Herceg Novi – Potvrde pod posebnim okolnostima o izlasku iz objekta stanovanja u periodu zabrane

0
Opština Herceg Novi

Shodno mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, kojima su propisane zabrane izlaska iz objekta stanovanja, Opštinski tim za zaštitu i spašavanje će u narednom periodu pod posebnim okolnostima i uz potrebne potvrde građanima Herceg Novog izdavati potvrde o izlasku iz objekta stanovanja u periodu zabrane.

Zabrane izlaska iz objekta stanovanja na snazi su od ponedjeljka do petka u periodu od 19 časova do 5 časova narednog dana, kao i od subote od 13 časova do ponedjeljka u 5 časova.

Potvrde za izlazak van objekta stanovanja u periodu važenja zabrane Opštinski tim za zaštitu i spašavanje može izdati samo u sledećim, specifičnim okolnostima:

– radi njege starijeg starijeg, ugroženog člana porodice u satima zabrane, pod posebnim uslovima;

– radi odlaska u drugi grad na zakazani ljekarski pregled;

– u cilju nesmetanog kretanja za potrebe javnog interesa, u šta spada obavljanje poslova iz nadležnosti Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora i Službe zaštite i spašavanja.

Svi građani koji spadaju u neku od navedenih grupa, dodatne informacije mogu dobiti pozivom na broj Opštine Herceg Novi (031) 321-025, lokal 209, ili mejlom na adresu opstinaHYPERLINK “mailto:opstina@hercegnovi.me”@hercegnovi.me.

Važno je napomenuti, potvrdu za izlazak van objekta stanovanja radi obavljanja redovnih radnih zadataka izdaje poslodavac.

Podsjećamo, pored pomenute linije, aktivna je i ona građane kojima je potrebna pomoć volontera Crvenog krsta i Opštine. Svi kojima je neophodna asistencija radi nabavke namirnica i ljekova mogu se obratiti pozovom na broj telefona Crvenog krsta Herceg Novi (031) 327 320, u periodu od 9h do 17h.

Stoga kontrola poštovanja izrečenih mjera

Kada je u pitanju sprovođenje izrečenih mjera, načelnik Centra bezbjednosti Herceg Novi Goran Banićević navodi da je tokom protekle dvije noći pet lica prekršilo mjeru zabrane izlaska iz objekta stanovanja poslije 19 časova.

“Građani su dužni da se striktno pridržavaju svih izrečenih mjera Nacionalnog koordinacionog tijela, jer su sve date u cilju da se spriječi širenje zarazne bolesti. Kršeći ove mjere, doprinosi se širenju zarazne bolesti, što je krivično djelo. Apelujemo na sve građane da se pridržavaju mjera i budu društveno odgovorni, kako ne bi dolazilo do lišavanja slobode i procesuiranja lica“, poručuje je Banićević.

U Herceg Novom se trenutno u karantinu nalazi 408 osoba. Stanje je redovno, a u periodu do 05. aprila za očekivati je da 95% putnika napusti ova dva objekta, prvu fazu Instituta i hotel „Lighthouse“. Za sve njih biće izdato rješenje o kućnoj samoizolaciji u trajanju od 14 dana. Broj zaraženih se proteklih dana nije povećavao, odnosno ostao je na četiri.

Poslednje mjere, koje je Nacionalni koordinacioni tim za zarazne bolesti usvojio na sjednici održanoj 30. marta, glase:

1)     zabrana izlaska iz objekta stanovanja građanima, ponedjeljkom do petka u vremenu od 19 časova do 5 časova narednog dana, a subotom od 13 časova do ponedjeljka u 5 časova. Izuzetno za vrijeme trajanja ove zabrane, lica koja izvode kućne ljubimce, mogu da borave na javnoj površini, najviše 60 minuta.

