Izmjenili koncesioni akt – prema dokumentu žičara bi trebalo da počne sa radom već sljedeće godine…

0
žičara

Očekivani prihod od žičare od Kotora do Lovćena tokom prve godine rada biće od 3,2 do 4,2 miliona eura, što zavisi od broja putnika koji bi se odlučili na ovu turističku ponudu, stoji u novom Koncesionom aktu.

Prema dokumentu, žičara bi trebalo da počne sa radom već sljedeće godine.

“Tokom perioda 2021-2030, to može proizvesti neto dobit od 102 miliona eura,” navodi se u analizi opravdanosti koja je bila na sjednici Vlade.

Nakon što je tender proglašen neuspjelim, jer nije pristigla nijedna ponuda, prema sugestiji Vlade, pristupilo se izmjeni akta, pa granice koncesionog područja osim lokaliteta za izgradnju terminala Kuk sada obuhvataju i prostor potreban za smještanje pratećih sadržaja (parkinga, restorana i sl).

Sistem žičare bio bi od Duba u Opštini Kotor do lokaliteta Kuk na Lovćenu, na teritoriji Cetinja.

Dionica dužine oko 3,6 kilometara, zajedno sa površinama neophodnim za izgradnju terminala Dub i Kuk sa pratećim sadržajima, predstavlja koncesiono područje.

Terminal Dub se nalazi 200 metara od puta Budva – Tivat i 500 metara od aerodroma Tivat.

Lokacija terminala Kuk nalazi se na 1.350 metara nadmorske visine a ova trasa dalje vodi do Ivanovih Korita, u blizini Mauzoleja Petra II Petrovića Njegoša, a onda se na kraju spušta do Prijestonice.

Žičara – foto Vlada CG

Ruta žičare je definisana nakon analize sprovedene kroz dvije Studije izvodljivosti i ažuriranu Studiju radjenu 2015. godine, kao i nakon dva neuspjela tendera sprovedena za cjelokupnu trasu dužine 15 kilometara od Kotora do Cetinja.

Propisao je da minimalni iznos koncesione naknade iznosi 15 odsto od ostvarenog profita na godišnjem nivou, a minimalno investiciono ulaganje u žičaru i prateće sadržaje 18 miliona eura.

Crna Gora je u 2019. godini imala oko 2,6 miliona turista, pri čemu je u Luku Kotor uplovilo 462 kruzera sa malo više od 615.000 putnika.

Ukupan broj jahti u Luci Kotor za ovaj period iznosio je gotovo 4.000, sa registrovanih oko 22.500 putnika.

Iz Vlade napominju da je na području Budve prošle godine registrovano gotovo 920.000, a Tivta malo više od 160.000 turista.

Dodatno, dubrovačko područje je imalo oko dva miliona turista, od čega je, navodi se u dokumentu, oko 250.000 posjetilo Kotor.

“Ovaj podatak jasno ukazuje na činjenicu da razvoj Projekta predstavlja jedinstvenu priliku za dalji razvoj turizma u Crnoj Gori,” ističe se u dokumentu.

Na osnovu procjena Svjetskog savjeta za putovanja i turizam, prosječna dnevna potrošnja putnika na prekookeanskim brodovima treba da se poveća za 40 odsto, tj. sa 93 na 130 eura po danu ako koriste žičaru.

Prema dokumentu o kojem se raspravljalo na Vladi, karta za domaće bila bi 15 eura a 20 eura za strane turiste.

Prema prvom scenariju, za sedam mjeseci bi se žičarom vozilo između 170.300 i 222.600 putnika, što bi donijelo između 3,2 i 4,2 miliona eura.

Prema decembarskom dokumentu, parking, prodavnice i ostalo nisu uzeti u obzir u ovoj kalkulaciji, ali mogu doprinijeti sa dva do pet procenata od ukupnog prihoda od karata.

“Dodatni prihodi se mogu ostvarivati na više načina. Obično, sadržaji koji su u direktnoj vezi sa žičarom (u ovom slučaju restorani i nove prodavnice na stanicama) će plaćati godišnju naknadu koncesionaru, koja može biti formirana na osnovu procenta od ukupnog prihoda, ili u vidu fiksne mjesečne naknade,” navodi se u dokumentu.

