih umjetnika, te da ćemo imati tu čast da i ubuduće u galerijama Kulturnog centra izlažemo vaše radove“ – poručila je Miljenović.
Izložbu crteža i fotografija na temu „Kulturno naslijeđe – izvor kreativnosti“ svi zainteresovani mogu pogledati od danas do petka 29. maja, u terminu od 9 do 14 sati u Staklenoj galeriji JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor.
Kruzer “Carnival Breeze” britansko-američke kompanije “Carnival Cruise Lines”, na kojem su postupku repatrijacije 675 pomorca, uplovio je u utorak ujutro u dubrovačku luku Gruž, kao odredišnu luku za postupak repatrijacije pomoraca u matične države.
Osim Hrvata, na brodu kapaciteta 3700 putnika su i pomorci i brodsko osoblje iz Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije, Srbije, Italije, Bjelorusije i Bugarske. Oni će po iskrcaju biti u svoje domovine prevezeni charter letovima ili autobusima, a prema uputstvima epidemiologa. MUP će obaviti formalnosti pregleda dokumenata.
Dolasku kruzera “Carnival Breeze”,koji je u dubrovačku luku Gruž zbog promjene plana plovidbe i ne pristajanja u Italiji uplovio dan ranije od najavljenog, prethodio je “Carnival Magic”, koji je 20. svibnja iskrcao oko 760 pomoraca.
Zbog ograničenja uzrokovanih pandemijom koronavirusa, pomorci diljem svijeta već mjesecima imaju problem sa smjenama i povratkom u domovinu.
Procjenjuje se kako je oko osam tisuća hrvatskih pomoraca tako ‘zapelo’ po oceanima diljem svijeta.
NVO „Miholjski zbor“ iz Tivta oštro je danas protestovala zbog „ponašanja organa reda“ u identičnim situacijama -privođenja gonjogrbaljskog paroha, oca Mijajla Backovića od strane kotorske i tivatske policije, odnosno nesankcionisanja nijednog od učesnika „patriotskih auto kolona“ kojima je na bokelskim cestama proslavljan Dan nezavisnosti.
Backović je priveden kasno u noći između 12. i 13. maja nakon što je sa više desetina vjernika Mitropolije crnogorsko-primorske iz Tivta, Kotora, i Budve, bio u organizovanoj koloni automobila koji su se vozili između tih gradova, u znak protesta zbog dešavanja 12.maja u Nikšiću i hapšenja vladike Joanikija i sveštenika MCP tog dana. Backović je te noći šest sati zadržan na „informativnom razgovoru“ u kotorskoj policiji, a iz „Miholjskog zbora“ danas su ocijenili da za takvo postupanje policije prema svešteniku „nije postojalo nikakvo zakonsko opravdanje“, a ukazali i na različite aršine u odnosu policije prema građanima u događajima u Boki 12.maja, odnosno prilikom proslave Dana nezavisnoti 21.maja.
Ističu da je „samo osam dana pred Dan nezavisnosti kada je pravoslavni živalj iz Boke, proslavljajući u litiji automobilima najvećeg svetitelja sa prostora Crne Gore – Svetog Vasilija Ostroškog, priveden i zadržan do ranih jutarnjih sati, bez ikakvog obrazlođenja paroh grbaljski Mijajlo Backović“.
„Sve mjere koje je propisao NKT su ispoštovane od strane učesnika, a i pored toga su organi reda u više navrata zaustavljali kolonu na putu do Budve, kršeći jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na slobodu kretanja. Kao i u mnog prilika do sada, pokazano nam je da se zakon u Crnoj Gori selektivno sprovodi i da postoje građani i povlašćeniji građani od ostalih. Zar demokratija ne nudi za sve jednake aršine i slobode koje su garantovane poveljom UN-a ?
Proslava Dana nezavisnosti 21. maj 2020.
Proslavu Dana nezavisnosti u Tivtu i širom Crne Gore obilježila su brojna kršenja zakona. Tuče u Nikšiću, pucanje iznad glava tih istih oragna reda u Tivtu, okupljanje vie od 100 građana na jednom mjestu i pozivi vodećih ljudi Kotora na okupljanje. Postavljamo pitanje da li je iko od izgrednika zbog toga priveden i procesuiran. Ako nije, pitamo zašto to nije učinjeno i da li će se zakon sprovesti jednako nad svima“- saopštili su iz „Miholjskog zbora“.
Ističu da sve o čemu su govorili kada su u pitanju auto-kolonaške proslave Dana nezavisnosti u Tivtu i Kotoru, „mogu potkrijepiti snimcima, slikama i drugim dokaznim materijalom“.
„Očekujemo stoga, reakciju organa reda. Ostajemo privrženi jednom geslu: neka zakon bude jednak za sve!“- zaključuje se u saopštenju „Miholjskog zbora“.
