Na novoj web platformi, Brand New Tivat, čiji je osnivač Opština, producirao je i kratke promo filmove kao jako važan način upoznavanja cjelokupne javnosti sa posebnostima grada Tivta, od kojih se neke pomalo zaboravljaju ili nestaju.
„Tivatski gradski park“ najveće botanička bašti na južnom Jadranu, podignut je 1892.godine.
Tanja Krstović, šefica službe “Zelenilo” d.o.o Komunalno Tivat, “zelena ruka grada”, govori o Velikom gradskom parku, jedinstvenoj oazi i zakonom zaštićenoj površini u centru Tivta.
Tanja Krstović
Gradski park na nekadašnjim imanjima plemićkih porodica Radali i Luković, podignut je 1892 godine, po naredbi tadašnjeg komandanta Ratne mornarice Austro-Ugarske, admirala Maksimilijana Daublebskog fon Šterneka. On je želio da uredi najbližu okolinu nove vojno-pomorske baze, odnosno vojnog brodogradilišta Arsenal koji je u Tivtu, takođe po Šternekovoj naredbi, podignut krajem 19.vijeka i sa radom je počeo 1889 godine.
Autsrougarski admiral je stoga, komandantima svih austrougarskih ratnih brodova koji su se sa dugih putovanja po svijetu vraćali u Boku, naredio da sa sobom donose primjerke biljaka karakterističnih za daleke zemlje koje su posjetili, a one su sađene u tadašnjem Marine –parku, kao se zvanično zvala ova velika botanička bašta što se prostire na oko 4 hektara.
Gradski park Tivat – izložba foto arhiv Boka News
Tadašnji predsjednik Opštine Tivat Marko Krstović potpisao je odluku o besplatnom ustupanju zemljišta za Veliki gradski park.
Ilovik podvodna arheologija – Foto Hrvatski restauratorski zavod
Podvodna arheološka istraživanja kod Ilovika, otoka lošinjskog arhipelaga, trajala su od 31. avgusta do 13. septembra 2020.
Ona su nastavak dosadašnjih istraživanja, koja su započeta 2017. rekognosciranjem i sustavnim istraživanjem 2018. i 2019. godine. Kako je izvijestio Lošinjski muzej, riječ je o antičkom brodu iz 2. st. pr. Krista, što je potvrdila analiza starosti drveta, ali i način gradnje broda izveden tehnikom “spoj na utor i jezičak”. Rebra broda povezana su drvenim klinovima za oplatu. Naglasak istraživanja je na dokumentiranju brodske konstrukcije koja je na ovom lokalitetu iznimno dobro sačuvana te pripada starijem horizontu brodova koji su plovili Jadranom.
“Nalazište ovoga broda je značajno zbog brodograditeljske tradicije kojoj ga pripisujemo, njegovog datiranja, tereta broda te plitkih uvjeta rada koji istovremeno olakšavaju, ali i otežavaju istraživanje i predstavljaju izazov za očuvanje nalazišta. Budući da je riječ o nalazištu na rastresitom pijesku sam arheološki iskop je bio otežan zbog konstantnog zasipavanja nalazišta tako da se paralelno s iskopom radila i brana lokaliteta”, navode iz Lošinjskog muzeja.
Po završetku istraživanja i izradi dokumentacije ostaci broda su pokriveni pijeskom, geotekstilom zatim ponovno pijeskom te sa željeznim mrežama, koje su povezane betonskim blokovima. Pronađeni pokretni arheološki nalazi su izvađeni na površinu te su nacrtno i fotografski upisani u plan nalazišta i popis nalaza, te su pohranjeni u prostorijama HRZ-a u Splitu na procesu desalinizacije. Po završetku konzervatorsko- restauratorskih radova nalazi će biti pohranjeni u Lošinjskom muzeju.
Uz brojne do danas istražene brodolome, pronalazak ostataka brodske konstrukcije na otoku Iloviku svjedoči o lošinjskom arhipelagu kao neizostavnom elementu plovidbe ovim djelom Jadrana te o iznimno opasnoj plovidbi u antičko doba.
