Ako nas je ičemu naučila pandemija koronavirusa, to su barem dvije činjenice (i to kad izuzmemo onu najvažniju, da je zdravlje na prvom mjestu).

Prva je da je jako loše što smo dopustili da nam turizam ima tako ogromni udio u BDP-u, previsokih 20 posto jer je previše podložan nizu utjecaja kojima ne možemo upravljati.

U svijetu (polu)zatvorenih granica i atmosferi straha da će se koronavirus vratiti,naši su apartmani i hoteli prazni, a drastičan pad prihoda od turizma povukao je za sobom cijeli niz uslužnih djelatnosti. Drugo: kad su nam u ožujku propisali ‘izolaciju’ prva stvar koju smo napravili jest bilo gomilanje zaliha hrane. Panično smo se bojali da ćemo ostati gladni jer trošimo daleko više hrane nego je proizvedemo.

Suočili smo se s činjenicom da je i trgovinski promet bio (polu)paraliziran, a bolno smo ovisni o uvozu. S druge strane, oko nas su hektari i hektari zapuštenih površina, neobrađeni vrtovi i polja po cijeloj Dalmaciji.

I što su ljudi instinktivno prionuli raditi kad nam je ograničilo kretanje i zatvorilo tržnice? Počeli su uređivati davno zapuštena polja, kupovati sadnice, uređivati vrtove i okućnice kao nikad ranije.

Izmjenjivale su se informacije o poljoprivredi, na društvenim mrežama nikle su virtualne tržnice, a potražnja za zdravom, domaćom hranom s OPG-ova bila je veća od ponude. Ljudi pričaju da je jedan Splićanin preorao travnjak uz bazen i posadio pome… Ukratko, poljoprivreda je opet u modi!

Vinogradarstvo i hortikultura

U takvom novom ozračju, lanjska revitalizacija studija Mediteranska poljoprivreda na Sveučilištu u Splitu pokazala se kao vizionarski postupak. Studij se u Splitu izvodio i prije desetak godina, ali je zbog visokih troškova bio stavljen u mirovanje.

U međuvremenu se pretvorio u pravi sveučilišni studij i to onaj koji se bavi poljoprivrednim kulturama s dugom poviješću u Dalmaciji, a najistaknutiji su vinogradarstvo i maslinarstvo.

Preddiplomski sveučilišni studij Mediteranska poljoprivreda izvodi se kao redoviti studij čiji je nositelj Sveučilište u Splitu i ima dva smjera: prvi je vinogradarstvo i vinarstvo, a drugi smjer je hortikultura koja se primarno bavi voćarstvom, s naglaskom na maslinarstvo, povrćarstvo i cvjećarstvo.

Kako nam kaže voditelj Studija mediteranske poljoprivrede doc. dr. sc. Leo Gracin, upisna kvota za iduću akademsku godinu bit će im 30 studenata.

Studij traje šest semestara, odnosno tri godine, kroz 180 ECTS-a, a stječe se akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer mediteranske poljoprivrede smjer hortikultura ili vinogradarstva i vinarstva (univ. bacc. ing. agr.). ing. agr.).

Nakon završetka studija, tvrdi docent Gracin, njihovi će studenti postati kvalificirani profesionalci sposobni identificirati, analizirati i rješavati probleme u poljoprivredi.

Ovisno o odabiru predmeta naučit će i primijeniti znanja i vještine u hortikulturnoj ili vinogradarsko-vinarskoj proizvodnji i plasmanu proizvoda, voditi računa o sigurnost i kvaliteti proizvoda, obavljati poslove u području poljoprivrede prvenstveno u proizvodnim firmama, ali i u tijelima lokalne uprave, državnim institucijama…

Puno praktične nastave

Požele li nakon treće godine studija nastaviti svoje obrazovanje, i to će im biti omogućeno.

Već iduće godine na Sveučilištu u Splitu namjeravaju uvesti diplomski studij poljoprivrede, a studenti mogu nastaviti obrazovanje i na drugim sveučilištima koja imaju diplomske studije iz područja biotehničkih i srodnih znanosti.

