U Crnoj Gori potvrđeno je 17 novih slučajeva korona virusa. Time je broj oboljelih porastao na 140, kazao je epidemiolog Senad Begić.
“Do sada je testirano 1.030 osoba. Sa 140 oboljelih, stopa obolijevanja iznosi 22,2 odsto. Sve ovo što se dešava su dešavanja od prije 14 dana, svi kontakti i transmisija. Očigledno da je broj kontakata bio veći nego što smo očekivali”, naveo je Begić.
On kaže da je stopa obolijevanja u Crnoj Gori slična onoj u Hrvatskoj.
“Ove brojke govore o opterećenosti zdravstvenog sistema. Ako bi uporedili epidemiološke krive sa zemljama regiona, kod nas ona ima blaži tok, to znači da smo svim mjerama uspjeli da usporimo i razvučemo epidemiološku krivu. Ako nastavimo sa ovakvim mjerama, možemo se nadati razvučenoj krivoj. Ono što sada imamo je naplata svega onoga što se dešavalo prije 14 dana. To je nešto što nas poprilično plaši. Naredne dvije-tri sedmice su krucijalne”, poručio je Begić.
Šefica Operativnog dijela Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Vesna Miranović kazala je da se u karantinima nalazi 1.028 osoba.
Povodom formiranja radne grupe za pružanje pomoći privredi i preduzetnicima u cilju očuvanja resursa, zaposlenih i djelatnosti, a uzevši u obzir činjenicu da je trenutno radno angažovano oko 3.000 pomorca i da se radna angažovanost naših pomoraca realizuje izvan naše zemlje, želimo ukazati na potrebu da se pomorci proglase ključnom transportnom radnom snagom (Key Transport Workers – eng.prev.) po ugledu na zemlje EU i Veliku Britaniju koje su već donijele određene mjere u tom pravcu, kaže se u pismu premijeru Markoviću, koje su uputili Unija Pomoraca Crne Gore, Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore i Udruženje agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca Crne Gore.
Obzirom na specifičnost situacije, takav status bi pomorcima omogućio da, kad se za tim ukaže potreba, bez odlaganja i ograničenja otputuju u predviđenu luku ukrcaja, odnosno da se vrate u zemlju tj. mjesto prebivališta.
Oni ističu da se po ovom pitanju i na međunarodnom nivou od strane izuzetno uticajnih organizacija, kao što su Međunarodna komorska brodarska organizacija (ICS) i Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF), 19. marta 2020. već pokrenula inicijativa ka relevantnim institucijama koje djeluju u okviru Ujedinjenih Nacija.
„Komisija EU je 17. odnosno 23. marta donijela preporuke svojim članicama za uspostavljanje „zelenih” ili slobodnih prolaza na graničnim prelazima, odnosno zaštitnim mjerama u cilju zaštite zdravlja i obezbjeđivanja dostupnosti roba i osnovnih usluga. (COMMUNICATION FROM THE COMMISSION on the implementation of the Green Lanes under the Guidelines for border management measures to protect health and ensure the availability of goods and essential services). Ovim uputstvima našim pomorcima se priznaje status “transportnih radnika” i time omogućava slobodan prolaz do EU luka u cilju ukrcaja odnosno iskrcaja sa broda. Međutim, ova mjera u praksi, zbog različitog tumačenja pojedinih zemalja članica EU još nije sprovedena za naše pomorce. Takođe, ova uputstva imaju privremeni karakter i traju 30 dana.
Uprkos činjenici, u našem dijelu svijeta, da je smjene brodskih posada trenutno jako teško realizovati, posljednje najave ukazuju da bismo uskoro mogli imati bolju prohodnost prema određenim destinacijama koje već daju naznake olakšavanja prohodnosti na aerodromima i ka lukama.
Kapetani
Shodno svemu navedenom, podnijeli bismo sljedeće prijedloge neophodnih koraka koji bi državna administracija preduzela u pogledu omogućavanja pomorcima da realizuju svoj radni angažman“ poručuju iz Udruženja:
Obratiti se predstavnicima EU u našoj zemlji u cilju poštovanja preporuka Komisije EU a koja se odnosi na nesmetani prolaz naših pomoraca ka lukama EU kao i iz luka EU ka Crnoj Gori. Takođe, da nakon isteka gore pomenutih privremenih mjera donešenih 23.3.20. EU Komisija produži sa ovim mjerama sa rokom trajanja od najmanje 3 mjeseca. Ovim bi se omogućilo našim pomorcima da budu ravnopravni sa ostalim pomorcima iz zemalja EU.
