List The New York Times ispunio je naslovnicu nedjeljnog izdanja imenima ljudi koji su umrli od koronavirusa.
Svi uobičajeni tekstovi, fotografije i crteži zamijenjeni su popisom imena i izvadaka osmrtnica u znak sjećanja na umrle dok se SAD približava “mračnoj prekretnici” od 100.000 žrtava koronavirusa.
Pomoćnica grafičkog urednika Simone Landon rekla je da su ona i njezini kolege shvatili da i među “njima samima kao i u široj javnosti postoji mali umor od podataka”.
Stranicu je sastavio novinar koji je putem mrežnih izvora pregledavao osmrtnice i obavijesti o smrti te sastavio popis od gotovo 1.000 imena, navodi se u toj najavi u subotu.
Kratki odlomci preneseni iz osmrtnica te navedeni na naslovnici daju osjećaj “jedinstvenosti svakog izgubljenog života”, uključujući “Alan Lund, 81, Washington, dirigent s najčudesnijim uhom ” i “Theresa Elloie, 63, New Orleans, poznata po izradi cvjetnog nakita”.
SAD ima 1,6 milijuna slučajeva zaraze koronavirusom, prema Sveučilištu John Hopkins. Trenutno SAD ima najviši broj smrtnih ishoda povezanih s koronavirusom na svijetu.
Balearski otoci u Španjolskoj gube zbog epidemije koronavirusa inozemne goste u nautičkom turizmu koji s jedrilicama odlaze u Hrvatsku gdje nema strogih mjera za suzbijanje zaraze, pišu u subotu španjolske novine El Mundo.
U tekstu pod naslovom “Hrvatska peca u vodama Balearskih otoka“ novine ističu kako neke multinacionalne kompanije premještaju flote na hrvatsku obalu, također popularnu nautičarsku destinaciju.
Godinama je španjolsko otočje u Sredozemnom moru bilo središte nautičkog turizma s izuzetnim rastom broja jedrilica.
Stranci su rado jedrili oko Mallorce, Ibize, Menorce, Formentere i Cabrere što je u gospodarstvo tih otoka ulijevalo desetke milijuna eura svakog ljeta. Ondje je registrirano više od 350 kompanija usmjerenih na tržište srednje Europe.
No kompanije koje iznajmljuju jedrilice srednje veličine, a ne velike jahte, ovih dana su zabrinute zbog učestalih poziva klijenata.
“Zovu nas kako bi otkazali ili odgodili rezervacije do iduće godine. Šteta je brutalna. Potpuno smo paralizirani“, rekao je eMaría Jimenez, glasnogovornik kompanija koje iznajmljuju jedrilice.
Otkad je u Španjolskoj uvedeno izvranredno stanje 14. ožujka, na Balearskim otocima je zabranjena plovidba, putovanja između provincija te dolazak inozemnih turista. Osobe koje dođu iz inozemstva, a trenutno su to samo španolski studenti ili radnici, moraju biti 14 dana u samoizolaciji.
Zbog toga je nastao novi fenomen, da turisti “prelaze glavnom konkurentu, Hrvatskoj”, navodi El Mundo.
Neke multinacionalne kompanije premještaju jedrilice na hrvatsku obalu i u oglasima navode kako “u Hrvatskoj nema karantene od 14 dana“.
Potpredsjednica vlade Teresa Ribero rekla je u četvrtak u razgovoru za španjolsku agenciju EFE kako bi strani turisti mogli početi dolaziti u srpnju kada zdravstvena situacija u zemlji bude povoljnija.
Španjolska je među najpogođenijima europskim zemljama s 235.000 oboljelih i 28.630 umrlih od covida-19.
Iz kotorske lokalne samouprave najavljen je skori završetak projekata očuvanja kulturne baštine, a do 13. jula očekuje se i završetak pothodnika koji će povezivati rivu i Stari grad.
Radovi na pothodniku idu svojim tokom, pa se očekuje da će se završetak radova poklopiti sa Danom državnosti. Predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović je najavio i okončanje radova na šetnjici od citadele do Ljetnje pozornice.
“Šetnjica je u završnoj fazi sa svim mobilijarom, radi se na zelenim površinama, kao i klupama i rasvjeti. U toku su konzervatorski radovi, odnosno, uređenje šetnice od Gurdića do same citadele. To će biti jedna nova ponuda grada Kotora, i jedan drugačiji pristup svemu onome što nam je ostavljeno u naslijeđe”, poručio je prvi čovjek Kotora.
Kotor
Da lokalna samouprava ulaže sredstva u projekte rekonstrukcije i očuvanja kotorske kulturne baštine saglasan je i direktor Direkcije za uređenje i izgradju Kotora Zoran Mrdak.
