Porto Montenegro očekuje jahte čiji vlasnici smatraju da je Crna Gora radila dobar posao sa koronom

Flajer Vlade CG o najnovijim mjerama u marinama

Ohrabruje činjenica da Vlada Crne Gore razmatra pažljivo kontrolisan program ponovnog otvaranja poslovanja bisnisa, kako bi se održala ekonomija u zemlji, što je posljedica dobrog upravljanja mjerama za suzbijanje virusa posljednjih mjeseci.

Tako su iz Porto Montenegra prokomentarisali najnovije mjere Nacionalnog koordinacionog tijal za speiječavanje širenja zaranih bolesti, a koje je preksinoć odlučilo da ukine zabranu uplovljavamja jahti u crnogorske marine i luke, što je bila na snazi od sredine marta.

Po novim mjerama, omogućeno je kontrolisano otvaranje marina uz poštovanje mjere samoizolacije, što znači da jahte koje budu u njih uplovljavale iz inostranstva, moraju ostati 28 dana na vezu, a za to vrijeme njihova posada i druga ukrvcama lica ne smiju izlaziti sa plovila, već biti u samoizolaciji “uz preduzimanje mjera zdravstveno-sanitarnog nadzora od strane nadležne zdravstvene ustanove, u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore, a na osnovu rješenja zdravstveno Sanitarne inspekcije”.

Zakupac ili koncesionar luke nautičkog turizma – marine i trgovačke luke otvorene za međunarodni saobraćaj, Bar, Budva, Kotor, Luka Kumbor – Portonovi i Tivat (Gat I i Gat II) kojoj je po o vim mjerama NKT-a, odobren prihvat stranih plovnih objekata u samoizolaciju, obavezan je da preduzima mjere za sprečavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog koronavirusa, na osnovu preporuka Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

“Prema našem razumijevanju, svaka marina koja prihvata dolazak brodova, prema najnovijoj odluci NKT-a, mora sprovoditi stroge postupke nadzora i upravljati svakim pojedinačnim dolaskom broda u uskoj konsultaciji sa nacionalnim pomorskim i zdravstvenim institucijama, što će učiniti i Porto Montenegro.” – kazao je senior PR i marketing menadžer komanije Adriatic marinas – Porto Montenegro iz Tivta, Danilo Kalezić.

Prema njegovim riječima, brojni vlasnici jahti i kapetani, njihovi klijenti čiji su brodovi trenutno u vodama drugih zemalja država Mediterana, “prepoznali su da je Crna Gora dobro reagovala na pandemiju koronavirusa, što ih dodatno uvjereva u visok stepen zdravstvene sigurnosti u našoj zemlji.”

“Oni takođe smatraju da dobro upravljanje situacijom ima za rezultat šire benefite, poput činjenice da neće biti većih ometanja u nabavkama osnovnih dobara i usluga u Tivtu. Uz sve to, nije floskula da naši klijenti pamte gostoprimstvo svojih domaćina iz Crne Gore, brige i ličnog pristupa koje kao Tivat i Boka nudimo svojim posjetiocima.”- istakao je Kalezić koji očekuje da se uskoro neke od tih jahti i pojave u Porto Montenegru.

On je dodao da menadžment tivatskog nautičko-turističkog centra svoje partnere, vlasnike stanova, jahti i goste kontinuirano informiše o “pozitivnim aktivnostima koje se tokom pandemije sprovode u Boki.”

Porto Montenegro

“Vjerujemo da će oni, kao profesionalci u svom poslu, dobro znati da je razdoblje samoizolacije odgovorna i potrebna mjera za održavanje sigurnosti stanovnika zemlje koju žele da posjete i mjera koja ima dugoročni benefit kako za desitinaciju koju biraju, tako i za njih same. Oni takođe dobro znaju da će Crna Gora koju vole biti tamo i kad im prestane izolacija, odnosno kad putovanje u druge gradove ponovo postane moguće.”- istakao je Kalezić podvlačeći  da ne treba smetnuti sa uma ekonomske koristi kontrolisanog dolaska većih jahti u Tivat – od pružanja konsijerž usluga, servisa, nabavke i sličnih uvezanih lokalnih manjih biznisa koje tradicionalno angažuju veći brodovi, kao i značajan broj ljudi, uglavnom članova posade, koji su, “kao i uvijek, lojalni potrošači u lokalnim prodavnicama i podržavaju male biznise.”

