22 C
Kotor

Slušaj online radio

Otvoren treći ESG Adria Summit u Porto Montenegru

0
Otvoren treći ESG Adria Summit u Porto Montenegru
ESG Adria Summit

U Porto Montenegru danas je svečano otvoren treći ESG Adria Summit, vodeća regionalna platforma za održivi razvoj i odgovorno liderstvo. Ove godine, događaj će okupiti preko 700 učesnika iz regiona i svijeta, uključujući predstavnike vlada, međunarodnih organizacija, kompanija, akademske zajednice i civilnog sektora. Pred učesnicima je 3 dana programa sa brojnim panelima i interesantnim govornicima, uz očekivano pokretanje nekoliko važnih regionalnih inicijativa na polju energije, održivih finansija, start-up preduzetništva i uključivanja mladih.

Samit, koji se održava pod pokroviteljstvom Predsjednika Crne Gore i u partnerstvu sa Vladom Crne Gore, otvorila je Biljana Braithwaite, osnivačica Sustineri Partners i direktorica Samita.

„Ponosni smo što ovo radimo u Crnoj Gori — zemlji koja je često prevazilazila očekivanja, naročito kada je reč o okupljanju ljudi oko zajedničkog cilja. Mestu gde saradnja i međunarodni dijalog nalaze stvarno uporište. I ako smem lično da kažem: za nas koji smo odrasli u ovom regionu, sama činjenica da smo danas ovde — da ne govorimo o sukobima, već o investicijama, inovacijama i održivosti — nije mala stvar. Sećam se vremena kada se na ovaj region gledalo kao na nestabilan, fragmentisan, podeljen prostor. A sada on stoji kao jedan od najdinamičnijih koridora prilika u Evropi. Ta promena se nije dogodila preko noći. I nije se dogodila slučajno. Ona je rezultat mnogih malih činova hrabrosti, povezivanja i saradnje — i upravo te vrednosti ovaj Samit nastavlja da poštuje i osnažuje”,, poručila je Braithwaite.

Skup su pozdravili generalni direktor Porto Montenegra David Margason i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.

„Novinske slike izvanrednih društvenih, ekoloških, a sada i ekonomskih događaja postale su svakodnevica, smanjujući nivo naše reakcije i povećavajući opasnost od ravnodušnosti prema ovim sistemskim prijetnjama staništu koje je nesumnjivo već dovedeno do svojih granica.”, kazao je Margason.

ESG Adria Summit

„Tivat se poput brojnih drugih gradova u Evropi i na Balkanu suočava sa izazovima ubrzanog razvoja, velike izgradnje, inflacije, nedostatka radne snage, zelene tranzicije, svi se ovi izazovi multiplikuju i jače osjećaju baš na nivou lokalnih uprava. Lokalne zajednice mogu ih lako prepoznati i prve ponuditi mjeru rješenja. Zato je sada, više nego ikada, potrebno snažiti lokalne uprave, dati im resurse i slobodu djelovanja, istovremeno pružajući im neophodnu podršku centralnih organa.”, dodao je Komnenović.

Poslije otvaranja, učesnici su imali priliku čuti poruke predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.

“Za Adria region, ESG nije samo globalni trend – to je nužnost. To su temelji na kojima moramo zajedno graditi bolje društvo. A da bismo izgradili takvo društvo – potrebni su nam ljudi. Zato želim da ove godine poseban fokus stavim na ulogu mladih i značaj obrazovanja. Naša omladina nije samo budućnost – ona je i sadašnjost. Njihova energija, inovativnost i ideje su ključni za stvaranje svijeta u kojem je održivost pravilo, a ne izuzetak. Ali da bi mladi aktivno učestvovali u ESG procesima, moramo ih obezbijediti kvalitetnim obrazovanjem koje će ih osnažiti znanjem i vještinama potrebnim za rješavanje izazova sa kojima se suočavaju. Obrazovni sistem mora biti usmjeren ka razvoju kritičkog mišljenja, digitalne pismenosti i ekološke svijesti, kako bi mladi postali pokretači pozitivnih promjena u društvu. Zato mi je danas, sa ovog mjesta, zadovoljstvo da najavim jednu važnu inicijativu koju ću, kao predsjednik Crne Gore, pokrenuti zajedno sa kompanijom Sustineri Partners i u saradnji sa kompanijom Mtel, zlatnim partnerom Samita, kojom ćemo finansijski podržati mlade iz Crne Gore koji su upisali studije na vrhunskim svjetskim univerzitetima – obezbjeđujući na taj način sredstva za izvrsnost”, istakao je predsjednik Milatović.

Kao platinum partner Samita, Universal Capital Bank je jedan od ključnih pokrovitelja Samita. Miloš Pavlović, predsjednik Upravnog odbora Universal Capital banke, naglasio je važnost današnjeg događaja za Crnu Goru.

„U Universal Capital banci vjerujemo da finansijski sektor mora igrati ključnu ulogu u izgradnji održive budućnosti. Naše partnerstvo sa ESG Adria Samitom 2025 i to kao platinum partner, još jednom potvrđuje našu predanost ESG principima, inovacijama u održivom finansiranju i podršci razvoju zelene ekonomije. Ponosni smo što predvodimo razvoj zelenog finansiranja u Crnoj Gori i što aktivno doprinosimo pozitivnim promjenama kroz naše kreditne programe i poslovnu strategiju usmjerenu na zajednicu”, poručio je Pavlović.

