Animacija izgleda dijela budućih golf terena na Luštici
Luštica
Animacija izgleda dijela budućih golf terena na Luštici
U Tivtu je u toku postupak javne rasprave o nacrtu Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu Glavnog sistema za irigaciju golf terena u kompleksu Luštica Bay.
Elaborat je uradio Institut za istraživanja i razvoj u oblasti zaštite na radu iz Podgorice, a primjedbe i sugestije na taj dokument primaju se do 28. maja kada se završava proces javne rasprave.
Prema projektu iza kojeg stoji investitor turistikog rizorta Luštuca Bay, kompanija Luštica Development iz Tivta, za irigaciju (navodnjavanje) komplesa šampionskog golf igrališta sa 18 rupa koje se proteže na preko milion kvadrata u tom kompleksu, kao i brojnih zelenih površina u okolnim naseljima i hotelima, gradiće se kompleksan sistem pumpi, potisnih vodova i cjevovoda za zalivanje zelenila u ukupno tri faze na 14 katastarskih parcela u katastarskim opštinama Radovići, Nikovići i Gošići.
Buduči da je ovo predio bez prirodnih vodoizvirišta, sva voda za navodnjavanje golf terena će se prema projektu, uzimati na izlasku iz dva postrojenja za prečišćavanje otpadnioh boda – velikog PPOV za Tivat i Kotor na Klačini, odnosno manjeg PPOV za sam kompleks Luštica Bay na Lupštici. Ta voda mora da zadovolji važeće standarde čistoće da se kao tehnička, može bezbjedno koristiti za zalivanje zelenih površina, odnosno ispustiti u prirodu.
Za navodnjavanje će na samim golf terenima biti napravljena i dva manja vještačka jezera na istoku i zapadu koja imaju karakter tzv. kompenzacionih bazena, a sistem za irigaciju ima zadatak da preko pumpnih stabica, kompeznacionih komora i potisnih cjevovoda, transportuje prečišćenu vodu iz PPOV-a do vještačkih jezera. Sistem je projektovan da zadovolji potrebe za navodnjavanjem cijelog golf terena koji se u periodu maksimalnih potreba za vodom, procjenjuje na 2.500 kubika dnevno. Pri tome će se iz zapadnog vještačkog jezera preko pumpne stanice maksimalno dnevno trošiti 814 kubika vode za navodnjavanje vidolčijih zona terena, te još 557 kubika koje će za navodnjavanje nišeg dijela terena iz ovog jezera oticati prirodnim padom. Uz istočnog vještačkog jezera maksimalno će se dnevno za zalivanje zelenila u kompelsku Luštica Bay pumpati 1.129 kubika vode.
Luštica
Inače, procjene su da će pored 2.500 kubika dnevno za zalivanje trave na gof terenima, ubuduće trebati i 1.627 kubika vode dnevno za navodnjavanje svih ostalih zelenih površina u cijelom kompleksu Luštica Bay, pa će se realizacija izgradnje cijelog ovog irigacionog sistema odvijati kroz tri faze.
Prva faza podrazumijeva izgradnju pumpne stanice u tzv. Gornjem selu Luštica Bay-a koja prepumpava vodu uzetu nakon ispusta iz tivatsko-kotorskog PPOV-a, internog PPOV Luštica Baya kao i sakupljenu kišnicu iz atmosferske kanalizacije u ovom dijelu kompleksa. Ta pumpna stanica će biti kapaciteta 4.500 kubika dnevno, a od nje do mjesta gdje će se formirati istočno vještačko jetero, gradiće se potisni cjevovodo promjera 280 milimetara i dužine skoro jedan ipo kilometar. Predviđena je i izgradnja potpisanog cjevodova manjeg profila za irigaciju zelenih zona u Gornjem selu, dužine 1.410 metara. Svi ovi sadržaji biće izgrađeni u okviru katastarske parcele 1043/1 KO Radovići a najveći dio novih cjevovoda pratiće trase izgradnje planirane interne putne infrastrukture u tom dijelu rizorta Luštica Bay.
Brzopotezna izgradnja nefunkcionalnih kružnih tokova još je jedan u nizu improvizatorskih poslova tivatske vlasti kojim se neracionalno troše resursi i sredstva svih građana, poručuju iz tivatskog SDP-a.
