Pregrađivanje i betoniranje obale u Boki Kotorskoj se nastavlja i u uslovima opšte pandemije korona virusa, sa kojom se suočava cijeli svijet, u vrijeme kada je ograničeno kretanje i rad. Kako nam javljaja naša čitateljka iz Krašića neumorni neimari koriste aktuelnu situaciju i nastavljaju sa devastacijom obale.
Danas se intezivno radilo na ograđivanju okućnice i dijela obale ispred kuće na samoj obali gdje je planirano šetalište.
-Ovo je njihov doprinos u borbi protiv pandemije koronavirusa i borbe za ljudske zivote. Možda je investitor donirao neki iznos za uzvrat, ovo što se dešava je za svaku osudu, očekujemo reakciju inspekcije, poručuje naša čitateljka iz Krašića, koja nam je dostavila fotografije.
Virus korone pokazuje da ono što je dobro za dušu ne mora da bude dobro i za telo. Ljudski i božji zakoni nisu isto, ali u nekim trenucima dogmatsko pridržavanje religijskih kanona može da ugrozi kolektivno zdravlje. Ovo je takav trenutak.
Boško Jaksić
Piše: Boško Jakšić
Sve tri Avramove crkve sa strepnjom iščekuju svoje velike praznike ovog meseca – judaizam Pasah, hrišćanstvo Uskrs, islam Ramazan – a sveštenstvo je suočeno sa dilemom da li da barem privremeno odustane od nekih tradicija, zarad opšteg zdravlja, ili da se konzervativno drži doktrine, ugrožavajući zdravlje ne samo vernika već i društava u celini.
U Srbiji je vanredno stanje zbog pandemije uvedeno 16. marta. Bio je to krajnji signal da i Srpska pravoslavna crkva kaže šta će preduzeti da bi zaštitila svojih blizu šest miliona vernika.
Patrijarh Irinej naložio je sveštenstvu da se “sav bogoslužbeni i parohijski život” saobrazi odlukama Vlade. Od 25. marta vernici koji dolaze u crkvu su obavezni da se dezinfikuju i da nose zaštitne maske i rukavice – ako uspeju da ih nađu. Oni stariji od 65 godina, kao i oni mlađi slabijeg zdravlja, pozvani su da se uzdrže od dolaska u hramove.
Sinod SPC saopštio je međutim da crkva neće prekidati služenje liturgije, niti prestati da pričešćuje vernike, “jer je to stvar oko koje se ne može raspravljati”.
Rasprava se ipak razbuktala posle snimka iz Saborne crkve u Novom Sadu. Na snimku se vidi sveštenik kako tokom liturgije povodom Časnog i Velikog uskršnjeg posta istom kašičicom vernicima daje pričest. Oni mu celivaju ruku. Nigde dezinfekcije, nigde maski. Carstvo virusa kome ništa nije sveto.
SPC se poziva na tradiciju pričesta dugu dve hiljade godina, na srebrnu kašičicu. Pridružuje se stavu Sinoda Grčke pravoslavne crkve koji je saopštio da “sveta pričest ne može da budu uzrok transmisije koronavirusa”, ili pravoslavnoj crkvi Gruzije koja je odbacila pozive da prestane da koristi zajedničku kašičicu.
Crkveni visokodostojanstvenici kažu da nije moguće zaraziti se virusom korona jer je kašika umočena u sveto vino. Možda je kašičica čudo imunologije, ali nije spasla episkopa valjevskog Milutina. Dvojica sveštenika njegove eparhije svoje živote i dalje poveravaju ne vladikama već ekspertima.
Postoje ljudi koji veruju u boga i postoje ljudi koji veruju u nauku. Bog će nas spasti od korone, ubeđeni su prvi. Ne izlažite mene opasnostima zbog svog verovanja, poručuju drugi.
Dok vlasti traže disciplinu, vernicima je prepušteno da samo odlučuju da li će uzimati hleb i vino koje, uči vera, Sveti duh u datom trenutku pretvara u telo i krv Hristovu koje verujući uzimaju u sebe za oproštaj grehova, za život večni i na zdravlje duše i tela.
Vera i nauka najčešće se ne podudaraju. Pričešće je, tvrdi crkva, „oganj“ koji uništava duhovne ali i telesne slabosti pričasnika. Lekari tvrde suprotno i ocenjuju da crkveni ritual nikako nije “na zdravlje duše i tela”.