Na Cetinje 1,5 miliona eura od žičare, ali se moraju razviti usluge

Date tabele pokazuju da čak i Cetinje, ne uključujući teritoriju Nacionalnog parka Lovćen, može privući 1,5 miliona eura u dodatnim troškovima turista već tokom prve godine rada žičare, što bi, ističu u dokumentu, bilo isključivo posljedica realizacije projekta žičare i povezanih investicija.

Ovaj iznos se povećava do 2,4 miliona eura u istoj godini za NP Lovćen.

“Tokom prvih 10 godina perioda rada žičare to će rezultirati u NPV (neto sadašnja vrijednost) potencijalnih dodatnih troškova napravljenih od strane turista na Cetinju između 23 i 42 miliona eura i između 45 miliona i 84 miliona eura u NP Lovćen,” navodi se u dokumentu.

Međutim, u dijelu koji se tiče slabosti ovog projekta navodi se da turistički objekti na Cetinju i NP Lovćen “trenutno nisu dovoljno razvijeni da bi ispunili očekivanja stranih turista i nisu adekvatni da bi izašli u susret povećanom broju posjetilaca”.

Sporazum sa Fronteksom stupa na snagu 1. jula

0
Frontex

Sporazum između Crne Gore i Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu Frontex o saradnji u upravljanju granicama i borbi protiv ilegalnih migracija, stupiće na snagu 1. jula, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Kako su kazali iz tog resora, Savjet Evropske unije danas je usvojio odluku o zaključivanju sporazuma između Crne Gore i Fronteksa.

Kako navode u Briselu, jačanje saradnje omogućiće da se suzbiju ilegalne migracije i da se ojača bezbjednost na vanjskim granicama EU.

Kako navode u Savjetu, ovi sporazumi omogućiće Fronteksu da pomaže Crnoj Gori u upravljanju vanjskim granicama, sprovođenju zajedničkih operacija i raspoređivnju timova u djelovima zemlje koji se graniče sa EU.

Te aktivnosti, pojašanjvaju u Briselu, odnose se na suzbijanje ilegalnih migracija, posebno naglih promjena migracijskih tokova i prekograničnog kriminala i mogu uključivati pružanje povećane tehničke i operativne pomoći na granici.

TO Budva započinje promotivnu kampanju u regionu – “Gosti, a domaći!”

0
Budva

“Budva i ovoga ljeta sa puno ljubavi i uz tradicionalnu dobrodošlicu želi da dočeka goste iz regiona, upravo one koji su nam mnogo više od gostiju i koji su našu predivnu obalu zavoljeli prethodnih godina i decenija. Goste koji nas dobro poznaju i koje mi dobro poznajemo. Sve one koji zajedno sa nama dočekuju nove godine, vesele se karnevalima i maskenbalima, sa kojima zajedno obilježavamo slave, proslavljamo praznike, mi kod njih ili oni kod nas… Naše prijatelje iz regiona ne treba da podsjećamo da smo tu i ne treba da dokazujemo svoje emocije, jer je naša ljubav i posvećenost preživjela sve izazove.“ – istakla je Maja Liješević, direktorka Turističke organizacije opštine Budva promovišući kampanju: „Budva, ljubav koja traje“.

Kampanja TO Budva je i ove godine sa posebnom pažnjom osmišljene za tržište regiona, posebno za najbliže susjede: Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Makedoniju, Hrvatsku, koje u ukupnom broju ostvarenih noćenja čine oko 35%.

Prema riječima direktorke TO Budva, najznačajnije ljetnje turističke destinacije u Crnoj Gori, period pred nama će biti pun novih izazova sa kojima se do sada nismo suočavali. Cjelokupna turistička privreda Budve, nadležna preduzeća i lokalne službe, majske dane koriste za ponovno otvaranje svojih ugostiteljskih objekata, plažnih barova, uređenje kupališta, terasa…

“Hotelijeri, posebno oni visoke kategorije, kao i jedan dio restoratera još su u fazi pripreme za otvaranje svojih objekata, jer granice praktično još uvijek nijesu otvorene, zatim epidemiološka situacija izmedju ostalog u Rusiji i bivšim državama SSSR-a je još uvijek ozbiljna, a ova tržišta su pored zapadnih izuzetno važna ovom vidu smještaja. Sa druge strane, privatni izdavaoci koji učestvuju sa preko 65% u ostvarenim noćenjima, zakupci javnih kupališta i najveći dio ugostitelja većinom se oslanjaju na tržište regiona i u njihovo ime mi i promovišemo sve divne potencijale kojima Budva obiluje. Kampanju ćemo sprovoditi u svim zemljama okruženja, svim kanalima komunikacije, a cilj je da se, zahvaljujući porukama koje šaljemo, srdačnošću i gostoprimljivošću, ali i kvalitetom proizvoda koji podižemo na viši nivo ovog ljeta uz pojačanu zdravstvenu sigurnost i stabilnom cjenovnom politikom, naš gost osjeti u Budvi “kao domaći”, što i jeste!” – poručuje direktorka TO Budva.

