Kontrolisanom eksplozijom skinut dio sjevernoga tornja Zagrebačke katedrale

0

Dio sjevernog tornja Zagrebačke katedrale visok 13 i pol metara i težak 30 tona, skinut je u petak kontrolisanom eksplozijom, jer je zbog oštećenja koja je pretrpio u jakom potresu, 22. marta, postojala opasnost da se sruši i izazove još veća oštećenja katedrale i okolnoga prostora.

Dio sjevernoga tornja katedrale skinut je u 17,58 minuta kontroliranom eksplozijom do koje je došlo po pritisku na gumb detonatora.

Odmah po detonaciji, pojavio se dim koji je nastao kada se prilikom ekplozije zapalio dio cerade kojom je bio zaštićen vrh tornja. Odvajanje je počelo nekoliko minuta kasnije kada su dronovi provjerili da je detonacijom učinjen pravilan rez kako bi se dio sjevernog tornja mogao spusititi u komadu.

Katedralni toranj je odvojen između 72. i 73. reda, skinula ga je dizalica od 500 tona, a druga dizalica obuhvatila je cijeli zvonik i spustita ga u jednom komadu.

Alpinisti su prethodno, u drugom pokušaju, sajlama povezali vrh tornja s dizalicom.

Načelnik Stožera inženjerijske pukovnije Hrvatske vojske Miroslav Car vodio je četveročlanu ekipu koja je postavila ekploziv, ukupne količine od 580 grama u prethodno izbušene minske mikro bušotine. Objasnio je kako su proračuni pokazali da je sigurnosna zona nekih 75 metara od samoga mjesta eksplozije.

Zapovjednik bojne Obavještajne satnije Hrvatske kopnene vojske bojnik Mario Maslov izvijestio je da kako je zadaća njihove postrojbe bila da “pod nadzor stave područje radova iz zraka u okviru 360 stupnjeva s glavnim fokusom na samo mjesto radova”.

Spuštanje dijela tornja  20-tak minuta

Foto Hina

Glavni projektant obnove katedrale Dalibor Foretić rekao je da će spuštanje trajati oko 20 minuta dok se dio tornja ne prizemlji i učvrsti, uspravan kakav jest, a za to je napravljen ležaj kako bi se toranj mogao prihvatiti s poduporama.

Pri podizanju tornja eventualno će doći do lomljenja manjih elemenata, što će se vidjeti kada bude spušten.

Kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkog mons. Ivan Hren najavio je još 1. travnja da će se skinuti vrh oštećenoga sjevernog tornja katedrale kako bi se otklonila opasnost od rušenja. Objasnio je tada da su, nakon što su dobili snimke o stanju oštećenja, okupili statičare i vidjeli da je “daleko manja šteta da se dio  sjevernoga tornja skine nego da padne i pitamo se hoćemo li imati katedralu”.

Kako je rekao, oba su tornja na istoj koti, a ovaj je jaki potres koji je 22. marta pogodio Zagreb, pokazao gdje je slaba točka tornjeva koje je projektirao Hermann Bolle.

Glavni projektant obnove katedrale Damir Foretić objasnio je kako su od jabuke na vrhu kroz toranj provučene dvije čelične šipke od 30 milimetara koje sve drže u jednom komadu, te da smatra da je problem nastao na lanterni kod dijelova koji su se odlomili, a cijeli se zvonik okrenuo za 12 do 15 centimetara.

Fotograf i filmski snimatelj – stručnost i etičnost iznad svega, Stevo Lepetić (1921 – 2007)

“Moj otac Stevo Lepetić bio je jednostavan i skroman čovjek, smatrajući da su stručnost i etičnost najvažnije”, kaže o poznatom hercegnovskom i jugoslovenskom  fotografu i snimatelju, njegov sin, poznati advokat Dragan Lepetić. Sjeća se i da je njegov otac, iako nikada nije “zagazi u političke vode” bio hrabar i “otvoreno ukazivao na propuste u vrijeme kada to, ustalom kao i danas, nije bilo popularno”.

Rođeni Novljanin, Stevo Lepetić  svijetlo dana ugledao je 15 decembra 1921. godine. Njegov poziv najvjerovatnije je bio odlučen kada je od  starije sestre Smiljke  na poklon  dobio fotoaparat Lajka.