“Tako to uvijek bude kada na brzinu želite da navodno rješavate saobraćajne probleme grada, vodeći prije svega računa ne o kvalitetu rješavanja problema već kako što bolje da manipulišete građanima. Što je brzo to je i kuso – odavno je narod rekao. Ali teško se može nešto bolje očekivati od vlasti koja u vremenu opšte krize, umjesto o zajedništvu i saradnji svih u gradu, jedino o čemu razmišlja to je sječa neposlušnih kadrova i partijska zloupotreba aktuelne situacije” – kaše se u saopštenju.
Kada imate vlast koja bez ikakvih problema može da časti “strateškog investitora” preko 5 miliona eura novca svih Tivćana, izgubi 2 miliona depozita u Atlas banci, protraći naslijeđeni novac što sve čini štetu preko 10 miliona u posljednjih par godina, onda ni ovo njihovo predizborno kruženje, bez ikakvog smisla, ne može nikoga iznenaditi. To je njihova mjera odnosa prema građanima Tivta, poručuju iz SDP-a Tivat.
SDP
“SDP je još prije dva mjeseca jasno saopštio da bez ikakve vizije razvoja saobraćajne infrastrukture DPS/SD/HGI vlast planira širenje magistrale kroz Tivat. Precizno smo naveli da se na taj način, osim što se ne rješava saobraćajni problem u gradu, bespotrebno troše milionska sredstva i ugrožava imovina naših sugrađana koji žive uz magistralni put.
Cjelovito rješavanje ovog pitanja podrazumijeva izgradnju obilaznice oko Tivta, kako bismo rasteretili saobraćaj kroz sami centar grada, zaštitili imovinu naših sugrađana i istovremeno učinili atraktivnim zemljište u zaleđu kroz koje se planira obilaznica.
Samom izgradnjom bulevara kroz grad, pa sve i da se to radi na kvalitetan a ne DPS način, ne rješavamo suštinu problema a uz to stvaramo niz novih problema.
Kada bi predstavnici tivatske vlasti poželjeli bar ponekad nekoga da čuju, osim same sebe odnosno naloga Podgorice, tada bi, sigurni smo i oni sami došli do pravih zaključaka i rješenja. Ovako im ne preostaje ništa drugo nego da se besciljno vrte u krug. Po modelu “originalnih” predizbornih kružnih tokova.”- anvodi se u saopštenju.
Ministarstvo ekonomije razmatra predlog Unije poslodavaca o ukidanju neradne nedjelje, imajući u vidu okolnosti izazvane epidemijom koronavirusa i probleme i gubitke koji su s tim u vezi nastali u poslovanju privrednih subjekata iz sektora trgovine, saopšteno je CdM-u iz resora Dragice Sekulić.
“Traži se optimalno rješenje kako za poslodavce, tako i za zaposlene, o čemu će crnogorska javnost biti obaviještena u dogledno vrijeme”, kažu u Ministarstvu ekonomije u izjavi za CdM.
Unija poslodavaca Crne Gore, prije nekoliko dana je pozvala na ukidanje neradne nedjelje zbog teške ekonomske situacije u zemlji izazvane COVID-19 pandemijom.
Unija poslodavaca Crne Gore ponovo je ukazala na sporne odredbe člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini i pozvala Ministarstvo ekonomije da navedeni član suspenduje, odnosno stavi van snage odredbe o zabrani rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika privrednim subjektima u sektoru trgovine.
Oporavak privrede
Navode da je od uvođenja mjera NKT koje su predviđale zabranu rada za veliki broj privrednih subjekata, crnogorska privreda izgubila oko 30 radnih dana koji su joj donijeli i gubitak u vidu izgubljenih prilika za ostvarenje prometa potrebnog za servisiranje brojnih obaveza (prema zaposlenima, dobavljačima, državi…).
“Oporavak privrede i normalizacija poslovanja podrazumijeva pokušaj da se izgubljeno nadoknadi u mjeri mogućeg, te suspenzija predmetnog člana za UPCG svakako predstavlja jedno od mogućih rješenja – naročito u kontekstu (ukoliko je bude) kakve takve turističke sezone”, istakli su u UPCG.
supermarket
Neradna nedjelja od 14.oktobra
Primjena neradne nedjelje, koja je propisana Zakonom o unutrašnjoj trgovini, počela je 14. oktobra lani. Za trgovine je tako prva neradna nedjelja bila 20. oktobar.
