Od bolesti izazvane zarazom novim tipom koronavirusa, u Njemačkoj je umrlo više od 2.000 ljudi, pokazuju podaci lokalnih zdravstvenih institucija objavljeni u srijedu, javlja Anadolu Agency (AA).
Analitička firma Risklayer i Institut za tehnologiju Karlsruhe, koji podatke prikupljaju od gotovo 400 lokalnih izvora, potvrdili su 207 smrtnih slučajeva u posljednja 24 sata, čime je ukupan broj preminulih povećan na 2.017.
S 4.284 nova slučaja, ukupan broj zaraženih povećan je na 107.659.
Više od 33.000 ljudi oporavilo se od zaraze, pokazuju podaci koje je objavio Tagesspiegel.
Njemačka se nalazi na petom mjestu kada je riječ o ukupnom broju zaraženih, a ispred nje su SAD, Španija, Italija i Francuska. Ipak, stopa smrtnih slučajeva je mnogo manja nego u ostalim zemljama.
Pored toga što se provodi intenzivno testiranje na novi tip koronavirusa, Njemačka je značajno povećala i kapacitete na odjelama za intenzivnu njegu, tačnije s 28.000 kreveta na skoro 40.000 u samo nekoliko sedmica.
Koalicijska vlada kancelarke Angele Merkel ranije je poručila kako će striktne mjere biti na snazi do barem 20. aprila.
Virus je izbio u kineskom gradu Wuhanu, u decembru prošle godine, a od tada se proširio na najmanje 184 zemlje i regiona, pokazuju podaci američkog Univerziteta “Johns Hopkins”.
Novim tipom koronavirusa u svijetu je zaraženo više od 1,4 miliona ljudi. Potvrđeno je najmanje 82.100 smrtnih slučajeva, a oporavilo se oko 302.000 ljudi.
Prodaja seks igračaka u Danskoj se više nego udvostručila nakon što je njezinim stanovnicima naloženo da ostanu doma kako bi se ograničilo širenje koronavirusa, podaci su najvećeg prodavača ove vrste proizvoda u toj zemlji.
“Jako me veseli što u ovim teškim vremena, kada se ljudi osjećaju vrlo ranjivima, i mi činimo nešto dobro”, rekla je Mathilde Mackowski, suvlasnica Sinfula, najvećeg prodavača seksualnih igračaka u Nordijskoj regiji.
U prvome tjednu travnja u Danskoj je prodaja Sinfulovih seks igračaka porasla za 110 posto. Proizvođači procjenjuju da ta zemlja čini tri četvrtine njihova ukupnog tržišta.
Najveća internetska stranica za pregled seksualnih igračaka u zemlji, Eroti.dk objavila je da je, nakon proglašenja mjera izolacije promet više nego utrostručen u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Posebno je porasla potražnja za seksualnim igrama i igračkama za parove.
“Mislim da je prirodno da se, kada smo prisiljeni provoditi nešto više vremena zajedno, želimo i malo više zabaviti. U ovim teškim vremenima vodimo više računa jedni o drugima, a to se odražava i na naš spolni život”, smatra Mackowski.
Svakodnevno se u maloprodaji internetskim naručiteljima u Danskoj, Norveškoj, Švedskoj i Finskoj otpremi oko 1500 paketa. U prvome tjednu travnja prodaja se u nordijskoj regiji udvostručila u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Danci su poznati po svojem “hyggeu”, specifičnom hedonističkom načinu uživanja u životu, koji se može prevesti kao – udobnost. Slove za jednu od najsretnijih nacija u svijetu i poznati su po svojim progresivnim zakonima poput legalizacije pornografije 1969., puno ranije nego što je to učinjeno u ostalom dijelu Europe.
Iz Sinfula kažu da su najveći skok u prodaji uočili u posljednjih sedam dana .”U prva smo se tri tjedna, točnije nakon proglašenja karantene 11. marta vjerojatno svi malo uspaničili i prioritet nam je bila kupnja toaletnog papira, paste za zube i prehrambenih potrepština”, smatra Mackowski
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ocijenio je da bi izvanredno stanje u Srbiji zbog pandemije koronavirusa moglo biti ukinuto u roku od mjesec dana, ali je u međuvremenu najavio policijski sat tokom cijelog vikenda u Beogradu i Nišu.