Školovanje za fotografa počeo je sa 14 godina kod poznatog fotografa Franca Laforesta koji je radio u Herceg Novom, Kotoru i Dubrovniku. “Atelje je bio opremljen najboljom foto tehnikom i opremom za to predratno vrijeme u Crnoj Gori. Njegov atelje je bio kao da ste negdje u Zagrebu ili Beogradu. Mnogo se radilo, bilo nas je uvijek dva do tri šegrta i tri, četiri fotografska pomoćnika. Učiti zanat i raditi u to vrijeme kod Laforesta značilo je biti u središtu vrhunskog poznavanja fotografskog zanata”, ostalo je zapisano sjećanje Steva Lepetića.

Nakon sticanja diplome profesionalnog fotografa, Lepetić je kratko vrijeme u potrazi za poslom boravio u Sarajevu, a onda se vratio u rodni grad i zaposlio se u ateljeu Laforest. U tom periodu snimao je i bilježio sve važnije događaje u gradu. Nastavio je da fotografise i kada su Italijani okupirali grad i Crnu Goru. Na početku okupacije počinje i njegova saradnja sa partizanskim Orjenskim bataljonom, zbog čega mu je nekoliko puta i život bio u opasnosti. Nakon kapitulacije Italije sa fotoaparatom Lajka I šest filmova odlazi u partizane i sa Bokeškom brigadom prelazi ratni put preko Nikšića, Peći, Djakovice, do Skoplja.

“Na mojem ratnom putu, nijednog trenutka se nisam odvajao od “Lajke“. Sa njom sam spavao, često je bila mokra, smrzavali smo se, ali se nikada, do dan danas nije pokvarila… nije me izdala”, zabilježio je sjećanja Steva Lepetića,  u njegovom diplomskom radu,  reditelj dokumentarnih filmova Momir Matović.

Poslije rata radio je u Direkciji filmskog preduzea odnosno kasnije u Odjeljenju za kinematografiju pri Ministarstvu prosvjete Crne Gore.  Krajem 40 tih godina prošlog vijeka Lepetić odlazi u tadašnju Čehoslovačku na Filmsku akademiju  u  Pragu, gdje je odmah uključen u rad filmskih ekipa u studiju Barrandov, tada najbolji studio u Evropi. Nakon početka INFORBIRO-a, 1948. godine vraća se u Jugoslaviju. Kratko je ostao u Beogradu kao stipendista “Zvezda filma”.

Matović : Lepetićeva kamera kreće se od lirskog do epskog stila

Stevo Lepetić – foto arhiv matFilm

Po povratku u Crnu Goru na Cetinju počinje da radi u  Odjeljenju za kinematografiju. Sa dvije kamere češke proizvodnje odmah je počeo da radi na snimanju filmskog žurnala Mjesečnik.

Kada je formiran “Lovćen film”, 4. marta 1949. godine, Lepetić je postavljen za filmskog snimatelja. Počinje njegova bogata filmska karijera tokom koje je snimio 37 dokumentarnih filmova, a kao snimatelj ili asistent snimatelja radio je i u 17 igranih filmova, od “Lažnog cara” ( 1955 ) reditelja Velimira Velja Stojanovića, do filma “Vrhovi Zelengore” (1976.) reditelja Zdravka Velimirovića. Radio je sa najpoznatijim filmskim rediteljima od Bojana Stupice sa kojim je 1956. godine snimio film U mreži, Milom Djukanovićem, Zdravkom Velimirovićem i Radomirom Šerenovićem. Lepetićeva kamera zabilježila je i poslijeratnu izgradnju najznačajnijih infrastrukturnih i industrijskih postrojenja: hidrocentrale Mratinje, zeljezničke pruge Beograd Bar, Jadranske magistrale, Željezare Nikšić,… Posljednje filmove smimio je krajem osamdesetih godina prošlog vijeka.  Riječ je o dokumentarnim filmovima Grad sunca i ponosa i Budva rodjena prije sebe. Lapetić je i autor prvog kratkometražnog filma u profesionalnoj crnogorskoj kinematografiji.

“Lepetićeva kamera kreće se od lirskog do epskog stila, jer on obuhvata  različite snimateljske tretmane – od čvrstog faktografskog kadra do pretapanja. Tu njegovu snimateljsku raznovrsnost možemo ocijeniti i kao njegovu odliku, jer tu stilsku raznovrsnost povezuje ličnost samog autora. Njegov snimateljski rukopis svuda se provlači kroz brojne kadrove koje je snimio, a to je – osjećanje ritma zbivanja, životnosti i vizuelnog sagledavanja čovjeka i života”, napisao je Matović o Stevu Lepetiću.