Maja Liješević – direktorica TO Budva

U Turističkoj organizaciji opštine Budva, imajući u vidu značaj regiona, očekuju da se uz stabilizaciju zdravstvene situacije u najskorijem mogućem roku uspostave i dogovore svi drugi protokoli a najprije između međudržavnih zdravstvenih institucija kako bi se otvorile granice sa svim susjednim državama pa i zemljama šireg regiona, što će, sigurni su, dovesti do ponovnih susreta i ljetovanja o kojima će se dugo govoriti sa osmjehom.

Muzej Iluzija otvorio svoja vrata i u Splitu

0
Muzej iluzija Split

New York, Pariz, Šangaj, Dubai, Kuala Lumpur te trinaest ostalih ništa manje atraktivnih lokacija po cijelom Svijetu, a sada i Split povezuje jedna stvar. Odličan kalitetan sadržaj – Muzej Iluzija.

Stalno pričamo o važnosti kvalitetnog, autentičnog i drugačijeg sadržaja u našim turističkim destinacijama, a upravo za jednim odličnim kvalitetnim sadržajem bogatiji je grad Split. Naime, na adresi Andrija Kačića Miošića 2, svoja vrata otvorio Muzej iluzija.

Tako će Splićani i svi njihovi gosti svjedočiti carstvu iluzija, neobičnih soba, vortex tunela, zanimljivih holograma, te ostalih eksponata koji se većinom proizvode u Hrvatskoj, na što smo izuzetno ponosni.

Obožavatelji svog lika i djela uživat će u stolu klonova gdje sjedite sa samim sobom i još petoricom vaših klonova. Moireovi uzorci omogućit će vam doživljaj stvaranja beskonačnog broja iluzija, dok će se varljivo prstenje i varljivi štap vješto poigrati s vašim osjećajem za prostor. Dvosmisleni cilindar naučit će vas da izravni pogledi na objekte i njihovi odrazi u ogledalu stvaraju različita tumačenja njihovih oblika. Iza svake iluzije krije se znanost što će budućim posjetiteljima vješto prenijeti muzejski vodiči i iluzionisti pri svakom obilasku.

Muzej iluzija Split

“Iskreni smiješak, pomoć posjetiteljima sa svim važnim informacijama, tj. briga o krajnjem korisniku samo su neki od razloga što se većina naših posjetitelja vraća i po više puta. To je činjenica koju smatramo najvećim pokazateljem našeg uspjeha, možda i više od nevjerojatnog broja franšiza otvorenih po cijelome Svijetu.

Posljednjih nekoliko godina Split je nosioc perjanice hrvatskog turizma, svojevrsni glavni grad hrvatske obale. Vedar duh njegovih stanovnika čini ga savršenim domaćinom. Muzej iluzija samo će dodatno upotpuniti njegovu ionako izdašnu kulturnu i zabavnu ponudu ne samo stanovnicima Splita i okolice već i svim njegovim gostima” ističu iz Muzeja iluzija.

Muzej iluzija opremljen je i pametnom igraonicom koja se temelji na Dilemma games didaktičkom programu, odobrenom od strane Ministarstva obrazovanja i znanosti.

Odlična turistička priča te kvalitetni zabavni i turistički sadržaj Muzej Iluzije, dokaz je kako poslovni model privatnih muzeja može funkcionirati. Dapače, funkcionira odlično, čak i van naših granica kroz model franšize te je tako posato naš izvozni turistički proizvod.

Italijani se polako navikavaju na oprezan povratak u normalan život

0
Italija – Foto: Barış Seçkin – Anadolu Agency

U Italiji, jednoj od zemalja koje su bile najteže pogođene pandemijom koronavirusa, 18. maja značajno su ublažene mjere, ali ljudi u zemlji i dalje pokušavaju vratiti život u normalu i prilagoditi se novim okolnostima.

Stanovnici i vlasnici trgovina u Rimu ističu kako će sigurno trebati dosta vremena da se naviknu na nove uslove života nakon ublažavanja mjera.