Vučić je u emisiji “Upitnik” Radiotelevizije Srbije (RTS) u utorak navečer rekao da će policijski sat “sasvim izvjesno” ovog vikenda biti uveden od petka do ponedjeljka ujutro, te da će takva odluka važiti za Beograd, kao najveće žariše koronavirusa u Srbiji, te za Niš.
“Najvjerojatnije će to biti od ovog petka, vidjet ćemo od kada, jer nas je ona subota prijepodne skupo koštala”, rekao je Vučić, aludirajući da su brojni građani dva vikenda ranije iskoristili lijepo vrijeme i proveli cijeli dana vani.
Srbija je bila uvela policijski sat od 17 do pet ujutro, a potom je i dodatno postrožila tu mjeru ograničavajući kretanje od subote u 13 sati do ponedjeljka u pet ujutro.
Vučić je rekao i da ne isključuje mogućnost uvođenja karantene za Beograd, koji je i najveće žarište koronavirusa, naglasivši kako za mjeru 24-satnog policijskog sata “ne mora ići upozorenje 48 sati ranije”, kako se nedavno moglo čuti.
Predsjednik Srbije poručio je kako zbog epidemiološke situacije s koronavirusom neće biti moguće da obitelji provedu zajedno uskrsne blagdane, navodeći da se sa stručnjacima o potrebi restriktivnijih mjera konzultira na dnevnoj razini.
“Sve te mjere donosimo kako bismo spriječili da imamo više mrtvih. Ako je netko uznemiren – žao mi je, ali je prioritet život svakog čovjeka”, naglasio je Vučić.
On je napomenuo da su dva vojnika, koji su sudjelovali u trijaži povratnika na granici u teškom stanju, a da su dvojica policajaca preminula.
Srbija trenutno ima 2447 registriranih slučajeva zaraze, i 61 smrtni slučaj.
Od ukupnog broja zaraženih na liječenju u bolnicama je 1.349 osoba, a na respiratorima ih je 108.
Najveći problem je popunjenost bolnica, rekao je Vučič, i istaknuo da su Infektivna klinika i pulmologija pod najtežim udarom, te da je još jedna Covid bolnica – beogradski KBC “Dragiša Mišović”, također “gotovo puna”.
“Nije moguće sačuvati sve bolnice od ulaska koronavirusa”, konstatirao je Vučić i pozvao građane koji osjećaju simptome zaraze da se jave, kako bi liječnici pacijente s lakšom kliničkom slikom uputili u privremenu bolnicu na beogradski velesajam, da bi se izbjegla teža stanja.
Imamo 108 ljudi na respiratorima, ali očekujte i za nekoliko dana rezultate od prije dva tjedna kada su se svi šetali, rekao je Vučić.
On je naglasio kako i sam spada u ugroženu skupinu jer je srčani bolesnik i ima visok tlak, istaknuvši da nosi masku i rukavice, ali nije odgovorio na pitanje je li se testirao.
Vučić je istaknuo da “nijedan respirator iz EU nije stigao”, ali je rekao da je Unija dala novac kojim su plaćeni letovi za transport respiratora iz Kine, te da je odobrena prenamjena IPA fondova.
Vućić je naglasio da je Srbiji u vrijeme pandemije ipak najviše pomogla Kina.
On je poručio da “nije vrijeme za popuštanje i opuštanje”, ali je rekao kako vidi svjetlo na kraju tunela.
“I to će svjetlo biti sve bliže svakim danom”, rekao je Vučić, napomenuvši da se neće žuriti s ukidanjem mjera kako to čine neke zemlje.
Prvi slučaj koronavirusa potvrđen je u Srbiji 6. ožujka, a izvanredno stanje uvedeno je 15. ožujka, uz mogućnost da traje 90 dana.
Jubilarne 25. Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti (HAPS) zbog pandemije corona virusa i zabrane masovnih okupljanja ove godine će umjesto pozorišnih predstava, publici ( slušaocima) predstaviti radio drame.
