Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović je, gostujući u Bojama jutra, kazao da je otvaranje granica sa Srbijom bio zahtjev turističke privrede.
– Još uvijek nije velik broj pristiglih turista, a interesovanje je zaista izraženo, međutim, postoje ograničavajuće okolnosti koje izaziva koronavirus – dodao je Davidović.
On je istakao da se najprije očekuje uspostavljanje avio-saobraćaja, “a ja se nadam da će to biti 19. kako je i najavljeno”, dodao je.
– Preliminarni datum za odlučivanje o otvaranju granica sa Rusijom je kraj avgusta – saopštio je Davidović i dodao da najviše gostiju iz Rusije trenutno dolazi preko Istanbula.
– Interesovanje kod ruskih turista za Crnu Goru je veliko, a ako uslijedi otvaranje granica, očekuje se veći priliv gostiju iz Rusije u septembru, oktobru, pa čak i početkom novembra -kazao je Davidović.
Kako je napomenuo, turistička privreda sama procjenjuje situaciju u vezi sa prilagođavanjem cijena, “nijednog trenutka nijesmo podržavali svođenje cijena na istorijski minimum, jer bi trebale godine za oporavak, ali smo se svakako zalagali za određeno racionalizovanje”, dodao je on i napomenuo da je svaki privrednik “odgovoran za sebe”.
Testiranje na aerodromima – foto EPA
Davidović je kazao da će post-sezona moći da smanji pad procenta turista, ali da ne može da pokrije jul i avgust.
Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) je prije nekoliko dana donijelo nove uslove za prelazak granice za građane Sjedinjenih Američkih Država, Kosova, Albanije, Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije, kao i državljane Crne Gore koji su boravili u tim državama.
Odlučeno je da, ako žele da uđu u Crnu Goru, državljani tih zemalja moraju da imaju ili negativan rezultat PCR testa, ili pozitivan rezultat antitijela na novi koronavirus klase IgG dobijen ELISA serološkim testom. Drugim riječima, moraju ili da dokažu da nisu inficirani, ili da su već preležali koronu.
Teretni jedrenjak – Photo by Handout/TOWT and the H&T naval architecture/AFP
Francuska kompanija TOWT Maritime Transport i H&T Naval Architecture su nedavno javnosti predstavili svoj 3D prototip trgovačkog broda opremljenog jedrima.
Logično je kako će njihovi moderni jedrenjaci dužine 70 metara imati i klasični dizelski pogon kako bi mogli ploviti po bonaci, ali će jedra razvijati svaki put kada bude dovoljno vjetra.
Iz TOWT-a tvrde kako će četiri broda s jedrima za njih graditi škver koji tek trebaju odabrati. U najuži izbor su ušla dva brodogradilišta iz Španjolske te po jedan iz Portugala i Nizozemske.
(Ž. S.)
Photo by Handout/TOWT and the H&T naval architecture/AFP
O mogućim restrikcijama pri ulasku putnika iz Hrvatske u Sloveniju zbog povećanog broja slučajeva “uvoza” koronavirusa vlada će odlučivati u četvrtak, izjavio je u nedjelju za Slovenski radio glasnogovornik za covid-19 Jelko Kacin.
“Pričekat ćemo do utorka kako bismo vidjeli rezultate testiranja provedenih u ponedjeljak i ako do tada ne dođe do promjene u režimu rada noćnih lokala i klubova u Hrvatskoj morat ćemo na neki način ograničiti uvoze zaraze”, kazao je Kacin, dodavši da se predviđa da bi u tom slučaju vlada svoju odluku na prijedlog epidemiologa donijela u četvrtak.
Direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak najavio je u četvrtak da svi kafići i klubovi mogu raditi do ponoći.
Kacin je dodao da je od 15 slučajeva zaraze potvrđenih u Sloveniji testiranjem u subotu njih najmanje osam bilo prenesenih iz Hrvatske i da su noćni klubovi i dalje najveći izvor unesenih slučajeva u Sloveniju.
Naši mladi ljudi unatoč upozorenjima i molbama i dalje odlaze na te noćne zabave koje su visoko rizične, kazao je Kacin.
Jedna od ideja slovenskih epidemiologa je da se kao prvi korak uvede odredba po kojoj bi za sve mlade slovenske turiste koji dolaze s Jadrana uveli obveznu 14-dnevnu karantenu.