Obratiti se predstavnicima ili organima Republike Hrvatske, kao članice EU i nama najbliže EU granice, da omogući tranzit našim pomorcima do luka EU ili aerodroma a na osnovi preporuke Komisije EU od 23.3.20. odnosno bez prethodnih uslovljavanja kako je sada slučaj.
Dostupnost određenog broja testova na novi korona-virus Covid-19 u medicinskim tj. epidemiološkim ustanovama a koji bi bio dostupan pomorcu prije početka putovanja odnosno ukrcaja na brod.
U skladu sa rezultatima testa, zdravstvena ustanova bi pomorcu izdala odgovarajuće Zdravstveno uvjerenje/potvrdu na engleskom jeziku.
Dostupnost određenog broja zaštitnih maski sa većim nivoom zaštite, te dezinfekcionih sredstava za suvo pranje ruku u pakovanjima adekvatnim za uslove putovanja, a koji bi se stavili na raspolaganje pomorcima prije početka putovanja odnosno ukrcaja na brod.
Eventualna asistencija Ministarstva vanjskih poslova u slučaju da je pomorcu potrebna određena viza u nekoj od ambasada koja je trenutno obustavila prijem stranaka uslijed privremenih zaštitnih mjera u borbi protiv novog korona-virusa Covid-19.
Usaglašavanje instrukcija i procedura za nesmetano kretanje pomorca do izlazne tačke tj. graničnog prelaza.
Sve gorepomenute troškove snosio bi pomorac odnosno Agencija za ukrcaj ili Brodovlasnik.
U skladu sa navedenim, a uzevši u obzir obostrane interese, nominovati kontakt osobu u nacionalnoj avio kompaniji Montenegro Airlines kao referenta za ugovaranje eventualnih čarter letova za pomorce ka tranzitnim aerodromima a koji bi bili definisani kroz direktne pregovore sa pomorskim kompanijama tj. agencijama za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca odnosno njihovim predstavnicima u zemlji.
Takođe, molimo Vas da nam javite određenu kontakt osobu u novoformiranoj radnoj grupi, koja će biti zadužena za pomorce i sa kojom možemo ubuduće komunicirati i sarađivati.
Vjerujemo da je suvišno podsjećati na značaj koje pomorstvo odnosno crnogorski pomorci imaju u nacionalnoj ekonomiji. Iz tog razloga želimo naglasiti važnost da u ovom a takođe i u post koronavirus vremenu, za sve nas izuzetno izazovnom periodu, održimo konkurentnost i dostupnost naših pomoraca na svjetskom pomorskom tržištu, a samim tim i egzistenciju velikog broja porodica, što možemo postići samo uz bezrezervnu podršku matične države Crne Gore i Vas kao predstavnika državne administracij, stoji u pismu koje potpisuju, kap. Neđeljko Radulović, Unija Pomoraca Crne Gore, kap. Nenad Lazović, Udruženje agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca Crne Gore, kap. Marijo Pilastro, Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore.
Još pet časnih sestara iz samostana kod Međugorja zaraženo je koronavirusom, a situacija je alarmantna u ovoj opštini zbog velikog broja kontakata, objavljeno je u srijedu u Mostaru.
“U Čitluku su sve zaražene časne sestre. Očekujem da će velika većina njih u samostanu biti zaražena. Pružit ćemo im sve što je moguće kako bismo im pomogli”, rekao je na konferenciji za novinare u Mostaru direktor Zavoda za javno zdravstvo prim. dr. Nermin Avdić.
Pojasnio je kako su svih pet testiranih časnih sestara bile pozitivne na COVID-19. Dr. Avdić je dodao kako još šest časnih sestara ima temperaturu i simptome koji bi mogli ukazivati na koronavirus. Jedna časna sestra se nalazi u Covid-bolnici u Mostaru i u teškom je stanju.
“U Čitluku stanje je alarmantno. Imali smo ogroman broj kontakata sa zaraženima”, pojasnio je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a. Pri tome je pozvao sve osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženima da se jave liječnicima i stave u izolaciju kako se ne bi stvarali novi slučajevi zaraze i lokalnog prijenosa.
