Podignuta prva ovosezonska Plava zastavica na crnogorskim kupalištima

2
Plava zastavica – Kalardovo jun 2020.

Na svjetski Dan mora i okeana – 8. jun, direktorica Nacionalne turistilke organizacije Crne Gore Željka Radak-Kukavičić danas je simbolično na plaži Kalardovo u Tivtu, podigla prvu Plavu zastavicu u ovogodišnjoj istoimenoj kampanji – programu koje partnerski sprovode JP Morsko Dobro i NVO Ecom.

Plava zastavica je međunarodni simbol visokih ekoloških, te standarda usluge i zaštite životne sredine na kupalištima ili marinama. Plava zastavica se dodjeljuje plažama i marinama koje ispune 32  kriterijuma programa iz četiri oblasti: kvalitet morske vode, usluge i bezbjednost na plažama, standardi iz oblasti zaštite životne sredine, kao i obrazovanje i informisanje javnosti o ekološkim vrijednostima mora i obale. Ovaj program u Crnoj Gori se realizuje u kontnuitetu od 2003.godine, a tokom ove sezone Plavu zastavicu nosiće ukupno 32 kupališta i jedna marina na Crnogorskom primorju.U tzv. pilot fazi za dobijanje Plave zastavice, ove je godine još dodatnih deset kupališta na našoj obali.

Svečanosti na kupalištu Kalardovo, pored ostalih, prisustvovali su i direktor JP Morsko Dobro Predrag Jelušić sa saradnicima i direktorica Turističke organizacije Tivat Danica Banjević.

„Svjedoci smo da Crna Gora kao turističke destinacija dominantno jeste prepoznata kao mediteranska država sa suncem, morem i plažama kao glavnom svojom ponudom. Kvalitet naših plaža iz godine u godinu je na sve većem nivou i to je rezultat jednog partnerskog odnosa koji se izgrađuje između JP Morskog Dobra, NVO sektora i zakupaca plaža, a to prepoznaju i mnogi strani mediji i turistički magazini koji nerijetko pišu o crnogorskim plažama kao biserima naše i obale Mediterana. Sa samo šest kupališta koje su imale Plavu zastavicu na početku te kampanje 2003. došli smo na današnjih 32 i još 10 u pilot fazi što pokazuje da svi zajedno težimo dostizanju što većeg nivoa kvaliteta naše turistilke ponude“- kazala je direktorica NTO Željka Radak Kukavičić prije nego što je na jarbol na Kalardovu, podigla prvu ovosezonsku Plavu zastavicu na Crnogorskom primorju.

Plava zastavica – Kalardovo jun 2020.

„Kroz ovaj program smo u protekle više od dvije decenije, uspjeli da dođemo do visokih standarda koje danas imamo na gotovo svim uređenim plažama u Crnoj Gori. Plava zastavica je jedan od programa Fondacije za ekološku edukaciju , a međunarodni žiri koji zasijeda u Kopenhagenu, određueje koje su plaže ispunile visoke i stroge standarde da dobiju ovaj simbol. Ove godine je vrijednost i Plave zastavice i svih ostalih standarda koje smo implementirali u zoni morskog dobra a koji se tiče i bezbjednosti i sigurnostti i kvaliteta morske vode, te kvalirteta servisa na plaama, važniji nego ikad ranije jer je ova godina zvog koronakrize, specifična po mnogo čemu. Stoga je i u situaciji kada će ova turistička sezona biti daleko od naših očekivanja, veoma važno da održimo standarde koje smo implememtirali u prethodnom periodu“- kazao je Predrag Jelušić.

On je dodao da će ove godine Morsko Dobro pored ostaloga, komunalnim preduzećima opština na primorju direktno uplatiti oko 1,3 miliona eura  da se održi standard čišćenja i uređenja djelova obale koji nisu dati u zakup korisnicima.

Predstavnik Ecoma i Fondacije za ekološku edukaciju Saša Karajović kazao je da će se kampanja Plavca zastavica ovog ljeta sprvoditi u više od šezdeset država na sjevernoj hemisferi, ali i da će sve ekološke i edukativne akcije koje se na plažama sprovode u sklopu te kampanje, realizovati iz dodatne mjere opreza i poštovanja fizičke distance radi umanjenja rizika od širenja koronavirusa.