“U samoizolaciji je to kroz narudžbine i isporuku, a kasnije i lično, nakon što se smanje mjere socijalne distance u zemlji.”- optimističan je Kalezić.

UČINI MU ĆEIF, POSAO MU NE ZAVRŠI

Poznavaoci prilika u nautičkom turizmu i jahtingu ipak, većinom sumnjaju da će najnovije mjere NKT-a ovako kako su sada postavljene, učiniti da u naše marine ponovno počne dolaziti iole značajniji broj jahti iz inostranstva.

Naime, rema mišljenu više naših sagovornika ovakvo otvaranje marina za dolazak jahti u kommbinaciji sa zadržavanjem aktuelne potpune zabrane međugradskog saobraćaja u Crnoj Gori te daljim držanjem katanca na ugostiteljskim i uslužnim objektima, teško da u ovom trenutku može privući nekog stranog nautičara dasa  svojom jahtom dođe u Crnu Goru.

“Nerelano je očekivati da će neko iz bijeloga svijeta, pohitati da jahtom dođe u Crnu Goru da bi onda 28 dana bio zatvoren na vlastitom brodu i sa njega samo gledao Porto Montenegro, Portonovi, Kotor ili Bar. Ako i bude takvih slučajeva, poslaće samo neka čarter firma ili vlasnik koji čarteruje brod, jahtu sa posadom da ovdje odrade karantin, u vrlo, vrlo tankoj nadi da će možda ljeti i biti neke skoromne čarter sezone na Jadranu, pa da mu onda brod i posada eventualno, budu spremni za unajmitelja. No, budući da će ako išta od turizma i bude narednih mjeseci, sve države će primjenjivati karantinske mjere koje su prosto nespojive sa uobičajenim čarter biznisom u jahtingu, skoro je izvjesno da i takvih slučajeva neće biti.”- smatra jedan od sagovornika iz agencija koje se bave pružanjem ili posredovanjem u pružanju usluga jahtama. On tvrdi da je najnovija mjera NKT-a, sa stanovišta komercijalnih interesa ovog dijela turističke privrede Crne Gore, jednaka efektu narodne poslovice “Učini mu ćeif, posao mu ne završi”.

Simović: Ako savladamo drugu fazu, od 18. maja otvaranje kafića, plaža, tržnih centara…

1
Simović

Pred nama su dani kada moramo slušati struku, poručio je na konferenciji za novinare potpredsjednik Vlade i predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela Milutin Simović.

Od 4. maja biće omogućen rad prodavnica, zanatskih radnji, servisa, frizerskih i kozmetičkih salona, fitnes centara, knjižara, stomatoloških ordinacija, auto-škola, rent-a-car usluga, muzeja i galerij, kazao je predsjednik NKT Milutin Simović.

Ako se uspješno savlada druga faza, Simović je najavio da će treća faza ublažavanja početi 18. maja a četvrta 1. juna.

Ako se uspješno savlada druga faza, Simović je najavio da će treća faza početi 18. maja.

“Obuhvatiće otvaranja restorana, kafića, hotelskih terasa, plažnih barova, plaža i tržnih centara”.

Četvrta faza bi počela 1. juna i u njoj bi bio uspostavljen drumski, željeznički i plovni, gradski i međugradski saobraćaj uz odgovarajuće mjere zaštite.

Simović je kazao da je važno ispuniti šest ključnih ciljeva, među kojima je da se širenje infekcije drži pod kontrolom i da se nastavi sa značajnim testiranjem, praćenjem izolacija i praćenjem kontakata. Potrebno je posebnu pažnju voditi i o zdravstvenim objektima i domovima za stare i drugim ranjivim kategorijama.

Potrebno je uspostaviti i jasno propisane preventivne mjere na svakom radnom mjestu, poručio je Simović, ali i maksimalno smanjiti rizik unosa virusa iz drugih država.

Simović je naglasio i važnost punog angažovanja svih građana.

Simović je uputio saučešće porodicama koje su izgubile svoje najbliže u epidemiji koronavirusa.

On je poželio brz oporavak svima koji su na bolničkom i kućnom liječenju.

Vojska Crne Gore evakuisala iz Prištine tri zaražena hrvatska vojnika

0
KFOR Priština

Crnogorsko ministasrtvo obrane saopštilo je da je Vojska Crne Gore evakuisala u subotu iz Prištine tri hrvatska vojnika i jednog službenika crnogorskog ministarstva obrane, koji su bili stacionirani u misiji KFOR-a na Kosovu, nakon što je testiranjem utvrđeno da su pozitivni na koronavirus.