Ova zabrana ne odnosi se na lica koja obavljaju redovne radne zadatke i pružaju usluge od javnog interesa, a nezamjenljiv su uslov života i rada građana (zdravstvo, inspekcijski organi, policija, vojska, vatrogasne službe, komunalne službe, mediji-uključujući lica koja gostuju u medijskim emisijama, poljoprivredne djelatnosti na gazdinstvima i sl.), što se dokazuje potvrdom koju izdaje poslodavac;

2) zabrana boravka na otvorenom javnom prostoru, u periodu od 5 do 19 časova, djeci mlađoj od 12 godina života, bez prisustva jednog roditelja, staratelja, usvojioca, hranioca ili drugog punoljetnog člana porodičnog domaćinstva, uz obavezu pridržavanja propisane mjere udaljenosti od drugih lica najmanje dva metra;

3) zabrana sportskih i rekreativnih aktivnosti na svim javnim površinama;

4) zabrana okupljanja u objektima stanovanja licima koja nijesu članovi zajedničkog porodičnog domaćinstva.

Građani dodatne informacije mogu dobiti pozivom na broj Opštine Herceg Novi (031) 321-052, lokal 209, svakog radnog dana od 08 do 13 časova, ili mejlom na adresu opstina@hercegnovi.me

Pomoć stigla u zaleđe Herceg Novog

0

Volonteri su tokom proteklih dana neopodnu pomoć u vidu životnih potrepština dostavili i mještanima sela u zaleđu Herceg Novog.

Prešavši snijegom prekrivene puteve i staze, volonteri opštinske organizacije Crvenog krsta, Opštine Herceg Novi i Agencije za zaštitu i razvoj Orjena stigli su juče do deset porodica u seoskim područjima – na Sitnici, Kruševicama, Ublima, kako bi im uručili humanitarnu pomoć.

Radi se uglavnom o starijim sugrađanima i samačkim domaćinstvima, koja pored dostave namirnica, imaju i potrebu za dodatnom njegom, s obzirom na godine i zdravstveno stanje.

Kako je poručeno, u narednom periodu biće nastavljen obilazak hercegnovskih sela, kako bi pomoć stigla do svakog domaćinstva kojem je potrebna.

Svi koji nisu u mogućnosti da obezbijede osnovne životne namirnice mogu se obratiti novskim volonterima pozovom na broj telefona opštinske organizacije Crvenog krsta (031) 327 320, u periodu od 9 do 17 časova.

Nasipanje plaža: Skup ali ekonomski isplativ posao

1
Plaža – foto S.k.

Zbog prirodnih faktora, talasa prije svega, ali u posljednjem vijeku i ljudskih aktivnosti, erozija obale  je i kod nas i u svijetu jako izražena. Iako je na dvadesetak kilometara dugoj hercegnovskoj obali 45 uredjenih kupališta i 29 prirodnih plaža, zahtjevi za njihovim uvećanjem pojavljuju se svake godine.Zato će Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom i ove godine nasuti 500 kubika pijeska na šest kupališta u Herceg Novom, kao I kupališta u Meljinama, Kumboru, Đenovićima, Baošićima , Bijeloj i u Kamenarima .

Zbog erozije u Evropi se godišnje izgubi 12 kvadratnih kilometara obale. Primjera radi na ušću Rone kod Camarguea u Francuskoj morska obala se u posljednja dva vijeka “povukla” 2,5 kilometra. U Crnoj Gori je monitoring plaža uveden 2004. godine. Na svim plažama obuhvaćenim projektom konstatovano je postepeno smanjenje širine plaže. Uočljiva je i sezonska cikličnost promjena na plažama jer se u toku zime, pod uticajem talasa većih visina, dolazi do odnošenja materijala sa plaža u more i smanjenja njihove  širine, a tokom ljeta  talasi vraćaju dio erodiranog materijala na obalu. Nagla urbanizacija i nekontrolisana igradnja objekata u priobalju i  bujični tokovi koji se ulivaju u more, uticali su da prirodan priliv nanosa na crnogorske plaže postanemalo. Zbog toga se može očekivati još veći intenzitet erozionih procesa na crnogorskim plažama.