Iza Steva Lepetića ostale su  na hiljade fotografija koje je snimio sam ili koje je sakupljao cijelog života.

“Fotografisao sam najviše po Crnoj Gori, ali i u Beogradu i inostranstvu. Fotografiju nikada nisam napustio, ali mogao sam se i više njome baviti. Lijepa je fotografija, ti se nalaziš svukud i u zlu i u veselju, patnji, potresu”, kazao je svojevremeno Lepetić.

Je li vrijeme za legat Steva Lepetića ?

Dragan poznati advokat, sin Steva Lepetića pamti kako je sa ocem , za vrijeme školskog raspusta išao na snimanja nekih filmova. Iako mu je bilo interesantno , nikada nije poželio da pođe očevim stopama. ” Iako kreativno i zato inspirativno zanimanje to je uvijek, a mislim i sada, dosta neizvjestan posao. Zato sam se odlučio, a imao sam i podršku roditelja da studiram, a kasnije i cijeli život radim, u ipak ,   materijalno izvjesnijoj  pravnoj praksi.

Iza Steva Lepetića  ostao je veliki broj fotografija i foto negative. Dok je bio živ ljudi su često znali pitati za neke fotografije za koje su pretpostavljali da ih je Stevo snimio ili došao u njihov posjed. Danas rjeđe, ali još uvijek se nađe neko ko traži određenu fotografiju.

Najveći dio Lepetićevog snimljenog materijala je sačuvan u arhivama u cijeloj Jugoslaviji. Ali njegova ostavština koju čuva sin Dragan još nije dostupna široj javnosti. “Je li vrijeme za formiranje legata Steva Lepetića”, pitamo Dragana. “Na osnovu mojih iskustva, nemam povjerenje u to kako bi se  čuvala ta ostaština, pa zato još oklijevam”, kaže sin Steva Lepetića.Ističe da mu je prioritetan zadatak da sve fotografije I foto negative digitalizuje.

/S.Kosić/

Kruzeri i virus, opasan spoj – Kruzeri mogu biti golemi inkubatori ?!

Luka Kotor – foto Boka News

S hiljadama putnika kruzeri imaju sve uslove da postanu eksplozivna žarišta covida-19. Tomu svjedoči više primjera, no teško je procijeniti u kojoj mjeri taj sektor pridonosi pandemiji.

“Utvrdili smo da ti brodovi mogu biti golemi inkubatori”, kazao je nedavno u razgovoru za AFP francuski državni sekretar za vanjske poslove Jean-Baptiste Lemoyne.

Od pojave novog koronavirusa u Kini potkraj 2019., nekoliko kruzera bilo je žarište bolesti koja je do sada odnijela više od 135.000 ljudskih života u svijetu.

Primjer kruzera Diamond Princess, koji je bio prvi, tipičan je.

Na brodu je bilo više od 4000 ljudi koji su u karanteni na moru kod Yokohame proveli cijel februar.

Zaraženih na brodu na kraju je bilo više od 700, a do kraja marta umrlo je desetak ljudi.

Slijedili su drugi kruzeri, postavši goleme tempirane bombe kojima više luka nije željelo dopustiti pristajanje dok se epidemija među putnicima širila.

Florida je zadnjih dana primila, više ili manje nerado, nekoliko brodova zahvaćenih koronavirusom; Zaandam, Coral Princess, Costu Magicu…

To ne čudi. Naučna istraživanja redovito dokazuju da su morski kruzeri mjesta na kojima se ubrzano šire infekcije poput gripe ili gastroenteritisa.

Kruzeri se vraćaju u matične luke iz Australije – foto EPA

“Sanitarni rizik je poznat”, kazao je za AFP liječnik Jean-Pierre Auffray, predsjednik Udruženja za pomorsku medicinu.

“Sama svrha kruzera je druženje i poticanje socijalizacije”, istaknuo je.

“Nude puno animacija: bazeni, wellnes centri, sportske dvorane, zabave, restorani… Stvara se koncentracija populacije i koncentracija aktivnosti”, objasnio je.

S obzirom na taj rizik, je li taj sektor reagovo je dovoljno brzo? Pitanje ima dva aspekta.

S jedne strane, nudeći krstarenja predugo kruzerske kompanije možda su dovele u opasnost vlastite klijente, tim više što su oni u prosjeku starije životne dobi, a koronavirus je smrtonosniji upravo za tu dobnu skupinu.