Spominje se i mogućnost različitog pristupa s obzirom na različitu epidemiološku situaciju u hrvatskim županijama, a Kacin je rekao da na stolu ostaje i oštrija mjera po kojoj bi se cijela Hrvatska stavila na “crvenu” listu.
Tada bi za sve koji ulaze u Sloveniju nakon određenog datuma bila potrebna izolacija dok se ne pokažu rezultati njihova testiranja.
Italija je objavila danas da zatvara diskoteke i uvodi obavezno nošenje maski uveče na javnim mjestima da bi zaustavila ponovno širenje zaraze koronavirusa.
Italijanski ministar zdravlja Roberto Speranca potpisao je ukaz koji stupa na snagu od ponedjeljka prema kome se uvodi obavezno nošenje maski od 18.00 do 6.00 sati na javnim mjestima gdje se “formiraju grupe”.
Ukazom se takođe zatvaraju diskoteke na otvorenom i noćni klubovi.
Dok se prijetnja o ponovnom širenju epidemije pojavljuje u više evropskih zemalja Italija je za sada relativno pošteđena i pokušava na svoj način da spriječi ovo ljetnje razbuktavanje infekcije na kraju “feragosta” vikenda od 15. avgusta.
Vlada strahuje da će noćni život, koji je u punom jeku u ovo vrijeme, doprinijeti eksploziji zaraza koronavirusa.
Italijanski regioni podijeljeni su po ovom pitanju. Kalabrija je narijedila zatvaranje svih mjesta za ples, Sardinija je s druge strane zadržala sve otvoreno. Između njih dvije Veneto i Emilija Romanja pojačale su inspekcije, a Toskana traži iste propise za sve.
Nikad nije dozvoljeno ponovno otvaranje diskoteka u zatvorenom, na nezadovoljstvo tog sektora koji zapošljava 50.000 ljudi u 3.000 noćnih klubova, prema sindikatu poslodavaca noćnih klubova.
Italija je najteže pogođena zemlja u Evropi epidemijom, sa 234.000 slučajeva Covida-19 i preko 34.000 umrlih.
Prvi kruzer nakon završetka karantina isplovio je u nedjelju navečer iz Genove, dok se kompanije nadaju boljim danima nakon prekida krstarenja tokom epidemije koronavirusa.
Kruzer MSC Grandiosa, dio MSC Crociere, isplovio je iz luke u Genovi s oko 2500 putnika.
To putovanje je test s velikim ulogom za sektor krstarenja, na mediteranskom tržištu kao i izvan njega.
Tokom sedmodnevnog putovanja brod će pristati u luke Civitavecchia, blizu Rima, u Napulju, Palermu i La Valetti na Malti.
Konkurentska kompanija MSC Crociere – Costa Crociere – do septembra je odgodila ponovno pokretanje krstarenja.
“Putovanje predstavlja opipljiv znak povratka za jedan od temeljenih gospodarskih sektora našeg grada”, izjavio je gradonačelnik Genove Marco Bucci.
Prošle godine je više od dva miliona turista krenulo na krstarenja iz glavnog grada Ligurije.
Svjetske javnozdravstvene vlasti ranije su kritizirale sporu reakciju kompanija za krstarenja na širenje virusa, prije potpunog zaustavljanja kruzera u martu.
Prema podacima sveučilišta Johns Hopkins, na kruzerima MSC Crociere bilo je 3047 oboljelih i 73 umrlih.
Ta kompanija tvrdi da njezin novi sigurnosni protokol daleko nadilazi nacionalni i standarde tog sektora.
Na terminalu prije ukrcaja, putnici i članovi posade testiraju se na covid-19, a tjelesna temperatura kontrolira im se svakog dana.
Evropsko prvenstvu u jedrenju u klasi Laser 4.7 u portugalskoj Vilamuri počelo je juče. Nikola Golubović, jedriličar JK Delfin, 4.7 i aktuelni šampion Balkana i šampion Crne Gore, ostvario je odličan rezultat. dve odjedrene regate u klasi Laser
Golubović je na kraju prvog kvalifikaciona dana, zauzeo 17. Mjesto ukupno, u konkurenciji 107 jedriličara iz Evrope. Odjedrene su dvije regate dvije regate, bio je 9. i 12. što bi moglo da ukaže na ostvarenje primarnog cilja, plasmana u zlatnu grupu u kojoj će se jedriličari boriti za medalje. Evropsko prvenstvo u klasi Laser 4.7 se nastavlja u ponedeljak, u utorak je na programu treći kvalifikacioni dan, nakon čega će jedriličari biti podijeljeni u zlatnu i srebrnu grupu.