Vuk Vuković
“HAPS – MIGRACIJE pod motom MALO POJAČAJ RADIO u vaše domove unosi drugačiji, ali kvalitetan kulturni sadržaj – RADIO DRAME. Najsloženija forma radijskog stvaralaštva, sadržaj za maštovite i kreativne”, saopštili su organizatori Hercegnovsko pozorište i JUK Herceg fest.
“Migracije – biramo i kao ključnu riječ ovogodišnje selekcije koja poziva na borbu protiv pravog problema koji suštinski ugrožava i Evropu i svijet. Virus Korona, epidemiolozi bi rekli Covid 19, učinio je da svi budemo u ulozi migranata, bili toga svjesni ili ne. Migriramo iz prostora javnosti u prostor intimnosti, iz stvarnosti u viralnost, iz prostora kulture u prostor medija… Filozofi bi, možda, rekli – migriramo iz prostora u vrijeme… A u vremenu, migriramo između medija, utopljeni u vizuelna zadovoljstva agresivnog ekrana: filma, televizije, telefona…” pojasnio je selector ovogodišnjeg HAPS-a Vuk Vuković.
Čime ste se rukovodili birajući radio drame za ovogodišnji HAPS?
Selekcija se ove godine odvijala kontra svim produkcionim standardima, dakle ad hoc. To nije nešto čemu bilo ko u selekciji ili produkciji može da se raduje, ali uprkos takvim okolnostima, koje su iste za sve koji djeluju u kulturi, mislim da smo uspjeli da pripremimo dobar program. U trenucima kada smo mi zaključani u nacionalne okvire, važno da je težimo internacionalnim sadržajima, i budemo u kontaktu s drugim kulturama. Poveznica je, stoga, konceptualna – kako mi migriramo iz prostora javnosti u prostor intimnosti, tako radio-drame migriraju iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Uz radio drame iz Crne Gore, siguran sam da ćemo biti dobri domaćini, bez političkih ili etičkih eufemizama koji su prisutni u diskursu o migracija. Zato smo i naslovili ovogodišnji HAPS –migracije.
Da li je bilo teško napraviti selekciju i da li je bilo spremnosti onih kojima ste se obratili da vam ustupe pravo emitovanja njihovih radio drama?
Ako se uzme u obzir situacija u kojoj smo se svi našli, a posebno javne institucije, komunikacija i saradnja sa nacionalnim javnim emiterima iz regiona, kao i umjetničkim fakultetima i akademijama je – odlična. Moja želja je bila da se pokaže raznovrsnost radiofonskog izraza, pa ćemo imati priliku da čujemo klasične radio-drame, ali i dječije i eksperimentalne radiofonske forme, kao i matematička istraživanja zvuka.
Vuk Vuković
Kakva je danas produkcija radio drama u regionu ? A u Crnoj Gori ? Šta su najčešće teme?
Bilo bi teško tematski odrediti savremenu radio-dramsku produkciju, a s druge strane, vrlo je lako naći tematske poveznice sa filmom, televizijom i pozorištem u regionu. Meni to govori da umjetnički izraz nije u potpunosti određem medijem, već je samo kanal za umjetničku produkciju, prozor kroz koji savremeni umjetnici kanališu svoju inspiraciju i svoj pogled na svijet. Hrvatski radio i Radio Beograd imaju dugu tradiciju ovakve vrste angažmana, a za pohvalu je što Radio Crne Gore obnavlja radio-dramsku produkciju i ona, u kvalitetu, ne zaostaje za bilo kojom drugom. Pitanje je da li smo mi, kao publika, iznjegovali naš ukus, kao što jesmo kada je riječ o pozorištu, filmu, televiziji…
Da li se izraz radio drame promijenio u odnosu na onaj od prije nekoliko decenija? U kom pravcu su išle te promjene?
Tehnika i tehnologija su dosta izmijenile i programski koncept medija danas, pa samim tim i radiofonska ostvarenja. Mediji ne postoje zasebno, već samo u relaciji jednih sa drugima – to je davnašnja teza iz teorije medija – a može se primjeniti i na radio: radiofonski stvaraoci su danas skloniji tome da eksperimentišu – i sa tekstom, i sa govorom, sa efektima, šumovima, tišinom… Igranje izražajnim sredstvima daje nam prostor za nove forme, ali i za novi sadržaj.