SPC brani “integralni ili autonomni crkveni poredak” i kaže da je “čista laž” da krši obavezujuće instrukcije. Možda je to tako, ali se svakako ignorišu upozorenja nauke. Štaviše, Sinod se neočekivano agresivno obrušio na “klevetničku hajku” i “nezvane goste iz poznatih anticrkvenih i antisrpskih krugova”.
Hajka? Građani su uznemireni. Da li su “nezvani gosti” epidemiolozi koji od SPC i patrijarha očekuje da sveštenstvu i vernicima daju “vrlo jasno uputstvo”. Da li je to epidemiolog čija je dijagnoza direktna:
“Kao građaninu, meni je civilizacijski neshvatljivo da u 21. veku svi ljube isti predmet i svi jedu iz iste kašike. Kao epidemiolog, moram da upozorim da je to opasno. Jeste tačno da srebro kao i svaki metal ima oligodinamsko dejstvo, pa bakterije kraće žive na njoj nego na plastici. Ali, za viruse to nije slučaj”.
Jedan teolog kaže da se u ova vremena ne treba razmetati verom, da ne treba podleći religijskom fanatizmu i da vernici treba da se pomole da bilo koji čovek na svetu pronađe lek.
Dok episkop diseldorfski i nemački vladika Grigorije vernicima razumno poručuje “Ne kušaj Gospoda svoga”, portparol SPC i pripadnik konzervativnog krila crkve, episkop bački Irinej, ima agresivni pristup:
“Ako je problem u bogosluženju i pričešćivanju, kako to da bivaju zaraženi oni koji nikada u crkvu i ne ulaze, a kamoli se pričešćuju? Šta nam ti nesrećni zabludeli ljudi poručuju? Da je opasnost u crkvi a ne u kafićima, žurkama, nepoštovanju neophodne samoizolacije i drugim činiocima”.
“Zabludeli nesrećnici” to uopšte ne tvrde. Kakva zamena teza! Lekari od struke i dobronamerni ljudi, među kojima je i mnogo vernika, samo upozoravaju da je opasnost svuda. Pa i pred oltarom. Tvrde da ovakav način pričešća povećava rizike u vreme kada se svi bore da se oni smanje. Čemu takav borbeni stav?
Značajan broj teologa, episkopa i sveštenika SPC smatra da vernike ne bi trebalo pričešćivati jednom kašičicom. Rumunska pravoslavna crkva savetovala je vernike da u crkvama izbegavaju celivanje ikona i da za pričest ponesu sosptvenu kašičicu.
SPC bi mogla da sledi primer crkve na koju se u svakoj prilici ugleda: Ruske. Tamo nisu obustavili bogosluženja i pričešća, ali su uveli praksu da se kašičice dezinfikuju kod svakog vernika koji dođe da se pričesti. Srpska crkva je veoma imućna. Ne plaća porez. Mogla bi da kupi stotine hiljada plastičnih kašičica za jednokratnu upotrebu.
“Verujemo da se nijedan virus ili bolest ne mogu preneti tokom pričesti”, kaže mitropolit Ilarion iz Moskovske patrijaršije. “Ali, ako su u pitanju zabrane ili preporuke (države) koje smo dužni da sledimo, tada će se u nekim slučajevima koristiti jednokratne kašičice”.
Ispada da je srpska crkva konzervativnija i od ruske. Kao i u ostalim odlukama, prevladava tvrdo krilo. Veruju u čudotvorstvo zlatne kašičice, iako nauka nema dokaz da ona tokom Svete pričesti obezbeđuje imunitet od infekcija.
Crkva ne samo da odbija savete nauke, već zna i da ne poštuje odluke države: crnogorska policija saslušavala je dvojicu sveštenika SPC iz Kotora zbog nepoštovanja zabrane javnog okupljanja. “Nastavljamo da vršimo službu jer nas Bogorodica odavno štiti od zaraze”, rekao je jedan od njih. U Budvi je sveštenik SPC morao da bude uhapšen.
Srpska država simptomatično ćuti. Ne želi da obnavlja sukob sa tvrdim krilom SPC koje predvodi mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. A trebalo bi da se umeša. Zarad opšteg zdravlja a ne predsednikove želje da umiri crkvene kritičare njegove kosovske politike.