Istovremeno je u Splitu završeno OP Hrvatske u klasi Radial na kom su naši jedriličari u konačnom plasmanu zauzeli 22. mjesto Stefan Anđelić i 25. mjesto Jončić Danilo, u konkurenciji 43 jedriličara
Opština Bar dobiće u narednom periodu luksuzni hotel sa pet zvjezdica, a vrijednost investicije tokom tri godine iznosiće 150 miliona eura.
Projekat ukupne površine 120 hiljada metara kvadratnih realizuje ukrajinsko-crnogorska kompanija Liko Soho Group, a po završetku biće kreirano između 1000 i 1200 radnih mjesta.
O projektu, planovima i prilikama za investicije u Crnoj Gori u intervjuu za crnogorske medije govorio je osnivač i predsjednik ukrajinske kompanije Liko Holding i investitor projekta, Igor Lisov.
Preko 30 godina ste na čelu uspješne ukrajinske građevinske firme. Šta „Liko Holdings“ dovodi u Crnu Goru i kako ste odlučili da je upravo Bar pravo mjesto za ovu investiciju?
Igor Lisov: Kompanija „Liko Holdings“ je već 30 godina na ukrajinskom tržištu i njen primarni posao je izgradnja stambenih kompleksa. Do sada smo izgradili više od jednog miliona kvadratnih metara stambenog prostora i obezbijedili punu infrastrukturu. To su sportski centri, vrtići, škole, hoteli, restorani i druge zone za rekreaciju i odmor ljudi. Imamo svoj park, izgradili smo i dvije crkve u Ukrajini. Crna Gora je, za mene lično, prioritetna država i to je država sa održivom ekonomskom klimom i prilikama koje treba prepoznati i iskoristiti. Imao sam sastanke sa državnim vrhom Crne Gore i rukovodstvom opštine Bar, jer smo birali mjesto za svoje investicije, na kojem ćemo primijeniti iskustvo iz Ukrajine. Pregledali smo sve ponude iz Crne Gore i našli smo takvo mjesto u gradu Baru. Našli smo lokaciju, na kojoj ćemo zajedno sa lokalnim rukovodstvom stvarati nove vrijednosti i razvijati kompletnu infrastrukturu grada. Nakon sastanaka koje smo imali sa svim relevantnim činiocima u državi Crnoj Gori i opštini Bar, predstavili smo naše dalje planove i ideje i dobili punu podršku.
Predstavite ukratko investiciju. Kolika je vrijednost investicije? Koji tip objekta će se konkretno graditi? Kada se očekuje početak gradnje? Kada je eventualni rok završetka gradnje? Koliko će biti otvoreno novih radnih mjesta?
Igor Lisov: Projekat, koji mi razrađujemo i čijoj koncepciji prilazimo sa dosta pažnje, sastoji se od apart-hotela i imaće kategoriju hotela sa pet zvjezdica. Izgradnja spada u luksuzni segment, u kojem će orijentaciono biti od 950 do 1200 apartmana. Interesantan je i sa tačke gledišta arhitekture, i sa tačke gledišta privlačenja investicija u ovaj region, tako da vjerujemo da će ujedno biti i podrška ekonomiji države. Projekat je do sada prošao kroz prvu fazu odobravanja i mislim da ćemo u narednih nekoliko godina predstaviti ovaj projekat kao završen. Po broju radnih mjesta, pošto gradimo 120 hiljada metara kvadratnih, mislim da ćemo otvoriti okvirno 1000 do 1200 novih radnih mjesta, jer ćemo se, osim ovog projekta, baviti i razvojem sporta. Veoma je važno da mlađi naraštaji dobiju mogućnost za razvoj kroz sportske aktivnosti. To govori o zdravlju nacije i o budućnosti države. Ja sam već 20 godina predsjednik Federacije u Ukrajini, potpredsjednik sam Nacionalnog olimpijskog komiteta i veoma mi je drago da smo našli uzajamno razumijevanje sa predsjednikom Opštine Bar. Osim ovog kompleksa, izgradićemo i ogromni akva park, gdje će se nalaziti sportske baze za razne oblike vodenih sportova. To su: vaterpolo, sinhrono plivanje, skokovi u vodu i naravno plivanje. Realizacijom ovog projekta, uspjećemo da Bar učinimo ekonomski privlačnijim gradom, nego što je danas.