“Svi su dobrog i stabilnog zdravstvenog stanja, a liječenje će nastaviti u svojim državama”, navodi se u saopštenju crnogorskog ministarstva obrane, u kojem je također navedeno da će hrvatski vojnici u subotu biti prevezeni helikopterom crnogorskog zrakoplovstva do Splita.

Saopštili su i da ova akcija predstavlja još jedan dokaz da je Crna Gora posvećen i pouzdan partner svim saveznicima, te „da je uvijek uz svoje i vojnike partnerskih zemalja, pa će tako biti i kada god se za tim ukaže prilika”.

Lazaret u Meljinama

Lazaret u Meljinama – arhiv

U interesu prometa i trgovine na obali Bokokotorskog zaliva vrlo rano su zaživjele ustanove koje su se bavile kontrolom pomorske i sanitetske aktivnosti. Lazareti kao zdravstvene ustanove nalazili su se u lukama ili njihovoj neposrednoj blizini i služili su za kontrolu i zadržavanje zaraženih ili od zaraze sumnjivih brodova, posade, putnika i robe.

Lazaret u Meljinama pored Herceg Novog izgrađen između 1728 i 1732 godine, u vrijeme mletačke uprave našim krajevima,  bio je jedan od najbolje organizovanih i najdjelotvornijih  ustanova te vrste. Mletačke vlasti imale su namjeru da od Herceg Novog stvore veći trgovački cenar kao konkurenciju Dubrovniku, pa je zato trebalo podići reperezentativni lazaret za pomorsku i karavansku trgovinu šireg južnog područja . Iako se Kotor tome protivio, obarazlažući to nepodesnošću Herceg Novog s navigacijske osnove, Venecija je ipak bila odlučila žrtvovati ranije privilegije i tradicije Kotora koje je imao zbog postojanja lazareta u tom gradu.

Odluku o otvaranju Lazareta u Herceg Novom, odnosno u Meljinama 1732. godine,  donio je Senat u Veneciji. Od tada je   zabranjena kontaminacija brodova u bilo kom mjestu Dalmacije I Boke, izuzev u lazaretima u Splitu I Herceg Novom ( Meljinama)

“Meljinski lazaret vrlo je kvalitetno koncipiran i sagrađen kompleks, realizovan u najboljoj maniri mletačkog graditeljstva svoga vremena. Lazaret je bio zamišljen kao reprezentativna građevina, čije je pročelje trebalo imati stilske karakteristike barokne epohe, s arkadama u prizemlju središnjeg dijela i monumentalnim vanjskim stubištem s obje strane, do prostorija na spratu u kojim je bilo sjedište priora. Međutim, u realizaciji projekta, pored drugih manjih odstupanja, odustalo se od reprezentativne fasade centralnog dijela, a stubište je izgrađeno u dvorištu, vjerojatno iz sigurnosnih razloga, kao i druga stubišta i ulazi”, napisao je dr Ilija Lalošević u njegovom djelu Lazareti u Boki.

Prije početka zidanja novog lazareta izvršeni su obimni pripremni radovi i uređenje terena, nabavk e materijala i dovođenje vode sa Savine posebno napravljenim kanalom. Prema nekim dokumentima prilikom gradnje lazareta mletačke su vlasti odnijele sav isklesan kamen koji je bio pripremljen za gradnju velike manastirske crkve u baroknom stilu, o čemu svjedoči žalba monaha iz 1732. godine u  hercegnovskom arhivu.

prof. dr Ilija Lalosevic

Lalošević navodi da je kompleks bio  sa svih  strana okružen visokim kamenim ogradnim zidom. Izvorno je imao samo jedan ulaz kontrolisan s morske strane,a drugi bočni, pomoćni, otvoren je tokom radova na obnovi 1767. godine i do njega se dolazilo mostom preko kanala ispunjenog vodom. S kopnene strane na uglovima su dvije stražarske kule. Iz glavnog dvorišta s česmom na sredini komuniciralo se s bočnim, gdje su s jedne strane bili zaraženi, a s druge sumnjivi putnici i roba. U centralnom dvorištu, u blizini česme, je kapela posvećena sv. Roku, a na suprotnoj strani od glavnog ulaza nalazio se veliki bazen s vodom koji je služio za potapanje i čišćenje zaražene odnosno sumnjive robe.