Tivat – samo što su sanirali jednu naftnu mrlju stigla dojava o drugoj…

0
Akcija čišćenja mora

Samo što su sanirali zagađenje mora ispred gradske marine i plaže u Tivtu, pripadnicima UPSUL-a i Mornarice VCG stiglo je obavještenje o još jednoj naftnoj mrlji  u moru na području oko Ostrva cvijeća i ostrva Sveti Marko, južno prema Solilima.

Oni su se odmah uputili na lice mjesta radi čišćenja mrlje i eventualnog pokušaja pronalaska izazivača ovog zagađenja.

UPSUL u tom cilju vrši pregled podataka o kretanju plovila kroz ovaj dio akvatorijuma Tivatskog zaliva u protekla 24 sata.

Akcija čišćenja mora

Od mlađih inspektora sigurnosti plovidbe Ivana Vučekovića i Đura Kapetanovića koji su na lice mjesta prvobitnog zagađenja u Kalimanju došli tek više od dva sata nakon što je ta inspekcija pozvana, očekuje se da preduzmu mjere iz svoje nadležnosti i prekontrolišu sva plovila usidrena oko Svetog Marka i vezana u marinama Solila i Airport Marina u uvali Brda, kako bi se pronašao počinilac ispuštanja kako se pretpostavlja, najmanje nekoliko desetina litara dizel goriva u more.

Krašići – MORT oslobodio javno šetalište od prepreka Medenice i Arsića

6
Krašići – rušenj zida foto S.L

Urbanističko-građevinska inspekcija, posredstvom izvršne službe Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT), srušila je bespravno izgrađene zidove na trasi javnog šetališta u Krašićima kod Tivta.

Zidovi kojima je praktično prekinuto prošle godine sagrađeno javno lungo mare šetalište sagrađeni su ispred vila u izgradnji Miloša Medenice, sina predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice i njegovog poslovnog partnera, tivatskog biznismena Rada-Gaga Arsića.

Na parceli ispred vila radnici su jutros kobrama srušili ukupno tri zida od betonskih blokova kojima je bila uzurpirana državna zemlja i prekinutio javno šetalište, a u Krašićima je dok je trajala intervencija inspektoram, bilo i prmjetno pojačano prisustvo policije.

„Inspektori Urbanističko-građevinske inspekcije su tokom inspekcijskog nadzora na kp.173/1 KO Krašići u vlasništvu opštine Tivat, i dijelu 173/13 KO Krašići u vlasništvu države Crne Gore u opštini Tivat, pri čemu na potezu dijela predviđene trase obalnog šetališta ‘Lungo mare’, investitora Direkcije za investicije opštine Tivat, zapisnički konstatovali nepravilnosti kada je riječ o predmetnim radovima“- saopšteno je iz MORT-a.

Krašići – rušenj zida foto MORT

Urbanističko-građevinska inspekcija je, kako navode, shodno utvrđenim nepravilnostima donijela rješenje o rušenju nelegalnih radova na predmetnoj lokaciji. „Budući da subjekat nadzora nije postupio po rješenju u datom roku, odnosno nije izvršio naređeno uklanjanje nelegalno izvedenih pozicija na objektu, Urbanističko-građevinska inspekcija pokrenula je proceduru administrativnog izvršenja rješenja.

S obzirom na to da su na ovom prostoru identifikovane dodatne bespravne aktivnosti, isti će i dalje biti u fokusu Urbanističko-građevinske inspekcije.“- ističe se u saopštenju MORT-a. Ovaj resor prethodno je odbio zahtjev za slobodan pristup informacijama MANS—a koji je prošlog mjeseca tražio na uvid sva riješenja koje je inspekcija donijela vezano za divlju gradnju na obali mora u Krašićima na ove dvije državne parcele ispred vila Medenice i Arsića. MORT je tada u riješenju o odbijanju zahtejva MANS-a naveo da bi objelodanjivanje tražene informacije, “značajno ugrozilo interes vršenja službene dužnosti ovog Ministarstva, a samim tim i dalje planiranje i vršenja inspekcijskog nadzora.”

Krašići – rušenj zida foto MORT

“Prijevremenim objelodanjivanjem traženih informacija postoji mogućnost donošenja zaključaka, te prejudicanja eventualne odgovornosti prije izvršene kontrole i okončanja inspekcijskog nadzora.”- saopštili su sredinom maja iz MORT-a. MANS je inače, zbog ovog slučaja protiv Medenice i Arsića sredinom aprila podnio krivične prijave Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, smatrajući da su njih dvojica počinili krivična djela „protivpravno zauzimanje zemljišta“ i „građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje“.