“Kakva stvar Crkve? Ovo je 21. vek, a vernici nisu posebna kategorija građana koja može u vreme pandemije da se vlada po crkvenim pravilima nasuprot svim ostalim građanima. Podležu zakonima države, a u ovom slučaju predstavljaju javnu opasnost. Ako misle da je to stvar crkve, onda neka ih crkva sve izdvoji u nekakav ‘crkveni karantin’, pa neka tamo rade šta hoće!”, ljutiti je komentar na sajtu jednog beogradskog dnevnika.
Anticrkveni krugovi? Ne, samo izraz zabrinutosti, pa i straha. Neka crkva i vernici u vanrednim okolnostima privremeno, na neko vreme, menjaju svoje svetonazore i običaje. Neće zbog toga biti manje sveti. Uostalom, zašto bih ja crkvene oce podsećao na ono što oni traba da znaju bolje od mene.
“Ako ne nađeš Gospoda u dubini svoje duše, srva, savesti i u bližnjemu, nećeš ga naći ni u pitiru na oltaru, ni u kipovima i ikonama, ni svetim vodama, ni obredima”.
O svetog Jovana Zlatoustog dovoljno. Quo Vadis crkvo?
*
Boško Jakšić rođen u Beogradu 1949. gde se školovao i diplomirao na Ekonomskom fakultetu. U Politici se zaposlio 1972. i ubrzo prelazi na Spoljnopolitičku rubriku lista. Izveštavao sa mnogih međunarodnih skupova, od samita SAD-SSSR u Beču, do samita OSCE u Stokhlomu. Prisustvovao promenama u Poljskoj i intervjuisao Leha Valensu. Dugo se bavio Bliskim istokom: rat u Libanu, islamska revolucija u Iranu, izraelsko-palestinski sukob. Nalazio se na obe strane iransko-iračkog rata, a Prvi zalivski rat pratio iz Saudijske Arabije. Objavio knjigu o Izraelu. Izveštavao o ratu u Kampućiji, o gladi iz Etiopije. Tokom 1984. radio u Vašingtonu kao stipendista „Vašington Posta“. Pet godina bio stalni dopisnik Politike iz Kaira. Bio urednik spoljne rubrike a u periodu 1993-94. v.d. glavnog urednika lista. Naredne četiri godine je kao stalni dopisnik iz Rima intenzivno pisao o Italiji. Jedan je od trojice koji su rukovodili Politikom posle demokratskih promena 2000. godine. Izveštavao o intervenciji u Avganistanu i ratu u Iraku. Do odlaska u penziju 2014. bio je urednik Spoljnopolitičke rubrike. Sada je komentator koji se bavi domaćim i spoljnopolitičkim temama.
Čest je gost Bi-Bi-Sija, Radija slobodna Evropa, Al-Džezire kao i domaćih radio i TV stanica.
Volonteri OO Crveni krst Kotor, kojima su se priključili i članovi grupe „Kotorsko srce“, kao i volonteri zaposleni u Opštini Kotor, uz pomoć predstavnika MZ svakodnevno su angažovani u nesebičnoj pomoći dijeljenja humanitarne pomoći. Vrijedni momci i djevojke svaki dan sa nama, dijele pomoć, nose ljekove, prižaju psihosocijalnu podršku, saopšteno je iz Crvenog krsta Kotor.
Trenutno je na terenu angažovano preko pedeset volontera, a građani i dalje iskazuju volju da se priključe.
“Otkad je proglašena pandemija u Crvenom krstu nema ni subote ni nedjelje. Svaki dan se radi. Dosad smo uspijeli da pomognemo porodice kojima je pomoć bila najpotrebnija.
Mi imamo naše ranije spiskove, a sarađujemo i sa drugim socijalnim službama. Znamo da je sada i veliki broj onih koji ne rade i nemaju prihoda, pa su spiskovi prijavljenih za pomoć veoma dugi.
Crveni krst
Građane Kotora, molimo za razumjevanje. Njihove zahtjeve za pomoć analiziramo i planiramo kako da najpravednije djelimo tu pomoć. Nastojimo da pomoć stigne do onih koji su stvarno ugroženi. Ono što nemamo ne možemo ni da djelimo.
Da bi bilo dovoljno hrane za sve i da bi se udovoljilo svim potrebama građana, osim Crvenog krsta, koji nam doprema robu, molimo i potencijalne donatore.