Vlasti u ovoj županiji još jučer stavile su u karantenu samostan časnih sestara u mjestu Miletini, kao i ‘Majčino selo’, dom za nezbrinutu djecu, u kojem se nalazi 50-tak štićenika. Tamo su upućene i medicinske ekipe te ekipe za dezinfekciju cijeloga centra za djecu. Zajedno s njima u izolaciji su i svećenici iz Župnog ureda u Međugorju.
Liječnici vjeruju kako je koronavirusom bila zaražena jedna redovnica koja je boravila u Italiji, te ju je prenijela na druge redovnice.
U Hercegovini je u srijedu registriran još jedan slučaj povezan sa zarazom iz samostana časnih sestara. U pitanju je muškarac s područja Širokog Brijega. U posljednja 24 sata na području dviju županija, Hercegovačko-neretvanske i Županije zapadnohercegovovačke koronavirusom je zaraženo još 11 osoba. Ukupno su zaražene 82 osobe, od čega je četvero preminulo.
S petsto umrlih u jednom danu, što je najveći broj od izbijanja epidemije i nakon smrti 13-godišnjaka, pandemija koronavirusa dramatično se ubrzava u Velikoj Britaniji dok se čuju kritike zbog nedostatka testova za liječničko osoblje koje radi do iznemoglosti.
Zemlja je u jednom danu zabilježila nova 563 umrla, što je novi rekord, pokazuju podaci ministarstva zdravstva.
Zdravstvene vlasti su zabilježile ukupno 2.352 umrla u bolnicama i, unatoč ograničenom broju testova, gotovo 30.000 službeno pozitivnih slučajeva, od kojih više od 4.000 u zadnja 24 sata.
Koronavirusom su se zarazili premijer Boris Johnson, koji je trenutačno u karanteni, ministar zdravstva Matt Hancock i princ Charles, prijestolonasljednik koji je u ponedjeljak izašao iz stroge sedmodnevne izolacije koju su mu preporučile britanske vlasti.
Među žrtvama Covida-19 je i trinaestogodišnjak koji nije bolovao ni od kakve kronične bolesti, rekla je njegova obitelj pozivajući građane da ostanu kod kuće kako bi “spasili živote”.
Dežurni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru je nakon saslušanja odredio zadržavanje do 72 sata protiv dva lica zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.
Osumnjičeni E.S. je suprotno naredbi Ministarstva zdravlja u putničkom motornom vozilu prevozio više od dva punoljetna lica, dok je osumnjičeni P.S. suprotno naredbi Ministarstva zdravlja izašao iz objekta stanovanja u periodu između 19 i 5 časova i upravljao putničkim motornim vozilom u međugradskom saobraćaju.
Protiv osumnjičenih su podnijeti predlozi za određivanje pritvora.
Poštovani ljubitelji Boke Kotorske, tradicije klapskog pjevanja i kulturne baštine Crne Gore, u ovim vremenima iskušenja i zajedničke borbe za pobjedu nad pandemijom korona virusa, MFK Perast priređuje ovaj serijal napisa o stvaraocima iz oblasti klapskog pjevanja, vrijednog dijela naše kulturne baštine.
Prilog iz naše Lirice br. 3 posvećen je Ivu Begu-u, kotorskom glumcu i svestranom muzičaru koji je obrađivao i poznate narodne pjesme za klapsko izvođenje.
KLIKNITE NA FOTOGRAFIJU DA OTVORITE PRILOG BR. 3 O IVU BEGU
Ivo Begu
Želimo Vam ugodno čitanje uz poruku: čuvajte sebe i druge, ostajte doma i dobro Vam zdravlje! poručuje Milan Kovačević urednik festivalske biblioteke „Julije Balović“MFK Perast.