Plaža – foto S.k.

Zato zaštita plaža od erozije ima i veliki ekonomski značaj, prije svega u turizmu, od koga se godišnje u svijetu prihoduje 3.500 miliona dolara i gdje je zaposleno 200 miliona ljudi. Samo  plažu u Majamiju u SAD godišnje posjeti 21 milion ljudi, a  svaki metar kvadratni plaže u Italiji donosi 3.200 dolara godišnjeg prihoda.

Mnogi ekolozi, ali i stručnjaci su protiv nasipanja plaža  jer se, tvrde  na taj način ugrožava obalni dio mora gdje se odvijaju intenzivni biološki procesi. Kažu da je nasipanje opravdano samo u nekim slučajevima kada je riječ o posljedicama erozije.

Plaža – foto S.k.

Osim prihranjivanja plaža u svijetu se protiv “nestajanja” obale bore i postavljanjem barijera u moru koje sub rana razornog dejstva talasa.

Nasipanje plaža je skup i permanntan posao, ali ako je suditi po svjetskim iskustvima – ekonomski  isplativ posao.

Grčka: U izbjegličkom kampu 20 pozitivnih na koronavirus

0
Migranti- Izbjeglice foto AA

Grčke vlasti su izbjeglički kamp sjeverno od Atine stavile u karantin, nakon što je 20 stanovnika bilo pozitivno na novi koronavirus.

Ministarstvo za migracije i azil saopštilo je kako će kamp Ritsona počevši od četvrtka biti u 14-dnevnom karantinu, tokom kojeg nikome neće biti dozvoljeno da izlazi ili ulazi u njega. Kamp je u normalnim uslovima bio otvorenog tipa, stanovnicima je bilo dozvoljeno da uđu i napuste ga po volji.

Navedeno je da je jedna od stanovnica kampa, koja je hospitalizovana u Atini kako bi se porodila, početkom sedmice bila pozitivna, pa su zdravstvene vlasti počele tražiti ljude s kojima je bila u kontaktu.

Iz ministarstva su naveli da su u kampu testirane 63 osobe, a da ih 20 je bilo pozitivno na koronavirus. Dodaje se da niko od njih nije pokazivao simptome, kao i da niko od osoblja kampa nije bio pozitivan na testiranju. Ističe se da vlasti u četvrtak planiraju nastaviti testiranja u kampu.

Desetine hiljada migranata i izbjeglica živi u Grčkoj, mnogi od njih u pretrpanim kampovima na istočnim grčkim ostrvima. Do sada nije zabilježen nijedan slučaj infekcije koronavirusom u ostrvskim kampovima.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 11. marta je zbog širenja koronavirusa proglasila “globalnu pandemiju“. Također, WHO je uz Evropu novim epicentrom pandemije koronavirusa, koji se prvi put pojavio krajem prošle godine u kineskom gradu Wuhanu, proglasio i Sjedinjene Američke Države.

Od COVID-19 u svijetu je umrlo više od 47.200 ljudi, a potvrđeno je preko 935.000 slučajeva zaraze koronavirusom u više od 180 zemalja, govore podaci američkog Univerziteta Johns Hopkins. Do sada se oporavilo više od 190.000 ljudi.

Slovenski parlament nije dao “zeleno svjetlo” za vojsku na granici s Hrvatskom

0
Slovenija

Prijedlog slovenske vlade o aktivaciji pripadnika  vojske u pet kilometara širokom pojasu od granice s Hrvatskom nije dobio potrebnu potporu članova parlamentarnog odbora za obranu koji je održan u srijedu navečer pa parlament o njemu neće ni glasati.

Za vladin prijedlog glasalo je 11 od prisutnih 19 članova odbora, manje od potrebne dvije trećine, pa nije uvršten u dnevni red zasjedanja na kojemu će se odlučivati o mjerama borbe protiv širenja koronavirusa i prevladavanja njezinih posljedica.

