Mađarska policija otkrila je tijekom vikenda tunel ispod žičane ograde na mađarsko – srpskoj granici te je u odvojenim akcijama spriječila ilegalni prelazak više od 300 migranata, prenijela je u ponedjeljak Radio televizija Srbije (RTS).
Tunel duljine 24 metra otkriven je u suradnji s vojskom u blizini mađarskog mjesta Morahalom, a vjeruje se da je služio za ilegalni ulazak migranata u Mađarsku radi odlaska u zapadnu Evropu.
Ovo je treći podzemni prolaz ispod ograde otkriven u posljednjih godinu dana u toj regiji, prenosi RTS.
Granična policija uhitila je 54 osobe koje su pokušale preskočiti ili prerezati žičanu ogradu na mađarsko-srpskoj granici u vrijeme dok je 258 migranata zatečeno u pograničnoj zoni bez dokumenata.
Među njima najviše ih se izjašnjava kao Sirijci, ali ima i državljana Iraka, Irana, Afganistana i Palestinaca, navodi se.
Mađarska od konca majaa bilježi veliki rast broja migranata koji pokušavaju ilegalno ući u zemlje EU, a samo prošli tjedan bilo je gotovo 900 pokušaja nelegalnog prelaska.
Mađarski dužnosnici ponavljaju da Mađarska neće ukloniti ogradu na mađarsko-srpskoj granici, već će pojačati obranu Schengenske zone kako bi onemogućila migrantima ilegalan ulazak na teritorij EU, prenosi RTS.
Osim na sjeveru Vojvodine, pokušaji ilegalnog prelaska granice bilježe se i na jugozapadu pokrajine, u hrvatsko – srpskom pograničnim području.
Sredinom svibnja u okolici mjesta Šid raspoređena je specijalna i vojna policija radi, kako je navedeno, zaštite mjesnog stanovništva od migranata.
Članovi porodica pacijenata koji se liječe u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru tokom prošle godine više puta su se žalili upravi, ministarstvu i ombudsmanu zbog kršenja njihovih prava, učestalih tuča između oboljelih i loših uslova u ustanovi, piše Dan.
Majka jednog pacijenta koji se nalazio u Specijalnoj bolnici za psihijatriju Kotor podnijela je pritužbu na rad i postupanje bolnice Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, navodeći da je njen sin bio izložen fizičkom nasilju. Po njenoj prijavi utvrđeno je da je mladić imao sukob sa drugim oboljelim na odjeljenju te ustanove.
– Majka je navela da je njen sin pretrpio nasilje od službenika obezbjeđenja koji radi u bolnici. Objasnila je da je taj službenik i druge pacijente maltretirao, vrijeđao, tukao; da je bila zabrinuta za njegovo zdravstveno stanje i da su uslovi u kojima boravi nehumani da nema ormar, police za lične stvari i drugo. Ustanovljeno je, ipak, da je sin podnositeljke pritužbe imao verbalni sukob sa drugim pacijentom, a ne sa službenikom zaduženim za fizičko obezbjeđenje imovine i lica u bolnici, kako je navedeno u pritužbi, i da je bolnica preduzela sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti i obavijestila nadležne o incidentu – navodi se u izvještaju.
Postupajući po prijavi, ombudsman je zaključio da uslovi smještaja u bolnici nisu na odgovarajućem nivou i u suprotnosti su s propisanim standardima te preporukama Nacionalnog preventivnog mehanizma, nerijetko ugrožavaju pravo na privatnost, ograničavaju slobodu kretanja, otežavaju liječenje i rehabilitaciju, a u određenim slučajevima može se raditi i o ponižavajućem postupanju.
– Stoga je nužno pristupiti adaptaciji, proširenju postojećih prostora i rasterećenju postojećih kapaciteta – navode u izvještaju.
U jednom slučaju zaštitnik je ustanovio da se slučajevi nasilja među pacijentima u bolnici dešavaju i da su neprihvatljivi.
– “Ispitivanje postojanja slučajeva nasilja među pacijentima, kao i odgovora osoblja na to nasilje veoma je važno za ocjenu postojanja zlostavljanja u ustanovi, zbog toga što izostanak reakcije osoblja može predstavljati podstrek zlostavljanja – ističe zaštitnik.
I pacijenti i osoblje nagovijestili su da povremeno dolazi do slučajeva nasilja među pacijentima, a u vezi sa nedovoljnim brojem zaposlenih.