Vuk Vuković
Koliko su danas slušane radio drame? U javnosti one nemaju čak ni približan publicitet kao pozorišne predstave ili filmovi-
Mi rijetko dobijamo empirijski uvid u ovu vrstu podataka. Kada je riječ o pozorišnim predstava ili filmovima, te podatke je lakše skupiti – sa blagajni, iz bioskopa, od zavoda za statistiku ili broja internet pregleda putem sadržaja koje dobijamo na zahtjev.
I odnos publike je drugačiji kada gledaju pozorišnu predstavu i slušaju radio dramu (predstavu najčešće gledamo u društvu, radio dramu sami). Napravite neku paralelu..
Pozorišna predstava ili film su gotova djela, radio-dramu dovršavamo u našoj glavi, vizualizujemo ono što čujemo. Meni se dopada ideja da radio-dramu vole da slušaju maštovitiji ljudi, spremni da dopune, dorade, domisle ili domaštaju ono što čuju… Na taj način, nismo samo nijemi posmatrači sadržaja, već aktivni sudionici u produkciji.
Da li bi HAPS u svom program I ubuduće mogao da ima segment radio drama?
Ne treba zaboraviti da je HAPS, otpočetka, smotra pozorišnih svečanosti i mjesto neposrednog susreta publike i glumaca. Radio-dramska forma je drugačija i ovogodišnji eksperiment može samo da ukaže na potrebu pokretanja posebnog festivala ili manifestacije koja će prikazivati medijsku produkciju i biti prilagođena jeziku radiju, ali zašto da ne, i televizije i novih, digitalnih medija. Mislim da takva manifestacija nedostaje našim prostorima i ovo je bio podsticaj za početak pregovora sa kolegama iz regiona.
Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore, od strane Uprave policije obavješteen je da su na snazi nove mjere u suzbijanju širenja Corona virusa, koje se tiču ribolova, a koje glase:
Zabranuje se svaki sportsko-rekreativni ribolov, koji podrazumjeva ribolov iz čamca, ribolov sa obale i podvodni ribolov – saopšteno je iz crnogorskog Saveza za sportski ribolov na moru.
Privredni ribolov je i dalje dozvoljen uz mjere javljanja o isplovljavanju.
Obavezuju se Uprave klubova da pod “hitno” obavjeste svoje članove kojima su izdali ribarske dozvole o novim mjerama, kako ne bi došlo do kršenja istih. Ove mjere su obavezujuće za sve i svi prekšioci će snositi zakonski predviđene sankcije – kaže se u zvaničnom saopštenju.
U Crnoj Gori je, od jučerašnjeg presjeka u 17:45 pa do jutros, analizirano 175 uzoraka od kojih je 7 bilo pozitivno na novi koronavirus. Novooboljeli su iz Podgorice (5), Nikšića (1) i Tuzi (1). Svi kontakti ranije potvrđenih slučajeva.
U Crnoj Gori je od početka dešavanja, od Kovida19 oboljelo 248 osoba.
U Italiji su u posljednja 24 sata od zaraze koronavirusom umrle 604 osobe, čime je ukupan broj preminulih povećan na 17.127.
U Italiji je broj zaraženih u padu, čime je danas zabilježen najniži broj aktivne infekcije u toj zemlji.
Šef Civilne zaštite Italije Angelo Borreli saopštio je kako je zabilježeno 880 novih slučajeva zaraze te da je u toj zemlji trenutno zaraženo 94.067 osoba, ukupan broj umrlih, zaraženih i izliječenih porastao je na 135.586.
Borelli je naveo da je broj izliječenih porastao na 24.392 osobe, dok broj pacijenata na intenzivnoj njezi nastavlja opadati.
Žarište koronavirusa u Italiji, Lombardija trenutno broji 9.484 žrtve.
Vlada je zabrinuta da će nadolazeće lijepo vrijeme i praznici dovesti do ponovnog uspona broja zaraženih, te su ciljem suzbijanja širenja koronavirusa ranije poduzete mjere produžene do 13. aprila.
Šef vladina kriznog stožera za pandemiju koronavirusa Domenico Arcuri je pozvao građane da tokom Uskrsa ne zaborave da je koronavirus odnio više od 16.500 ljudskih života.