Tužilaštvo se do sada nije oglašavalo da li je i šti tim povodm preduzelo protiv sina šefice sudske vlasti u Crnoj Gori i njegovog poslovnog partnera. Poslanik Demosa u Skupštini Crne Gore Neđeljko Rudović prošče je nedjelje postavio poslaničko pitanje MORT-u u vezi postupanja državnih organa u ovom slučaju bespravne gradnje, ali davanje odgovora na to njegovo pitanje još nije došlo na dnevni red aktuelne sjednice državnog parlamenta.

MANS:Dobro da se srušilo, sada da se divlji graditelji kazne 

U vezi današnjih dešavanja u Krašićima, dobro je vidjeti da se država i njene institucije makar ponekad znaju latiti svog posla – prokomentarisao je akciju inspekcije u Krašičima, Lazar Grdinič iz Istraživačkog centra MANS-a koji je prije par mjeseci i pokrenuo čitav ovaj slučaj.

„Ipak, nelegalno podignute zidove sa šetališta Krašićima trebalo je srušiti još prije dva mjeseca, kada se i sporna izgradnja desila, o čemu su sve nadležne institucije već tada obaviještene. Sa druge strane, MORT je obavezan da javnosti saopšti ko je izgradio sporne zidove i koliku će kaznu zbog toga platiti, budući da je današnje saopštenje nepotpuno a iz istog se može zaključiti da je troškove rušenja snosila država, što je apsolutno neprihvatljivo.“- istakao je Grdinić dodajući da bi time MORT „poslao poruku da smo svi jednaki pred zakonom, čime će se smanjiti prostor za sumnju da neko može biti izuzet od posljedica svog djelovanja samo zato što je srodnik javnog funkcionera.“

„Dosadašnje ćutanje državne uprave u tom kontekstu zabrinjava i samo uklanjanje objekta neće značiti ništa ukoliko odgovorni ne budu procesuirani po slovu zakona.“- zaključio je Grdinić.

Radovi su, kako se ističe, izvedeni suprotno zakonu, odnosno suprotno projektnoj dokumentaciji obalnog šetališta.

“Urbanističko-građevinska inspekcija je u odnosu na utvrđenu nepravilnost preduzela upravne mjere i radnje predviđene Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, a shodno ovlašćenjima urbanističko-građevinskog inspektora, i u konačnom je donijela rješenje o rušenju nelegalno izvedenih radova na predmetnoj lokaciji”, dodaje se u saopštenju MORT-a.

Budući da subjekat nadzora nije postupio po rješenju u datom roku, odnosno nije izvršio naređeno uklanjanje nelegalno izvedenih pozicija na objektu, Urbanističko-građevinska inspekcija pokrenula je proceduru administrativnog izvršenja rješenja, naveli su iz ministarstva.

“S obzirom na to da su na ovom prostoru identifikovane dodatne bespravne aktivnosti, isti će i dalje biti u fokusu Urbanističko-građevinske inspekcije. Ministarstvo održivog razvoja i turizma takođe ukazuje na činjenicu da je samo tokom 2019. godine Urbanističko-građevinska inspekcija izvršila 2.391 inspekcijski pregled. Na osnovu utvrđenih nepravilnosti donijeto je 249 rješenja o zabrani građenja, 99 rješenja o rušenju bespravno sagrađenih objekata i 169 rješenja o uklanjanju privremenih objekata iz područja posebne namjene”, zaključuje se u saopštenju.

Veća naftna mrlja u Tivatskom zalivu

1
Foto S.L

Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL) nešto prije 12 časova prijavljena je pojava veće naftne mrlje u Tivatskom zalivu.

Mrlja sa karaktističnim bojama i mirisom prosutog dizel-goriva zahvatila je dio akvatorijuma gradske lučice Kalimanj i dio uz obalu od Pakova prema gradskoj i plaži hotela “Palma”.

Brod EKO-1 i gumenjak Porto Montenegra zajedno vuku plutajuću branu sa upijačima i na taj način čiste akvatorijum ispred gradske plaže u Tivtu.

Na lice mjesta izašla je i ekipa Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat.