Michele Spano, frizer koji je 18. maja ponovo primio prve mušterije, u razgovoru za AA kazao je da je najteži period iza njih, dodajući da je sada najvažnije da svi poštuju zdravstvene preporuke nakon ublažavanja određenih mjera.

“Za svakog našeg gosta primjenjujemo poseban postupak dezinfekcije. Za sve mušterije koristimo pregače za jednokratnu upotrebu. Sve je za jednokratnu upotrebu, od ručnika do ogrtača. Poštujemo sve protokole. Primamo jednu po jednu mušteriju”, kazao je ovaj Italijan.

Dodaje kako imaju mnogo posla ovih dana jer ljudi tokom trajanja karantina nisu mogli odlaziti frizeru, napominjući da su mu svi termini ove sedmice već popunjeni.

“Suočili smo se zaista s velikim poteškoćama, ali trebamo biti optimistični. Prije ili kasnije, zemlja će opet krenuti naprijed, iako će možda za to trebati mnogo vremena. Mislim da će trebati najmanje godinu dana da se vratimo u normalan život, ako se ne bi opet nešto desilo”, kazao je Spano.

Stefano Garbini, vlasnik restorana u blizini bazilike Panteon, istakao je da su počeli primati prve goste, pritom se pridržavajući svih propisa, dodajući da su, ipak, morali smanjiti kapacitet gostiju.

“Nakon 75 dana konačno smo uspjeli ponovo otvoriti restoran uz mnogo nekakvih poteškoća i izazova. Pratimo brojne mjere kao što su postavljanje zidova od pleksiglasa, održavanje distance od jednog metra između stolova, učestalo čišćenje i dezinfekcija prostorija. Sada očekujemo dolazak gostiju kako bi nas podržali i kako bi mogli krenuti dalje. Bez turizma bi zaista bilo teško. Zato očekujemo da se ponovo krene s turizmom i sa letovima”, kazao je Garbini.

Napomenuo je da od vlasti do sada nisu dobili nikakvu finansijsku podršku, iako se prethodnih dana mnogo pisalo i govorilo o raznim obećanjima.

“Ne bi ipak trebalo svu krivicu prebaciti na vladu, ali činjenica je da bi se moglo puno bolje upravljati. Znamo da postoje sredstva i nadamo se da će stići i do nas. Neće nam to baš mnogo pomoći da prodišemo, ali barem ćemo moći raditi do septembra, kada sve počinje iznova”, dodao je.

Istakao je da su, prema pravilima nadležnih, morali napraviti veći razmak između stolova.

“Ove razmake od pleksiglasa smo sami napravili jer ga nigdje nismo mogli naći. Udaljenost između stolova je jedan metar. Ovim sistemom izgubili smo oko deset stolova. Imali smo mjesta za 28 osoba, a sada je upola manje”, kazao je Garbini.

Monica i Davide, par koji je nakon dva mjeseca provedenih u karantinu, ponovo posjetio Garbinijev restoran, istakli su da je ovo nova situacija za sve ljude i da će trebati vremena za privikavanje na novi život.

“Na ovo se trebamo naviknuti i uvažavati pravila. Pravila se možda razlikuju ovisno o restoranu, prodavaonici, tržnici, ali ih trebamo poštovati. Važno je nositi masku i koristiti dezinfekcijski gel za ruke”, kazali su.

Par Alessio i Martina istakli su da stanuju na periferiji Rima te da su došli u grad kako bi ga posjetili dok nema mnogo turista.

“Žao nam je trgovaca jer ima malo ljudi, ali na ovaj način život je dosta mirniji i sve se odvija dosta sporije. Imali smo priliku da obiđemo mnoga mjesta i da razgledamo grad. Ustvari, ovo sada izgleda kao neko normalno stanje”, smatra ovo dvoje Italijana.

Crnogorska Kotor: Većina građana Grblja protiv produženja koncesija za kamenolome kao i izdavanja novih

4
Gornji Grbalj

U Grblju na prostoru od 10 km2 postoje tri aktivna kamenoloma, sa namjerama vlasti da se taj broj poveća. Negativne posljedice svi osjećamo, a svaki turista koji sleti na tivatski aerodrom prvo se iz vazduha susretne sa iskopima kamenoloma. Elaborat o zaštiti životne sredine se djelimično poštuje, a sistem za zaprašivanje nije postavljen. Postupci o dodjeli koncesija nijesu dovoljno transparentni, posebno javne rasprave, saopšteno je iz OO Crnogorske Kotor.