Zlatni partner Samita, kompanija M:tel Crna Gora, pružila je snažnu podršku kroz inovativne digitalne inicijative. Izvršni direktor kompanije, Zoran Milovanović, poručio je: “U M:tel-u aktivno ulažemo u digitalnu infrastrukturu i pametna rješenja – od razvoja 5G mreže, preko podrške smart city inicijativama, do projekata koji obezbjeđuju energetsku efikasnost. Vjerujemo da tehnologija mora služiti ljudima, a upravo forumi kao ESG Adria Samit omogućavaju razmjenu konkretnih iskustava i partnerstava koja vode ka održivijoj budućnosti. Ponosni smo što možemo biti dio tog dijaloga”, rekao je Zoran Milovanović, Izvršni direktor kompanije M:tel.

Mohamed Alabbar osnivač kompanije Eagle Hills koja je zlatni partner Samita će sjutra, sa početkom u 10.35h, održati prezentaciju svojih projekata i programa.

Među istaknutim govornicima ovogodišnjeg ESG Adria Summita naći će se Katrín Jakobsdóttir, bivša premijerka Islanda; Ian Goldin, profesor globalizacije i razvoja na Univerzitetu Oksford; Fatih Karahan, guverner Centralne banke Republike Turske; Atifete Jahjaga, bivša predsjednica Kosova; Benedikt Franke, direktor Minhenske sigurnosne konferencije; Raphael Ghiandai, finansijski direktor Fondacije Princa Alberta II od Monaka; Amer Kapetanović, generalni sekretar Regionalnog savjeta za saradnju; Dex Hunter-Torricke, ekspert za komunikacije iz Silicijumske doline; Catherine Atkin, kopredsjednica Stanford CodeX Climate Inicijative; Agnieszka Hryniewicz-Bieniek, globalna direktorica Google for Startups te brojni drugi lideri u biznisu, politici i društvu.

Turistička organizacija Herceg Novi postala sertifikovana članica Crnogorskog  kongresnog  biroa

0
Turistička organizacija Herceg Novi postala sertifikovana članica Crnogorskog  kongresnog  biroa
Herceg Novi

Ulaskom u Crnogorski kongresni biro TO Herceg Novi još jednom je potvrdila kvalitet usluga novskih hotela i destinacijskog ambijenta kao ključno odredište MICE turizma i stvorila prilike za nove promotivne regionalne i vanregionalne marketinške aktivnosti kao i predstavljanje u okviru nacionalnih promotivnih projekata.

Crnogorski kongresni biro – Montenegro Convention Bureau (MCB) je posebna organizaciona jedinica u okviru Nacionalne turističke organizacije Crne Gore i glavni je kontakt za MICE (Meetings, Incentives, Congresses/Conventions and Expositions/Events) tržište.

Sa ponosom ističemo da je TO Herceg Novi prva LTO koja je pored MICE-a krenula i u razvoj i promociju srodnih grana grupnog turizma kao što je Destination wedding što sada predstavlja  dodatnu vrijednost kada je ovaj vid turizma u pitanju.                                                                             U pripremi  smo specijalizovanih kataloga kao i digitalnih audio i video sadržaja za promociju MICE i wedding kapaciteta destinacije.

Kako je naš strateški cilj da uz sportski i zdravstveni turizam Herceg Novi bude i popularna cjelogodišnja konferencijska destinacija, zahvaljujući ovom članstvu imamo nemjerljivo veće mogućnosti za njegovo brže ostvarenje.

Već krajem maja ove godine nastupićemo sa posebnim izdanjima MICE i Destination wedding kataloga na specijalizovanom sajmu turizma IMEX u Frankfurtu koji okuplja preko 4200 globalnih organizatora događaja a u 2026. godini planiramo zajedno sa relevantnim predstavnicima privrede biti prisutni i na drugim specijalizovanim promotivnim događajima kongresne i wedding industrije u regionu i Evropi.

Istovremeno koristimo  priliku da istaknemo značajnu pomoć koju su nam novski hotelijeri pružili u toku pripreme materijala za uspješnu kandidaturu. Zahvaljujući hotelima i infrastruktiri koja se najprije ogleda u prostorima za korporativne sastanke, predavanja, seminare i programe obrazovanja, kao i u hotelskom smeštaju ali i lakoći organizacije događaja, uz sve destinacijske atrakcije, TOHN koristi priluku da još jednom istakne značaj članstva u procesu smanjnja sezonalnosti i uticaj na profitabilnost cijelog sektora turizma.

Hoće li Norvežani konačno preuzeti 3. maj?

0
Hoće li Norvežani konačno preuzeti 3. maj?
3. maj brodogradilište

Iako prodaja još nije oglašena, sve više pokazatelja sugerira da bi Norvežani mogli ponovno ući u igru za preuzimanje riječkog brodogradilišta.

Tvrtka “3. maj 1905” uskoro bi mogao promijeniti vlasnika. Prema planu Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), tvrtka bi trebala biti ponuđena na prodaju do kraja godine. Osim riječkog brodogradilišta, u planu su i prodaje pulskog „Uljanika 1856“ i Luke Vukovar, piše Novi List.

Novi “3. maj 1905” nastao je nakon restrukturiranja starog “3. maja”, koji je sada pred stečajem. Novi model preslikan je s Uljanika – stari dugovi ostaju u staroj tvrtki, a nova kreće ispočetka. Za razliku od Pule, riječki brodograditelji počeli su s radom bez zastoja i već imaju ugovore.

Najvažniji je posao izgradnje trupa kruzera za Scenic grupu, vrijedan 250 milijuna eura, gdje “3. maj” nastupa kao podizvođač za MKM Yachts. Također, opremaju tanker “Onega Gulf”. Posluju bez gubitaka i bez državnih pozajmica.

CERP, očito poučen lošim iskustvom iz Pule, sada želi brzo reagirati i kapitalizirati potencijal riječkog brodogradilišta. Posebno jer je riječ o pogonima koji, iako zastarjeli, imaju kapacitete za moguću vojnu brodogradnju – industriju koja globalno raste.