Nadalje, mogli su pridonijeti širenju epidemije svijetom iskrcavajući putnike koji su i ne znajući bili nositelji koronavirusa.

Plovili do sredine marta

U prilog optužbama za lakomislenost, floridsko pravosuđe istražuje jednog od giganta u tom sektoru, kompaniju Norwegian Cruise Line, osumnjičenu da je prodavala krstarenja koristeći se lažnim argumentima.

Na primjer: “Koronavirus može preživjeti samo na hladnoći, Karibi su dakle izvrstan izbor za krstarenje”, navodi se u sudskom priopćenju te države. Norwegian to nije želio komentirati.

Kruzer Foto: AA/Ilustracija

Kruzerske kompanije pričekale su sredinu marta da bi kolektivno obustavile plovidbu.

U tom trenutku u svijetu je zaraženo bilo oko 140.000 ljudi, što je jako mali udio populacije, ali više nije bilo sumnje da je posrijedi eksponencijalni rast.

“Lako je ‘a posteriori’ govoriti da je možda trebalo postupiti drugačije, ali pažljivo smo pratili situaciju, oslanjajući se na smjernice i informacije koje su davale države i zdravstvene vlasti”, rekao je AFP-u Roger Frizzell, PR najveće svjetske kruzerske kompanije American Carnival, vlasnika broda Diamond Princess.

Ističe da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) tada davala tek površne preporuke, s fokusom na Aziju, i podsjeća da je njegova kompanija tada već zabranila ukrcavanje putnika koji su stigli iz Kine.

U svakom slučaju, aktivnosti u sektoru zaustavljene su postupno.

Po podacima koje je AFP dobio od glavne svjetske federacije u sektoru, CLIA-e, gotovo sedmina kruzera, nekih četrdesetak brodova, još je uvijek plovilo morima s putnicima 20. marta.

Početkom aprila, taj udio pao je na jednu dvadesetinu svjetske flote.

Koliko su kruzeri i dalje opasnost za svijet?

Kao upozorenje može poslužiti primjer Australije, gdje je početkom aprila bilo potvrđeno više od 6000 zaraženih. Više od polovice tih ljudi došlo je iz inostranstva, po podacima ministarstva zdravstva, a među njima oko trećine stiglo je jednim kruzerom.

Ministarstvo nije objavilo o kojim je brodovima riječ, ali jedan od njih privukao je pozornost javnosti, toliko da je policija pokrenula istragu: Ruby Princess, također u vlasništvu kompanije Carnival, iskrcao je sredinom marta 2700 putnika, od kojih su neki imali simptome slične gripi.

Australija je definitivno na jako dobrom putu da uspori širenje virusa. Postoji dakle malen rizik da će kruzeri biti izvorište velike epidemije u toj zemlji. No teško je reći u kojoj se mjeri može generalizirati na njezinu primjeru.

“Po mojem saznanju, ne postoji primjer u povijesti da je neki kruzer bio izvorište ili akcelerator epidemije”, rekao je AFP-u epidemiolog Mircea Sofonea.

“Avioni imaju daleko veći potencijal da to budu, jer ljudi putuju na daleko veće udaljenosti i presjedaju u zračnim lukama koje su zračna čvorišta”, rekao je.

Istaknuo je da krstarenja, s obzirom na to da dugo traju, ostavljaju barem vremena za identifikaciju dijela zaraženih, premda je trenutačno nejasno koliki je udio asimptomatskih nositelja virusa.

“Kada je riječ o avio saobraćaju, ljudi se zaraze i potom ih gubite iz vida. I nemate načina staviti u karantin one koji su zaraženi”, zaključio je Sofonea.

Dubrovnik: Županija treći dan bez novozaraženih, troje ozdravilo

0
Panorama Grad Dubrovnik – foto HINA

Dubrovačko-neretvanska županija bilježi treći dan bez novozaraženih pa je ukupno  pozitivnih na koronavirus i dalje 100, a tri su osobe ozdravile i sad ih je ukupno trinaest, izvijestio je u petak Županijski stožer civilne zaštite.

Od početka testiranja na analizu je poslano 1108 uzoraka.