Crveni krst
Osim staračkih, siromašnih domaćinstava, nismo zaboravili ni RE populaciju. Od njih tražimo samo poštovanje volontera i disciplinu. Kada su na spisku svakako će biti podmireni.
Takođe, dopiremo i do ruralnih područja, pa je pomoć stigla i u Krivošije, Grahovo, Ledenice, Gornji Morinj, Grbalj.
Na kraju bih se zahvalila porodici Glendžo, Imlek-u, Jugopetrolu, Hrvatskoj Građanskoj Inicijativi, Verigama 65 kao i anonimnim donatorima. Kotor je vazda bio human grad, takav će i ostati. Hvala svima.” – poručila je Anet Marović, sekretarka OO Crveni krst Kotor.
Broj zaraženih koronavirusom u Bosni i Hercegovini nastavlja se povećavati pa je do subote prešao 600 a istodobno stižu upozorenja kako toj zemlji prijete socijalni nemiri i destabilizacija ukoliko se teret sadašnje krize ne bi ravnomjerno raspodjelio.
“Teret moramo podnijeti svi i to je jedini način da izbjegnemo socijalne nemire i ne ugrozimo sigurnost u zemlji”, izjavio je predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović u intervjuu koji je u subotu objavio “Dnevni avaz”.
Aludirao je time na vidljivi val otkaza u brojnim privatnim tvrtkama zbog kojega su tisuće ljudi već ostale bez posla.
Kazao je kako je borba protiv epidemije izazvane koronavirusom zajednički izazov te je pozvao sve političare u zemlji da djeluju smireno i nesebično a entitetske vlade da interventnim mjerama spašavaju gospodarstvo.
“Ovo će očigledno biti dugotrajna borba i svi se moramo uključiti i nije vrijeme za međusobna nadmetanja, prepirke i populizam. Postoji samo jedan rival i neprijatelj, ime mu je Covid-19. Zato je od presudne važnosti napraviti mehanizme da distribucija tegobe koja nas čeka bude ravnomjerna”, kazao je Izetbegović pojašnjavajući kako bi to značilo da zbog ove krize nitko ne bi smio ostati bez plaće ali istodobno nitko ne bi smio imati veliku plaću što bi političari prvi trebali pokazati osobnim primjerom.
Izetbegović je ocijenio kako se BiH unatoč svom kompliciranom ustroju i unutarnjim podjelama do sada uspješno nosi s epidemijom pa ima znatno manje problema nego neke bogatije i bolje uređene države.
Prema podacima dostupnim u subotu ujutro ukupni broj zaraženih u BiH bio je 604 uz 18 smrtnih slučajeva koji se mogu povezati s koronavirusom. Svi umrli bili su starije životne dobi i dugogodišnji pacijenti s nizom kroničnih oboljenja.
Broj zaraženih je od petka povećan za 25 a pojdinačno je najveći broj novozaraženih registriran u Banoj Luci koja je od esalacije epidemije ujedno i njeno žarište u BiH.
U tom gradu do sada su zaražene 172 osobe a i posljednji smrtni slučaj dogodio se u banjolučkom Kliničkom centru gdje je preminuo stariji muškarac.
Širenje zaraze povod je vlastima za uvođenje novih restriktivnih mjera čiji je cilj ograničiti kretanje stanovništva. U Republici Srpskoj gdje je od petka na snazi izvanredno stanje tako je uz policijski sat koji traje od 20 sati navečer do 5 sati ujutro uvedena i zabrana napuštanja mjesta prebivališta od subote u 12 sati do nedjelje u 18 sati.
U Federaciji BiH cjelodnevna zabrana kretanja tijekom dana i dalje vrijedi za mlađe od 18 godina te za starije od 65 s tim da je entitetski krizni stožer u petak odlučio dopustiti umirovljenicima izlazak iz kuća narednog tjedna od 8 do 12 sati ali samo kako bi mogli podignuti svoje mirovine.
Načelnik Civilne zaštite Federacije BiH Fahrudin Solak potvrdio je kako tamo razmatraju i mogućnost uvođenja potpune karantene kao krajnje mjere ukoliko sadašnja ograničenja ne daju očekivane rezultate.
Kod Landevenneca na sjeverozapadu Francuske, pripadnici mornarice nedavno su doteglili nekoliko zastarjelih ratnih brodova koji su odslužili svoje.
Već je tradicija da Francuzi baš kod Landevenneca dopremaju vremešna plovila i rabe ih kao zaštitu od valova.