Još prošlog ljeta, za “3. maj 1905” bio je zainteresiran norveški Green Yard, u suradnji s Kongsberg grupom, u čijem sastavu posluje i riječka tvrtka Navis Consult. Iako taj pokušaj prodaje nije realiziran, interes Norvežana nije nestao.

Norveško veleposlanstvo je krajem prošle godine u Rijeci organiziralo konferenciju o održivoj brodogradnji. Tom prilikom, norveške tvrtke još jednom su dale do znanja da prepoznaju potencijal riječkog brodogradilišta, posebno u kontekstu održivosti i inovacija.

Hoće li upravo Norvežani, sada kada je “3. maj 1905” očišćen od starih dugova, biti ključni kupac – moglo bi se znati vrlo brzo.

Herceg Novi – Njegoševa ulica ponovo otvorena za saobraćaj

0
Herceg Novi – Njegoševa ulica ponovo otvorena za saobraćaj
Njegoševa ulica HN

Njegoševa ulica je nakon nešto više od pet mjeseci ponovo otvorena i od jutros je vraćena u stari režim saobraćaja.

Rekonstruisan je dio ulice, od zgrade Opštine do bivšeg hotela Rudnik. Vrijednost projekta je oko 1,2 milion eura bez PDV-a.

Kroz Njegoševu ulicu od jutros ponovo funkcioniše i gradski prevoz, a radovi na pješačkoj komunikaciji još nisu završeni.

Rekonstrukcija je obuhvatila asfaltiranje saobraćajnice, zamjenu odvoda za atmosferske padavine, postavljanje nove javne rasvjete, proširivanje i popločavanje trotoara specijalnim kamenom koje predstoji i koje neće ugroziti saobraćaj.

Većina hotelijera blago optimistična za 2025. ali brine rast troškova – istraživanje

0
Većina hotelijera blago optimistična za 2025. ali brine rast troškova – istraživanje
Dalmacija – Palmižana – foto Boka News

Većina hotelijera u Hrvatskoj blago je optimistična oko turističke 2025. godine, ali ih brine rast operativnih i troškova rada, jer im to smanjuje profitabilnost i potencijal za investiranje, zaključak je istraživanja o očekivanjima hotelskog sektora predstavljenog u utorak.

Istraživanje su proveli Hrvatska udruga turizma (HUT), Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i tvrtka Deloitte, čija je direktorica u Hrvatskoj Helena Schmidt naglasila da su izazovi hotelijerima i radna snaga te administrativni procesi koji utječu na poslovanje.

O istraživanju je rekla da je provedeno u ožujku na relevantnom uzorku od 178 hotela i kampova sa 58 tisuća smještajnih jedinica, što čini 30,5 poto ukupnih hotelskih kapaciteta u Hrvatskoj.

Rast rezervacija uz očekivanje rasta prihoda, ali i troškova te last minute potražnje 

Direktor UPUHH-a Bernard Zenzerović dobrim je ocijenio što 80 posto hotelijera ima šest posto više rezervacija nego lani u isto vrijeme i što ih većina ili 56 posto očekuje i porast prihoda iznad šest posto.

“Dobro je i što 72 posto ispitanih vidi rast rezervacija sa stranih tržišta, poput SAD-a, UK-a, Mađarske i Slovenije, odnosno 60 posto ih ne vidi nikakav pad s tržišta u odnosu na lani, dok ih 40 posto vidi pad iz Njemačke i Austrije”, kazao je Zenzerović.

Ipak, zbog svih okolnosti u svijetu, pa i veće pažnje na cijene, 83 posto anketiranih očekuje i porast last minute potražnje.

U pred i posezoni 70 posto hotelijera očekuje rast broja noćenja u odnosu na prošlu godinu, posebno za Uskrs, dok u glavnoj sezoni s obzirom na mali udjel hotelskih kapaciteta od 9,5 posto u ukupnom smještaju za turiste u Hrvatskoj, za rast nema puno prostora te oko 70 posto ispitanih očekuje noćenja kao lani.

Istraživanje je pokazalo da je dvije trećine hotelijera povećalo cijene soba za dva do tri posto, što je u skladu s inflacijom, dok cijene hrane i pića prosječno rastu oko pet pet posto.

Unatoč optimizmu, oko 50 posto ispitanih predviđa rast operativnih troškova te posebice troškova rada, njih najviše ili 75 posto iznad pet posto u odnosu na lani, zbog rasta plaća i nedostupnosti domaćih radnika.

Hotelijeri trebaju više kvalificiranijih radnika nego lani, a više će i investirati 

Prema istraživanju, 70 posto hotelijera će ove godine trebati više radnika nego lani, pri čemu 95 posto vjeruje da ih neće naći na domaćem tržištu rada. Najviše im trebaju konobari, kuhari, barmeni i slastičari i to kvalificiraniji, zbog povećanja kvalitete i kategorije hotela.

Porast troškova ipak ne znači da hotelijeri neće investirati, jer je 90 posto ispitanih reklo da će u 2025. i 2026. pojačati ulaganja, ali da su prepreke tome urbanistički planovi i dozvole za investicije, neriješena pitanja oko turističkog zemljišta i pomorskog dobra te smanjena profitabinost i otežan povrat investicija.

Gotovo svi (98 posto) najviše će investirati u postojeće objekte, dok ih oko 40 posto razmišlja o greenfield investicijama, a još manje njih o akvizicijama, kazao je Vjeran Buljan iz Deloittea, dodavši da se u investicijama najviše služe komercijalnim bankama i HBOR-om, zatim vlastitim sredstvima i fondovima.

Zanimljivim je ocijenio i što 95 posto ispitanih misli da njihovim gostima nisu toliko važni izvještaji o održivosti, koji su pak za hotelijere, posebice velike dosta zahtjevni, te da gotovo svi misle da će nove tehnologije dosta utjecati na poslovanje.