Zaposlenih u sektoru trgovine u Crnoj Gori ima oko 37 hiljada.
Srbija je spremna da otvori i pokrene avio-saobraćaj 18. maja, izjavila je potpredsednica vlade i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović.
Ona je za Radio televiziju Srbije (RTS) rekla da će to ipak zavisiti od ostalih zemalja Evropske unije i kada će i ostale zemlje dozvoliti letove sa svojih aerodroma.
“Mi nismo zatvarali aerodrome, nego su svuda bile ukinute redovne avio-linije. Beogradski aerodrom bio je otvoren sve vreme vanrednog stanja jer smo dopremali humanitarnu pomoć i vraćali naše građane iz drugih država. Naš je predlog da se putnički avio-saobraćaj otvori 18. maja i da letovi sa aerodroma Nikola Tesla, kao i aerodroma u Nišu i Kraljevu pokrenu tada”, rekla je Mihajlović.
Ona je rekla da ukoliko se Evropa ne otvori do tog datuma da neće ni Srbija i da sve što Srbija radi u međunarodnom saobraćaju mora biti usklađeno sa drugim državama.
Članica Kriznog štaba, epidemiološkinja Darija Kisić Tepavčević rekla je da bi jedna od mera pod kojim uslovima će se odvijati aviosaobraćaj, mogla da bude da putnik bude testiran na prisustvo virusa u poslednja 72 sata.
“To je jedna od mera koja će, vrlo je moguće, biti na snazi. Naravno, uz sve one koje smo dosad primenjivali s početka u međunarodnom saobraćaju”, rekla je Kisić Tepavčević za RTS.
Broj putnika u prevozu u odnosu na prostor
Ministarka Zorana Mihajlović rekla je da u ponedeljak, 4. maja počinje da radi međugradski saobraćaj u skladu sa preporukama lekara, a da će se gradski prevoz vraćati fazno u Beogradu i Nišu od 8. maja.
“Broj putnika gledaće se u odnosu na prostor i tačno će se znati na koja se vrata ulazi i izlazi, suština je da se izbegne kontakt”, rekla je Mihajlović.
Ona je dodala da se u skladu sa preporukama lekara pripremaju protokoli i pravila za funkcionisanje javnog saobraćaja.
“Postojaće tačno odvojen prostor između vozača i putnika. Gledaće se i prostor u autobusu i vozu jer je suština da i dalje nema bliskog kontakta među građanima, koji će morati da nose zaštitnu opremu”, rekla je Mihajlović.
Protojerej-stavrofor Momčilo Krivokapić preminuo je jutros iznenada u 76. godini.
Otac Momo Krivokapić rođen je 1. jula 1945. u Herceg Novom.
U Beogradu je završio Bogosloviju Svetog Save, a kasnije i Bogoslovski fakultet. Rukopoložen je za đakona 31. avgusta 1969, a za jereja 7. septembra 1969.
U septembru 2019. godine navršilo se 50 godina svešteničke službe paroha Krivokapića, koji će ostati upamćen po svojim britkim riječima, ljubavi prema Bogu i svom narodu.
Njegovog oca, koji je bio paroh u Bijeloj, sa još nekolicinom sveštenika Miropolije crnogorsko-primorske, protjeruju iz parohija, a u svoju eparhiju ih prima tadašnji Episkop zvorničko-tuzlanski Nektarije (Krulj).
Sa 14 godina, 1. septembra 1959. godine, odlazi iz roditeljskog doma, kao đak Beogradske bogoslovije.
Pred kraj svog srednjoškolskog školovanja, upoznaje svoju buduću suprugu Smiljku Milin, ćerku čuvenog profesora doktora Lazara Milina.
Nakon završene srednje bogoslovske škole, upisuje Pravoslavni bogoslovski fakultet u Beogradu. 1967. godine.
Na samom početku studija, umire mu otac u svojoj 53. godini, a brigu o njegovom daljem školovanju preuzima Vladika Sava Šumadijski.
U toku studija, 1967. godine, dobija poziv za odsluženje vojnog roka.