Ako niste znali, ovo groblje civilnih, i posebno ratnih, brodova ubraja se među deset najvećih na svijetu. U najnovijoj turi staraca stiglo je nekoliko manjih modela, kao i 157 m duga Duguay-Trouin (D 611) fregata klase Ocean F67, izgrađena 1973. godine u Lorientu.
Broj osoba koje su umrle od zaraze koronavirusom u Francuskoj skočio je za 61 posto u zadnja dva dana nakon uključivanja podataka iz staračkih domova i iznosi 6.507 osoba, a broj potvrđenih slučajeva oboljenja skočio je za 44 posto i iznosi 82.165 osoba, izvijestilo je u petak Ministarstvo zdravstva.
Broj oboljelih od koronavirusa u bolnicama porastao je za 5.233, ili za devet posto i u petak je iznosio 64.338 osoba, rekao je direktor Ministarstva zdravstva Jerome Salomon.
Salomon je također izvijestio o ukupno 17 827 oboljelih u staračkim domovima, u usporedbi s 14 638 u četvrtak, kada su prvi put prijavljeni podaci o staračkim domovima.
Uključivanjem podataka iz staračkih domova Francuska se pridružila Sjedinjenim Državama, Španjolskoj, Italiji i Njemačkoj – državama koje su premašile broj oboljelih koji je prijavila Kina, zemlja iz koje je krenula pandemija.
Izuzimajući podatke o staračkim domovima, broj ljudi koji su umrli od COVID-19 u francuskim bolnicama također je postavio novi dnevni rekord od 588, što je porast od 13 posto i sada iznosi 5,091 osoba.
Nakon kritika zbog francuske statistike COVID-19, u kojoj nisu prikazani deseci ljudi koji umiru u domovima starijih osoba ili u njihovim vlastitim domovima, Ministarstvo zdravlja u četvrtak je dalo prve podatke o smrtnim slučajevima u staračkim domovima.
U Crnoj Gori potvrđena su još 23 nova slučaja korona virusa. Time je broj oboljelih porastao na 197, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Od jučerašnjeg presjeka u 17 sati i 50 minuta pa jutros do 8 sati i 50 minuta analizirano je 212 uzoraka od kojih je 23 bilo pozitivno na novi koronavirus.
“Novooboljeli su registrovani u Podgorici (14), Nikšiću (3) i Baru (6)”, saopšteno je iz IJZ.
Većina novooboljelih su, kako su kazali, kontakti prethodno poznatih slučajeva.
U Crnoj Gori je od početka dešavanja, od #COVID19 oboljelo 197 osoba.
Zbog opasnosti od korona virusa prodavnice i tržni centri u Crnoj Gori su naredbom Nacionalnog koordinacionog tima (NKT) zatvorene 18. marta, a u kupovinu se može samo u supermarkete i apoteke, dok se trgovina drugih proizvoda preselila na internet.
Dosadašnja zanemarljiva, online prodaja porasla je i za hiljadu posto, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), Srđa Jovović vlasnik kompanije preko koje na internetu možete kupiti gotovo sve, od hrane do bijele tehnike i knjiga (ntcshop.me). Objašnjava da su, za razliku od prethodnih godina kad su kupci bili uglavnom stranci koji žive u Crnoj Gori, sada najbrojniji crnogorski građani.
Šta se najviše kupuje?
“Najviše se traže osnovne životne namirnice. Ljudi traže od vreće brašna pa, sve drugo što im treba. Robu dostavljamo do svih mjesta u Crnoj Gori. Platformu smo uradili na bazi zaliha u realnom vremenu, što je veoma bitno. Znači bilo ko, ko pogleda našu ponudu na shopu i ono što u tom trenutku ima na stanju, to može da poruči”, kaže Jovović.
Povećan broj posjeta online shopu bilježi i kompanija Info.com, koja prodaje računare i računarsku opremu, potvrđuje za RSE suvlasnik Mirko Jovović.
“Porasla je prodaja a posebno je interesantno što bih izdvojio da se traže dronovi. Interesantno, ali tako je. Sad zbog čega je to tako trenutno nemam objašnjenje”, kazao je Jovović.
U Ministarstvu ekonomije su za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdili porast online trgovine prethodnih dana a sve je, kako navode, uzrokovano situacijom koja je nastala pojavom epidemije novog korona virusa.