Trenutno teško procijeniti utjecaj novih američkih mjera na turizam, ali nema otkaza

Direktor HUT-a Veljko Ostojić zaključno je istaknuo da je istraživanje rađeno dok američke nove carine nisu još objavljene, te da je trenutno teško procijeniti njihov utjecaj na turizam.

“Trenutno nema otkaza rezervacija, niti to utječe na nove u hotelima. Mislim da će doći do nekog sporazuma i da će se turizam ove godine odraditi očekivano. Tome u prilog ide i jučerašnji sastanak na visokoj razini, uključujući i MUP, na kojemu smo čuli da je uvažana većina naših zahtjeva oko radne snage tako da sve ide bolje i brže nego prošlih godina”, rekao je Ostojić.

Predviđa da će, slično kao lani, za turizam ove godine biti izdano nešto više od 50 tisuća radnih dozvola strancima, ali i dalje vjeruje da postoji velik potencijal na domaćem tržištu rada.

Nove Trumpove carine protiv EU-a, Kine i drugih zemalja stupile na snagu

0
Nove Trumpove carine protiv EU-a, Kine i drugih zemalja stupile na snagu
Brod – kontejneri

“Recipročne” carine predsjednika Donalda Trumpa za desetke zemalja stupile su na snagu u srijedu, uključujući ogromne carine od 104 posto na kinesku robu, produbljujući globalni trgovinski rat čak i dok se priprema za pregovore s nekim zemljama. To se događa nakon što je Kina odbila ispuniti Trumpov zahtjev za povlačenje vlastitih protumjera SAD-u. Kina je jedina zemlja koja je otvoreno krenula u carinski rat s SAD-om, i pri tome ne bira sredstva.

Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica pale više od 2 posto, izgubivši većinu jučerašnjih dobitaka, jer se trgovinski rat između SAD-a i Kine intenzivira.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 2,5 posto, izgubivši većinu jučerašnjih dobitaka.

Jutros je londonski FTSE indeks skliznuo 2,01 posto, na 7.750 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,05 posto, na 19.865 bodova, a pariški CAC 2,17 posto, na 6.945 bodova.

Burze su pod pritiskom jer danas stupaju na snagu recipročne carine, uključujući one od 20 posto koje će Washington naplaćivati na uvoz iz Europske unije.

Njemački ministar financija Joerg Kukies kazao je da je najveće svjetsko gospodarstvo zbog trgovinskih tenzija pred još jednom recesijom.

Najviše su jutros pale cijene dionica u energetskom sektoru, u prosjeku 3,8 posto, što je posljedica oštrog pada cijena nafte.

Bankarski je sektor, pak, pao u prosjeku 2,8 posto jer ulagači očekuju da će idućega tjedna Europska središnja banka smanjiti ključne kamatne stope kako bi podržala gospodarstvo.

I na azijskim su burzama cijene dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u minusu gotovo 2 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks potonuo gotovo 4 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,4 i 1,8 posto. U Šangaju su, pak, porasle više od 1 posto, zahvaljujući poticajnim mjerama vlasti.

Nakon što je Nikkei jučer skočio 6 posto, zahvaljujući nadi ulagača u pregovore između Japana i SAD-a o carinama, jutros je izgubio veliki dio tih dobitaka.

Južnokorejski Kospi indeks zaronio je, pak, u područje ‘medvjeda’, više od 20 posto ispod svoje rekordne razine.

Po svemu sudeći, pad cijena dionica uslijedit će danas i na Wall Streetu. Terminski Nasdaq i S&P 500 indeksi su u minusu više od 1 posto.

Naime, iz Bijele kuće su poručili da će nakon nedavno uvedenih osnovnih carina od 10 posto na sav uvoz, dodatne carine stupiti na snagu 9. travnja, kao što je planirano.

Pritom će carine na uvoz kineske robe biti dodatno povećane za 50 posto, na ukupno 104 posto.

Tako je Trump ispunio svoju prijetnju da će povećati carine ako Kina ne odustane od uvođenja carina na uvoz američkih proizvoda. Kina je poručila da ne pristaje na ucjene.

SAD i Kina našli su se u neviđenoj i vrlo skupoj igri ‘kukavice’, a čini se a niti jedna strana ne kani odstupiti. S obzirom na izuzetno fluidnu situaciju, nemoguće je procijeniti kako će se ovaj trgovinski rat odraziti na kinesko gospodarstvo, kaže Ting Lu, ekonomist u tvrtki Nomura.

Sutra bi na snagu trebale stupiti kineske carine na uvoz američke robe od ukupno 54 posto, a Peking zasad nije odgovorio na Trumpovo povećanje carina na uvoz kineskih proizvoda na ukupno 104 posto.

S druge strane, snažno su porasli prinosi na američke obveznice zbog pojačane prodaje, što je izazvalo strahovanja da se strani fondovi, u prvom redu kineski, povlače iz američke imovine.

Isto tako, kineska središnja banka dozvolila je klizanje tečaja juana prema dolaru na najnižu razinu od rujna 2023. godine.

To je navelo Trumpa da optuži Kinu za manipulaciju valutom kako bi se obranila od carina, ali da vjeruje da će u određenom trenutku Kina zatražiti dogovor.

Centralizacija na djelu – Izmjenom Zakona o finansiranju lokalne samouprave, prihod od koncesija u velikoj mjeri odlazi u Podgoricu

0
Centralizacija na djelu – Izmjenom Zakona o finansiranju lokalne samouprave, prihod od koncesija u velikoj mjeri odlazi u Podgoricu
Aerodromi Crne Gore – Tivat

“Taman smo pomislili da će, smjenom štetočinsko centralističke vlasti DPS-a neke stvari , za Tivat i Boku Kotorsku da krenu nabolje, decentralizacija, regionalizacija…, kad trenutno aktuelna vlast sa centralnog nivoa, pokušava da nas razuvjeri u tome ali i učvrsti u naporima da ostvarimo jedan od najvažnijih  programskih ciljeva i zadataka NVO Matice Boke-podružnice Tivat, čemu se pridružuje i NVO Miholjski Zbor, a to je visok stepen ekonomske autonomije Boke” – kaže se u saopštenju  tivatskih NVO Matice Boke i Miholjskog zbora.