Vlada je svoj prijedlog o aktivaciji 37a članka zakona o obrani, donesenog u vrijeme migrantske krize 2015/2016, koji u izuzetnim prilikama dopušta davanje policijskih ovlasti vojsci na granici argumentirala povećanim opsegom poslova policije u unutrašnjosti države i na granici s Italijom i Austrijom zbog borbe protiv epidemije koronavirusa, te nešto povećanim migrantskim tokom početkom ove godine u odnosu na lanjsku.

Još nije jasno hoće li vlada pred parlament odlučiti ići s nekim modificiranim prijedlogom o uključivanju vojske na “šengenskoj” granici Slovenije, na čemu osobito inzistira ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs.

On je prije mjesec dana, prilikom svog predstavljanja pred parlamentarnim odborom za unutarnje poslove kao tadašnji ministarski kandidat bio najavio da će vladi predložiti nastavak postavljanja zaštitne ograde na granici s Hrvatskom kako bi se migrantski pritisak smanjio.

Kanadski i britanski putnici sa Zaandama bit će iskrcani – Trump

0
Foto EPA

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u srijedu da će kanadski i britanski putnici s broda Zaandam, na kojem se nalaze četiri preminule osobe i putnici sa simptomima koronavirusa, uskoro biti iskrcani.

“Kanada je obaviještena da preuzme svoje putnike s brodova koji pristanu” u luci Everglades na Floridi, rekao je Trump, dodajući da je ista poruka prenesena i Velikoj Britaniji.

Donald Trump rekao je i da će SAD poslati medicinsko osoblje na brod.

Guverner Floride Ron DeSantis dosad je odbijao primiti Zaandam i još jedan brod, ali je u srijedu rekao da je spreman to učiniti.

“Okrug radi na planu da se omogući da se građani Floride sigurno vrate a da se ostali putnici pošalju svojim domovima kako se ne bi miješali u našoj zajednici”, pojasnio je za Fox News.

Tvrtka za krstarenja Holland America, čija su ta dva kruzera, rekla je u srijedu da očekuje potvrdu lokalnih vlasti kako bi mogla iskrcati putnike.

Kotor – izgorio stan, požar pod kontrolom

2
Požar foto Radio Kotor

Sinoć oko 23.30 izbio je požar u potkrovlju stambene zgrade Bjeladinović koja se nalazi na Trgu od oružja u Kotoru.

Intervenisala je kotorska Služba zaštite i spašavanja, a pomoć su im pružili i peraški vatrogasci.

Požar je tokom noći lokalizovan ali je jutros oko 6 sati ponovo buknuo.

Požar foto Radio Kotor

Uzrok požara za sada nije poznat, ali se pretpostavlja da je u pitanju elektro instalacija. Stan na 4. spratu, u kome je izbio požar, skoro potpuno je izgorio, kao i dio krova stambene zgrade.

“Plamen smo uspjeli da suzbijemo, ali postoji, na žalost, fenomen „prikrivenog požara“, tako da smo tek jutros uspjeli da vatru stavimo pod kontrolu“, rekao je komandir ove opštinske službe Maksim Mandić.

Trenutno vršimo demontažu krova, bukvalno tiglu po tiglu, kako se požar ne bi proširio na susjedne stanove.

Požar foto Radio Kotor

Šteta je ogromna i ovim putem još jednom upućujem apel građanima da vode računa o stanovima, naročito o podrumima i potkrovljima, kako nam se ovakve situacije ne bi dešavale“, dodao je Mandić i kazao da je jedan mlađi pripadnik službe zatražio hitnu medicinsku pomoć.

U Crnoj Gori 140 oboljelih od koronavirusa

0
Korona u CG

U Crnoj Gori potvrđeno je 17 novih slučajeva korona virusa. Time je broj oboljelih porastao na 140, kazao je epidemiolog Senad Begić.