A za raskuživanje robe polovinom 18 vijeka korišćeni su so, ostika ( sirće) dim i vatra, tamjan, bobice od smreke, katran.

“Kroz vodu i so ispirala se domaća i divlja perad (živa i zaklana), te svi četvoronožci, jaja, vosak i metal. Svinjsko meso raskuživalo se vatrom, a pismene pošiljke i papir dimom. Svježe meso se moglo unositi u grad samo ako je bilo zaklano u prisustvu sanitetskog organa”, zapisao je Maksim Zloković u njegovom radu “Zdravstvene ustanove u hercegnovskom kraju za vrijeme mletačke republike”.

Lazaret danas

Putnici su morali imati zdravstveni list ( teskeru) sa kojom su se prijavljivali karantinskom uredu. Ali I u to vrijeme bilo je falsifikata dokumenata sanitetske službe.U arhivskim spisima ostalo je zabilježeno da  su kapetan luka Kamenarović iz Dobrote, Antun Grabar iz Perasta i Matija Đurović zvani Grilo odgovarali jer su otplovili sa falsifikovanim  dokumentima.

Teret sa prispjelih brodova bilježio se komad po komad i ako nije bio iz sumnjivih krajeva izdavalo se uvjerenje o nastavku plovidbe.

Zdravstveni kolegij koji je bio osnovan 1.juna 1735 godine, između ostalog,  registrovao je dolazak i odlazak svakog broad, izdavao i kontrolisao zdravstvene isprave , intervenisao u slučaju sumnje na zarazu i vodio računa o pravilnom izdržavanju karantina brodova, posade, putnika i robe.

Hercegnovski Lazaret i zdravstveni kolegij nastavili su nesmetano raditi i poslije pada Mletačke republike, samo je austrougarska uprava izvršila neke izmjene kako bi propise prilagodila njihovim zakonima.

Lazaret je ukinut 1934. godine. Od tada su ga koristile vojne vlasti,a jedno vrijeme bio je I dječije odmaralište.

Kapela Svetog Roka

Sveti Roko ikona

U krugu prostranih zgrada i skladišta postojala je kapelica sv. Roka od samog ustanovljenja lazareta da bi zadovoljila duhovne potrebe onih koji su baravili u njemu.

Sveti Roko, ili kako ga još nazivaju Roh iz Monpeljea, je katolički svetac koji je dobio popularnost kao zaštitnik od kuge .Samo u Italiji podignuto mu je u čast oko 3.000 crkava, kapela i oratorija. Sigurno najpoznatija je u Veneciji koju  je oslikao Tintoreto. Najačešće ga  prikazuju sa psom.

Unutrašnjost kapele u Meljinama, izgrađene u 18. vijeku, u više navrata je prefarbana, počevši od doba Austrougarske, zatim Kraljevine SHS potom i Jugoslavije. Slikar Nino Radoš bio je zadužen za obnovu oslikanih dijelova kapelice.

Slika Svetog Roka iz kapele u Meljinama  koja je restaurirana prije 11 godina, veličine 135 sa 80 cm, rad nepoznatog majstora iz 19. vijeka,  sada se nalazi u crkvi Svetog Jeronima u Herceg Novom.

Solidna gradnja

Meljinski lazaret jedan je od najbolje očuvanih objekata mletačke arhitekture u Boki Kotorskoj. U Državnom arhivu u Veneciji za njega postoji izuzetno bogata dokumentacija o gradnji, desetak projekata, crteži izvedenog stanja i adaptacija, kao i brojni troškovnici, predmjeri, predračuni

“Lazaret je građen od lokalnog kamena vapnenca, dijelom već ranije pripremljenog za gradnju velike crkve obližnjeg manastira Savine.  Budući da je lazaret građen praktično na samoj obali, posebna pažnja posvećena je izradi temelja. Pored uobičajene tehnike gradnje temelja u kvalitetnom malteru od crvenice („terra rossa“), ovdje su, sudeći po sačuvanim planovima, primjenjivani i šipovi. .Najbolja potvrda kvaliteta ove građevine je njezino korištenje do današnjih dana.

Lazaret Meljine – foto Boka News arhiv

U potresu 1979. godine nije pokazao značajnija oštećenja, što je prava rijetkost s obzirom na njegovu starost, veličinu, lokaciju u blizini morske obale i velika oštećenja okolnih objekata”, ističe dr Lalošević.