Kada se očekuje početak gradnje?
Igor Lisov: S obzirom na to da je svijet zadesila takva katastrofa, kao što je pandemija, malo smo odložili početak izgradnje. Htjeli smo da počnemo izgradnju na četrnaestu godišnjicu nezavisnosti države Crne Gore – 21. maja, ali se, nažalost, rok odložio za pola godine. Očekujemo da ćemo do novembra početi da izvodimo radove na građevinskoj lokaciji. Drago mi je što smo transparentnim odnosima sa rukovodstvom države uspjeli da dobijemo zeleno svjetlo. Pitanja administrativnog karaktera i usaglašavanja se u ovom trenutku rješavaju. U tom smislu, želim da izrazim personalnu zahvalnost predsjedniku i premijeru vaše države.
Da li su se stekli svi zakonski i administrativni preduslovi za početak izgradnje? Da li je otkupljena parcela od Vlade Crne Gore i na kojoj površini? Da li ste zadovoljni sa saradnjom sa Opštinom Bar?
Igor Lisov: Predali smo zahtjev da imamo namjeru da razradimo investicioni projekat u Baru, u Crnoj Gori. Napravili smo projekat, otvorili smo ovdje firmu „Liko Soho Group“. Ta firma je zaključila ugovor sa Ministarstvom finansija Crne Gore za kupoprodaju zemljišta, radi ostvarivanja konkretne investicije, izgradnje apart-hotela na ovoj teritoriji. Do danas, svi uslovi ugovora od strane naše firme su ispunjeni. Isplatili smo na račun Ministarstva finansija oko 4 miliona eura i ugovor je stupio na snagu. Obim investicija, u toku tri godine, će biti otprilike 150 miliona eura. Mislim da ćemo uz podršku države ući u program ekonomskog drzavljanstva i tu priliku iskoristiti da dovedemo nove investitore u ovu predivnu državu. Kada projekat bude konačno odobren, a to će biti narednih mjesec – mjesec i po, onda ćemo zatražiti da naš projekat bude uključen u taj program, koji su objavili Vlada Crne Gore i Predsjednik, za privlačenje investicija putem investicionog državljanstva.
Svijet se suočava sa pandemijom korona virusa. Uprkos tome, Vi ćete realizovati investiciju u Crnoj Gori, što pokazuje Vaše povjerenje u crnogorski turizam. Kako vidite turizam u post-corona periodu? Prije investicije Vi ste pomogli NKT-u dva puta donacijom od 50 000 i 20 000 eura.
Igor Lisov: Nesreća je zajednička. Mi mnogo investiramo u Ukrajini. Za podršku stanovništvu, napravili smo volonterski centar, koji pomaže na teritoriji onih rejona u kojima živi do 50.000 stanovnika, što je praktično kao čitavo stanovništvo Bara. U prethodnih tri mjeseca nismo imali praktično nijedan slučaj obolijevanja, jer naši zaposleni stalno čiste ulaze sredstvima za dezinfekciju, besplatno dijele maske, sprovode cijeli niz procedura, da se ova bolest ne bi širila. Što se tiče Crne Gore, ja vjerujem u pouzdanost ove države, njene institucije, kao ljudima koje sam imao priliku da upoznam. Zato se nisam premišljao i kolebao oko ulaganja investicija ovdje na prvom mjestu, jer se radi o državi koja nema jaku ekonomiju za borbu sa pandemijom, neophodno je podržati, da bi se ona mogla uspješno izboriti. Odlučio sam se na donacije NKT-u, kako bih pomogao vašim doktorima i vašem zdravstvenom sistemu, da bi se što brže spasili od ove međunarodne nesreće.
Kako je i najavila Ana Zambelić Pištalo, nova predsjednica MZ Luštica, pripremni radovi na asfaltiranju puteva na teritoriji ove mjesne zajednice su počeli, a novi izgled dobiće čak 4.500 metara kvadratnih putne infrastrukture.
Riječ je o zajedničkoj investiciji Opštine Herceg Novi, Mjesne zajednice i Luštičana, vrijednoj 85 hiljada eura. Radove izvodi kompanija Car invest.