On je izrazio nadu da će mjere biti ukinute ubrzo nakon Uskrsa.
“Neoprostivo bi bilo upropaštavanje dosadašnjeg požrtvovanja sviju nas“, zaključio je Arcuri.
Broj preminulih ljekara od posljedica koronavirusa u Italiji povećan je na 94, dok je preminulo i 26 medicinskih sestara.
Bojic na minus 22 stepena Celzujusa poziva kamiondžije na besplatan obrok
Igor Bojić
Bojic sa jednim od kamiondzija
Igor Bojić
Igor Bojić
Tivćanin Igor Bojić koji već dvadestak godina živi i radi u Kanadi, pobrao je ovih dana neskrivene simpatije javnosti u toj državi zbog svoje nesvakidašnje akcije pomoći i iskazivanja podrške tamošnjim vozačima velikih kamiona.
Naaime, zbog epidemije koronavirusa i u Kanadi su na snazi razne preventivne mjere mežu kojima je i zatvaranje barova, odmorišta i restorana pa su vozači velikih drumskih krstarica ostali na cjedilu jer bukvalno više nemaju gdje da se zaustave, okrijepe i pojedu topao obrok. Stoga je Igor Bojič koji je tek prije nekoliko mjeseci kupio restoran u gardu Wainwright u kanadskoj provinciji Alberta, odlučio da tokom jednog cijelog dana časti sve kamiondžije koji prolaze kroz taj grad besplatnim obrokom i pićem, u znak podrške i zahvalnosti za rad tih ljudi od čijeg redovnog obavljanja posla zavisi snabdijevanje, životi stanovnipštva i rad privrede velikog dijela te države.
Stoga je Bojić u četvrtak sa tablom na kojoj piše „Besplatni stekovi za sve kamiondžije“ presretao i zaustavljao velike drumske krstarice i njihovim vozačima, zajedno sa osobljem svog restorana, dijelio lanč pakete sa svježe ispečenim biftecima i ostalim prilozima. Pri tom je osoblje Bojićevog restorana „1979 Sports Bar& Grill“ primjenjivalo sve neophodne mjere prevencije od korišćenja adekvatne zaštitne opreme do održavanja minimalne fizičke distance sa oduševljenim vozačima kamiona, potpuno nenaviklim da ih neko njima potpuno nepoznat, besplatno časti obrokom i pićem. Postupak Tivćanina koji živi i radi u malom gradiću oko 200 kilometara jugoistočno od Edmontona, glavog grada provincije Alberta, izazvao je oduševljenje kako među samim kamiondžijama koji su jedan drugom sa navjericom prepričavali humani gest i dobrodošlicu koju im je Bojić iskazao, ali i javnosti te države, pa su društvene mreže u Kanadi ubrzo preprlavile fotografije Bojića, osoblja njegovog restorana i kamiondžija kojima oni besplatno dijele ručak ili večeru.
O ovom nesvakidašnjem gestu izvještavaju i kanadski mediji, pa je tako i jedan od najgledanijih tamošnjih televizijskih kanala CNC News napravio prilog o Bojiću i njegovoj akciji podrške vozačima drumskih krstarica.
Igor Bojić
Pedest jednogodišnji Tivćanin je CBC News-u kazao da je njegova akcija samo pokušaj da zajednici u koju je došao i koja mu je pružila veliku podršku kada je prije nekoliko mjesci kupio restoran u Wainwrihgt-u, nečim uzvrati. Istakao je da je na ideju da pomogne kamiondžijama, došao nakon što je čuo govor kanadskog prmemijera Džejsona Kineja koji je izrazio veliko poštovanje za vozače kamiona i njihovu ulogu da se u ovim vanrednim okolnostima zbog pandemije, održi sigurno snabdijevanje stanovništva i rade kanadske privrede.
Stoga je prihvatio ne samo poziv premijera vlasnicima lokala uz glavne kanadske puteve da otvore mokre čvorove i kupatila na odmorištima za kamiondžije, već je odlučio da ide i korak dalje te da jedan cijeli dan besplatnim obrokom i pićem, časti sve kamiondžije koji su prošli četvrtak prošli kroz Wainwright.