Oni poručuju da Kotor nije samo Stari grad.

“Svima koji žive na ovom području smanjena je mogućnost za bavljenje turizmom, kao jednom od najvažnijih uslužnih djelatnosti u Crnoj Gori, upitna je i poljoprivreda i kvalitet proizvoda sa ovog područja. Mišljenja smo da će otvaranjem novih kamenoloma direktno biti ugrožena grbaljska sela Dub, Pelinovo, Šišići, Nalježići , Bratešići i drugi.

Mi u Crnogorskoj nemamo ništa protiv ujednačenog i održivog privrednog razvoja kotorske opštine, ali povećavati broj kamenoloma u ovom predjelu ne čini se ispravnim i zdravim za žitelje ovog dijela Kotora. Podsjećamo da je Kotor još uvijek grad pod zaštitom Unesco i da je Crna Gora u procesu pregovora sa EU u obavezi da postuje sve smjernice koje se tiču održivog razvoja i zaštite životne sredine.

Apelujemo na lokalnu i državnu vlast da sa posebnom pažnjom tretira ovo pitanje i da se ne dozvoli povećanje broja kamenoloma na ovom području, osim negativnog uticaja na sve nas potencijalno se mogu obezbijediti uslovi za stvaranje profita licima koja udaraju u temelje savremene države Crne Gore” – kaže se u saopštenju OO Crnogorske Kotor koje potpisuje Dejan Ivović.

Morsko dobro: Zakupci da stave plaže u punu funkciju

1
Waikiki Tivat – foto waikikibeach

Imajući u vidu da se od 1. juna očekuje veća posjećenost crnogorske obale, plaže je neophodno staviti u punu funkciju, obezbjediti redovno održavanje čistoće, postaviti bove, pripremiti objekate i organizovati spasilačke službe, kako bi spremno dočekali prve goste, saopšteno je iz JP Morsko dobro.

Zakupci/korisnici kupališta, ista treba da pripreme u skladu sa novim standardima koje je propisalo Ministarstvo zdravlja, a koje mogu preuzeti i na sajtu Javnog preduzeća http://morskodobro.com/index.php/home/vijesti/1983-naredba-za-preduzimanje-privremenih-mjera.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore poziva sve zakupce/korisnike plaža i ugostiteljskih objekata u zoni morskog dobra, koji to do sada nisu učinili, da pristupe zaključenju Aneksa ugovora za tekuću godinu.

Kotor – Sat kula, prije i poslije restauracije

3

Završetak restauracije kulturnog dobra Sat kule u kotorskom Starom gradu samo je početak kampanje ozbiljnih konzervatorsko-restauratorskih radova na zaštiti kulturne baštine Kotora kao dijela svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a, saopšteno je iz Opštine Kotor.

Na ovom projektu upotrijebljene su najsavremenije metode konzervacije drveta, keramike, kamena i metala, ali i najsavremeniji materijali koji se u Evropi danas koriste u oblasti konzervacije i restauracije.

Restaurirana je krovna konstrukcije i krov koristeći u potpunosti stare tehnike i polaganja crijepa u krečni malter. Pritom je sačuvana stara krovna konstrukcija uz korištenje savremenih tehnika i materijala.

Reastauracija Sat kule – foto Restart ing

Urađena je statička sanacija objekta spolja i iznutra. Sanacija unutrašnjih partija objekta koje su bile u velikoj mjeri oštećene i degradirane, izvršen je metodom injektiranja nove vezivne mase premium kvaliteta.

U realizaciju projekta su bili uključeni studenti završnih godina Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja, kao i Fakulteta za konzervaciju u Dubrovniku, Savina Ražnatović iz Budve i Vasilija Todorović iz Kotora. To je dio programa obuke i edukacije mladih kadrova u sistemu zaštite kulturnih dobara u Crnoj Gori uz podršku Vlade države Crne Gore.

Kotor

Radove na rekonstrukciji Kule gradskog sata izvodila je firma „Restarting ing“ doo iz Budve, a za stručni nadzor bili su zaduženi predstavnici firme “Dema” D.O.O. Kotor.

Sanacija Sat kule po projektu iznosila je 27.856 eura, konsolidacija i restauracija Stuba srama i zvona 5.000 eura, kao i konsolidacija konstrukcije prema urađenom elaboratu 4.791 eura, navode iz Opštine Kotor.