M. Krivokapić – foto Pobjeda
Dekan mu izlazi u susret i on u septembru polaže čitavu treću godinu, odlazi u vojsku, a 1969. godine, paralelno sa završetkom vojnog roka, privodi kraju i svoje studije teologije.
Dobija stipendiju za nastavak školovanja na Oksfordu.
U isto to vrijeme, dobija poziv od staroga protojereja Bogoboja iz Kotora da dođe i da ga naslijedi na njegovoj parohiji, što je i uradio.
U odluci da prihvati poziv oca Bogoboja, podržao ga je i sveti Justin Ćelijski, kod koga je otac Momčilo kao student često odlazio u manastir Ćelije.
Umjesto da postane doktor psihologije na Oksfordu, otac Momčilo sa svojom suprugom, bira teži put i dolazi u Kotor.
Otac momčilo Krivokapić bio je prvi rektor Cetinjske bogoslovije iz perioda obnovljenog rada od 1992. godine.
Otac Momčilo Krivokapić će biti sahranjen u četvrtak 30. aprila na groblju u Škaljarima u krugu porodice.
Lokalni dužnosnici u Nagasakiju su izjavili da se povećao broj slučajeva COVID-19 na kruzeru Costa Atlantica na 148 zaraženih, što je skoro jedan od svaka 4 člana posade.
Atlantica je trenutačno usidrena u brodogradilištu Mitsubishi Shipbuilding Co., gdje je od kraja siječnja podvrgnuta popravcima. Dok je u brodogradilištu, na brodu nema putnika.
Izbijanje koronavirusa na brodu izazvalo je zabrinutost lokalnih dužnosnika da bi slučajevi koronavirusa članova posade mogli opteretiti zdravstvene resurse u regiji. Na kopnu Nagasaki ima samo nekoliko infekcija, ali broj slučajeva koronavirusa u Japanu raste i potreba za liječenjem u gradu uskoro bi mogla porasti. Nagasaki je apelirao na nacionalnu vladu za dodatnim sredstvima u slučaju da posadi bude potrebna veća pomoć. Do sada su samo dva člana posade Costa Atlantica hospitalizirana.
Neki od članova posade koji su testirali negativno na virus bit će vraćeni u domovinu početkom ovog tjedna, izjavili su iz Costa Cruisesa, počevši s državljanima Filipina i Indonezije. Plan za vraćanje pomoraca uključuje najam aviona za nekoliko letova.
Početak izbijanja koronavirusa na Atlantici nije jasan. Mitsubishi je isprva rekao istražiteljima da je posada trebala ostati na brodu nakon 14. ožujka, ali od tada su priznali da je nekim pojedincima bilo dopušteno da napuste brod nakon zdravstvenog pregleda.
U Nagasakiju su također bila usidrena još dva kruzera – Costa Serena i Costa Neoromantica. Kruzeri su krenuli na putovanje prema Filipinima u nedjelju.
Sveučilište u Dubrovniku pokrenulo je novi studij – preddiplomski sveučilišni studij Primijenjena ekologija mora, koji će se izvoditi na Odjelu za akvakulturu. Konkurs za upis na ovaj studij je u toku, a prvi studenti bit će upisani u akademskoj 2020./2021. godini.
Opsežnom revizijom studijskog programa preddiplomskoga sveučilišnog studija Akvakultura, na Odjelu za akvakulturu pripremili su novi studij koji će imati holistički pristup znanostima o moru, s ciljem unapređenja kvalitete i prilagođavanja potrebama društva i tržišta rada.
Završetkom trogodišnjeg studija studenti će steći akademski stupanj sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer primijenjene ekologije mora (univ. bacc. ing. oecol. mar.).
Očuvanje okoliša postalo je nužno za održivo poslovanje i razvoj cijelog niza djelatnost i važna stavka u granama gospodarstva koje izravno ili neizravno ovise o očuvanoj prirodi i/ili resursima koje dobivamo iz prirode. Imajući u vidu važnost Jadranskog mora za gospodarstvo u cjelini, nužno je obrazovanje stručnjaka koji će u raznim djelatnostima primjenjivati visoke ekološke standarde, prilagođavati poslovanje nosivom kapacitetu morskog ekosustava i nuditi mjere za ublažavanje antropogenih pritisaka. Održivo gospodarenje obalnim područjem istodobno uzima u obzir osjetljivost obalnih ekosustava i krajobraza, raznolikost gospodarskih aktivnosti i korištenja te njihovo međusobno djelovanje, kao i njihov utjecaj na morske ekosustave. Prema izvješću Europske komisije (The 2018 Annual Economic Report on EU Blue Economy) gospodarske djelatnosti vezane uz more i priobalje bilježe rast na razini cijele EU već duže vrijeme, a predviđa se još značajniji rast u nadolazećem razdoblju do 2030. g.