“Do sada je testirano 1.030 osoba. Sa 140 oboljelih, stopa obolijevanja iznosi 22,2 odsto. Sve ovo što se dešava su dešavanja od prije 14 dana, svi kontakti i transmisija. Očigledno da je broj kontakata bio veći nego što smo očekivali”, naveo je Begić.

On kaže da je stopa obolijevanja u Crnoj Gori slična onoj u Hrvatskoj.

“Ove brojke govore o opterećenosti zdravstvenog sistema. Ako bi uporedili epidemiološke krive sa zemljama regiona, kod nas ona ima blaži tok, to znači da smo svim mjerama uspjeli da usporimo i razvučemo epidemiološku krivu. Ako nastavimo sa ovakvim mjerama, možemo se nadati razvučenoj krivoj. Ono što sada imamo je naplata svega onoga što se dešavalo prije 14 dana. To je nešto što nas poprilično plaši. Naredne dvije-tri sedmice su krucijalne”, poručio je Begić.

Šefica Operativnog dijela Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Vesna Miranović kazala je da se u karantinima nalazi 1.028 osoba.

“Pomorce proglasiti ključnom transportnom radnom snagom” poručili premijeru Markoviću

Pomorci

Povodom formiranja radne grupe za pružanje pomoći privredi i preduzetnicima u cilju očuvanja resursa, zaposlenih i djelatnosti, a uzevši u obzir činjenicu da je trenutno radno angažovano oko 3.000 pomorca i da se radna angažovanost naših pomoraca realizuje izvan naše zemlje,  želimo ukazati na potrebu da se pomorci proglase ključnom transportnom radnom snagom (Key Transport Workers – eng.prev.) po ugledu na zemlje EU i Veliku Britaniju koje su već donijele određene mjere u tom pravcu, kaže se u pismu premijeru Markoviću, koje su uputili Unija Pomoraca Crne Gore, Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore i Udruženje agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca Crne Gore.

Obzirom na specifičnost situacije, takav status bi pomorcima omogućio da, kad se za tim ukaže potreba, bez odlaganja i ograničenja otputuju u predviđenu luku ukrcaja, odnosno da se vrate u zemlju tj. mjesto prebivališta.

Oni ističu da se po ovom pitanju i na međunarodnom nivou od strane izuzetno uticajnih organizacija, kao što su Međunarodna komorska brodarska organizacija (ICS) i Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF), 19. marta 2020. već pokrenula inicijativa ka relevantnim institucijama koje djeluju u okviru Ujedinjenih Nacija.

„Komisija EU je 17. odnosno 23. marta donijela preporuke svojim članicama za uspostavljanje „zelenih” ili slobodnih prolaza na graničnim prelazima, odnosno zaštitnim mjerama  u cilju zaštite zdravlja i obezbjeđivanja dostupnosti roba i osnovnih usluga. (COMMUNICATION FROM THE COMMISSION on the implementation of the Green Lanes under the Guidelines for border management measures to protect health and ensure the availability of goods and essential services). Ovim uputstvima našim pomorcima se priznaje status “transportnih radnika” i time omogućava slobodan prolaz do EU luka u cilju ukrcaja odnosno iskrcaja sa broda. Međutim, ova mjera u praksi, zbog različitog tumačenja pojedinih zemalja članica EU još nije sprovedena za naše pomorce. Takođe, ova uputstva imaju privremeni karakter i traju 30 dana.

Uprkos činjenici, u našem dijelu svijeta, da je smjene brodskih posada trenutno jako teško realizovati, posljednje najave ukazuju da bismo uskoro mogli imati bolju prohodnost prema određenim destinacijama koje već daju naznake olakšavanja prohodnosti na aerodromima i ka lukama.