Ono što je jako bitno, studij sadrži puno praktične nastave, konkretno polovica nastave je praksa, i naslanja se na brojne nastavne baze, poput glavne- Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, ali i renomiranih tvrtki u poljoprivrednoj proizvodnji (iz vinarstva su to npr. Jako vina na Braču, Saint hills na Pelješcu i Vinarija Grabovac u Prološcu).

Studentima se nude i brojni interesantno izborni predmeti poput “Uređenje krajobraza”, “Ruralni turizam” i “Mediteranska hrana”.

– Studenti će kroz moderan pristup upoznati nove tehnologije, savladati osnovna ekonomska znanja te kroz iskustvo rada u vodećim tvrtkama iz tog područja steći praktična znanja. Naš obrazovni cilj je integracijom znanosti, tehnologije, inženjerstva i fundamentalnih znanja pružiti snažno, višestruko, sveobuhvatno i praktično znanje iz poljoprivrede i proizvodnje hrane, dvije stvari ključne za očuvanje života i budući razvoj kako u ruralnim prostorima tako i na području cijele Hrvatske.

U središtu pažnje nam je proizvodnja hrane, iskorištavanje potencijala autohtonih biljnih vrsta, razumijevanje fizioloških i biokemijskih odgovora biljaka na čimbenike stresa uzrokovane sve češće prisutnim klimatskim ekstremima, edukacija o inovativnim tehnologijama uzgoja s ciljem očuvanja okoliša, zaštite i održivog korištenja prirodnih resursa te prepoznavanje i zaštita krajolika kao kulturne baštine – nabraja voditelj studija docent Gracin.

Što kažu oni koji su završili studij?

Brojna pozitivna svjedočanstva prvih generacija završenih studenata Mediteranske poljoprivrede, dostupna su na Facebook stranici Mediteranska poljoprivreda Split – UNIST. Svoju priču tamo je, među ostalima podijelila i Antonija Radić, koja je, kako kaže, Mediteransku poljoprivredu upisala iz male znatiželje, velike ljubavi prema prirodi i velike želje za drugačijim fakultetom – želje da kao osoba bude drugačija.

Evo njezine priče:

– Dan danas, 10 godina nakon upisivanja Mediteranske poljoprivrede, svaki put kada kažem da sam studirala agronomiju, svi uvijek čuju ekonomiju. Drugačije rijetko. U moru tih ekonomija, prava i sličnih, zašto ne upisati faks gdje ima 30-ak studenta na godini, gdje u sklopu terenske nastave obilaziš naše divne vinograde i maslinike i gdje na kraju generacije ne izađe novih 200 ljudi istog zvanja. Ne trebam posebno objašnjavati što gore navedeno znači za samu kvalitetu studiranja, izgradnju tebe kao osobe i na kraju, najvažnije, tvoju budućnost.

Mene je preddiplomski studij Mediteranske poljoprivrede dalje odveo u Zagreb gdje sam diplomirala na Agronomskom fakultetu, smjer Melioracije. Pred kraj diplomskog studija odlazim u Španjolsku u sklopu programa razmjene studenata. U tih par mjeseci sam shvatila koliko poljoprivredna proizvodnja može biti velika, ozbiljna i zanimljiva. Nakon povratka u Split pronalazim posao u struci u privatnoj firmi Biotechnicon d.o.o. gdje sam radila 2 godine kao kontrolor za organsku poljoprivredu. Organska poljoprivreda je zadnjih godina veliki trend kako u svijetu tako i u Hrvatskoj pa posla nije nedostajalo. Tijekom obilaska različitih OPG-ova i upoznavanja mnogo vrijednih ljudi u meni se polako budila želja za vlastitom proizvodnjom, želja za stvaranjem nečeg novog jer mogućnosti je na tisuće.

U međuvremenu odlučujem posjetiti “najpoljoprivredniju” zemlju na svijetu Novi Zeland. Tamo širim svoje vidike, dobivam razne ideje i sada je samo na meni gdje, što i kako.

Ja ne volim kolotečinu, ali volim raznolikost u onome što radim i nove izazove. Ja sam takva, mene je Mediteranska poljoprivreda odvela raznim putevima koji su me izgradili kao osobu i doveli tu gdje jesam. I nije moglo bolje!