“Poslije ovih aktivnosti slijede aktivnosti po pitanju održavanja kulturne baštine. Ulažemo velika sredstva, pravimo velike projekte i posvjećujemo veliku pažnju sanaciji gradskih bedema”, rekao je Mrdak.
Prema njegovim riječima, slijede i projekti sanacije ugroženih djelova zidina, sa analizama šetne staze.
“Pravimo sve buduće projekte, vodimo računa o čistoći bedema, njihovoj restauraciji. Mnogo ulažemo jer je u pitanju gradsko jezgro, naša kulturna ostaviština”, kazao je on.
Povodom Evropskog dana parkova, u nedjelju, 24. maja, besplatan je ulaz u svih pet crnogorskih nacionalnih parkova.
Direktor JPNPCG Elvir Klica rekao je da je lijepo vrijeme i besplatan ulaz u svih pet nacionalnih parkova privukao veliki broj građana.
“Mnogi su iskoristili Dan nezavisnosti 21. maj, kao i 22. maj Međunarodni dan biodiverziteta da provedu u prirodi. Sa ublažavanjem širenja pandemije, kako kod nas, tako i u regionu, mi u Nacionalnim parkovima Crne Gore očekujemo, pored domaćih posjetilaca, uskoro i posjetu regionalnih”, kazao je Klica.
European Day of Parks #ParksForHealth
Svake godine EUROPARC federacija sa sjedištem u Njemačkoj, međunarodna organizacija koja okuplja parkove prirode i nacionalne, a čiji su član i JPNPCG, organizuje brojne promotivne, ekološke i edukativne aktivnosti. Ove godine Evropski dan parkova obilježava se online i pod sloganima #ParkoviZaZdravlje i Zdravi Parkovi, Zdravi Ljudi.
“Edukatori NPCG putem online poruka podsjetiće javnost o vrijednostima parkova Crne Gore, i ukazati na značaj njihove zaštite i očuvanja za postojeće i buduće generacije”, poručuju iz Nacionalnih parkova.
NP Biogradska Gora – Biogradsko jezero – foto Boka News
Evropski dan parkova proglasila je Federacija nacionalnih parkova Evrope EUROPARC s ciljem skretanja pažnje javnosti na značaj zelenih područja. Taj datum je odabran kao sjećanje na proglašenje prvih evropskih nacionalnih parkova, odnosno devet nacionalnih parkova u Švedskoj, 24. maja 1909. godine.
“Podsjećamo svi posjetioci nacionalnih parkova Crne Gore u obavezi su da se pridržavaju svih privremenih mjera i preporuka Ministarstva zdravlja”, zaključuju u NPCG.
Neizvjesno je kada će početi sezona za vlasnike malih brodova registrovanih za prevoz turista kroz Boku. Ranijih godina za njih je nautička sezona kretala oko 15 aprila, a puni zamah dobijala je od 1. maja. Brodovi su spremni, ali njihovi vlasnici malo očekuju od ove sezone, jer siako je plovidba u granice još uvijek zatvorne, a bez turista nema ni sezone. Biće ova godina teška za sve koji žive od ove djelatnosti koja je uglavnom sezonskog karaktera.
“Najčešće smo prepušteni sami sebi, jer naše udruženje koje okuplja tridesetak barkarijola nije aktivno, pa zato i nema pomoći od države. Pomoć je najavljena, onima koji su registrovani za rad tokom čitave godine, dok ostali koji rade sezonski, a to je većina, nije obuhvaćena tim paketom”, kaže Slavko Todorović, vlasnik broda Albatros.
Vladeta Marković čija porodica ima flotu Petar u kojoj su četiri broda i gliser , od ove sezone je očekivao mnogo, pa su prije pojave korona virusa kupili još dva broda, koja ove godine neće porinuti u more.
Ukropina Božo direktor Gradske luke HN
Zbog pandemije korona virusa bez posla i prihoda su vlasnici preko 50 malih brodova registrovanih za turističke ture kroz Boku. A održavanje tih plovila je skupo, jer svake godine brod treba registrovati, platiti tehnički pregled, osiguranje plovila i putnika,… u šta nisu uračunate neophodne godišnje popravke i održavanje brodova. “ Riječ je o sumi , zavisno od dužine broda, od 700 do 1.500 eura”, kaže director za gazdovanje Gradskom lukom Božo Ukropina.
Zbog pandemije korona virusa nautička sezona kasni i u Gradskoj luci, a svi dolasci predviđeni za kraj aprila i početak maja su otkazani ili odgođeni. Ukropina kaže da imaju potvrdu da će 11 brodica čije je uplovljavanje bilo predviđeno 4. maja doći 6. oktobra, ali ja zato otkazan najavljeni dolazak guleta iz Turske.