 Negativan odnos prema graditeljskoj baštini

Kompanija Imperio Holdings u Meljinama  u kompleksu bivšeg Lazareta izgradila je uksuzan turistički kompleks sa marinom .

“Kroz proces adaptacije u potpunosti su uništeni ili uklonjeni gotovo svi autentični elementi: skinute su i odnesene grede drvene međuspratne i krovne konstrukcije, izrađene pretežno od kvalitetne borovine – ariša, skinut je stari crijep kanalica – „kupa“, obijene su izvorne fuge od vapnenog maltera i zamijenjene novim cementnim, demontirani su pločnici od đuričkog kamena itd. Na ovaj je način integralno i autentično sačuvano kulturno dobro po ukusu i potrebama investitora pretvoreno u svojevrsnu ljušturu, gotovo kulisu. Pri tom nije iskorištena čak ni šansa da se kulturno dobro adekvatno istraži i prouči te da se nalazi in situ usporede s podacima iz bogate povijesne dokumentacije”, tvrdi dr. Lalošević.

 Lazaret na Toploj

Stari hercegnovski lazaret bio je sagrađen u samom gradu, ispod manastira sv. Antona, jugozapadno od kule Burovića, na putu prema Toploj (i danas se taj lokalitet u Herceg-Novom zove Lazaret), nakon potpisivanja Karlovačkog mira (1699.), kojim su Mlečani potvrdili granice osvojenih područja, odnosno legalizirali vlast nad osvojenim teritorijama.

Lazaret na Toploj  radio je tri decenije, ali je zbog klizišta doživio oštećenja, pa se zbog toga, ali I zbog  nepodesnosti dugotrajnog siderenja u tom dijelu zaliva, pristupilo izgradnji lazareta u Meljinama.

/S.Kosić/

Predsjednik Opštine Herceg Novi donirao platu

3
Katić i Đurović

Izazovi borbe sa pandemijom korona virusa teški su i nesvakidašnji, kako za pojedinca, tako i za građanstvo kao kolektiv, a na prvoj liniji fronta, uz medicinsko osoblje su humanitarni radnici – volonteri opštinske organizacije Crvenog krsta Herceg Novi. U znak zahvalnosti i ličnog doprinosa, predsjednik Opštine Stevan Katić donirao je svoju mjesečnu zaradu Crvenom krstu, uz poruku volonterima da je odricanje za potrebe socijalno ugroženih, starih i nemoćnih, u vremenu pandemije čin humanosti na kojem svi trebamo biti zahvalni.

U posjeti volonterima danas su bile i potrpedsjednica Danijela Đurović i savjetnica predsjednika Tamara Vujović, koje su ukazale na veliki značaj volonterskog tima i opštinske organizacije Crvenog krsta kao centra za humanitarni rad. Dobra komunikacija, predan rad i entuzijazam, kvalitetne su pretpostavke uspješne saradnje lokalne samouprave i organizacije koja brine o egzistencijalno ugoženom dijelu stanovništva, poručeno je tokom razgovora sa volonterima i predstavnicama Crvenog krsta Herceg Novi, Mirom Krsmanović i Milicom Kovačević.

Predsjednik Katić poručio je da je zadovoljan organizacijom rada i efikasnošću Crvenog krsta u našem gradu.

-Otkad je počela pandemija, svi su bili na visini zadatka. Oni su pomagali starima i bolesnima, socijalno ugroženima, podijeljeno je više stotina paketa pomoći, hrane, ljekova i namirnica, a veliku i nesebičnu pomoć pružili su i tokom trajanja karantina u Igalu. Uradili su značajne stvari za koje smo im svi dužni reći veliko hvala, poručio je predsjednik Katić.

Donacija mjesečne zarade predstavlja skroman doprinos aktivnostima organizacije Crvenog krsta Herceg Novi, kazao je predsjednik Opštine i dodao da je siguran da će biti upotrebljena na pravi način.

Prema riječima programske koorinatorke Crvenog krsta Crne Gore, Milene Šćekić, opštinske organizacije širom zemlje u ovom trenutku imaju blisku saradnju i visok stepen razumijevanja i podrške lokalnih vlasti. Sa Opštinom Herceg Novi je taj odnos na zaista zavidnom nivou, koja je svoje resurse stavila na raspolaganje Crvenom krstu, dodala je Šćekić.