Foto S.L

Ekipa Službe zaštite i spašavanja iz čamca rasipa hemijsko sredstvo -disperzant unutar marine Kalimanj.

UPSUL je odmah po dobijenoj prijavi angažovala zakupca marine Kalimanj -Komunalno preduzeće Tivat da u saradnji sa službom marine Porto Montenegro preduzme hitne mjere za sprječavanje širenja zagađenja.

Foto S.L

Na lice mjesta upućena je i ekipa Mornarice Vojske Crne Gore iz baze Pristan na Luštici sa specijalnim plovilok EKO-1. Oni će korišćenjem plutajućih brana, disperzera i upijača nastojati da očiste što veći dio ovog zagađenja.

O incidentu, drugom ovakvom koji se u Tivtu dešava u istom akvatorijumu u posljednjih desetak dana, obaviještena je i Inspekcija sigurnosti plovidbe iz Kotora koja se uputila na lice mjesta i treba da otkrije i sancioniše počinioca.

Kotor – za žene u biznisu 15.000 eur-a

0
Kotor

U toku je javni poziv za raspodjelu sredstava za podršku ženama – preduzetnicama, koji je raspisao Sekretarijat za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor. Javni poziv traje do 15. juna, a obrasci za prijavu na javni poziv i forma za biznis plan mogu se preuzeti na vebsajtu www.kotor.me. Budžetom opštine opredijeljena su sredstva u iznosu od 15 hiljada eura.

-Konkurs za raspodjelu bespovratnih sredstava namijenjen je nezaposlenim ženama, preduzetnicama i privrednim društvima u kojima su žene nosioci biznisa – osnivač ili jedan od osnivača i izvršni direktor preduzeća, a koje žele da pokrenu ili unaprijede sopstveni biznis i imaju prebivalište u Kotoru. Jedno društvo/preduzetnica može konkurisati sa najviše dva biznis plana, a može biti podržana samo sa jednim biznis planom. Maksimalan iznos dodijeljenih sredstava za biznis planove ne može iznositi više od 30 odsto od ukupnog iznosa predviđenog budžetom opštine – saopštila je Tamara Lompar, predsjednica Komisije.

Prednost će, kaže, imati biznis planovi koji podstiču ekonomski razvoj,podstiču razvoj turizma, trgovine, kreativnih industrija, razvoj inovativnih tehnoloških biznisa, koji doprinose razvoju fizičke kulture i sporta, očuvanju životne sredine, kao i ideje koje doprinose inkluziji marginalizovanih grupa.

Reagovanje bivših zaposlenika Bella Boka o projektu javnog transporta ekološkim brodovima

1
Hibridni brod Graciana

Bivši zaposleni u kompaniji Bella Boka sa indignacijom odbacuju navode teksta menadzmenta (Rikarda Bonetija), jer ne odražavaju istinu povodom dešavanja u kompaniji.
Istina je sve što je nas kolega izjavio za radio Jadran, i to je uradio na veoma korektan nacin. Konstatacija radio Jadrana da se dovodi u pitanje daljnji projekat, nije izjava našeg kolege, već logicno pitanje upućeno g. Bonetiju.

Naime u obraćanjima u toku Korone, radio Jadranu, u vise navrata dotični gospodin je plasirao informacije, kako je spreman da pomogne ovoj državi u ovom teskom periodu, i kako ce kao odgovoran privrednik zadrzati zaposlene i da kompanija to moze finansirati iz svojih izvora. To saopstenje je uputio svim Bokeskim opstinama, Morskom Dobru, Ministarstvima, kao i putem sajta, instagrama, fejsbuka.

Tačno je kao sto je kolega izjavio da je ponudio Aneks ugovora na 222 eura, sto je inače suma koju subvencionira drzava (toliko o izjavi kako je spreman pomoci Drzavi). Radi boljeg uvida u naše ugovore, isti su zakljucenu za period 01.03.-31.10.2020., znaci u toku trajanja pandemije Korone.

Takođe u izjavama radio Jadranu, se kaže kako se samo čeka odobrenje Vlade, kako bi se
nastavilo sa radom, jer su brodovi spremni (iako se u tom trenutku čeka isporuka novih baterija za Elettru. Znači nije sposobna za plovidbu). Odobrenje za uspostavljanje transporta je stiglo 11. maja, a do današnjeg dana brodovi su još na suvom u Baru.