U Hrvatskoj je u plavom sektoru zaposleno više od 130 hiljada ljudi, najvećim dijelom u turizmu, ali i ostale djelatnosti imaju značajan potencijal za rast i potrebno je stvoriti kadar koji će omogućiti korištenje morskih resursa koji su pod sve jačim negativnim antropogenim utjecajima.
Studij je u skladu sa svim nacionalnim i međunarodnim propisima i strategijama koje se tiču zaštite mora i priobalja i njihovog racionalnog iskorištavanja.
Svrha studija Primijenjena ekologija mora jest obrazovanje stručnjaka za rad u različitim djelatnostima, poput akvakulture, turizma ili pomorstva, koji će uz dobro poznavanje funkcioniranja morskih ekosustava pridonositi i održivom razvoju vezanih djelatnosti.
Napulj bez pizze je nezamisliv, no unatoč tomu već nekoliko sedmica zaredom stanovnici toga talijanskog grada morali su izdržati u karanteni bez omiljenog im obroka.
U ponedjeljak su, nakon otprilike sedam sedmica strogih mjera ograničenja izlazaka i okupljanja na otvorenom, pizzajoli konačno dobili dopuštenje da ponovno zapale svoje peći na drva, premda samo za isporuku.
Zatvaranje pizzerija bilo je posebno bolno za stanovnike Napulja, grada koji slovi kao rodno mjesto pizze, jela što ga je UNESCO uvrstio na popis svjetske nematerijalne baštine.
“Povratak pizzajola na radna mjesta važan je psihološki čimbenik za nas. No dopuštenje za isporuku pizza financijski nam baš i ne ide na ruku”, kaže predsjednik napuljske udruge pizzajola Antonio Pace.
Od 500 gradskih pizzerija, u ponedjeljak ih se otvorilo dvjestotinjak.
“Nadamo se da će ljudi uskoro početi dolaziti po pizze. Zašto je normalno čekati u redu ispred supermarketa, a ne i ispred pizzerije? Čak ni u ratno doba peći za pizzu na drva nisu bile hladne puna dva mjeseca”, kazao je gradonačelnik Napulja Luigi de Magistris.
Vlada u Rimu ranije je najavila da će se restorani i barovi u Italiji ponovno otvoriti tek u lipnju, zbog čega vlasnici pizzerija dodatno strahuju od financijske propasti.
Od ljetnje turističke sezone ove godine neće biti ništa i niko ne treba da se zavarava, saopštio je potpredsjednik Udruženja ugostitelja Budve, Ilija Armenko i dodao da turistički poslenici ozbiljno shvataju situaciju, jer su im ugovoreni aranžmani otkazani.
“Ne treba da se neko zavarava da će nešto biti od sezone. Svi ugovori sa agencijama su otkazani. Ima među nama onih koji su mišljenja da bi nešto gostiju, ipak, moglo da bude u avgustu i septembru, ali vjerujem da je i to veliko pitanje“, rekao je Armenko za Dan.
On je kazao da su Rusi suspendovali letove do 1. septembra, što najavljuju i Česi i Francuzi.
„Iz Srbije neće doći niko, osim onih koji imaju vikendice i apartmane. Koliko znam, gosti iz Srbije razmišljaju ako negdje budu išli da to bude Grčka ili će ostati u svojoj državi”, naveo je Armenko.
Prema njegovim riječima, svi koji imaju apartmane dio su turističkog sektora, ali ne čuje da neko postavlja pitanje šta će biti sa izdavaocima, jer sezone nema.
“Tražimo i mi da nam se odlože sve obaveze, porezi, doprinosi i krediti na godinu. Veliko je pitanje da li će biti turizma i iduće godine, zato bi bilo dobro da ova bude na stendbaju. U suprotnom, niko od nas ne bi mogao da izdrži finansijski, jer svakog mjeseca imamo izdatke“, kazao je Armenko.