Podvodna arheološka istraživanja na otoku Iloviku u fokus stavljaju važnost podizanja svijesti o podvodnoj kulturnoj baštini, koju lokalna zajednica počinje doživljavati kao znanstvenu disciplinu koja nije sama sebi svrhom nego djeluje u službi i na korist toj zajednici. U takvu društvenom okruženju ona postaje dio turističke ponude, postaje brand i temelj kulturnog turizma određenog mjesta.
Ilovik podvodna arheologija – Foto Hrvatski restauratorski zavod
Arheološka istraživanja provodio je Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda u suradnji s francuskim kolegama sa Sveučilišta u Marseille (Aix- Marseille University, French National Center for Scientific Research (CNRS), Centre Camille Jullian (CCJ) te Lošinjskim muzejom uz logističku podršku Ronilačkog centara Zapovjedništva Specijalne policije MUP RH, ronilačkog centra Subseason. Voditelj istraživanja bio je diplomirani arheolog Igor Miholjek, viši konzervator arheolog i voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, dok je zamjenik voditelja bio diplomirani arheolog Pavle Dugonjić. Stručni tim centra Camille Jullian, pod vodstvom Giulie Boetto (CNRS/CCJ), činili su Loïc Damelet, Anton Divić i Vincent Dumas. U istraživanju su također sudjelovali: diplomirana arheologinja Zrinka Ettinger Starčić, viša kustosica i ravnateljica Lošinjskog muzeja, diplomirani arheolog Ivan Vidulić; studentica arheologije Sara Fabijanić; ronioci Specijalne policije Damir Banković, Robert Dorinka, Kristijan Tahtler, Davor Tutek i Moris Saganić, kojima se posebno zahvaljujemo; vanjski suradnici Nenad Starčić (Subseason), Zoran Delibašić (Agram diving) i Dragutin Šimatović (DPS Komiža) i Ivan Fabijanić (Top dive). Na pomoći zahvaljujemo i mještanima otoka Ilovika, Sabini Simičić, Danijelu Škodi i Ivanu Pribaniću.
Početkom naredne godine naši pomorci dobiće identifikacione isprave, koje imaju visok stepen zaštite, poput novih ličnih karata. Tada će biti izrađen i registar koji sadržati sve podatke o aktivnim pomorcima, najavio je za Radio Crne Gore generalni direktor Direktorata za pomorski saobraćaj i unutrašnju plovidbu Vladan Radonjić.
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva skoro je završilo Pravilnik o identifikacionim ispravama za naše pomorce ističe generalni direktor Direktorata za pomorski saobraćaj i unutrašnju plovidbu Vladan Radonjić.
Nakon završetka tog projekta biće oformljen i precizan registar o svim crnogorskim pomorcima.
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je od početka pandemije COVID 19 uz podršku Međunarodne pomorske organizacije i naše diplomatsko- konzularne mreže uspjelo da se uključi u takozvane zelene koridore koji služe za nesmetan transfer naših pomoraca.
Vladan Radonjić ističe da su zaposleni u Direktoratu na čijem je čelu zbog specifičnosti situacije uslovljene pandemijom na raspolaganju našim pomorcima non stop.
“Kotor je pogođen sa više aspekta, prihodi lokalne Turističke organizacije, Luke Kotor, lokalnog budžeta, agencija, suvenirnica… Grad koji je oslonjen na turizam pogođen je sa više aspekata, a tu ne treba zaboraviti ni dodatnu potrošnju, koja iznosi 20 miliona eura godišnje”, kazao je turizmolog Ivo Županović povodom Svjetskog dana turizma.
Županović je u Jutarnjem programu TVCG kazao da je Kotoru pod hitno potreban sanacioni plan.
U kratkom roku, kaže on, potrebno je napraviti sanacioni plan kako izaći iz ove situacije.
Neophodno je donijeti, kaže Županović, i dugoročnu strategiju razvoja, kako bi se znali pravci razvoja turizma u Kotoru.
Ivo Županovic profesor na budvanskom Fakultetu za biznis i turizam
Podsjeća da je i ranije govorio kako je rizik oslanjati se samo na kruzing turizam.
On je kazao i da nije lako prognozirati kada ćemo se vratiti na nivo iz 2019. godine, uoči pojave pandemije.
“Realne prognoze su treći kvartal 2023. godine, kao krajnja prognoza kad je Kotor u pitanju”, rekao je Županović, uz ocjenu da je potrebno napraviti restruktuiranje ukupne ponude Kotora.