Gracijana

Biće da ipak nema ko da upravlja tim brodovima. Naravno da nećete dobiti odgovor da u kompaniji ima zaposlenog samo jednog mornara. Toliko o doslednosti Bonetija.

Naravno, ništa od obećanja data od strane Bonetija na ceremoniji otvaranja projekta. Cjelogodišnja linija (pri cemu brodovi ni dan danas nijesu osposobljeni za voznju u zimskom
periodu), stalno zaposlenje crnogorskih državljana (uslijedili su samo ugovori na kratak rok sa stalnim smanjenjem plata sve do otkaza). Izjava da je projekat detaljno isplaniran (o čemu svjedoce brojni dokazi koje možemo naknadno iznijeti) i da su kao preduzeće spremni da pokriju sve troškove naredne dvije godine u zimskom periodu, se pretvorila samo u pustu priču. G. Boneti u svojoj poslednjoj izjavi nije odgovorio kada ce početi sa radom. S obzirom da se radi o redovnoj liniji, ništa ne sprečava dotično preduzeće da obavlja svoju djelatnost. Ili se ipak radi o obmani javnosti i fokusiranja projekta na prevoz sezonskog karaktera, dok je priča o cjelogodisnjem prevozu samo magla za finansijske i investicione institucije.

Ekološki brodovi Foto – Bellaboka brodovi

Što se tiče novih brodova, evo se čekaju od novembra, prvo se rade u Srbiji, pa se sada cekaju da dodju iz Turske, pa …. sve ukazuje na to da nove brodove necemo gledati. Jer g. Boneti daje izjavu radio Jadranu 07.05.2020, gdje saopštava da se njegovi brodovi nalaze u Turskoj, i da ih zbog Korone ne može dovesti. A ono sto najviše dovodi u sumnju jeste poslednja izjava g. Bonetija, da se nove investicije prikupljaju, iz čega proizilazi ne samo da nema novih brodova, nego ni novca za njihovu kupovinu.

Još jedna izjava u nizu koja se nije ispunila. Kako su postupci u toku između nas i kompanije, ne želimo tim povodom da se oglašavamo dok ne budu završeni.

Znajući Bonetija, vjerovatno će se ova prepiska nastaviti, a materijala za to imamo dovoljno, kaže se u saopštenju koje potpisuju bivši radnici Bella Boke, Todor Kokot, Enver Kikić, Luka Mitrović, Zoran Srdanović, Veselin Ivanović.

Aerodromi CG: Sve spremno za dolazak prvih putnika

0
Aerodrom Tivat

Za ponovno uspostavljanje međunarodnog komercijalnog avio-saobraćaja sve je spremno, saopštila je portparolka Aerodroma Crne Gore (ACG), Marina Miketić Nikolić, i podsjetila da je sutra prvi komercijalni let iz Budimpešte, a nešto kasnije iz Memingema.

“Nakon toga, već u petak, nacionalni avio-pevoznik Montenegro Airlines (MA) imaće prve letove ka Ljubljani, a u nedjelju ka Frankfurtu. Onda dalje imamo najave za Cirih, Pariz, Kopenhagen, Hanover, Dizeldorf, Frankfurt”, kazala je Miketić Nikolić u Jutarnjem programu TVCG.

U kompaniji se, kako je navela, nadaju da postoji veliko interesovanje crnogorskih građana i da će brzo doći putnici širom Evrope.

Govoreći o procedurama na aerodromima prilikom dolaska putnika, Miketić Nikolić je kazala da je najščešće pitanje ima li testiranja, prenosi portal RTCG.

“Testiranja nema na crnogorskim aerodromima. Putnicima se proporučuje da prate svoje zdravstveno stanje, nijesu potrebni nikakvi posebni zdravstveni pregled. Ali naravno da ljudi treba da vode računa o opštem zdravstvenom stanju – temperatura, mučnina. Biće neophodno da se nose maske”, porućila je Miketić Nikolić.

Aerodrom Tivat – foto Boka News

Ukoliko se desi da neko od putnika ima tegobe, poput temperature i mučnine, reagovaće zdravstveno-sanitarni inspektori.

Ona je apelovali na građane koji putuju iz Crne Gore da na aerodrome dođu malo ranije, te da obavezno ponesu dovoljan broj maski. Biće postavljeni punktovima sa dezinfekcionim sredstvima.