Snijeg u zaleđu Boke 1. april 2020. foto Igor Stjepčević
1 od 7
Snijeg u zaleđu Boke 1. april 2020. foto Igor Stjepčević
Snijeg u zaleđu Boke 1. april 2020. foto Igor Stjepčević
Snijeg u zaleđu Boke 1. april 2020. foto Igor Stjepčević
Snijeg u zaleđu Boke 1. april 2020. foto Igor Stjepčević
Snijeg u zaleđu Boke 1. april 2020. foto Igor Stjepčević
Snijeg u zaleđu Boke 1. april 2020. foto Igor Stjepčević
Tivat panorama / Gornja Lastva - foto Roko Stjep;ević
Načelnik Odsjeka za analizu i prognozu vremena u Hidrometeorološkom zavodu Crne Gore Branko Micev saoptio je da je današnji 1. april najhadniji u posljednjih 70 godina.
Poređenja radi, Micev ističe i to da je 1. aprila prošle godine na području Podgorice izmjereno 26,7 stepeni, što je maksimalna izmjerena temperatura za prvi dan ovog mesjeca u posljednjih 70 godina.
“Naše područje nalazi se danas pod snažnim uticajem veoma hladne vazdušne mase, koja je došla sa sjevera Evrope. Ova hladna vazdušna masa zahvatila je veći dio Evrope, kao i područje Balkanskog poluostrva i time je uslovila nagli pad temperature vazduha i pojavu sniježnih padavina u svim predjelima Crne Gore, osim u najnižim centralnim i južnim oblastima. Ali, povremeno je i u tim oblastima bilo provijavanja snijega”, kazao je Micev.
Snijeg u zaleđu Boke 1. april 2020. foto Igor Stjepčević
Micev naglašava da je ovaj hladni talas kratkog trajanja.
“Od sutra se očekuje pretežno sunčano vrijeme. Na području glavnog grada sjutra će biti pretežno sunčano vrijeme, a temperatura vazduha će biti oko 13 – 14 stepeni. Narednih dana ona će imati tendenciju porasta”, rekao je on.
Potaknut aktuelnom pandemijom korona virusa, želimo podsjetiti na kult Gospe od Zdravlja, koji se posebno poštuje u Boki Kotorskoj, kako kod katolika tako i kod pravoslavnih vjernika.
Crkva Gospa od Zdravlja u svijesti građana Kotora nekada a i danas bila i ostala izuzetno važna i jedna je vrsta hodočasničke crkve koja je dio kolektivne svijesti cijelog Kotora i Bokokotorskoga zaliva.
Inače kult Gospe od Zdravlja je vezan za bolest kuge koja je vladala u srednjem vijeku, koja je pokosila ogroman broj ljudi, devastirala ekonomiju… U to vrijeme Venecija je zamolila za pomoć Bogorodicu. Kada se kuga zaustavila senat je odlučio da se Bogorodici Blaženoj Djevici Mariji koja je Veneciju izvukla od te strahote podigne crkva na kanalu Grande koja je nazvana Santa Maria della Salute, dakle Gospa od Zdravlja koja je spasila Veneciju.
Gospa od Zdravlja – Kotor 21.novembar – foto Boka News
Kult se proširo na cijelu Dalmaciju, jedna od najljepših crkava Gospe od Zdravlja je u Zadru, u kojoj je u XVIII vijeku oltar podigao Andrija Zmajević koji je bio iz Perasta.
Crkve Crkve Gospe od Zdravlja postoje u Kotoru, Splitu, Dubrovniku.
Crkva Gospe od Zdravlja u Kotoru se nalazi na pola puta prema vrhu San Đovaniju, nije nastala samo u XV i XVI stoljeću već se dograđivala, pa je tako dobila u XVIII stoljeću zvonik i slikoviti trijem. Ona je zanimljiva i zbog toga što se u njoj nalaze dvije grobnice, obitelji Bolica i Luković, koji su zadužile Kotor i njegovu povjesnu baštinu.
Gospa od Zdravlja – Kotor 21.novembar foto Boka News
Kako je zapisao pokojni don Anton Belan u svojoj knjizi “Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja“ crkvi se prilazi slikovitim putem kojim treba preći 520 skalina, sa četiri male kapelice, a na blagdan Gospe od Zdravlja 21. novembra, u njega hodočasti više stotina vjernika, što je jako puno s obzirom da do njega dolaze ne oni koji žele, nego oni koji mogu.
Crkva Gospe od Zdravlja opominjala je, a na neki način to čini i danas, da za zaštitu grada nisu dovoljne samo moćne zidine i hrabrost branitelja, već je potrebna Božja zaštita uz njen majčinski zagovor.