Bojic na minus 22 stepena Celzujusa poziva kamiondžije na besplatan obrok
„Nije to ništa posebno – samo mala ljubaznost kakvu sam i ja uostalom, osjetio kada sam 1997. iz Crne Gore došao da žuvim u Kanadu. Svi smo mi sada zajedno u jednoj teškoj sutuaciji i moramo biti tu jedni za druge da se međusobno ispomažemo.
Mene je ova zajednica ovdje prihvatila otvorenog srca kada sam došao i iskazala mi dobrodošlicu, i red je da im na tome makar simbolično uzvratim.“- kazao je Bojić koji ističe da iz ove perspektive sada, može izgledati da njegova odluka da prije par mjeseci kupi restoran nije bila baš najbolja, ali da je njegov moto da nikad ne odustaje pa se nada uskoro i boljim vremenima za svoj ugostiteljski biznis.
Međunarodni Festival KotorArt Don Brankovi dani muzike putem društvene mreže Facebook, emitovaće dokumentarna filmska ostvarenja, porudžbine festivala, i drugi originalni sadržaj u okviru projekta „KotorArt projekcije“.
KotorArt projekcije otpočinju sjećanjem na don Branka Sbutegu, čije ime nosi muzički dio festivala KotorArt. Veliki humanista i intelektualac, počasni predsjednik KotorArta, sveštenik don Branko Sbutega, rođen je 8. aprila, 1952. godine.
Otvoreni “Don Brankovi dani muzike”
U znak sjećanja na velikog čovjeka i veliko djelo, biće emitovan dokumentarni film „Don Branko“, porudžbina festivala, koji je, u produkciji Radio-televizije Crne Gore, premijerno prikazan povodom desetogodišnjice smrti, na svečanom otvaranju 2016. godine. Na društvenim mrežama i sajtu festivala, biće plasiran i nesvakidašnji intervju sa njim, snimljen 1990. godine na ostrvu Gospa od Škrpjela u Perastu. Don Branku će biti posvećeno i nekoliko originalnih video snimaka naših glumaca, koji će govoriti stihove iz zbirki njegovih pjesama ,,Sebedarje” i ,,Križni put i druge pjesme“, čiji je izdavač festival Don Brankovi dani muzike.
Nakon sjećanja na don Branka, u okviru KotorArt projekcija biće emitovani i drugi dokumentarni filmovi, porudžbine festivala u režiji Dušana Vulekovića sa kojim KotorArt godinama sarađuje.
Festival je ponosan na preko tri sata poručene i izvedene umjetničke muzike inspirisane važnim kotorskim, bokeljskim i crnogorskim temama, datumima i pojedincima koji su pretočeni u muzički izraz. Nerijetko sa muzičkim, KotorArt je paralelno priređivao i filmske premijere. Ukupno pet ovakvih dokumentarnih filmova tretiraju različite životne teme vezane prije svega za život u Boki, njenu tradiciju i kulturu. Među Vulekovićevim dokumentarnim filmovima kojih ćemo se prisjetiti su: ,,Priče o potresu”, ,,Vraćanje moru“, ,,Kotor – Santa Barbara: sister cities“, ,,Vida Matjan: sedam decenija“, ,,Odbrojavanje“ kao i film o Kolu Bokeljske mornarice.
Ovo je još jedan način aktivnog doprinosa kampanjama Vlade Crne Gore i Ministarstva kulture Crne Gore #OstaniDoma i #ŽivimoKulturu.
Na najvećem infrastrukturnom gradilištu, na poluotoku Pelješcu, radovi na gradnji mosta i nove ceste preko Pelješca teku prema predviđenim planovima, tvrde u Hrvatskim cestama, koje su investitor tog projekta, piše Jutarnji list.
Osim gradnje mosta, sada su konačno vidljivi i radovi na budućoj pelješkoj cesti, bez koje most niti nema previše smisla.