Sekretarka opštinske organizacije Herceg Novi Mira Krsmanović istakla je da se gotovo dva mjeseca vode intenzivne aktivnosti sa volonterima i Opštinom Herceg Novi, koja je početkom pandemije pomogla donacijom sredstava za nabavku osnovnih životnih namirnica. Naglasila je i da su do sada pomogli preko 650 porodica, a donacije su stigle i od Turističke organizacije Herceg Novi, turističkih agencija i preduzetnika.

Belgija kreće sa popuštanjem mera od 4. maja

0
Belgija – Street Art kao podrška zdravstvenim radnicima u belgijskom gradu Wetterenu

Belgijska vlada je najavila ublažavanje mera ograničenja donetih zbog pandemije korona virusa u tri faze od 4. maja,a kako su naveli očekuje se da se od početka juna život donekle vrati u normalu.

Odluka je doneta nakon maratonskog sastanka Vlade Belgije, koji je trajao više od osam sati. U obraćanju javnosti u petak, 24. aprila, kasno uveče, belgijska premijerka Sophie Wilmes je najavila da će se za implementaciju svake faze dodatno odlučivati nakon analize situacije sa pandemijom korona virusa.

Nošenje maske, pogotovo u javnom saobraćaju, postaje obaveza za odrasle osobe.

Izvesnim trgovinama koje prodaju tkanine i nekim kompanijama biće dozvoljeno ponovno otvaranje već 4. maja, ali pod uslovom da ispoštuju mere fizičkog distanciranja, dok se pod istim uslovima očekuje otvaranje svih prodavnica od 11. maja.

Belgijska vlada je planirala postepeno otvaranje školskih ustanova, počev od 18. maja s time da će se u školi vratiti samo oni đaci koji su u “važnim razredima” poput prvog i poslednjeg razreda osnovne škole i poslednjeg razreda srednje škole. Ostali razredi će nastaviti nastavu od kuće, a đaci koji će se vratiti u školske objekte će takođe morati da ispoštuju meru fizičkog distanciranja tako što će maksimalno biti deset đaka u jednom razredu.

U fazi koja počinje 8. juna, Vlada očekuje donekle normalizovanje života s time da se predviđa i mogućnost putovanja unutar i van belgijskih granica kao i otvaranje restorana i kafića.

Za svaku novu fazu će se naknadno odlučivati u skladu sa situacijom oko korona virusa u državi.

Belgijske institucije su objavile da je broj zaraženih i obolelih u padu, te da je vrhunac pandemije prošao. Zaključno sa 24. aprilom, u Belgiji je registrovano 44.293 osoba pozitivnih na korona virus, dok je 6.679 preminulo.

Belgijske institucije koje su nedeljama selektivno testirale (samo osobe koje pokazuju ozbiljne simptome) nameravaju da testiranje sada obave i na osobama sa lakšim simptomima. Ciljje da se dnevno testira između 25.000 i 40.000 osoba.

Broj zaraženih na talijanskom kruzeru porastao na 150 osoba

0
Costa Atlantica

Broj zaraženih novim tipom koronavirusa (COVID-19) na talijanskom kruzeru “Costa Atlantica“, koji se nalazi na japanskoj luci Nagasaki, porastao je na 150.

Iz uprave Nagasaki je saopćeno da je riječ o kruzeru koji je zbog održavanja krajem januara doplovio u Nagasaki i da je usidren ispred brodogradilišta Mitsubishi Heavy Industries.

Počeli radovi na obnovi zgrade budućeg Generalnog konzulata RH u Kotoru

20
Rekonstrucija zgrade budućeg Generalnog konzulata u Kotoru – foto Boka News

Radovi na obovi zgrade budućeg Generalnog konzulata Republike Hrvatske u staroj jezgri grada Kotora počeli su ove sedmice na temelju provedenog javnog konkursa.

Posao obnove zgrade, vrijedan 235.000 eura, dobila je tvrtka „Bombeton d.o.o. Cetinje“. Radovi će trajati četiri mjeseca, tako da je useljenje u novi radni prostor planirano za jesen ove godine

Generalni konzulat Republike Hrvatske godinama je planirao obnovu i stavljanje u funkciju zgrade (bivšeg Dom pomoraca), koja je već dvanaest godina u vlasništvu Republike Hrvatske.

Zgrada je podignuta  u 19. stoljeću u jezgri Starog grada Kotora, i kao takva dio je njegove prirodne i kulturno-povijesne baštine, upisane na Popis Svjetske baštine UNESCO-a.