“Novina je da smo omogućili veb čekiranje, i to preporučujemo putnicima, jer se štedi na vremenu”, dodala je Miketić Nikolić.

Svjetski dan okeana – Pridružite se globalnom virtualnom izazovu #GreenSailTakes5

0
Dan okeana

Svjetski dan okeana obiljžava se danas, 8. juna.

Taj dan se obilježava od 1992. godine, kada se održao Sumit za Zemlju u Rio de Janeiru na kojem je Kanada inicirala proglašavanje Svjetskog dana oceana.

Iako bismo se za oceane (i Zemlju) trebali brinuti svakodnevno, današnji dan ima poseban značaj te donosimo akciju kojoj se možete pridružiti.

Naime, Green Sail – hrvatska neprofitna organizacija koja već nekoliko godina radi na razvoju održivog turizma u nautičkom sektoru pokrenula je virtualnu kampanju Green Sail Takes 5! kako bi se obilježio ovogodišnji Svjetski dan oceana.

Iz organizacije pozivaju na globalnu akciju čišćenja koja će pomoći zaštiti naših mora i oceana u svega pet minuta. Kampanja potiče sve zainteresirane na kratku pauzu danas, 8. lipnja, bez obzira gdje žive u svijetu, tijekom koje će sakupiti pet komada otpada i na društvenim mrežama objaviti fotografiju svog doprinosa tagirajući #GreenSailTakes5.

Svake godine, 8. lipnja, ljudi iz cijelog svijeta obilježavaju važnost očuvanja naših mora i oceana. Obilježavanjem Svjetskog dan oceana podsjećamo se na nezamjenjivu ulogu koju mora i oceani imaju u svakodnevnom životu, na neophodne resurse koje nam pružaju i našu osobnu povezanost s njima. Dan je stoga rezerviran za podizanje globalne svijesti o neosporivoj važnosti koju oceani i mora imaju za održivi razvoj svih živih bića.

Uzimajući u obzir da više od 90% otpada koji se nalazi u našim morima i oceanima dolazi s kopna, svaki komad otpada s kopna, bez obzira na to koliko velik bio, može imati ogroman utjecaj na čistoću naših voda. Bilo da se baci izravno u more, odleti s kopnenih odlagališta u odvode i rijeke ili se prenese kanalizacijskim cijevima iz svakodnevnih predmeta iz kućanstva, upravo su naša mora i oceani konačno odredište takvog smeća. Odvajanjem pet minuta i sudjelovanjem u kampanji kako bi se uklonio otpad na kopnu, svaki sudionik može neizravno pridonijeti čistoći naših voda te pomoći da naša mora i oceani ostanu čisti i u budućnosti.

Okean – turizam – foto green sail

Imajući na umu najnoviju globalnu zdravstvenu pandemiju prilikom planiranja kampanje, organizacija Green Sail željela je pokrenuti ujedinjenu ekološku akciju, mobilizirajući međunarodnu zajednicu i turističku industriju na zajedničko sudjelovanje u ostvarivanju pozitivnih ekoloških rezultata. Iako je Green Sail kao udruga organizirala nekoliko lokalnih akcija čišćenja u prošlosti, ovo je prvi takav svjetski virtualni pokret koji omogućuje sudjelovanje svima bez obzira na lokaciju. Kampanja #GreenSailTakes5 povezuje istomišljenike u internetskoj zajednici što olakšava virtualno i međunarodno provođenje akcije te olakšava lokalnim zajednicama i pojedincima širom svijeta sudjelovanje, poštujući pritom sigurnosne propise drugih zemalja zbog pandemije uzrokovane koronavirusom.

Sudionici su pozvani da ovogodišnji Svjetski dan oceana učine drukčijim od svih dosadašnjih. Ovo je sjajna prilika da se sudionici okupe s obitelji, prijateljima, susjedima, kolegama ili da se čak uključe kao pojedinci kako bi pokupili najmanje pet komada otpada iz svoje lokalne zajednice. Za svaku osobu koja uzme petominutnu pauzu taj dan, preostat će pet komada otpada manje koji bi bez ovakve inicijative mogli završiti u našim morima i oceanima.