Jutarnji objavljuje fotografije početka probijanja najvećeg tunela i djelomično probijene trase buduće dionice ceste koju gradi austrijska tvrtka Strabag. Riječ je o dionici koja počinje na Jadranskoj magistrali i vodi do mosta na pelješkoj strani, od mosta u Brijesti do čvora Sparagovići, ukupne dužine 12 kilometara. Na fotografijama se vide dio trase i obavljeni zemljani radovi na dijelu od Jadranske magistrale prema mostu kod budućeg čvorišta Duboka, ali i dio trase na Pelješcu. Također se vide obrisi budućeg tunela Debeli brijeg dužine 2467 metara.
Riječ je o krucijalnom objektu, o čijem završetku ovisi i završetak radova na cijeloj toj dionici. Iako se na slikama vidi kako radovi prilično dobro napreduju, u Strabagu je aktualna situacija blokade tržišta zbog koronavirusa prouzročila znatne probleme. Sve teže mogu nabaviti eksploziv potreban za miniranje terena, koji je u ovoj fazi potreban u velikim količinama. Tvornice u Srbiji i Italiji su zatvorene i teško je doći do njega. Problem je i s radnom snagom, s obzirom na to da su radnici većinom iz Bosne i Hercegovine. Oni koji preko vikenda odu kući moraju u BiH ostati u izolaciji i nema ih barem dva tjedna. Kad se vrate, moraju isti postupak napraviti u Hrvatskoj i praktički su minimalno mjesec dana “izgubljeni” za obavljanje poslova. A zamjensku radnu snagu je gotovo nemoguće angažirati.
U ovom trenutku ukupno je angažirano 139 radnika, među kojima je 41 član tehničkog osoblja. Rok za završetak ove dionice je 33 mjeseca, kolovoz 2022., odnosno godinu dana nakon ugovorenog roka za završetak mosta. Vrijednost radova je 478,3 milijuna kuna bez PDV-a.
Grčka tvrtka Avax uvedena je u radove nešto kasnije, u prosincu 2019. godine. Avax gradi dionicu ceste od čvora Sparagovići do čvora Doli, ukupne dužine 18 kilometara. Najzahtjevniji dio te dionice je stonska obilaznica, odnosno gradnja dvaju tunela i mosta preko Stonskog kanala između njih. Prema informacijama iz Hrvatskih cesta, počeli su zemljani radovi na ovoj dionici te pripremni radovi za izvedbe portala tunela Polakovica i Supavo. Na “grčkom” gradilištu angažirano 45 je radnika, od kojih je 16 tehničko osoblje.
Ova dionica mora biti završena u roku od 28 mjeseci, a vrijednost radova je 515 milijuna kuna bez PDV-a.
Na gradilištu budućeg Pelješkog mosta sve su vidljiviji obrisi buduće grandiozne građevine. U Hrvatskim cestama navode kako se radovi odvijaju na svih 12 stupova i dva upornjaka. Kineski radnici na kopnenoj strani počeli su montažu prvih segmenata čelične rasponske konstrukcije na potporne skele. Riječ je o čeličnim segmentima mosta koji su nedavno dopremljeni iz Kine.
Na pelješkoj strani u tijeku je postavljanje potpornih skela stupa broj 13 i upornjaka broj 14.
Glavni dio čelične rasponske konstrukcije mosta tek se treba izraditi u tvornicama u Kini i dopremiti u Hrvatsku.
Međutim, to ovisi o razvoju pandemije u Hrvatskoj i Kini. Iako je pogon u Kini, u kojem se konstrukcija izrađuje, ponovno otvoren, problem je kako će Hrvatske ceste provoditi nadzor proizvodnje što je određeno ugovorom. Naime, nadzorni inženjeri HC-a su nakon izbijanja pandemije povučeni iz Kine, a sad je teško očekivati da će se u dogledno vrijeme tamo vratiti.
Na gradilištu mosta je trenutačno 614 radnika, od kojih 131 član tehničkog i pomoćnog osoblja, a ostali su radnici, strojari i mornari na brodovima.
Zasad nema informacija hoće li koronavirus utjecati na realizaciju radova u predviđenim rokovima. Izbijanje virusa u ugovoru s izvođačima navedeno je kao jedan od opravdanih razloga za traženje produljenja roka gradnje. Zasad nitko od izvođača to nije zatražio. To bi na stol u Hrvatske ceste moglo doći u nekom sljedećem razdoblju, piše Jutarnji list.