Turističke brodice – Herceg Novi
Ukropina je skeptičan kada je riječ o nautičkoj sezoni ove godine, jer zbog pandemije korona virusa neizvjesno je da li će i kada biti otvorene granice, da li će turisti i u kom broju doći u Herceg Novi, a najvjerovatnije neće biti ni uplovljavanja čartera. Iako su, kaže Ukropina prognoze nezahvalne, pad prihoda od nautičkog turizma u Gradskoj luci je izvjestan.
Šefica UN za razoružanje Izumi Nakamicu upozorila je da je sajber kriminal u porastu i da je čak za 600 odsto povećano slanje elektronskih poruka sa zlonamernim softverom (malware) tokom pandemije korona virusa, javila je agencija Asošijejted pres (AP).
Nakamicu je na neformalnom sastanku Saveta bezbednosti UN rekla da se svet kreće ka tehnološkim inovacijama i povećanom onlajn komunikacijom, ali istovremeno zabrinjavaju podaci o hakerskim napadima nekih zdravstvenih i istraživačkih organizacija u svetu.
Prema njenim riječima, rastuća digitalna zavisnost može dovesti do veće ugroženosti od hakerskih napada. Nakamicu je rekla da je procenjeno da se u svetu svakih 39 sekundi dogodi neki hakerski napad.
Nakamicu je upozorila da se skoro 90 zemalja još uvek se nalazi u ranoj fazi preduzimanja mera sajber bezbednosti.
Puno prije nego se većina u zemlji nadala pristižu nam turisti. Samo od ponoći s četvrtka na petak do jučer u 13 sati u Hrvatsku ih je ušlo nešto više od pet hiljada.
Trenutačno ih je oko 17.000, od čega stranaca sedam hiljada i oko tri hiljade više nego početkom ove sedmice. Na graničnim su prijelazima viđene i prve gužve. Jedino na našima u Europi, konstatirao je jučer potpredsjednik Vlade Davor Božinović, ilustrirajući i time da se turizam počeo događati, piše Večernji list.
Buduće bi se gužve, pri tome, od 27. do 28. maja mogle prorijediti, jer je u pripremi web-aplikacija koju će strani gosti moći ispuniti još kod kuće. Oni koji je ispune, objasnio je Božinović, granicu će prolaziti praktički bez zastoja, a aplikacija će omogućiti da Hrvatski zavod za javno zdravstvo ima uvid u adresu boravka te kontakt-telefon svakog gosta. Pri tome, jednom ispunjeni online upitnik vrijedit će dok god je sadašnji režim prelaska granice na snazi.
– Hoteli se pomalo otvaraju, svjedoci smo pojačanog dolaska stranaca, mahom slovenskih državljana, a prvi su došli vlasnici kuća, apartmana i tvrtki. Osjetniji val dolazaka možemo očekivati krajem mjeseca. I to iz Slovenije, Austrije, Češke, Mađarske i Švicarske. Njemačka je najavila labavljenje režima na granici polovicom lipnja, slično vrijedi i iza Poljsku, a sa zemljama izvan EU imat ćemo zajednički protokol. Imamo slučajeva da turisti, koji su otkazali rezervaciju za lipanj, sada ponovno bukiraju dolazak u tom mjesecu. Bit će to kontrolirani turizam. Svi su domaćini dobili upute kako se ponašati tijekom animacije, u hotelu, na bazenu… a sva su objašnjenja i na engleskom jeziku – kaže ministar Gari Cappelli, koji posebno zahvaljuje zdravstvenom sustavu na odlično odrađenom poslu.
– Zahvaljujući dobroj epidemiološkoj situaciji imamo marketing da bolji ne može biti – poručuje Cappelli.
Da se turistička potražnja budi, potvrđuju i u Hrvatskoj udruzi turizma, čiji članovi čine 40 posto domaćeg turizma. Storna su stala, otkazi putovanja više ne pljušte, a neke od najvećih turističkih kompanija posljednjih dana napokon primaju više rezervacija nego otkazivanja. Najbrojniji hrvatski gosti Nijemci željno čekaju dolazak na Jadran, posebice u dva ljetna mjeseca, a istarski turistički domaćini učestalo primaju upite i iz susjedne Italije.
– Ništa, naravno, još nije riješeno i situacija se mora pratiti na dnevnoj razini. Sezona će u svakom slučaju biti teška, financijski se nećemo približiti prethodnim godinama, ali otprije nekoliko dana vidimo svjetlo na kraju tunela – rekao je direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić. Paralelno s rastom optimizma vezanog za turističke dolaske raste, međutim, i bojazan mogu li stranci razbuktati zarazu u Hrvatskoj. Tim više što naša zemlja, za razliku od nekih konkurenata, ne zahtijeva 14 dana samoizolacije nakon što stigne kod nas.