On je dodao da oni ne spadaju u mala i srednja preduzeća, već da čekaju sezonu da bi izdali hotele, sobe i apartmane.
“Svi ugovori sa agencijama su otkazani za glavnu sezonu, a pitanje je šta nas čeka u postsezoni. Dolazak u septembru zavisio bi od epidemiološke situacije i otvaranja granica u okruženju. Trenutno to ne može da se predvidi, jer je mnogo nepoznanica“, saopštio je Armenko.
On je naveo da je pitanje, ako neko od gostiju dođe, kolika će biti njegova platežna moć.
Armenko smatra da će među najvećim problemima sektora biti obezbjeđenje radne snage.
“Interesuje nas da li će 18. maja kada se otvore lokali moći da dođe radna snaga. Od nas će se tražiti da moramo poštovati epidemiološka pravila i procedure. Dozvolili su da otvorimo objekte, ali nemamo radnu snagu. Uzalud je to da danas svi otvorimo, jer nema ko da radi. To je besmisleno“, kazao je Armenko.
Kotor u vrijeme corona virusa mart 2020. – foto Boka
Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti dalo je saglasnost na produžavanje roka primjene pojedinih privremenih mjera zaštite zdravlja i života građana od infekcije novim koronavirusom kao i za dopune i izmjene pojedinih mjera.
Do 4. maja produžava se ograničavanje broja građana u šalter salama područnih jedinica i filijala Ministarstva unutrašnjih poslova i drugih organa državne uprave, tako što u šalter sali, nezavisno od površine, ne može da boravi više građana od broja postojećih šalterskih mjesta.
Do 18. maja produžava se primjena sljedećih mjera:
– zabrana izlaska iz objekata stanovanja svakog dana u vremenu od 23 časa do 5 časova narednog dana. Izuzetno, za vrijeme trajanja ove zabrane lica koja izvode kućne ljubimce, mogu da borave na javnoj površini najviše 60 minuta.
Ova zabrana ne odnosi se na lica koja obavljaju redovne radne zadatke u djelatnostima dozvoljenim naredbama, zaposlene kod stranih diplomatsko-konzularnih predstavništava, lica koja pružaju usluge od javnog interesa, a nezamjenljiv su uslov života i rada građana (zdravstvo, inspekcijski organi policija, vojska, službe bezbjednosti, vatrogasne službe, komunalne službe, mediji – uključujući lica koja gostuju u medijskim emisijama, poljoprivredne djelatnosti na gazdinstvima i sl.), što se dokazuje potvrdom koju izdaje poslodavac, kao i osobe koje njeguju lica koja usljed bolesti, stanja ili posljedica povrede nijesu sposobna da samostalno obavljaju svakodnevne životne aktivnosti, što se dokazuje potvrdom koju izdaje izabrani doktor ovih lica
– zabrana sportskih i rekreativnih aktivnosti na svim javnim površinama, osim individualnih rekreativnih fizičkih aktivnosti, uz obavezu pridržavanja propisane mjere udaljenosti od drugih lica najmanje dva metra;
– zabrana okupljanja u objektima stanovanja licima koja nijesu članovi zajedničkog porodičnog domaćinstva.