Biće asfaltirani putevi Oblatno – Mardari u dužini od 2,5 kilometara, odnosno 3.000 metara kvadratnih, zatim 190 metara puta ka Mirištu što je 600 kvadrata, a biće djelimično i sanirana dionica od 900 kvadrata na putu prema Zabrđu, objasnila je Zambelić Pištalo i ponovo pozvala predstavnike tivatske opštine da se uključe u sanaciju puta koji teritorijalno pripada toj opštini, kako bi se izgradila kompletna putna infrastruktura, čime bi život mještana Luštice i turista bio značajno kvalitetniji.
– S obzirom na to da su Opština Herceg Novi i Mjesna zajednica Luštica uložili značajna sredstva u sanaciju puta bilo bi višestruko korisno za mještane i turiste da se i Opština Tivat uključi i sanira dio puta koji je u njenoj nadležnosti, a koji je sada u veoma lošem stanju. Ranije je bilo razgovora na ovu temu, ali bez konkretnih dogovora – konstatovala je Zambelić Pištalo, naglašavajući da ima mnogo prostora za obnavljanje putne infrastrukture, proširenje i formiranje malih vidikovaca.
Izrazivši uvjerenje da će ovom dinamikom, ako budu uporni i istrajni i bude postojala saradnja na relaciji
Podsjetila je na istorijski i kulturološki značaj Luštice gdje je 1936. godine bilo 98.700 stabala maslina, a 1928. godine izvezeno čak 36 vagona ulja.
Pjesacka staza Luštica
– U tom periodu Luštica je imala Mjesni odbor Crvenog krsta, Sokolsko društvo, školstvo na ovom poluostrvu ima bogatu tradiciju jer je u drugoj polovini 19. vijeka otvorena prva škola u Klincima. U periodu od 1826. do 1944. godine, sadašnja Mjesna zajednica Luštica bila je samostalna opština i imala svoje organe upravljanja. Zgrada uprave bila je u Radovanićima, odnosno u selu Marovići. Istorijski gledano Luštica ima poseban značaj i tako bi trebalo i da bude tretirana. O Luštičkoj komunitadi svojevremeno je pisala Marija Crnić Pejović –kazala je Zambelić Pištalo.
Naglasila je i da će poslije više decenija zapostavljanja pokušati da kroz osnovne infrastrukturne projekte, poboljšaju svakodnevni život mještana i na najbolji način vrednuju potencijale kojima raspolaže ovo poluostrvo.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 483 uzorka na novi koronavirus, među kojima je otkriveno 75 novopozitivnih slučajeva infekcije.
U Crnoj Gori su u posljednja 24 sata preminule još dvije osobe od posljedica koronavirusa. Preminuli su iz Pljevalja i Berana, rođeni 1984. i 1947. godine, a koji su liječeni u Kliničkom centru Crne Gore.
“Novooboljeli su iz Nikšića 24, Podgorice 19, Berana 11, Bijelog Polja sedam, Rožaja pet, Ulcinja i Danilovgrada po tri, Budve dva i Plava jedan”, saopšteno je iz IJZ.
Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 od početka juna je 68 a od početka godine 77. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 403
Radnici, kupači, kobre, zaštitne trake, cement, vađenje kamena i popravljanje popularne rive u Donjoj Lastvi – Tivat, slika je koju smo zabilježili prethodnih dana.
Nesvakidašnji prizor popravljanja rive koja je godinama zapuštena, sredinom avgusta izazvao je pažnju kupača i šetača.
Donja Lastva – avgust 2020. – foto Boka News
Iznenađeni iznenadnim i nenajavljenim radovima kojima nije vrijeme avgustu, mještani su konstatovali da je to predizborna poruka, te da žale što izbori nisu svake godine.
Krajem radne sedmice u petak iz Morskoog dobra su nam kazali da o tim radovima ne znaju ništa, kao ni iz Komunalnog preduzeća Tivat. Kako nezvanično saznajemo Opština Tivat je angažovala firmu koja izvodi radove. Zvaničnu potvrdu nismo mogli dobiti od direktora Direkcije za investicije Marka Petričevića, koji nam se u petak nije javljao na telefon.
Donja Lastva – avgust 2020. – foto Boka News
Lastovska riva inače, nekada prepoznatljiva po drvoredu palmi, pretrpjela je veliku štetu u proteklih par godina, jer je veliki broj stabala višedecenijskih palmi uništio insekt-crveni palmin surlaš.