“Na ovo obraćanje javnosti Tivta i Boke Kotorske smo prinuđeni zbog najnovijeg ataka na Budžet opštine Tivat a koji se ogleda u izmjeni Zakona o finansiranju lokalne samouprave kojom se prihod od koncesija sa sadašnjih 70% u korist lokalne samouprave-Opštine Tivat, pokušava spustiti na 20%, tj. da centralna vlast pokupi “lokalni kajmak” u iznosu od 80% u korist državne kase.

Ako bi Aerodrom Tivat bio dat u koncesiju, a imamo saznanja da je to već završena priča, za iznos od 50.000.000 €, po sadašnjem zakonu u Budžet opštine Tivat bi se slilo 35.000.000 €, tj. više nego što iznosi ukupan ovogodišnji Budžet opštine Tivat.

Ako bi bio usvojen Amandman Vlade CG kojim se odnos mjenja na 80% u korist države a 20% opštini, taj iznos bi bio 10.000.000 €, tj. 25 miliona € manje, dok bi centralna vlast inkasirala 40.000.000 €.

Poštovani građani zamislite što bi sve moglo da se napravi sa ovolikim sredstvima i poboljšaju uslovi života i poslovni ambijent za sve stanovnike opštine Tivat, zatvoreni bazen, reciklažni centar, itd…itd… U identičnim problemima je i opština Zeta.

Centralizacija

Da imamo čvrsti osnov da tražimo povlačenje iz procedure sporni amandman Vlade Crne Gore, koji bi mogao da izazove vrlo negativne reakcije stanovnika opštine Tivat, govore sledeće činjenice:

– Stanovnici opštine Tivat su se listom odricali imovine u tivatskom polju u korist društvene svojine, tj. svojine opštine Tivat, besplatno ili po bagatelnim cijenama, da bi se tu izgradio aerodrom

– Da bi se gazdovalo takvom imovinom na i oko, budućeg, Aerodroma Tivat, oformljena je zemljoradnička zadruga Tivat, a iz nje je “izniklo” društveno preduzeće Boka, koje je gazdovalo predmetnim zemljištem, napominjemo da je to preduzeće dobilo na upravljanje zemljište, skoro pa besplatno.

– Nakon Drugog svetskog rata, teren u Tivatskom polju je pripremljen za izgradnju aerodroma. Prvobitno je uređena travnata poletno-sletna staza za male i srednje avione. Zvanično je otvoren 1. maja 1957. godine, a prva redovna avio-linija Beograd-Tivat-Beograd uspostavljena je 15. juna 1957. godine. Do 1968. godine, sa aerodroma su obavljani letovi sa avionima poput Douglas DC-3, Junkers JU-52 i Iljušin IL-14 prema Beogradu, Zagrebu i Skoplju.

– Kad se, krajem 60-tih godina prošlog vijeka počelo razmišljati o proširenju i osavremenjivanju Aerodroma Tivat za komercijalne letove, opština Tivat je pod istim uslovima dobila zemljište Boke nazad, i sa tim zemljištem je učestvovala u projektu izgradnje i proširenja, faktički, novog aerodroma sa pripadajućom pistom.

Godine 1968. započeta je izgradnja modernog aerodroma. Investitori su bili JAT, Savezna uprava za civilno vazduhoplovstvo, JNA i Opština Tivat preko  “Preduzeća  za aerodromske usluge Tivat” kao vlasnika velike površine zemljišta neophodne za proširenje piste i kapaciteta samog Aerodroma.

Novi aerodrom je otvoren 25. septembra 1971. godine, sa savremenom infrastrukturom koja je uključivala asfaltiranu pistu dimenzija 2.500 x 45 metara, terminalnu zgradu od 1.000 m² i kontrolni toranj visok 41 metar

– Početkom 90-tih dolazi do “varničenja” između Savezne i Republičke vlade, ko će da “stavi šapu” na upravljanje, a ujedno s tim i prihode koje ostvaruje Aerodrom Tivat, što rezultira, između ostalog, raznim egzibicijama kao npr. donošenjem Zakona o Morskom dobru i proglašenjem Zone Morskog dobra kojom je, na ovom dijelu, obuhvaćena zona čitavog Aerodroma Tivat, tj. preko 3km u dubinu teritorije, što nema nikakve veze sa međunarodnim mjerilima, standardima o obuhvatu Zone MD, čime se izbija mogućnost upravljanja Aerodromom Tivat, Saveznoj vladi i Opštini Tivat, tako da sve ingerencije  dobija centralna, republička, vlast u Podgorici, sa čime ostvaruje i krajnji cilj,  raspolaganje prihodom Aerodroma Tivat, a u pitanju su uvjek bili milionski iznosi, na godišnjem nivou.

– Postoje dokumenti koji ukazuju na to da je Opština Tivat bila vlasnik značajnog dela zemljišta na aerodromu. Prema podacima iz 2000. godine, Opština Tivat je bila vlasnik oko 45% od ukupno nešto više od milion kvadrata koji obuhvataju aerodrom i njegov zaštitni pojas.