U dubrovačkoj bolnici hospitalizirana su 32 pozitivna na Covid-19, od kojih 20 na Odjelu za infektologiju, dva na Odjelu za intenzivno liječenje i na respiratoru su ali nisu intubirani, a deset u izdvojenom objektu dubrovačkog studentskog doma. Pacijent u Regionalnom respiratornom centru Križine splitskog KBC-a i dalje je u nepromijenjenom općem stanju na respiratoru i intubiran je.

Nema zaraženih koronavirusom među osobljem dubrovačke bolnice.

Pod mjerom samoizolacije je 513 osoba, a broj kršenja samoizolacije je i dalje 18. Karantena u dubrovačkom studentskom domu je prazna.

Tijekom vikenda policija će pojačano nadzirati mjesta javnih okupljanja te osobe u samoizolaciji, najavili su iz Županijskog stožera.

Mugoša: Zbog deset odsto neodgovornih trpe ostali građani

0
Mugoša i Radojević – foto PR Centar

Oko deset odsto građana Crne Gore ne poštuje propisane mjere, i zbog njih trpi ostalih 90 odsto, kazao je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša i poručio da će morati da promijene odnos prema neodgovornim građanima.

„Vi koji ne poštujete pravila pokazujete da ne cijenite svoje komšije, prijatelje i svih ovih 90 odsto građana Crne Gore koji poštuju pravila. Ali, moraćemo i da promijenimo odnos prema ovima koji ne poštuju mjere“, istakao je Mugoša.“, rekao je Mugoša na konferenciji za novinare.

On je kazao da mjere nijesu donešene da bi nekoga kažnjavale, nego da očuvaju zdravlje i spasu živote.

Prema njegovim riječima, infekcija će trajati „i moramo se privići da živimo sa njom, i to do trenutka kada budemo imali adekvatan lijek ili vakcinu“.

Pomoćnik direktora Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), Nemanja Radojević, kazao je da su u bolnicama širom Crne Gore hospitalizovana 34 pacijenata, od čega 17 u KCCG, dva u Beranama, sedam u Nikšiću i osam u Baru.

Kako je naveo, od 17 pacijenata u KCCG 12 ih je na Infektivnoj klinici, dva su na internoj, a tri na intenzivnoj njezi od kojih su dva na respiratoru.

Radojević je kazao da je ukupno 25 zdravstvenih radnika bilo pozitivno, ali su dva ljekara izliječena, precizirao je da se prate 173 zdravstvena radnika.

Radojević je, odgovarajući na pitanje novinara, kazao da polovina pacijenata umire od komplikacija prouzrokovanih koronavirusom, kao što su zapaljenje pluća i akutni respiratorni distres sindrom, a druga polovina od pogoršanja hroničnih zdravstvenih problema koje imaju.

“Od preminulih u Crnoj Gori, jedan pacijent je umro od neposredne virusne infekcije, a u KCCG je primljen neposredno pred smrt. Ostali su bili pozitivni, neki od njih su se čak bili oporavili, ali hronična srčana bolest i njeno pogoršanje uzrokovalo je smrt”, rekao je Radojević.

“U Crnoj Gori je trenutna stopa smrtnosti 1,8 odsto, to je čini najnižom u regionu, ali može da poraste takvim ekscesom”, rekao je Radojević.

On je kazao da je KCCG odlučio da pokrene još jedan call centar, na broj 1622, koji će biti usmjeren za hronične bolesnike koji nijesu oboljeli od korone, a kojima je u trenutnim okolnostima onemogućena redovna zdravstvena zaštita u okviru ambulanti.

Radojević je rekao da će novi call centar biti aktivan od utorka, u periodu od 11 do 14 sati, a na poziv pacijenata javljaće se devet ljekara.

MFK Perast – Prilog posvećen prof. Nikoli Gregoviću

0
Lirica br 7

MFK Perast priređuje serijal napisa o stvaraocima iz oblasti klapskog pjevanja, vrijednog dijela naše kulturne baštine.

Iz festivalskog almanaha Lirica donosimo prilog posvećen je prof. Nikoli Gregoviću, vanrednom i svestranom entuzijasti na polju muzike i muzičke pedagogije. Osnivač je mnogih klapa, mandolinskih sastava, horovođa, dirigent, kompozitor, obrađivač narodnih zapisa, hroničar klapskih događanja što je rezultiralo njogovom „Antologijom klapskih pjesama“ iz 2006. godine. Za MFK Perast djela prof. Nikole Gregovića imaju posebno vrijedan značaj.