– Obaveza države da brine o osobama smještenim u ustanovi uključuje obavezu njihove zaštite od ostalih pacijenata koji mogu da im naškode. Ovo zahtijeva odgovarajuće prisustvo osoblja sve vrijeme, uključujući i noću i vikendima. Osoblje treba da bude odgovarajuće obučeno i spremno da interveniše kada je to potrebno. Osoblje od samog prijema na liječenje pacijenta treba da obazrivo postupa prilikom rasporeda i smještaja pacijenta i donošenja odluke o miješanju pacijenata – navodi se u izvještaju.
Zaštitnik ukazuje da bilo koji vid nasilja između pacijenata u psihijatrijskim odjeljenjima predstavlja veliki problem, ne samo zbog potencijala za povrede pacijenata već i zbog kontraterapijskih efekata i mjera za sprečavanje nasilja.
– Nedovoljan broj osoblja i prisustvo eksternog privremenog osoblja predstavlja jedan od ključnih faktora koji može dovesti do ove pojave. Shodno tome, zaštitnik ocjenjuje da sve osobe koje rade sa pacijentima, a posebno zdravstveni radnici moraju obratiti pažnju na znakove koji upućuju na moguće predstojeće nasilje i preduzeti mjere, koje će svakom pacijentu osigurati poštovanje prava tokom boravka u bolnici – navodi se u izvještaju ombudsman.
U izvještaju se navodi da poseban problem predstavlja ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu zatvorenika.
– Imajući u vidu da se zdravstvena zaštita garantuje svim građanima, kao i da se, shodno važećim propisima, u zatvoru formiraju službe za zdravstvenu zaštitu, iste su dužne da redovno i sa pažnjom prate zdravstveno stanje lica lišenog slobode i da mu obezbijede pružanje zdravstvene zaštite kakvu bi to lice imalo da je na slobodi. U tom pogledu treba imati u vidu da je licu u zatvoru bitno smanjena lična inicijativa u obezbjeđivanju zdravstvene zaštite, te bi shodno tome službe za zdravstvenu zaštitu u zavodima trebalo da sa pojačanom pažnjom prate započete mjere liječenja. Trebalo bi da proaktivno kontaktiraju sa zdravstvenim ustanovama i službama van zavoda, a kako se ne bi propuštalo neophodno pružanje blagovremene zdravstvene zaštite, imajući u vidu da lice lišeno slobode nije u mogućnosti da ostvari neposredan kontakt sa zdravstvenim ustanovama van zatvora – kažu u izvještaju.
Direktor JP Morsko Dobro (JPMD) Predrag Jelušić najavio je da očekuje da sudovi ubrzo stave tačku na spor te firme sa drugom državnom kompanijom – Aerodromi Crne Gore (ACG), a u vezi naplate za korišćenje zone morskog dobra za zemljište u kompleksu Aerodroma Tivat.
„Taj problem traje već duše vrijeme i sudski postupak još traje. Nadam se da će se za jedno mjesec ili dva, pošto su sudovi imali pauzu u radu zbog koronavirusa, doći do zdravoga riješenja. Vjerujem da bi do toga riješenja već i došli da nije bilo ove prinudne pauze u radu sudova“- kazao je juče Jelušić.
Odgovarajuči na pitanje u vezi ovog spora koji je „težak“ preko 2,5 miliona eura, on je indirektno najavio mogućnost postizanja poravnanja između dvije državne firme koje se suštinski, spore oko toga ko je nadležan da upravlja nekretninama koje se nalaze u pojasu morskog dobra kao dobra u opštoj upotrebi kojim gazduje JPMD, a istovremeno su te nekretnine i aerodrom koji je dobro od opšteg interesa u državnom vlasništvu i kojim u ime Vlade, gazduje ACG.
„Svako sa svoje strane u ovom sporu ima određene argumente, ali idemo ka jednom racionalnom i razumnom riješenju kako bismo konačno i taj problem završili i stavili taj resurs u funkciju u kojoj on i treba da bude. Potraživanja JPMD po tom osnovu su oko 2,5 miliona eura, ali vidjećemo jer i druga strana ima svoje viđenje toga problema“- kazao je Jelušić. On smatra da je riječ o problemu „koji je možda izmakao da se riješi prije pet ili šest godina kad mu je možda bilo vrijeme za to i kada se možda mogao riješiti nekom medijacijom na jedan efikasniji način.“
„Ipak i danas vjerujemo da se može doći do jednog zdravog riješenja jer je u pitanju javni interes i treba dalje da se aerodrom valorizuje i stavi u funkciju turističke ponude Crne Gore“- zaključio je direktor JPMD.