Opština Tivat sa 86 došla na 197 zaposlenih

4
Tivat – Centar

U nepunih šest godina broj zaposlenih u Opštini Tivat uvećao se za skoro 150 odsto, a na novim radnim mjestima koja su u međuvremenu otvorena, zaposleni su kadrovi čija stručna osposobljenost nije adekvatna formalnim zahtjevima za pozicije koju pokrivaju u lokalnoj upravi.

Pokazuju to podaci iz Tabelarnog pregleda trenutno zaposlenih službenika i namještenika u svim organima lokalne uprave u Opštini Tivat, a koji su dostavljeni kao odgovor na odborničko pitanje Budimira Cupare (Arsenal za Tivat).

Prema tom spisku, u Opštini Tivat trenutno zajedno sa pripravnicima, radi čak 197 stalno ili privremeno zaposlenih radnika što je za skoro jedan i po put više nego na kraju 2014. kada je Opština imala samo 86 zaposlenih. To je, inače, bila zadnja godina mandata gradonačelnika Dragana Kankaraša (DPS) koji je bio prepoznat kao neko ko je vrlo restruktivno vodio kadrovsku politiku i nastojao je da nema viška zaposlenih u Opštini.

Prava eksplozija zapošljavanja u Opštini u kojoj su primat za dobijanje posla imali članovi i simpatizeri vladajućih partija DPS, SD i HGI, počela je 2016. na početku mandata još uvijek aktuelnog saziva SO Tivat i tadašnje gradonačelnice dr Snežane Matijević (DPS), da bi stanje po tom osnovu bukvalno „metastaziralo“ tokom protekle nepune dvije godine od kada je na čelu Tivta kao predsjednik Opštine dr Siniša Kusovac (DPS).

To potvrđuje činjenica da je u Opštini tokom prošle i u nepunih pet mjeseci ove godine zapošljeno ukupno 36 novih radnika od čega 20 u prošloj, a čak 16 njih u nepunih pet mjeseci 2020.

Posebno su sa stanovišta zakonskih restrikcija zapošljavanja u javnoj upravi, interesantna ova najnovija zapošljavanja koje je Kusovčeva administracija uradila u vrijeme trajanja kampanje za u međuvremenu zbog korone otkazane lokalne izbore, kao i tokom same korona krize kada je premijer Duško Marković pozvao na štednju i prestanak zapošljavanja u javnoj upravi. Inače, na ovih 36 novih radnika Opštine Tivat iz prošle i ove godine, valja dodati i još ukupno 13 njih koje je Kusovac angažovao privremeno, na osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima. Inače, u ukupno 11 preduzeća i ustanova čiji je vlasnik i osnivač Opština Tivat, zaposleno je još ukupno čak 479 ljudi što je ogromna brojka za grad koji ima nepunih 15.000 stanovnika.

Da se ni na tome neće stati, pokazuje i to što je SO Tivat voljom vladajuće DPS-SD-HGI većine, na posljednjoj sjenici SO, donijela i odluku da se uđe u reorganizaciju aktuelne JU Centar za kulturu iz koje će nastati dvije nove JU – Gradska biblioteka i Tivatsko pozorište, a u njima se otvara i još jedna broj novih rukovodećih i drugih radnih mjesta koje će finansirati poreski obveznici.

Inače, od ukupno 16 organa i službi Opštine Tivat, po broju zaposlenih prednjači Služba zaštite i spašavanja u kojoj su 32 radnika. U Sekretarijatu za opštu upravu je 29 zaposlenih, Sekretarijatu za finansije 22, a jedan manje u Sekretarijatu za investicije. Po broju zaposlenih jedan od najglomaznijih organa u lokalnoj upravi Tivta je Služba predsjednika Opštine koja ima čak 18 zaposlenih – više nego što ih pojedinačano na primjer, imaju Komunalna policija (11) ili Komunalna inspekcija (11).

Posebno je interesantan sastav Kusovčevog kabineta jer tivatski gradonačenik ima sedam raznoraznih savjetnika, te šeficu kabineta, koordinatorku za protokol, kao šeficu za upravljanje ljudskim resurima.