– Mjere ponašanja koje smo mi propisali za strane posjetitelje samo su jedna razina ispod samoizolacije – poručio je jučer ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
Uostalom, i gostima je kao i domaćinima stalo da ostanu zdravi pa se očekuje da se svi odgovorno ponašaju.
Na kotorskoj trđavi na Trojici, kulturno-istorijskom objektu ovog grada, osvanuli su jutros grafiti “Srbija”, 4 ocila,” “mi smo đeca trojička”, ali su akcijom Kotorana, grafiti uklonjeni, a postavljena je i nova crnogorska zastava, jer je prethodna skinuta i zapaljena.
Onima koji su oskrnavili tvđavu, poručuju: Ne možete vi da zapalite koliko mi možemo da okačimo.
Podsjećamo, jutros su na tvrđavi osvanuli grafiti: Srbija, 4S…Uništavanje tvrđave, izazvalo je ogorčenost građana Kotora, pa se fotografija devastiranog objekta počela dijeliti na facebooku, kao sraman primjer uništavanja istorijskog nasljeđa, ali i uvreda na račun države.
Crna Gora, nakon mjera uvedenih zbog koronavirusa i na pragu ljetnje sezone nema luksuz da na jedan dan zatvara cijelu ekonomiju, saopštio je savjetnik za pravna pitanja i socijalni dijalog Unije poslodavaca (UPCG) Filip Lazović.
On je gostujući u Jutarnjem program TVCG podsjetio da je UPCG stav o neradnoj nedjelji navela u inicijativi koja je i dalje pred Ustavnim sudom, a u vrijeme pandemije još jednom su ponovili apel za ukidanje neradne nedjelje.
Ministarka ekonomije Dragica Sekulić, nedavno je kazala da će se mijenjati zakon, ukoliko se ukidanje neradne nedjelje pokaže opravdanim, prenosi portal RTCG.
“I prije koronavirusa mi smo ukazivali na to da nemamo luksuz da na jedan dan zatvaramo cijelu ekonomiju, a pogotovo sada taj luksuz je još manji, manji je prostor da uživamo u takvom luksuzu”, naveo je Lazović.
Posebno je akcentovana turistička sezona.
“Uočili smo da bi aktuelizovanje tog pitanja, i brže rješavanje možda dalo doprinos uspostavljanju boljeg biznis ambijenta u okolnostima koje imamo”, rekao je Lazović,
On je podsjetio da je slobodan dan zaposlenih u trgovini već definisan Zakonom o radu.
“Tim pitanjem treba da se bavi Inspekcija rada, pravo na slobodan dan je nesporno”, dodao je Lazović.
On je rekao i da trgovine u Crnoj Gori nijesu samo pet – šest velikih lanaca.
“Veliki broj je malih prodavnica, butika, dućana, kojim bi veoma bilo značajno da rade svakog dana, posebno tokom sezone”, naveo je Lazović.
On je predstavio istraživanje, koje je UPCG sprovela među crnogorskim privrednicima kako bi ocijenila uticaj pandemije Covid-19 na poslovanje u Crnoj Gori.
Oko 90 odsto poslodavaca kazalo je da u vrijeme pandemije nije otpuštalo radnike, a njih oko 80 odsto ne planira da u narednom periodu to učini.
Istraživanje je pokazalo i da je trećini poslodavaca potrebno između jedan i tri mjeseca da obnove svoje poslovanje, a u sektoru ugostiteljstva rekli su da im je potrebno manje od sedam dana.
Poštovani ljubitelji Boke Kotorske, tradicije klapskog pjevanja i kulturne baštine Crne Gore, u ovim vremenima iskušenja i zajedničke borbe za pobjedu nad pandemijom, MFK Perast priređuje ovaj serijal napisa o stvaraocima iz oblasti klapskog pjevanja, vrijednog dijela naše kulturne baštine.
PRILOG br.11 je izvod iz Lirice br.5.
Prilog nosi naslov PRIČE O MORU. Tekstovi su inspirisani slavnim pomorstvom Boke ali i poetskim nadahnućima odabranih pjesnika od 18.v. pa do savremenih. Priče o Perastu, Vicku Bujoviću, kapetanu Marku Martinoviću, admiralu Matiji Zmajeviću, čuvenom Ivu Vizinu sa Prčanja, Budvi, Paštrovićima, Herceg Novom, Dobroti, Kotoru… uvijek su vezane za more i kulturno bogatstvo koje su vjekovima gradili pomorci.
KLIKNITE NA FOTOGRAFIJU DA OTVORITEPRILOG BR. 11. PRIČE O MORUVIII DIO O KOTORU