– obustava putničkog međunarodnog saobraćaja, osim najavljenog dolaska crnogorskih državljana, posredstvom diplomatsko-konzularnih predstavništava, Operativnom štabu Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, uz obavezan smještaj u karantin, u skladu sa rješenjem zdravstveno-sanitarne inspekcije;
– zabrana putničkog međugradskog saobraćaja, osim za putnička motorna vozila kojima se vrše djelatnosti bitne za promet roba, snabdijevanje i dostavu ljekova, hitnu medicinsku pomoć, komunalne djelatnosti, snabdijevanje gorivom i električnom energijom, prevoz zaposlenih, prevoz lica koja su boravila van mjesta boravka, odnosno prebivališta, radi povratka u to mjesto;
– zabrana prisustva i zadržavanja na svim javnim površinama više od jednog lica, osim za dijete mlađe od 12 godina života, dijete sa poremećajima iz autističnog spektra i drugim smetnjama u razvoju i lica koja koriste invalidska kolica, uz prisustvo jednog roditelja, staratelja, usvojioca, hranioca, pratioca ili drugog punoljetnog člana porodičnog domaćinstva. Ova zabrana ne odnosi se na lica koja obavljaju redovne radne zadatke u djelatnostima dozvoljenim naredbama;
– zabrana prisustva i zadržavanja lica na plažama (riječnim, jezerskim i morskim), uređenim i neuređenim kupalištima i izletištima;
– mogućnost izabranog doktora da, na zahtjev zaposlenog, privremenu spriječnost za rad do 30 dana (koju je utvrdio izabrani tim ili izabrani doktor) i privremenu spriječenost za rad duže od 30 dana (koju je utvrdila nadležna ljekarska komisija) produži do 30. aprila 2020. godine;
– obaveza pravnih i fizičkih lica koja obavljaju građevinske radove da organizuju rad na način koji obezbjeđuje poštovanje epidemioloških mjera, posebno poštujući socijalnu distancu između zaposlenih i drugih mjera zaštite i zdravlja na radu;
– mogućnost apoteka, objekata u kojima se obavlja trgovina hranom, pićem i sredstvima za higijenu, kioska u kojima se prodaje štampa, specijalizovanih objekata za prodaju opreme za bebe, građevinskih proizvoda, sredstava za zaštitu i prihranu bilja i sadnog materijala, proizvoda za ishranu i liječenje životinja, poljoprivrednih mašina i pogrebne opreme da radno vrijeme organizuju u periodu od 7 do 22 časa, osim dostave na adresu kupca, koja se može vršiti u radno vrijeme, koje trgovac istakne, u skladu sa propisima;
– obustava naplate takse (u iznosu od 2 eura) za građane koji su izdavanje izvoda iz registra rođenih i uvjerenja iz registra crnogorskih državljana naručili preko portala www.dokumenta.me;
Herceg Novi u doba korone virusa
12) zabrana ulaska strancima, osim strancima sa stalnim ili privremenim boravkom u Crnoj Gori, stranim pomorcima u tranzitu koji se ukrcavaju ili iskrcavaju u lukama Bar, Budva, Kotor, Luka Kumbor-Portonovi i Tivat (Gat I i Gat II), kao i strancima koji upravljaju motornim vozilima kojima se obavlja promet robe, uz posebne mjere zdravstveno-sanitarnog nadzora, a na osnovu rješenja zdravstveno sanitarne inspekcije.
Promet robe za potrebe Crne Gore kao i za tranzit ostaje nesmetan, uz posebne mjere zdravstveno-sanitarnog nadzora, a tranzit stranih pomoraca vrši se uz preduzimanje posebnih mjera zdravstveno-sanitarnog nadzora, u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore;
– obavezna samoizolacija za sve crnogorske državljane, kao i za strance koji imaju stalni ili privremeni boravak u Crnoj Gori, koji dolaze iz inostranstva, a na osnovu rješenja zdravstveno sanitarne inspekcije.
Samoizolacija podrazumijeva boravak u porodičnom smještaju uz praćenje zdravstvenog stanja ovog lica, kao i svih članova domaćinstva koji se zadese u tom porodičnom smještaju od strane nadležne higijensko-epidemiološke službe, u trajanju od 14 dana;
– zabrana pružanja ugostiteljskih usluga u hotelima, osim za prijavljene goste;
– zatvaranje disko klubova/barova i noćnih klubova/barova;
– zatvaranje ugostiteljskih objekata – kafića, kafana, kafeterija, restorana i barova, osim ugostiteljskih objekata koji dostavljaju hranu i omogućavaju preuzimanje hrane i obroka, uz zabranu boravka gostiju u samim objektima;
– zabrana obavljanja trgovinskih i ugostiteljskih usluga u tržnim centrima;
– zatvaranje dječjih igraonica;
– zatvaranje fitnes centara;
– zatvaranje kazina, kladionica i kockarnica;
– ograničavanje broja kupaca u odnosu na površinu prodajnog objekta tako što na deset kvadratnih metara površine prodajnog objekta može da se nalazi samo jedan potrošač. U prodajnom objektu, nezavisno od površine, ne može da boravi više od 50 potrošača u isto vrijeme.