Kusovcu diplomirana inženjerka pomorstva radi kao koordinatorka za protokol, iako još od 2016. u kabinetu gradnačelnika druga osoba radi na mjestu savjetnika za odnose sa javnošću i protokol. Kusovčeva sekretarica je po struci menadžerka turizma, magistarka međunarodnih odnosa mu je „samostalna savjetnica i za poslove kabineta predsjednika“, dok mu je specijalistkinja turizmologije -odbornica DPS Tamara Rakić, od 13. januara postala „viša savjetnica II za međunarodnu saradnju“. Diplomirana politikološkinja kod Kusovca radi posao „samostalne savjetnice za internet prezentaciju i prevođenje“, mašinsko-metalski tehničar mu je referent za opštinski vozni park, a od Nove godine Kusovac je u svom kabinetu na ugovor o privremenim poslovima, „na kadrovsmim poslovima“ angažovao i bečelorku menadžmenta za carinu, špediciju i osiguranje. U njegovom kabinetu na spisku zaposlenih kao vozač je i Krsto Mandić po zanimanju konobar-kuvar, ali je isti taj Mandić kao brodomašinski tehničar, naveden i da je zaposlen kao vozač u Sekretarijatu za opštu upravu.

Komunalni inspektor je organizator rekreacije, medicinska sestra radi kao policajka

Komunalna policija Tivat

Upečatljivih neslaganja formalne struke zaposlenog sa poslovima na kojima je angažovan u Opštini Tivat ima napretek među 197 radnika lokalne samouprave. Tako na primjer, na mjestima komunalnih policajaca i policajki rade osobe sa diplomama medicinske sestre, tehničara kulinarstva, tehničara za finalnu obradu drveta, gimnazijalca opšteg smjera, kadeta brodomašinske struke…

Komunalni inspektor za stambeno-komunalne i poslove turizma po struci je diplomirani organizator rekreacije, dok je inspektor za lokalne puteve i poslove saobraćaja po struci specijalista međunarodne i nacionalne bezbjednosti.

U Sekretarijatu za mlade, sport i socijalna pitanja poslove samostalnih savjetnika za socijalnu i dječiju zaštitu obavjaju osobe sa zvanjima „diplomirana internacionalna menadžerka“ i „specijalista menadžer u poslovnoj i civilnoj bezbjednosti“, dok je savjetnica za prevenciju bolesti zavisnosti po struci diplomirana menadžerka.

U Sekretarijatu za finansije pored ostaloga, od 14. februara ove godine, diplomirana biološkinja na neodređeno vrijeme radi kao viša savjetnica za utvrđivanje i naplatu poreza taksi i ostalih javnih prihoda, a na istom radnom mjestu istog dana pod istim uslovima, angažovana je i specijalistkinja turizmologije. Odranije na istom radnom mjestu zaposlen je i jedan menadžer za bezbjednost marina i jahti, a na poslovima „samostalne referentkinje za evidenciju poreza, naknada i ostalih javnih prihoda“ od 17. marta na neodređeno vrijeme zaposlena je i jedna turistička tehničarka.

Veliki interes Nijemaca za odmor u Hrvatskoj

0
Dalmacija – foto Hina

S obzirom na to da je pandemije COVID-19 imala negativan utjecaj na sve sfere života i poslovanja, oči javnosti uprte su u najvažniji segment hrvatskog gospodarstva – turizam.

Prema provedenom istraživanju Arbone, u posljednjih 90 dana, s naglaskom na posljednj dvije sedmice, u pretragama rezultata pretraživanja u Google tražilici rezultati prikazuju kako ključne turističke termine poput kuća za odmor, kampovi ili godišnji odmor korisnici puno više pretražuju upravo za područje Hrvatske nego za ostale turističke države poput Španjolske, Italije i Grčke. Interes za Hrvatsku kao turističku destinaciju sve više raste na popularnim inozemnim tržištima, a posebno u Njemačkoj.

– Tu činjenicu potkrepljuje rast pojmova za pretraživanje u posljednjim sedmicama poput Urlaub Kroatien, Ferienhaus Kroatien itd…što je svakako dobar pokazatelj za ponovnu aktivaciju i buđenje našeg turizma, rekao je Andrej Tonković iz Arbone.

– Prema dobivenim rezultatima možemo vidjeti da dolazi do značajnog rasta pretraživanja ključnih riječi vezanih za odmor u Hrvatskoj. Pretražuju se i turistički gradovi Hrvatske, koji nakon značajnog pada zbog pandemije, ponovno imaju uzlazni trend, završio je Sandro Lazarić iz Arbone.