– 23. aprila 2003. vlasništvo nad aerodromom preneto je sa Jat Airways-a na Aerodrome Crne Gore, opštinu Tivat I njenu imovinu niko ne pominje, niti lokalna DPS orjentisana vlast, sa satelitima, bilo što pokušava da uradi po tom pitanju

– Po raspadu državne zajednice, udio opštine Tivat u Aerodromu Tivat, ponovo, niko ne pominje

– Privatna svojina u obuhvatu Aerodroma, takođe nikad nije do kraja razrešena

– Naknade za izuzeto zemljište, koje su u to vrijeme isplaćivane su, isključivo isplaćivane iz Budžeta Opštine Tivat

Akonto svega navedenog, smatramo da bi odgovoran odnos prema ovom, potencijalno velikom problemu, i mogućem generatoru ozbiljnih tenzija i protesta  bio taj da se zakaže vanredna sjednica SO Tivat, po hitnom postupku, na kojoj bi se svi akteri tivatske političke scene, kao predstavnici građana, izjasnili po ovom pitanju i donijeli odgovarajući akt kojim bi se jasno definisao stav Skupštine opštine Tivat prema ovom problemu a sa čim bi bili upoznati Skupština i Vlada Crne Gore” – zaključuje se u saopštenju NVO Matica Boke-podružnica Tivat p

redsjednik UO Ivan Starčević i NVO Miholjski zbor, predsjednik UO Zdravko Nišavić.

Premijerno izvođenje djela Johana Sebastijana Baha – Muke po Ivanu

0
Premijerno izvođenje djela Johana Sebastijana Baha – Muke po Ivanu
Akademski zbor

Premijerno izvođenje jednog od najpoznatijih pasionskih djela sakralne muzike i najvažnijih djela Johana Sebastijana Baha – Muke po Ivanu, BWV 245 održat će se u kotorskoj katedrali Sv. Tripuna u petak, 11. 04. 2025. s početkom u 19 časova. Ovo je ujedno prva izvedba monumentalnog djela pisanog za hor, orkestar i soliste na području Boke Kotorske, a po svoj prilici i u Crnoj Gori. Ulaz na koncert je slobodan.

Pod dirigentskom palicom dr. Antoanete Radočaj-Jerković, nastupa orkestar Camerata Pannonica i Akademski pjevački zbor AUKOS, te solisti Benedek Szatmari, tenor, Berislav Jerković, bas, Boris Šili, bas, Anja Papa Peranović, sopran, Marija Ostrugnjaj, alt, Mislav Knežević, tenor.

Plakat

Johannes-Passion /Muka po Ivanu/, BWV 245, jedno je od najvažnijih Bahovih djela i jedno od najsnažnijih muzičkih prikaza Kristove muke u istoriji sakralne muzike. Dramaturška snaga, ekspresivna dubina i ingeniozno korištenje solističkih, horskih te koralnih elemenata čine ovo djelo jednim od najznačajnijih ostvarenja Bahovog duhovnog opusa i remek-djelom pasionske umjetnosti. Djelo je komponovano za izvedbu na Veliki petak i prvi put izvedeno 7. aprila 1724. u crkvi sv. Nikole u Leipzigu. Nakon prvog izvođenja 1724. godine, kompozitor je više puta mijenjao partituru (1725., 1728., 1732., 1749. godine). Današnje se izvođačke interpretacije najčešće oslanjaju na revidirane inačice iz kasnijih desetljeća. Djelo se temelji na tekstu iz Evanđelja po Ivanu (poglavlja 18 i 19), pri čemu su određeni dijelovi nadopunjeni lirsko-refleksivnim interpolacijama u obliku arija i korala. Poeziju za arije, horove i korale Bah je preuzeo iz zbirki pjesama o Pasiji, autora Bartholda Heinricha Brockesa, Christiana Weisea i Christiana Heinricha Postela. – priča o djelu Don Robert Tonsati, organizator koncerta.

Akademski pjevački zbor najstariji je i najreprezentativniji umjetnički ansambl Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Započeo je s radom pri Pedagoškom fakultetu u Osijeku 1985. godine osnivanjem muzičkog studija, a iz kojih je kasnije osnovana i Akademija za umjetnost i kulturu. Od početaka do danas, Akademski pjevački zbor predstavlja važan dio identiteta Akademije, Grada Osijeka i Slavonije, omiljeno je mjesto susreta i umjetničkog djelovanja sadašnjih i bivših studenata, profesora, svih generacija glazbenika. Dirigentica i umjetnička direktorica hora je prof. dr. art. dr. sc. Antoaneta Radočaj-Jerković.

Prof. dr. Antoaneta Radočaj-Jerković hrvatska je dirigentkinja i muzička pedagoškinja. Diplomirala je dirigovanje na Fakultetu umjetnosti Sveučilišta u Pečuhu (Mađarska), solo-pjevanje (Muzička akademija u Zagrebu) te glazbenu pedagogiju (Pedagoški fakultet u Osijeku). Doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dirigentski se usavršavala u SAD, Mađarskoj, Njemačkoj i na prestižnim muzičkim akademijama Eastman School of Music, Westminster Choir College. Od svoje sedamnaeste godine do danas, kontinuirano radi s više horova i ansambala – Vokalni ansambl Brevis, Akademski pjevački zbor AUKOS, Komorni zbor Akademije, Akademski pjevački zbor Strossmayer, Dječji hor Osječki zumbići, Ženski vokalni ansambl Akademije. Zaposlena je na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku u statusu redovne profesorice na kolegijima iz područja horske umjetnosti, dirigovanja i muzičke pedagogije.

Camerata Pannonica je kamerni ansambl koji okuplja istaknute muzičare Panonske filharmonije iz Pečuha, jednog od vodećih orkestara u Mađarskoj. Osnovan je kao izdvojeni ansambl simfonijskog orkestra iz zajedničke želje za specijaliziranim bavljenjem oratorijskom i kamernom muzikom. Repertoar ansambla obuhvata širok raspon muzičkih razdoblja i stilova – od ranog baroka do savremene muzike. Posebno mjesto zauzimaju kamerna i vokalno-instrumentalna djela kompozitora poput Baha, Hendla, Vivaldija, Pergolesija, Telemana, Mocarta, Šuberta, Bramsa, Dvoržaka i brojnih drugih kompozitora. Camerata Pannonica ponajviše njeguje izvođenje kantata, oratorijuma, misa, svita, kamernih opera.