Svatko se može uključiti u inicijativu pridruživanjem Facebook grupi gdje se redovito dijele korisne informacije o sudjelovanju u izazovu i gdje sudionici mogu komunicirati i prije samog događaja. Grupi su se već sada pridružili istomišljenici iz Hrvatske, BiH, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Novog Zelanda, Meksika, Španjolske, Njemačke, Slovačke, Češke Republike, Rumunjske, Bugarske, Grčke, Mađarske, Estonije, Kambodže, itd. koji sudjeluju u izazovu za zaštitu naših mora i oceana!

Dodatne detaljne informacije o ovoj virtualnoj inicijativi mogu se naći na službenoj stranici organizacije Green Sail i službenoj Facebook stranici.

Mediteran: Počeo rat cijenama za spas turističke sezone

0
Mediteran

Cjenkanje i popusti da, rasprodaja ne, trenutačna je filozofija većine mediteranskih domaćina koji se nadaju da će unatoč pandemiji uspjeti nešto iščupati od ovogodišnje turističke sezone, piše u ponedjeljak Večernji list.

Svi su na Mediteranu, koji inače ugosti 350 milijuna turista, svjesni da cijene iz 2019. s desetkovanom potražnjom nemaju šanse, no, linearnim se sniženjima zasad opiru svjesni da bespoštedni cjenovni rat nosi velike žrtve. Mnogi hoteli čak radije biraju ostati zatvoreni.

Sicilija pokušava privući pozornost ponudom da na svake tri noći ide po jedno besplatno noćenje. Španjolci, kamo će stranci moći tek od 1. srpnja, najavljuju aranžmane za dvoje po cijeni jednog, dok neki hoteli, u raznim zemljama, pokušavaju prodati budući boravak uz osjetne popuste, a dolazak vrijedi sve do kraja 2022.

Turska, poznata po agresivno niskim cijenama, suočena je s čak milijun i pol praznih hotelskih kreveta. Zemlja koja je 2020. računala s 58 milijuna turista još ne otkriva sve karte. Ali i ne čeka prekriženih ruku. Turci su još u svibnju pokrenuli tzv. telefonsku diplomaciju prema 70 zemalja. Ili smatraju da će zdravstvena situacija biti ključna ili kartu niskih cijena ostavljaju za kasnije, ali vrijeme koriste da svim kanalima prošire sve relevantne informacije.

Na španjolskoj i talijanskoj obali, ako izuzmemo Kanarsko otočje i Siciliju koji dobro kotiraju, strani gosti manje-više misaona su imenica. U obje su zemlje, koje snažno ovise o domaćim turistima, okupirani kako njih pokrenuti. U Italiji razmišljaju o poticajima za putovanja u zemlji od 150 eura po osobi.

Čak i susjedna Slovenija građanima dijeli vaučere od 200 eura za odmor u zemlji, što je loša vijest za sve koji očekuju slovenske goste, pa i za Hrvatsku koja ih godišnje ugosti više od 1,5 milijuna.

Grčka također ne istrčava s bagatelnim cijenama. Primjerice, TUI u Njemačkoj nudi sedam dana na Kreti u hotelima s četiri i pet zvjezdica u ljetnoj špici za 1100 do 1300 eura. Povlastica je u tome što bi isti aranžman toliko stajao već u lipnju. Hoće li se i koliko situacija promijeniti do srpnja, kada se očekuje da putovanja živnu, najviše i dalje ovisi o virusu. I uvelike o Nijemcima u koje gleda cijeli Mediteran. Najveći europski putnici diktiraju trendove, a dobra je vijest da su kod nas po brojnosti već izbili na prvo mjesto, piše Večernji list.

U Velikoj Britaniji karantin za sve putnike iz inostranstva

0
Corona – Velika Britanija

U Velikoj Britaniji od danas se primjenjuje mjera samoizloacije od 14 dana za sve putnike koji dolaze u ovu zemlju, uključujući i britanske državljane.

Izuzeti su samo stanovnici Republike Irske, ostrva u Lamanšu, radnici industrije teretnog prevoza i medicinski profesionalci koji pružaju suštinsku njegu.

Turistička industrija kritikovala je ovakav pristup uz napomenu da će period izolacije od dvije sedmice odbiti potencijalne putnike i ugroziti opstanak radnih mjesta, prenio je BBC.

Nova pravila ne primjenjuju se za putnike u tranzitu, odnosno za lica koja stignu avionom u Britaniju i produže dalje bez napuštanja aerodroma ili prolaska kroz graničnu kontrolu.