“Situacija se prati iz dana u dan, online trgovina je u ovom momentu dobar način kupovine imajući u vidu poštovanje mjera Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) i preporuka Instituta za javno zdravlje”, saopšteno je RSE u ministarstvu.
Kako je bilo prije pandemije?
supermarket
Podaci pokazuju da je prethodnih godina crnogorska online kupovina 70 odsto bila usmjerena na međunarodne online platforme poput Aliexpresa, Amazona, SportDirekta, eBaya, Asosa.
Ne postoje podaci koliko firmi je počelo online prodaju nakon zabrane klasične maloprodaje i zatvaranja tržnih centara. Agencija Ipsos sprovela je tokom ove nedjelje istraživanje (28. do 31. marta) koje je pokazalo da od početka krize zbog korona virusa, petina građana češće koristi elektronsko bankarstvo, a 12 % više građana koristi online kupovinu.
Prema podacima Tržišne inspekcije, do sada se blizu 240 preduzetnika i kompanija prijavilo za distancionu prodaju kazala je za RSE Nina Drakić savjetnica predsjednika Privredne komore Crne Gore (PKCG).
“U ponudi su od hrane, pića i hemije i druge robe široke potrošnje, računarska oprema i razni tehnički uređaji. I prije ‘doba korone’ online trgovina u Crnoj Gori je bilježila je rast”, precizirala je Drakić.
Kotor u vrijeme corona virusa mart 2020. – foto Boka News
Unija privatnih poslodavaca (UPP) Stari grad Kotor sa oko 50-tak članova, je u komunikaciji elektronskim putem donijelo predloge koji se odnose na moguću pomoć lokalne samouprave u poslovanju kotorskih privrednika tokom pandemije virusa korona.
Odajući priznanje Nacionalnom koordinacionom tijelu za borbu protiv zaraznih bolesti i Vladi na blagovremenom i efikasnom preduzimanju mjera za suzbijanje ove pandemije, iz UPP su se osvrnuli na položaj privatnih poslodavaca u Kotoru, čiji rad, poručuju, nesumnjivo doprinosi boljitku opštine i države u cjelini. S tim u vezi, u UPP smatraju da je važno donijeti niz zaštitnih ekonomskih mjera za privatne preduzetnike, kao što to rade i zemlje u okruženju. Predsjednik unije Rajko Milunović, diplomirani ekonomista u pomorstvu, naglašava da njihovi članovi-privatni poslodavci, svoje djelatnosti većinom obavljaju u poslovnim prostorima kojima gazduje Opština Kotor, pri čemu ugostitelji plaćaju i korišćenje javnih površina za terase, te podsjeća da lokalnoj samoupravi plaćaju i mnoge druge dažbine.
-S obzirom da nismo u mogućnosti prihodovati u vremenu moratorijuma, mišljenja smo da nas u ovom periodu treba osloboditi tih dažbina. Mada, istini za volju, za ovu situaciju u kojoj ne postoji krivac, najrealnije bi bilo podijeliti teret između poslodavaca i lokalne uprave. Takođe, ne treba zaboraviti ni domino efekat ove situacije koji bi se svakako prelio i na nas privatne poslodavce. Iz svega navedenog i proizilaze naši predlozi, a to su; da u potpunosti budemo oslobođeni dažbina za vrijeme moratorijuma, što bi za nas bilo vrlo djelotvorno, jer u Kotoru cijena zakupa poslovnih prostora i terasa nije mala, pa bi tromjesečno neplaćanje istih pomoglo da lakše savladamo problem plaćanja poreza i radnika. Mišljenja smo da bi ovakav predlog trebalo da slijede i zakupodavci prostora u privatnom vlasništvu- kazao je Milunović, dodavši da UPP smatra da bi ovakav način oprosta dažbina za vrijeme moratorijuma mogle slijediti i ostale opštine, ali i svi izdavaoci privatnih prostora u Crnoj Gori, a sve pod pretpostavkom da ćemo iz ovog stanja izaći po najpovoljnijem scenariju za našu zemlju.