KLIKNITE NA FOTOGRAFIJU DA OTVORITE
PRILOG O NIKOLI GREGOVIĆU
profesor -Nikola Gregović

U Federaciji BiH 18 novih zaraženih, slijedi popuštanje mjera

0
BiH – foto RFE

U posljednja 24 sata u Federaciji Bosne i Hercegovine je potvrđeno 18 novozaraženih korona virusom, kazao je Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva Federacije BiH, na redovnoj konferenciji za medije.

”Situacija je stabilna”, poručio je Čerkez i dodao da se razmatra mogućnost ublažavanja mjera restrikcije narednog mjeseca uz napomenu da će Bosna i Hercegovina ipak slijediti praksu susjeda.

Novi smrtni slučaj zabilježen je bolnici u Mostaru. Riječ je o starijoj ženskoj osobi, poručeno je na konferenciji za novinare. Dodali su da, prema najnovijim podacima, u Republici Srpskoj, ima ukupno 500 registrovanih zarađenih od početka pandemije, a umrlo je 16 osoba, dok je oporavljeno 234.

U BiH je do sada 1199 zaraženih korona virusom, 46 ljudi je umrlo, a 320 se oporavilo.

Upitan da prokomentariše nazire li se kraj epidemije, Čerkez je rekao kako bi se on u vezi sa tim držao struke te da je kraj još daleko.

“Izjave iz Svjetske zdravstvene organizacije kao i izjave mnogih ministara zdravlja iz Evropske unije govore da, kada je riječ o stabilizaciji, još uvijek je to daleko. Činjenica je da će ubuduće dolaziti do popuštanja određenih mjera koje će učiniti život lakšim ali daleko smo još do kraja epidemije”, rekao je.

Govorio je i o tome da li u Bosni i Hercegovini postoji mogućnost testiranja na osobama kako bi se vidjelo da li neko ima antitijela na Covid-19 te kazao kako postoji mogućnost seroloških testova, ali da se takva testiranja vrše na kraju epidemije.

Čerkez je napomenuo da se testiranja i dalje isključivo vrše prema indikacijama.

JU Dom starih “Grabovac“ Risan počeo karantin za zaposlene

1
Dom starih u Risnu

U skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore i Ministarstva rada i socijalnog staranja, danas je u JU Dom starih “Grabovac“ Risan počeo karantin za zaposlene. Njih 65 na čelu sa direktorom ove ustanove Srđanom Dragomanovićem, biće u karantinu narednih 28 dana, kako bi preduprijedili eventualno neželjeno širenje infekcije prema najugroženijoj populaciji.

Predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović jutros je obišao Dom starih u Risnu, gdje je u razgovoru sa direktorom Dragomanovićem i stručnim medicinskim osobljem apostrofirao sve mjere koje su oni na nivou javne ustanove preduzeli od kraja februara ove godine, a sve u cilju zaštite svojih korisnika.

Prvi čovjek Kotora je uručio skromne poklone i čestitao svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti Vaskršnje praznike.

“I u narednom periodu ova Javna ustanova će moći da računa na bezrezervnu podršku lokalne samouprave u rješavanju i prevazilaženju novonastalih problema“, istakao je Aprcović.

Direktor Dragomanović se zahvalio predsjedniku Aprcoviću na brizi za JU Dom starih “Grabovac“ Risan, ističući napore svih zaposlenih tokom trajanja pandemije korona virusa.

“Zaposleni dva puta dnevno dezinfikuju prostor ove ustanove i šest puta na dan vrše dezinfekciju unutrašnjih prostora koje koriste kako zaposleni, tako i štićenici samog Doma“, kazao je Dragomanović koji će sve vrijeme biti sa svojim saradnicima u okviru domskih smještajnih kapaciteta, kao i u apartmanskom kompleksu Vila Ilirik u Risnu.

“Na svim odjeljenjima određene su karantin sobe – izolacije, i to na Palijativnoj njezi 14 kreveta, na psihogerijatriji 4 kreveta i na gerijatriji 5 kreveta. Sva 3 karantina imaju zasebne ulaze i fizički su odvojeni od ostalih soba i korisnika. U njima će biti smješteni suspektni korisnici i svi korisnici koji radi redovnih terapija odlaze u druge ustanove ili ustanove sekundarne i tercijalne zdrastvene zaštite. Za sve navedene postupke od ulaska/izlaska, održavanja higijene, procesa dezinfekcije, obezbjeđenja ustanove, pa sve do obavezne upotrebe sredstava lične zaštite postoje jasne procedure“, zaključio je Dragomanović.