Kaže da su posljedice po ukupnu turističku privredu u svijetu ogromne.
Zadar, Rovinj i Lošinj našli su se među 50 svjetskih destinacija koje je odabrao i uvrstio u svoju novu knjigu “Wish you were here” međunarodno priznati turistički konzultant i profesor Terry Stevens iz Walesa, objavili su u petak iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ).
Iz HTZ-a ističu kako je riječ o novoj knjizi “poznatog ‘veterana’ u turističkoj industriji”, koja na više od 200 stranica daje uvid u ono što neku turističku destinaciju čini izvrsnom. Nastala je temeljem Stevensovih 40 godina rada u turističkoj industriji u više od 55 zemalja, gdje je surađivao, predavao, konzultirao destinacije i dr.
Komentirajući uvrštenje tri hrvatske destinacije u knjigu, direktor HTZ-a Kristjan Staničić uz čestitke Zadru, Rovinju i Lošinju kaže da to “potvrđuje pozitivnu sliku koju Hrvatska uživa na međunarodnom turističkom tržištu, a ujedno je i priznanje svim vrijednim hrvatskim turističkim djelatnicima”.
Iz HTZ-a prenose i komentare iz Zadra, Rovinja te sa Lošinja. Tako direktorica Turističke zajednice (TZ) Zadarske županije Mihaela Kadija ističe da su ponosni što je Zadar sa županijom uvršten u tu knjigu, pri čemu autor spominje i njihovu burnu povijest i fascinaciju oporavkom Zadra, koji, po njemu, čuva autohtonost te spaja staro i novo, poput rimskih iskopina i Bašićevih instalacija (Morskih orgulja) koji privlače brojne putnike.
Rovinj – foto pixabay
Direktor TZ grada Malog Lošinja Dalibor Cvitković iznosi da je autor temeljem posjeta zaključio da Lošinj pruža visoko kvalitetan doživljaj uz dugu tradiciju zdravstvenog turizma i prednosti poput lječilišne klime, bioraznolikosti, mora visoke kakvoće i zraka prve kvalitete, opisujući Lošinj i kao ekološku i modernu destinaciju vitalnosti i zdravlja.
Zadovoljstvo ne krije ni direktorica TZ Rovinja Odette Sapač koja ističe da je autor pohvalio pozitivan smjer razvoja turizma Rovinja i Istre, predstavivši i njihovu dugu povijest te bogatu gastronomsku i smještajnu ponudu.
Terry Stevens poznat je u međunarodnom turizmu kao vrsni stručnjak i poznavatelj sektora, koji je i osnivač i izvršni direktor međunarodne turističke konzultantske tvrtke Stevens & Associates sa sjedištem u Wales, koja je širom svijeta radila na projektima razvoja destinacija i marketinga.
Mali Lošinj
Među njegovim klijentima su i velike svjetske institucije i organizacije, poput Svjetske turističke organizacije, UNESCO-a i Svjetske banke, kao i brojne nacionalne, regionalne i gradske vlade, a trenutno radi na projektima razvoja strateških destinacija na Novom Zelandu, u Sloveniji, Danskoj, Bugarskoj, Irskoj, Sjevernoj Irskoj, Engleskoj i u Škotskoj. Gostuje kao profesor i na brojnim sveučilištima po svijetu, kao i predavač na globalnim skupovima summitima, a do sada je objavio više od 300 knjiga kao i članaka u časopisima o razvoju turizma i destinacija.
Berba plavca malog na Pelješcu nikada nije bila neizvjesnija: korona i izostanak turističke sezone uvjetovali su rapidno smanjenje potrošnje vina, što se izravno odražava na ovogodišnju berbu.
Lanjske zalihe vina ostale su u bačvama pa se vinogradari opravdano pribojavaju da ove jeseni neće imati kome prodavati grožđe jer su spremnici u svim vinarijama prepuni.