„Osim što će obnovom zgrade Generalni konzulat Republike Hrvatske dobiti primjeren prostor za rad, budući da je sadašnji iznajmljeni prostor krajnje neprikladan, čime će se uštedjeti i na troškovima najma, još je važnije što će se spriječiti daljnje propadanje imovine Republike Hrvatske i što će ona napokon biti stavljena u funkciju, uz ostalo i na dobrobit hrvatske zajednice u Boki kotorskoj, svih stranaka koje se obraćaju Generalnom konzulatu, kao i na dobrobit grada Kotora“ – kazala je za Boka News mr. sc. Jasminka Lončarević, generalna konzulica Republike Hrvatske u Kotoru.

Rekonstrucija zgrade budućeg Generalnog konzulata u Kotoru – foto Boka News

Prilikom posjete Crnoj Gori hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića u julu 2008. potpisan je Ugovor o ustupanju nekretnine, zgrade bivšeg Doma pomoraca, bez naknade Republici Hrvatskoj.

Američka mornarica želi natrag smijenjenog kapetana nosača Roosevelt

0
nosač aviona Theodore Roosevelt – foto EPA

Američka mornarica je u neočekivanom obratu predložila povratak na posao kapetana nosača zrakoplova Theodore Roosevelt koji je smijenjen nakon što je poslao pismo o pojavi koronavirusa na brodu, rekli su u petak dužnosnici.

Vodstvo mornarice predložilo je ministru obrane Marku Esperu da se kapetana Bretta Croziera vrati na posao, tri tjedna nakon što je Crozier smijenjen jer je procurilo pismo u kojem poziva mornaricu na strože mjere, rekli su dužnosnici koji su htjeli ostati anonimni.

Posada nosača Theodore Roosevelt prozvala je Croziera herojem koji je riskirao svoj posao kako bi ih zaštitio od epidemije koronavirusa.

Pentagon je priopćio da je Esper zaprimio rezultate preliminarne istrage o slučaju nosača Roosevelta. Dodaje da Esper želi pregledati pisanu kopiju kompletne istrage.

Esper “planira temeljito pregledati izvješće i ponovno se susresti s mornaricom i raspraviti sljedeće korake”, navodi se u priopćenju.

Mornarica je objavila da “nije donesena konačna odluka”.

Ranije u petak je glasnogovornik Pentagona Jonathan Hoffman rekao da Esper ide na sastanak “otvorenog uma” i da bi mogao prihvatiti zaključke mornarice.

“Uglavnom je sklon podržati odluke vodstva mornarice”, rekao je Hoffman novinarima.

Predsjednik Odbora za oružane snage, demokrat Adam Smith pozvao je da se Croziera odmah vrati na posao.

“U ovo vrijeme krize, kapetan Crozier je upravo ono što mornari trebaju – vođu od povjerenja”, rekao je.

Izvori navode da je Crozier jedan od 856 ljudi pozitivnih na koronavirus među 4.800 članova posade Roosevelta, zbog čega je jedan od najmoćnijih  brodova američke mornarice izvan upotrebe.

Croziera je smijenio tadašnji zapovjednik američke ratne mornarice Thomas Modly iako mu je sugerirano da pričeka istragu.

Modly je zbog oštrih kritika podnio ostavku koju je prihvatio ministar Esper.

Čaj, pivo, češnjak – kako se svijet nosi s izolacijom

0
Corona – foto EPA

U Sjedinjenim Državama to je toaletni papir, u Meksiku pivo, a u Francuskoj, očekivano, brašno. Roba koja nedostaje u trgovinama otkriva kako se svijet nosi s izolacijom zbog pandemije novog koronavirusa.

Pobjednik za najbizarniju nestašicu 2020. je Afganistan, gdje su ljudi pohrlili u trgovine potaknuti glasinom da je novorođenče s brkovima savjetovalo nabavu crnog čaja.

“Živjet ću dva sata i došao sam vam kazati da je crni čaj lijek za taj virus”, navodi se u citatu uz fotografiju djeteta, navodno iz istočne pokrajine Nangarhar, koju se širi putem Facebooka.

Navala na sveprisutan crni čaj nakratko mu je povećala cijene za tri puta prije nego se situacija smirila.

U Meksiku je omiljeno piće, uz tekilu, pivo.