Inače, od 14. aprila Vojska Crne Gore JU Dom starih „Grabovac“ Risan pruža podršku u fizičko tehničkom obezbjeđenju ustanove.

U kratkom razgovoru sa štićenicima, da se primijetiti zadovoljstvo dvadesetčetvoročasovnom uslugom i pažnjom koju im zaposleni pružaju, kazali su iz Kabineta predsjednika Opštine Kotor.

Frizeri i zubari u Danskoj u ponedjeljak počinju raditi

0
Covid Danska

Danski frizeri, zubari, fizioterapeuti i autoškole u ponedjeljak otvaraju svoja vrata nakon jednomjesečne karantene u toj zemlji zbog epidemije koronavirusa, objavila je u petak vlada.

Premijerka manjinske vlade socijaldemokrata, Mette Frederiksen najavila je taj potez nakon sastanka s drugim strankama.

– Dogovor! Iznimno sam sretna što su se sve parlamentarne stranke večeras pristale na proširenje prve faze ponovnog otvaranja, objavila je Frederiksen na Facebooku.

Dogovor su podržale sve stranke koje podupiru njezinu vladu, kao i glavne oporbene stranke, uključujući Liberale na desnom centru i Dansku narodnu stranku.

Nitko ne želi držati Dansku zatvorenu niti jedan dan dulje nego što je potrebno. No, ne smijemo se kretati brže nego što možemo kontrolirati epidemiju, dodala je Frederiksen.

Frizeri i druge manje tvrtke moraju udovoljiti zahtjevima zdravstvenih vlasti inače će se morati nastaviti oslanjati na državnu potporu.

Ranije ovog tjedna dopušteno je otvaranje jaslica, vrtića i povratak učenika do 5. razreda u škole u skandinavskoj zemlji nakon četiri tjedna karantene.

Istraživački centri trebaju se otvoriti tamo gdje je to moguće i sudovi trebaju nastaviti s radom, navodi se u dogovoru od petka.

Sudovi će nastaviti sa saslušanjima 27. aprila.

Srednje škole, fakulteti i restorani ostaju zatvoreni, saopšteno je iz vlade.

Danska do petka bilježi 321 smrt od covida-19.

Počast Spasiću i Mašeri dali objavama na internetu

1
Milan Spasić i Sergej Mašera

Zbog aktuelnih vanrednih mjera na spriječavanju širenja koronavirusa koje su na snazi u Crnoj Gori, uobilajeni ceremonijal kojem se svake godine 17.aprila u Tivtu obilježava poduhvat dvojive narodnih heroja – oficira Kraljesvke mornarice Jugoslavije, Milana Spasiča i Sergeja Mašere, danas – prvi put nakon nekoliko decenija, nije mogao biti održan.

Iako je izostala komemorativna ceremonija sa polaganjem vijenaca i cvijeća na spomenik dvojici heroja u tivatskom Gradskom parku, odnosno ceremonija spuštanja vijenca u more na mjestu potonuća razarača „Zagreb“ kojeg su poručnici bojnog broda Milan Spasić i Sergej Mašera 17.aprila 1941. da ne bi pao neprijatelju u ruke, žrtvujući svoje živote digli u vazduh i potopili u uvali Sveto Trojstvo u Tivatskom zalivu, Tivćani su se ipak na interneru i društvenim mrežama prisjetili ovog slavnog događaja i odali poštovanje dvojici hrabrih pomorskih oficira.

Razarač ZAGREB u Boki

UBNOR Tivat koji je inače, glavni organizator ovih ceremonija, tako je danas o podvigu Spasića i Mašere zbog kojeg je njih dvojicu kao jedine kraljevske oficire, ordenom narodnih heroja socijalističke Jugoslavije posthumno odlikovao Josip Broz Tito, objavio prigodan tekst na portalu Radio Tivta, uz napomenu da će ceremoniju na spomeniku i polaganje vijenca u more na mjestu potonuća „Zagreba“, održati čim prođe važenje Uredbe NKT-a o uvođenju vanrednih mjera za spriječavanje širenja koronavirusa.

Na 17.aprila i događaje sa njim povezane iz daleke 1941.godne podsjetila je i Bokeljska mornarica čija Podružnica u Tivtu ovaj datum, upravo u znak sjećanja na Spasića i Mašeru, obilježava kao svoj Dan.