Na veb stranici Međunarodnog festivala KotorArt www.kotor.art mogu se naći dodatne informacije o koncertu, kao i biografije solista.

Organizator je Kotorska biskupija uz partnersku podršku KotorArta.

Kotor – održano 39. Opštinsko takmičenje u pružanju prve pomoći

0

U Kotoru je 05.04 održano 39. Opštinsko takmičenje u pružanju prve pomoći. Ceremoniju je otvorio naš volonter Vasilije Ševaljević, koji je napomenuo da je ovo godina jubileja i 150 godina postojanja Crvenog krsta Crne Gore, zatim se takmičarima obratio naš bivši reprezentativac, kapiten u rukometu Vasko Ševaljević, koji se zahvalio svima koji je djeci poželio da se prije svega lijepo druže, zatim nešto i nauče.

U kategoriji podmladka učestvovalo je 5 osnovnih škola i to: ‘’Veljko Drobnjaković’’, ‘’Ivo Visin’’, ‘’Njegoš’’, ‘’Savo Ilić’’ i “Nikola Đurković”. U ekipi omladine JU Gimnazija Kotor, 3 ekipe.

Povrede su bile realno prikazane i izgledale su kao prave, a sve uz pomoć Olge Krivokapić, naše instruktorke prve pomoći i volonterke Nikolete Konatar. Markiranti bili učenici OŠ “ Njegoš “ iz Kotora.

Veliku zahvalnost dugujemo našim vatrogascima koji su odradili pokaznu vježbu iznošenja unesrećenog uslijed saobraćajnog udesa. Takođe veliko hvala dragim kolegama iz Crvenog krsta Herceg Novi i Crveni Krst Tivat, što su nam izašli u susret, dali doprinos u našem uspješnom danu. I na kraju dragim volonterkama i volonterima bez kojih nijedna akcija ne bi bila moguća. U kategoriji PODMLADKA najbolja ekipa je bila ekipa Osnovne škole ‘’Njegoš’’ ekipa 2 u sastavu :

  1. Irina Kaluđerović
  2. Anastasija Stanišić
  3. Vasilije Peraš
  4. Anastasija Spremo
  5. Andrea Roganović
  6. Anastasija Pajović

Drugo mjesto je pripalo ekipi ‘’Ivo Visin’’ Prčanj. Treće mjesto je zauzela ekipa Osnovne škola ‘’Njegoš’’ Kotor ekipa 1. U kategoriji omladine su bili sledeći rezultati: Prvo mjesto JU Gimnazija ekipa 2 u sastavu:

  1. Lana Marković
  2. Nevena Savić
  3. Maša Crepulja
  4. Nikolina Radonjić
  5. Tijana Grujičić
  6. Milica Kovač

Drugo mjesto je pripalo JU Gimnaziji ekipi 1, treće mjesto ekipi Gimnazije br.3.

Crveni krst Kotor – takmičenje

Najbolje plasirane ekipe su dobile medalje, i pehar koje su im uručili predstavnici Terne-Dragutin Mitrović i Italijanskog Crvenog krsta-Flavio Ciriaci dok su prvoplasirani stekli pravo takmičenja na državnom prvenstvu koje će se održati 10.maja na Cetinju.

Opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor, uz finansijsku podršku Terna Montenegro, započela je u septembru sa implementacijom projekta „Podizanje svijesti o značaju prve pomoći“. Italijanski Crveni krst je imao veliku ulogu u pripremi ovog projekta jer je zahvaljujući njemu ostvarena konekcija između organizacije Crvenog krsta Kotor i Italijanske kompanije Terna.

Prenosimo govor u cjelosti, predstavnika Terne, gospodina Dragutina Mitrovića: “Poštovani članovi Crvenog krsta, dragi prijatelji i uvaženi partneri, Velika je čast biti ovde u Kotoru sa vama i prisustvovati takmičenju iz prve pomoći, koje organizuje Opštinska organizacija Crvenog krsta Crne Gore, i proslaviti izuzetan angažman njenih članova i volontera. Svakog dana, a ne samo danas, oni se sa strašću posvećuju najugroženijima, i u ime TERNA CRNA GORA želim da izrazim najsrdačnije zahvalnosti i čestitke za njihov neumorni humanitarni rad. Posebno nas raduje što ovo takmičenje označava uspjeh projekta Youth in Action: First Aid Awareness and Prevention, koji smo podržali, a realizovala ga je opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor. Danas slavimo ne samo završetak višemjesečnog angažmana, već i značajan uticaj koji je ova inicijativa imala na zajednicu, povećavajući svijest o važnosti prevencije, znanju manevrima spašavanja života i otpornosti cijele opštine. TERNA CRNA GORA je uvijek stavljala dobrobit i razvoj zajednica u kojima posluje u centar svojih aktivnosti. Sa ovim duhom, sa oduševljenjem smo prihvatili priliku da podržimo, kroz lokalni Crveni krst, zajednicu Kotora, sa kojom delimo čvrsto prijateljstvo koje je izgrađeno tokom više od decenije saradnje. Ponosni smo što smo, iako u svom malom dijelu, doprinosili pisanju nove stranice saradnje između naših zemalja, takođe zahvaljujući angažovanju Italijanskog Crvenog krsta, koji nas je upoznao sa odličnim radom Crvenog krsta Crne Gore. Današnje takmičenje nije samo prikaz vještina, već svedoči o tome koliko je obuka iz prve pomoći ključna za spašavanje života. Iako projekat danas završava, od velike je važnosti da nastavimo sa promocijom prevencije i zaštite zdravlja, i zbog toga smo već zahvalni Crvenom krstu i njegovim volonterima na njihovom budućem angažmanu. Čestitamo svim učesnicima i iskreno se zahvaljujemo Crvenom krstu i svim partnerima koji su bili uključeni. “

Cilj projekta je da se nizom aktivnosti koje su vezane za prvu pomoć, građanima Kotora podigne svijest o značaju ove teme, kako mladima iz osnovnih i srednjih škola tako i turistima koji borave u našoj opštini. Projektne aktivnosti su realizovane uz osnovni i napredni kurs za instruktore, gdje je osnovnu obuku prošlo 12 učesnika, naprednu 9 učesnika.