Prodaja lanjskog vina za destilat od kojeg se proizvode dezinficijensi nije zaživjela na Pelješcu jer je riječ o iznimno niskoj cijeni od oko pet kuna za litru koju vinarima plaća država iz proračuna. Tako postoji realna opasnost da plavac mali ostane neobran na trsovima, no to je ipak najcrnji scenarij od kojega strahuju tamošnji vinogradari
A ako otkup grožđa i krene, cijene će biti toliko niske da se plavac mali s padina Dingača neće isplatiti brati. Po Pelješcu se već naveliko šuška da će privatni vinari plavac mali otkupljivati po cijeni do najviše četiri kune od vinogradara, što je ispod svake cijene. Podsjetimo, prošle je godine otkupna cijena kvalitetnog plavca bila oko jednog eura za kilogram, a sada bi se zbog korone taj iznos, na nesreću peljeških vinogradara, mogao prepoloviti.
To bi značilo propast pelješkog vinogradarstva, rekli su nam vinogradari, koji nisu bili zadovoljni ni s prošlogodišnjom otkupnom cijenom. Pojašnjavaju da je upravo to donja granica rentabilnosti proizvodnje plavca malog. Sve ispod toga je čisti gubitak i propast vinogradarstva jer nitko nema interes raditi lozu i proizvoditi dugove i gubitke – rezolutni su vinogradari kojima se ne isplati plaćati repromaterijal, zaštitna sredstva i radnu snagu pa na kraju grožđe davati u bescjenje.
Stotine žena uzvikivalo je “sramota” na novim prosvjedima protiv vlasti bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka koji je, tvrde prosvjednici, lažirao rezultate izbora početkom kolovoza.
Dok su se prosvjednici okupljali u Minsku, policijske su marice već zauzele svoje mjesto na ulicama.
Izvještaji ukazuju da je došlo do novih uhićenja, nakon što je u proteklim tjednima više stotina ljudi uhićeno u Bjelorusiji.
Skupina za ljudska prava Proljeće objavila je kako je privedeno deset osoba, uključujući novinare.
Video snimke pokazuje kako se žene odvučene u autobuse, dok su ostali uhićeni ispred trgovačkih centara.
Od objave rezultata izbora 9. kolovoza traju prosvjedi u Bjelorusiji.
Lukašenko tvrdi da je osvojio više od 80 posto glasova, dok mnoge zapadne države i prosvjednici tvrde da je pobjednica izbora kandidatkinja opozicije Svjetlana Tihanovskaja, koja je nakon izbora bila prisiljena napustiti zemlju te je trenutno u Litvi.
Ovoga je tjedna Lukašenko, bez najave, prisegnuo za predsjednika u novom mandatu, što je dodatno razbjesnilo prosvjednike.
Prosvjednici su rekli da će prosvjedi ovoga vikenda biti “svečana generalna proba za pravu narodnu inauguraciju”.
“Pokažimo tko je pravi predsjednik”, poručuju.
Novi protesti najavljeni su za nedjelju.
Prosvjednici zahtijevaju nove izbore, na kojima neće sudjelovati Lukašenko, oslobađanje političkih zatvorenika i istragu o policijskom nasilju.
Hiljade protivnika restriktivnih mjera, među kojima i protivnici cijepljenja, okupili su se u središtu Londona u subotu, usprkos policijskim upozorenjima o kršenju mjera fizičkog razmaka.
Među glavnim govornicima bio je i ekscentrični teoretičar zavjera David Ickea.
Icke se popeo na binu postavljenu na Trafalgarskom trgu i glasno uzviknuo “Sloboda! Sloboda!” na prosvjedu koji je nazvan: “Mi ne pristajemo”.
Neke od poruka na plakatima bile su: “Ne obveznom cijepljenju” i “Covid-1984”, referirajući se na distopijski roman Georgea Orwella “1984.”.
Londonska policija ispraznila je trg nakon sukoba s prosvjednicima, pri čemu ih je nekoliko ozlijeđeno.
Policija navodi da je morala rastjerati prosvjednike jer se nisu pridržavali fizičkog razmaka ni nosili maske, zbog čega nisu bili izuzeti od pravila o ograničenju okupljanja na samo šest osoba.
“Želimo biti jasni, ovaj prosvjed više nije izuzet od pravila”, objavila je policija na Twitteru.
“Danas smo došli ovdje javno pokazati individualno i kolektivno samopoštovanje”, rekao je Icke okupljenima.
“Nećemo predati kontrolu nad svojim životima i živote naše djece ljudima poput minsitra vanjskih poslova Matta Hancocka”, kazao je.
“Nalazimo se usred nevjerojatno, skoro nezamislive, prevare”, dodao je.