Kada je zemlja uvela izolaciju, dva pivarska diva, Heineken i Grupo Modelo, koji proizvodi omiljeni meksički brend, sada nažalost zlosretnog imena, Coronu, objavili su da će obustaviti proizvodnju. To je potaknulo val panične kupnje piva i kampanju na Twitteru: #ConLaCervezaNo ili “Ne dirajte pivo”.

Šri Lanka je pokušala spriječiti građane da se odaju tim porocima uvevši potpunu zabranu prodaje alkohola i cigareta od 20. ožujka kada je na snagu stupila izolacija, što je dovelo do eksplozije kućnih destilerija, rekao je jedan porezni dužnosnik. A to je pak dovelo do povećane potražnje za šećerom, ključnim sastojkom za proizvodnju lokalnog ilegalnog alkoholnog pića zvanog “kasipu”.

Pojavili su se i slučajevi sumnjivih ‘pljački’ trgovina s alkoholnim pićima čiji su vlasnici zapravo pokušavali ilegalno prodati dragocjenu robu.

Zdrav duh u zdravom tijelu

U Iraku boravak kod kuće u izolaciji znači duga poslijepodneva ispred televizora ili ćaskanje s rodbinom, a za to su potrebne slane sjemenke suncokreta. Supermarketima ponestaje te popularne grickalice brže nego prije jer mladi i stari satima ljenčare umjesto da su u školama ili na poslu.

Libijcima u ratom razorenom Tripoliju školovanje kod kuće posebice je teško.

“Ponestalo nam je papira za printer, pa sam potrošila sve suprugove neiskorištene uredske rokovnike kako bi mogli zapisivati nastavu i rješavati matematičke zadatke”, kazala je Nadia al-Abed, kućanica koja ima troje male djece čije su škole zatvorene. “Molim ih da pišu što sitnije, podmićujući ih slatkišima”, kazala je.

Škole, zračne luke i ne-esencijalna poduzeća u svijetu zatvoreni su tjednima jer vlasti pokušavaju suzbiti munjevito širenje novog koronavirusa.

Neki se pokušavaju zaštititi jačajući imunitet prirodnim putem.

Bivše sovjetske zemlje u središnjoj Aziji zabilježile su ‘boom’ potražnje i rast cijene biljke sirijske rutvice.

Biljku se tradicionalno pali u kućanstvima kako bi se spriječile bolesti i osigurao napredak.

U Bugarskoj ljudi su se gurali da bi kupili džumbir i limun koji jačaju imunitet, dok su se u Tunisu okrenuli češnjaku, unatoč upozorenjima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da ti kućni lijekovi ne djeluju protiv novog koronavirusa.

Slastice i biljke

Daleko najpopularniji mehanizam za nošenje sa stresom je postalo pečenje kolača, kruha i peciva.

Supermarketi u Francuskoj, Španjolskoj, Grčkoj i drugim dijelovima Europe zabilježili su manjak brašna, čokolade i kvasca.

Snalažljivi francuski kućni pekari zaobilaze ispražnjene trgovine i kupuju potrebne sastojke izravno od lokalnih pekarnica.

Rumunji zbijaju šale o “dilerima kvasca” koji se bogate prodajući rijetku robu na crnom tržištu.

Šaljivim lažnim oglasima čak se nudi “zamjena stana u centru za pola kilograma kvasca”.

A budući da počinje sveti muslimanski mjesec ramazan, kućanstva gomilaju sastojke za obilne večere poslije zalaska Sunca kada završava dnevni post.

Zbog toga je pšenično brašno koje se koristi za izradu kruha i slastica postalo dragocjeno u Alžiru.

“Male količine koje mi se dostavi, čuvam za svoje redovite mušterije”, rekao je vlasnik trgovine u alžirskoj četvrti El-Ašur.

U Argentini, to su jaja: 30 komada nekoć je stajalo samo 160 peza ili 2,35 američka dolara, a sada stoje 240 peza ili 3,52 dolara.

I dok će mnoge zemlje iz izolacije izići s novom klasom profesionalnih kuhara, širom Australije ljudi vrijedno uređuju svoje vrtove.

“U zadnjih mjesec dana povećala se potražnja za svim vrstama biljaka”, rekao je Alex Newman iz trgovine za građevinski materijal i opremu za vrtove Bunnings Warehouse.

Čini se da se Australci pripremaju za dulju izolaciju, jer Bunningsov najpopularniji online vodič uključuje savjete o biljkama koje najbrže rastu za uzgoj zelene ograde kako bi se zaštitili od radoznalih pogleda susjeda i osigurali veću privatnost u izolaciji.