Aerodrom Tivat
To preduzeće tužilo je ACG za neplažanje naknade za korišenje morskog dobra za oko 544 hilljade kvadrata zemljišta Aerodroma Tivat od 2013. godine kada je isteklo važenje dodatašnjeg ugovora dviju državnih kompanija, do danas. JPMD je po tom ugovoru ranije naplaćivalo naknadu od deset centi po metru kvadratnom površine aerodromskog kompleksa u Tivtu, odnosno oko 54,5 hiljade uera godišnje. ACG je i nakon isteka venja tog petogodišnjeg ugovora, nastavio da bez plaćanja naknade Morskom Dobru, koristi sporno zemljište koje je u međuvremenu svo upisnao na državu Crnu Goru. U budvanskom JP smatraju da je time ugovor o zakupu po sili zakona produžen i da im ACG duguje novac. Potraživanja JPMD u ovom sporu iznose nešto preko 2,5 miliona eura, ali je Privredni sud je lani u prvostepenom postupku, odbio tužbeni zahtev JPMD. Apelacioni sud međutim, ukinuo je takvu presudu i naložio Privrednom sudu da donese novu u ponovljenom postupku.
Komentarišući ekonomske efekte koronakrize i popisanih mjera NKT-a na poslovanje JPMD i njegovih poslovnih partnera , Jelušić je naveo da su „savjesno sagledali efekte krize na turističku privredu i rad zakupaca djelova morskog dobra“.
„Čini mi se da smo napravili jednu fer politiku prema zakupcima djelova morskog dobra koji su u 98% slučajeva , dugogodišni poslovni parneri JPMD da ih oslobodimo dijela obaveze davanja oko činidbenih garancija, da hotele koji su svoje kapacitete stavili u funkciju karantina oslobodimo obaveze plaćanja zakupa za kupališta za cijelu 2020.godinu, da omogućimo zakupcima da plate samo dio svojih obaveza, a da onda fer i korketno, pratimo odvijanje turističke sezone i njene mjerljive ekonomskie pokazatelje, pa da onda konalno procijenimo koliko će biti smanjenje cijena zakupa za ovo godinu. Hoće li to biti 30, 40 ili 50% vidjećemo, ali svakako treba biti jasan u sprovođenju takve politike pa nijedan zakupac ne treba da ima dilemu da ćemo napraviti dodatni paket tih ekonomskih mjera.“- rekao je Jelušić dodajući da JPMD ima ukupno nešto preko 1.000 aranžmana sa zakupcima djelova morskog dobra ili korisnicima privremenih objekata u toj zoni, a od toga je do sada za 2020.godinu zaključeno nešto preko 200 ugovora.
“Odsutna prisutna linija” – naziv je izložbe grafika akademskih umjetnika Zlatka Vujovića i Ivana Stankovića, koja će biti otvorena 9. juna 2020. godine u 19.30 u Galeriji solidarnosti u Kotoru.
Prisustvo linije je neizbježno. Od nje zavisi atmosfera. Ona postavlja granice i daje oblik. Nekad čini prostor kompaktnim, nekad ga siječe. Ona suvereno upravlja prostorom. Razbijajući sve iluzije i lomeći ga u komade. Stvara utisak kontrolisanog haosa, čime se na simboličan način pravi paralela sa današnjicom, savremenim načinom života, ali i emocijama i stanjima koje oni uzrokuju“ – napisao je u najavi izložbe Ivan Stanković.
Države moraju poduzeti mjere kako bi omogućile da se svojim kućama vrati gotovo 200 hiljada mornara zatočenih na brodovima zbog ograničenja u borbi protiv pandemije, objavila je danas Međunarodna organizacija rada (ILO).
ILO navodi da su pomorci iscrpljeni i suočavaju se s mentalnim problemima, jer su na brodu četiri mjeseca nakon što su trebali završiti s poslom.
“To ugrožava njihovo zdravlje i sigurnost pomorskog prometa. Potrebno je djelovanje da se osigura dostojan rad za pomorce, izbjegnu pomorske nesreće i katastrofe za okoliš”, poručio je saopštenjem generalni direktor ILO-a Guy Ryder.