Ickeov profil na Facebooku blokiran je u svibnju zbog širenja dezinformacija o pandemiji koronavirusa.
Druga govornica Sandi Adams kazala je prosvjednicima da svjetske vlade žele razviti “kapitalizam praćenja” u kojemu je “krajnji cilj spojiti nas s umjetnom inteligencijom”.
“Ako to znači bacanje naših elektroničkih uređaja, možemo li to učiniti da spasimo čovječanstvo?”, upitala je Adams, na što masa nije odgovorila.
U Velikoj Britaniji u subotu su zabilježena 6042 nova slučajeva zaraze koronavirusom, a 34 osobe su umrle.
Institut za javno zdravlje objavio je listu kumulativne incidencije za lokalne samouprave u periodu od 12. do 25. septembra u 24 sata na osnovu koje se od ponedjeljka primjenjuju nove mjere Nacionalnog koordinacionog tijela, saopšteno je na Twitter profilu Vlade.
Promjena u odnosu na jučerašnju listu je da je i Kotor u grupi KI 400 – 799 u kojoj su gradovi gdje je rad ugostiteljskih objekata dozvoljen do 22 sata, za stolovima mogu biti najviše dvije osobe, a stolice koje su leđima okrenute moraju biti udaljene najmanje metar.
U lokalnim samoupravama u kojima je četrnaestodnevna stopa:
Manja od 400: nastavljaju se striktno poštovanje i stroga kontrola sprovođenja važećih epidemioloških mjera
Između 400 i 799, ( trenutno Budva, Podgorica, Pljevlja i Kotor), uz važeće mjere uvodi se:
Ograničenje rada ugostiteljskih objekata do 22 sata.
Ograničavanje uslova rada ugostiteljskih objekata tako što je uz važeće epidemiološke mjere dozvoljeno da za jednim stolom i u objektu i izvan njega (terase, bašte i sl.) budu najviše dvije osobe; i
Obaveza striktnog poštovanja razmaka od najmanje jedan metar od stolice do stolice kada lica sjede za stolovima i okrenuti su leđima jedni drugima.
Stopu KI utvrđuje IJZ i objavljuje na svom Internet sajtu i to jednom sedmično, subotom prije podne.
Primjena restrikcija zavisno od utvrđene stope KI, počinje trećeg dana od utvrđene stope KI odnosno ponedeljkom u 00:00 sati.
Između 800 i 1.199 uz važeće mjere: (trenutno Rožaje)
Zabranjuje se rad ugostiteljskih objekata (restorani, kafane, kafeterije, hotelski restorani) osim za goste hotelâ;
Zabranjuje se okupljanje u objektima stanovanja licima koja nijesu članovi zajedničkog porodičnog domaćinstva.
Veća od 1.200 uz važeće mjere: (trenutno Nikšić, Berane i Andrijevica)
Zabranjuje se izlazak iz objekta stanovanja od 22:00 do 05:00 (uz definisane izuzetke koji su važili i prilikom ranije mjere: djeca sa poremećajima iz autističnog spektra; lica koja koriste invalidska kolica, u pratnji jednog lica, najviše 60 minuta dnevno; lica koja obavljaju redovne radne zadatke u djelatnostima dozvoljenim naredbama; zaposlene kod stranih diplomatsko-konzularnih predstavništava; lica koja pružaju usluge od javnog interesa, a nezamjenljiv su uslov života i rada građana (zdravstvo, inspekcijski organi policija, vojska, službe bezbjednosti, vatrogasne službe, komunalne službe, mediji – uključujući lica koja gostuju u medijskim emisijama, poljoprivredne djelatnosti na gazdinstvima i sl.), što se dokazuje potvrdom koju izdaje poslodavac; osobe koje njeguju lica koja usljed bolesti, stanja ili posljedica povrede nijesu sposobna da samostalno obavljaju svakodnevne životne aktivnosti, što se dokazuje potvrdom koju izdaje izabrani doktor ovih lica; te lica koja izvode kućne ljubimce, najviše 60 minuta dnevno;
Zabranjuje se rad ugostiteljskih objekata (restorani, kafane, kafeterije, hotelski restorani) osim za goste hotelâ;
Zabranjuju se posjete po kućama lica koja nijesu članovi istog domaćinstva.