Izuzetno za tržnice i pijace broj kupaca koji istovremeno mogu da budu u objektu ograničava do 100 potrošača;
– obaveza odgovornih lica u trgovinskim objektima da obezbijede/označe rastojanje od najmanje dva metra između lica koja se nalaze ispred prodajnih objekata, na kasama i sektorima u kojima se roba uslužuje od strane zaposlenih lica u prodajnom objektu;
– obaveza odgovornih lica u trgovinskim objektima da za svoje zaposlene obezbijede primjenu mjera zaštite zdravlja propisanih od strane Instituta za javno zdravlje Crne Gore;
– obaveza odgovornih lica u trgovinskim objektima da na ulazu u prodajni objekat istaknu obavještenje o maksimalnom broju lica koja se u tom objektu mogu istovremeno nalaziti i da organizuju sprovođenje ove mjere;
– obaveza opština, Glavnog grada i Prijestonice da u saradnji sa opštinskim kriznim štabovima identifikuju potencijalne objekte za sprovođenje mjera karantina, u skladu sa Pravilnikom o bližim uslovima i načinu organizovanja i sprovođenja zdravstvenog nadzora i karantina i uslovima koje moraju da ispunjavaju objekti za smještaj u karantin (“Službeni list CG”, broj 13/20) i predlože Ministarstvu zdravlja za dalju proceduru određivanja karantina.
Do 1. juna produžava se primjena sljedećih mjera:
– obustava javnog prevoza putnika u međunarodnom drumskom, željezničkom i vazdušnom saobraćaju osim neredovnog čarter prevoza, organizovanog za povratak crnogorskih državljana u Crnu Goru i stranih državljana u domicilnu državu, uz saglasnost Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti;
– obaveza državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave i lokalne uprave da lična dokumenta (lična karta, pasoš i vozačka dozvola), koja posjeduju građani, izdata nakon 2008. godine, a kojima je istekao rok važenja, po osnovu kojih ostvaruju pred tim organima neko svoje pravo ili izvršavaju obavezu, smatraju važećim;
Pojedine mjere su izmijenjene ili dopunjene.
Tivat – foto Boka News april 2020.
Mjera: mogućnost izabranog doktora da, na zahtjev zaposlenog, privremenu spriječnost za rad do 30 dana (koju je utvrdio izabrani tim ili izabrani doktor) i privremenu spriječenost za rad duže od 30 dana (koju je utvrdila nadležna ljekarska komisija) produži do 30. aprila izmijenjena je u mjeru: privremena spriječenost za rad koju je osiguranicima utvrdila nadležna ljekarska komisija, produžava se do 15. maja 2020. godine, a privremenu spriječenost za rad preko 30 dana, na zahtjev osiguranika i na osnovu uputa izabranog doktora, nadležna ljekarska komisija produžava do 15. maja 2020. godine.
U mjerama kojima su propisane obaveze:
– nadležnih organa koji vrše kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima da saobraćajne dozvole kojima je istekao rok važenja smatraju važećim, ako vozač uz dozvolu posjeduje važeću polisu osiguranja i dokaz o izvršenom tehničkom pregledu vozila, i
– državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave i lokalne uprave, privrednih društava, javnih ustanova i drugih pravnih lica, preduzetnika i fizičkih lica da dozvole za stalni boravak, dozvole za privremeni boravak i dozvole za privremeni boravak i rad stranaca, a kojima je istekao rok važenja, po osnovu kojih ostvaruju pred tim organima neko svoje pravo ili izvršavaju obavezu, smatraju važećim
dodato je da se ova dokumenta smatraju važećim do 1. juna 2020.
U mjeri kojom je propisano da se tokom prekida rada obrazovno-vaspitnim ustanovama jednom od roditelja/ staratelja/ hranitelja/ usvojitelja ili samohranom roditelju djeteta koje nije starije od 11 godina života obezbjeđuje pravo na plaćeno odsustvo na listu organa čijim na čije se zaposlene ova mjera ne odnosi dodati su: Poreska uprava, Uprava za nekretnine, Direktorat za državni trezor u Ministarstvu finansija i to zaposleni koji rade na poslovima realizacije Programa pružanja podrške privredi i zaposlenima, u cilju ublažavanja negativnih efekata epidemije novog koronavirusa, koji je donijela Vlada Crne Gore.