Također, odmorni pomorci ne mogu zamijeniti kolege zbog zabrane zamjene posade koja je na snazi kako bi se spriječilo širenje koronavirusa.
Vlade bi trebale označiti pomorce kao radnike kojih je rad nezaobilazan u pandemiji, dopustiti im da se sigurno vrate kući i zamijeniti ih svježom posadom, poručio je Ryder.
Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pozvao je u ponedjeljak države da nastave napore za suzbijanje globalne pandemije covid-19 kojim je zaraženo više od 7 miliona ljudi, a vrhunac još nije dosegnut u Srednjoj Americi.
“Više od šest mjeseci od početka pandemije još nije vrijeme za bilo koju zemlju da se opusti”, rekao je generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus na online konferenciji za novinare u ponedjeljak. Prema podacima Sveučilišne bolnice Johns Hopkins u 19 sati po srednjoeuropskom vremenu zaraženo je 7.062.464 ljudi, a umrlo je 403.921.
Direktor WHO-a za izvanredne situacije dr. Mike Ryan rekao je da u Srednjoj Americi broj zaraženih i dalje raste. “Mislim da je ovo vrijeme za veliku zabrinutost”, rekao je i pozvao vlade u toj regiji da snažno djeluju, uz međunarodnu pomoć.
Državno prvenstvo u ribolov na moru Kostanjica 2020.
1 od 4
Državno prvenstvo u ribolov na moru Kostanjica 2020.
Državno prvenstvo u ribolov na moru Kostanjica 2020.
Državno prvenstvo u ribolov na moru Kostanjica 2020.
Državno prvenstvo u ribolov na moru Kostanjica 2020.
Proteklog vikenda u Kostanjici održano je Državno prvenstvo u sportskom ribolovu na moru u organizacije Saveza sportskih ribolovaca na moru Crne Gore. Klub „Ama” iz Kostanjice se još jednom pokazao kao dobar domaćin i organizator, a kao najljepša stvar ovog događaja je bila masovnost u juniorskim disciplinama što samo potvrđuje da ovaj sport ima perspektivu i budućnost.
U tri kategorije ukupno se takmičilo pedeset i troje takmičara. Kategorija juniori do 16 godina okupila je 24 takmičara, a kategorija juniori do 21 godine 20 takmičara. Za titulu najbolje seniorke borilo se devet takmičarki. Takmičarska disciplima bila je “Štapom s uređene obale“ za sve tri kategorije.
U kategoriji seniorki treće mjesto je osvojila Olga Nikolić iz KSR Širun Budva, drugo mjesto pripalo je Mirjani Matijašević iz KSR Jugole Grakalić Herceg Novi. Najbolja među svim sa osvojenom zlatnom medaljom bila je Martina Dujmušič iz SRK Pagar iz Tivta.
Državno prvenstvo u ribolov na moru Kostanjica 2020.
U kategoriji juniori do 16 godina treće mjesto zauzeo je Mirko Vukasović iz KSR “Ama” iz Kostanjice, drugo mjesto je osvojio Dušan Maslovarić iz KSR “Sabljarka” iz Meljina , a zlatna medalja pripala je Luki Đurkoviću iz KSR “Širun” iz Budve.
U kategoriji Juniori 21 bronzana medalja pripala je Belu Dragojloviću iz KSR “Ribar” iz Baošića, srebrna Vasu Terziću iz KSR “Igalo” a prvo mjesto i zlatna medalja Bojanu Maloviću iz KSR “Ribar” Baošić.
Na svjetski Dan mora i okeana – 8. jun, direktorica Nacionalne turistilke organizacije Crne Gore Željka Radak-Kukavičić danas je simbolično na plaži Kalardovo u Tivtu, podigla prvu Plavu zastavicu u ovogodišnjoj istoimenoj kampanji – programu koje partnerski sprovode JP Morsko Dobro i NVO Ecom.
Plava zastavica je međunarodni simbol visokih ekoloških, te standarda usluge i zaštite životne sredine na kupalištima ili marinama. Plava zastavica se dodjeljuje plažama i marinama koje ispune 32 kriterijuma programa iz četiri oblasti: kvalitet morske vode, usluge i bezbjednost na plažama, standardi iz oblasti zaštite životne sredine, kao i obrazovanje i informisanje javnosti o ekološkim vrijednostima mora i obale. Ovaj program u Crnoj Gori se realizuje u kontnuitetu od 2003.godine, a tokom ove sezone Plavu zastavicu nosiće ukupno 32 kupališta i jedna marina na Crnogorskom primorju.U tzv. pilot fazi za dobijanje Plave zastavice, ove je godine još dodatnih deset kupališta na našoj obali.