Kotor u vrijeme corona virusa mart 2020. – foto Boka News
-Predlažemo i da finansijski teret u periodu moratorijuma (zakup prostora i terase) podijelimo, s tim da nam se ugovori o zakupu produže za još godinu dana, budući da je izvjesan dugoročniji negativan efekat u poslovanju nakon isteka moratorijuma. Takođe, kao skroman poznavalac ekonomskih zakonitosti osjećam odgovornost i želju da doprinesem u borbi protiv pandemije, pa iz toga proizilazi i moj lični predlog, a to je da privatnici, kao i svi pojedinci, shodno svojim mogućnostima izdvoje određena novčana sredstva za pomoć državi, svjesni da tako pomažemo i sebi i svojim najbližima. Možda naša solidarnost neće biti u punom kapacitetu i dovoljna, ali bez obzira na to predložio bih i razmatranje načina korišćenja znatnih novčanih sredstava koja se nalaze na računima banaka, a iznose preko tri ipo milijarde eura. Postoji mogućnost izdavanja obveznica na državnom i na lokalnom nivou koje bi zainteresovale vlasnike tih računa da ih kupe. Na taj način bi dražava pod idealnim uslovima sigurno mogla da „upumpa” značajna sredstva u budžet, konstatuje Mulunović.
Osuđijemo svakog ko bi iz ove situcije pokušao izvući korist
Kada su u pitanju druge obaveze koje su vezane za punjenje budžeta, u Uniji privatnih poslodavaca vjeruju da će država izaći sa setom mjera za pomoć u novonastaloj situaciji privredi u cjelini.
-Jedna od mjera je i skorašnja objava Investicionog razvojnog fonda da sva privreda pod povoljnim uslovima od istog fonda može da uzme kredit. Inače, osuđujemo svakoga ko na bilo koji način pokušava izući korist iz ove situacije, prije svega mislimo na materijalnu, političku i medijsku korist. U očekivanju najpovoljnijeg scenarija za našu zemlju i brzog suzbijanja pandemije, UPP Stari grad Kotor šalje svim građanima pozitivnu energiju i poručuje „Ostanite doma“- naglašava Rajko Milunović.
SDP Tivat zatražila je juče od lokalne vlasti DPS-SD-HGI u tom gradu definisanje seta mjera podrške lokalnoj privredi i građanima u stanju potrebe, koje bi za cilj imale ublažavanje posljedica krize izazvane pandemijom koronavirusa.
“Usvojene mjere od strane države onemogućavaju rad velikog broja privrednih subjekata u našem ngradu, pa je jasna i nedvosmislena obaveza lokalne uprave da na ovu činjenicu odgovori na ozbiljan i odgovoran način kako bi se očuvala radna mjesta i mnogi poslovi u našoj opštini. Posebno su ugroženi sektori ugostiteljstva i turizma koji predstavljaju okosnicu razvoja grada pa stoga fokus hitnih ekonomskih mjera mora biti usmjeren na ove djelatnosti”- saopšteno je iz OO SDP Tivta.
Iz te stranke poručuju da je neophodno da se subjekti, koji uslijed više sile nijesu u mogućnosti da posluju, oslobode plaćanja svih lokalnih naknada i taksi i troškova zakupa poslovnog prostora. Traže da se takvim privrednim subjektima obezbijedi subvencionisanje dijela troškova plata i doprinosa kao i naknada za vodu, struju i internet ugroženim privrednicima i preduzetnicima u Tivtu.
“Posebno se to odnosi na male privrednike kojima je ovu pomoć potrebno obezbijediti kako bi se sačuvala radna mjesta. Cilj ovih mjera na prvom mjestu mora da bude da ne bude otpuštanja zaposlenih u privatnom sektoru. Neophodno je i odlaganje plaćanja poreza na nepokretnost za sva fizička i pravna lica koja su pogođena mjerama zabrane obavljanja djelatnosti”- poručili su iz tivatskog SDP-a.
Oni smatraju da je lokalna uprava dužna donijeti i adekvatan paket socijalnih mjera za najugroženije građane.
“U tom smislu je neophodno izdvojiti 250 eura za socijalno najugroženije porodice u našoj opštini za vrijeme dok traju vanredne mjere. Neophodno je izdvojiti i određena sredstva za Opštu bolnicu u Kotoru”- traže iz SDP-a ističući da je to minimum mjera “koje je lokalna uprava obavezna usvojiti nezavisno od mjera koje se očekuju da budu donijete od strane države.”
“Nadamo se da je svima jasno da bi bez adekvatne pomoći države i opštine privredna supstanca Tivta bila dovedena u pitanje, a jedan broj naših sugrađana doveden na rub gole egzistencije”- zaključuje se u saopštenju OO SDP Tivta.