Zahvalni smo na ovoj prilici, što smo bili dio ovog projekta i radujemo se budućoj saradnji, poručuju iz Crvenog krsta Kotor.

Spajić: Investitorima iz UAE interesantni Buljarica, Jaz i Luštica

0
Spajić: Investitorima iz UAE interesantni Buljarica, Jaz i Luštica
Milojko Spajić

Investitorima iz Ujeninjenih Arapskih Emirata (UAE), osim Ulcinja, mogu biti interesantni i Buljarica, Jaz i djelovi Herceg Novog, kazao je premijer Milojko Spajić.

On je u intervjuu za Televiziju Crne Gore rekao da dok je na čelu Vlade zemljište nikada neće biti prodavano investitorima i da bi opcija suvlasništva sa investitorom bila napogodnija za Crnu Goru, o čemu je obavijestio i predstavnike političkih partija sa kojima je ovih dana obavio konsultacije.

Spajić je kazao da se nada da će imati podršku u parlamentu za prolazak Zakona o potvrđivanju sporazuma Crne Gore sa UAE.

“Za sada sam zadovoljan razgovorima, očekujem mnogo veću podršku u parlamentu od 41 poslanika”, kazao je Spajić, prenosi Portal RTCG.

Upitan kakav je stav Demokratske partije socijalista (DPS) nakon današnjih konsultacijama, Spajić je rekao još ne zna kako će se DPS formalno odrediti, ali da vidi da su mnogi ljudi iz te partije jako zainteresovani za sporazum.

On je naglasio je da je u pitanju međudržavnim sporazumima između Crne Gore i UAE i nema govora o konkretnim projektima.

“Dakle, u pitanju je samo jedna baza za ekonomsku saradnju i vrlo je bitno da to usvojimo što prije u parlamentu. Prvi razlog je da bi pokazali ozbiljnost. S druge stane jako je bitno da odmah pređemo na konkretne stvari, gdje bi poslije ratifikacije odmah krenuli u konkretnu komunikaciju sa Emiraćanima”, objasnio je Spajić.

On je naglasio da se u sporazumu ne govori o dugoročnom zakupu.

“Ne znam odakle ta priča. To će se raspravljati u ugovoru, način na koji ćemo mi učestvovati u takvoj investiciji, transparentnost će biti maksimalna”, ukazao je Spajić.

Na konstataciju urednika emisije da su česte polemike na temu mogućnosti ulaska prljavog novca u Crnu Goru, Spajić je kazao da potpisivanje ugovora znači i povjerenje u partnere, ali da se ne isključuje ni dio provjere ulaska novca u Crnu Goru.

Na pitanje da li se odustalo od projekta Velike plaže, Spajić je kazao da se nikada nije pominjao projekat Velike plaže u formalnom smisilu.

“On se pominje kao jedan od kandidata za projekte na jugu, jedina odrednica koja nam je predočena jeste da taj projekat na jugu mora da bude veliki. Namjera je Emiraćana da taj projekat ima target na zapadnoevropske turiste. Upravo zbog toga imaju taj biznis model”, objasnio je Spajić.

On je naglasio da čekaju usvajanja sporazuma da bi dobili detalje namjera Emiraćana, te da mogu da odustanu nakon toga.

Upitan da li idu na neku kompromisnu varijantu sa lokalnom zajednicom u Ulcinju oko Velike plaže, Spajić je kazao da se plaža neće nikada nikome dati i naglasio da se predsjednici opština ne bave državnom imovinom.

“Postoje neke bojazni, i ja razumijem nakon 30 godina jako loše prakse, gdje smo imali mutne investitore, korpuciju, koruptivne djelatnosti koje su nažalost pratile sve velike projekte”, kazao je Spajić.

Upitan da li su odustali od delegiranja Velike plaže, Spajić je odgovorio da ne zna je investitor iz UAE, Mohamed Alabar, odustao.

“Nemam informaciju da je Alabar odustao, ali znam da postoji žestoka konkurencija za ovaj projekat”, poručio je Spajić.

On je, na pitanje da li je neko od drugih primorskih opština delegirao neki projekat, kazao da jeste Buljarica.

“U igri su i Jaz, kao i hercegnovski dio Luštice”, naveo je Spajić.

On je kazao da namjeravaju da, kada se usvoje sporazumi u parlamentu na najtransparentniji način, rasprave sve najsitnije detalje ugovora koji bude o potencijalnoj investiciji na jug i sjever Crne Gore.

“Ove lokacije na jugu su prilično velike i mogle bi da dođu u obzir”, dodao je Spajić.

On je rekao da je bitno da na sjeveru imaju više projekata koji su kandidovani, ali da četiri velika projekta, koja bi i svojom veličinom mogla da odgovaraju investitorima – Hajla, Bogićević, Durmitor i Bjelasica.

Spajić je istakao da nema informaciju koji se projekat svidio Alabaru, te da on nije kandidovan kao kompanija koja predstavlja državu Emirate.