Svečanosti na kupalištu Kalardovo, pored ostalih, prisustvovali su i direktor JP Morsko Dobro Predrag Jelušić sa saradnicima i direktorica Turističke organizacije Tivat Danica Banjević.
„Svjedoci smo da Crna Gora kao turističke destinacija dominantno jeste prepoznata kao mediteranska država sa suncem, morem i plažama kao glavnom svojom ponudom. Kvalitet naših plaža iz godine u godinu je na sve većem nivou i to je rezultat jednog partnerskog odnosa koji se izgrađuje između JP Morskog Dobra, NVO sektora i zakupaca plaža, a to prepoznaju i mnogi strani mediji i turistički magazini koji nerijetko pišu o crnogorskim plažama kao biserima naše i obale Mediterana. Sa samo šest kupališta koje su imale Plavu zastavicu na početku te kampanje 2003. došli smo na današnjih 32 i još 10 u pilot fazi što pokazuje da svi zajedno težimo dostizanju što većeg nivoa kvaliteta naše turistilke ponude“- kazala je direktorica NTO Željka Radak Kukavičić prije nego što je na jarbol na Kalardovu, podigla prvu ovosezonsku Plavu zastavicu na Crnogorskom primorju.
Plava zastavica – Kalardovo jun 2020.
„Kroz ovaj program smo u protekle više od dvije decenije, uspjeli da dođemo do visokih standarda koje danas imamo na gotovo svim uređenim plažama u Crnoj Gori. Plava zastavica je jedan od programa Fondacije za ekološku edukaciju , a međunarodni žiri koji zasijeda u Kopenhagenu, određueje koje su plaže ispunile visoke i stroge standarde da dobiju ovaj simbol. Ove godine je vrijednost i Plave zastavice i svih ostalih standarda koje smo implementirali u zoni morskog dobra a koji se tiče i bezbjednosti i sigurnostti i kvaliteta morske vode, te kvalirteta servisa na plaama, važniji nego ikad ranije jer je ova godina zvog koronakrize, specifična po mnogo čemu. Stoga je i u situaciji kada će ova turistička sezona biti daleko od naših očekivanja, veoma važno da održimo standarde koje smo implememtirali u prethodnom periodu“- kazao je Predrag Jelušić.
On je dodao da će ove godine Morsko Dobro pored ostaloga, komunalnim preduzećima opština na primorju direktno uplatiti oko 1,3 miliona eura da se održi standard čišćenja i uređenja djelova obale koji nisu dati u zakup korisnicima.
Predstavnik Ecoma i Fondacije za ekološku edukaciju Saša Karajović kazao je da će se kampanja Plavca zastavica ovog ljeta sprvoditi u više od šezdeset država na sjevernoj hemisferi, ali i da će sve ekološke i edukativne akcije koje se na plažama sprovode u sklopu te kampanje, realizovati iz dodatne mjere opreza i poštovanja fizičke distance radi umanjenja rizika od širenja koronavirusa.
Samo što su sanirali zagađenje mora ispred gradske marine i plaže u Tivtu, pripadnicima UPSUL-a i Mornarice VCG stiglo je obavještenje o još jednoj naftnoj mrlji u moru na području oko Ostrva cvijeća i ostrva Sveti Marko, južno prema Solilima.
Oni su se odmah uputili na lice mjesta radi čišćenja mrlje i eventualnog pokušaja pronalaska izazivača ovog zagađenja.
UPSUL u tom cilju vrši pregled podataka o kretanju plovila kroz ovaj dio akvatorijuma Tivatskog zaliva u protekla 24 sata.
Akcija čišćenja mora
Od mlađih inspektora sigurnosti plovidbe Ivana Vučekovića i Đura Kapetanovića koji su na lice mjesta prvobitnog zagađenja u Kalimanju došli tek više od dva sata nakon što je ta inspekcija pozvana, očekuje se da preduzmu mjere iz svoje nadležnosti i prekontrolišu sva plovila usidrena oko Svetog Marka i vezana u marinama Solila i Airport Marina u uvali Brda, kako bi se pronašao počinilac ispuštanja kako se pretpostavlja, najmanje nekoliko desetina litara dizel goriva u more.