Kapetani

Shodno svemu navedenom, podnijeli bismo sljedeće prijedloge neophodnih koraka koji bi državna administracija preduzela u pogledu omogućavanja pomorcima da realizuju svoj radni angažman“ poručuju iz Udruženja:

  • Obratiti se predstavnicima EU u našoj zemlji u cilju poštovanja preporuka Komisije EU a koja se odnosi na nesmetani prolaz naših pomoraca ka lukama EU kao i iz luka EU ka Crnoj Gori.  Takođe, da nakon isteka gore pomenutih privremenih mjera donešenih 23.3.20. EU Komisija produži sa ovim mjerama sa rokom trajanja od najmanje 3 mjeseca. Ovim bi se omogućilo našim pomorcima da budu ravnopravni sa ostalim pomorcima iz zemalja EU.
  • Obratiti se predstavnicima ili organima Republike Hrvatske, kao članice EU i nama najbliže EU granice, da omogući tranzit našim pomorcima do luka EU ili aerodroma a na osnovi preporuke Komisije EU od 23.3.20. odnosno bez prethodnih uslovljavanja kako je sada slučaj.
  • Dostupnost određenog broja testova na novi korona-virus Covid-19 u medicinskim tj. epidemiološkim ustanovama a koji bi bio dostupan pomorcu prije početka putovanja odnosno ukrcaja na brod.
  • U skladu sa rezultatima testa, zdravstvena ustanova bi pomorcu izdala odgovarajuće Zdravstveno uvjerenje/potvrdu na engleskom jeziku.
  • Dostupnost određenog broja zaštitnih maski sa većim nivoom zaštite, te dezinfekcionih sredstava za suvo pranje ruku u pakovanjima adekvatnim za uslove putovanja, a koji bi se stavili na raspolaganje pomorcima prije početka putovanja odnosno ukrcaja na brod.
  • Eventualna asistencija Ministarstva vanjskih poslova u slučaju da je pomorcu potrebna određena viza u nekoj od ambasada koja je trenutno obustavila prijem stranaka uslijed privremenih zaštitnih mjera u borbi protiv novog korona-virusa Covid-19.
  • Usaglašavanje instrukcija i procedura za nesmetano kretanje pomorca do izlazne tačke tj. graničnog prelaza.
  • Sve gorepomenute troškove snosio bi pomorac odnosno Agencija za ukrcaj ili Brodovlasnik.

U skladu sa navedenim, a uzevši u obzir obostrane interese, nominovati kontakt osobu u nacionalnoj avio kompaniji Montenegro Airlines kao referenta za ugovaranje eventualnih čarter letova za pomorce ka tranzitnim aerodromima a koji bi bili definisani kroz direktne pregovore sa pomorskim kompanijama tj. agencijama za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca odnosno njihovim predstavnicima u zemlji.

Takođe, molimo Vas da nam javite određenu kontakt osobu u novoformiranoj radnoj grupi, koja će biti zadužena za pomorce i sa kojom možemo ubuduće komunicirati i sarađivati.

Vjerujemo da je suvišno podsjećati na značaj koje pomorstvo odnosno crnogorski pomorci imaju u nacionalnoj ekonomiji. Iz tog razloga želimo naglasiti važnost da u ovom a takođe i u post koronavirus vremenu, za sve nas izuzetno izazovnom periodu, održimo konkurentnost i dostupnost naših pomoraca na svjetskom pomorskom tržištu, a samim tim i egzistenciju velikog broja porodica, što možemo postići samo uz bezrezervnu podršku matične države Crne Gore i Vas kao predstavnika državne administracij, stoji u pismu koje potpisuju, kap. Neđeljko Radulović, Unija Pomoraca Crne Gore, kap. Nenad Lazović, Udruženje agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca Crne Gore, kap. Marijo Pilastro, Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore.

Još pet časnih sestara iz samostana kod Međugorja pozitivne na koronavirus

0
Međugorje

Još pet časnih sestara iz samostana kod Međugorja zaraženo je koronavirusom, a situacija je alarmantna u ovoj opštini zbog velikog broja kontakata, objavljeno je u srijedu u Mostaru.

“U Čitluku su sve zaražene časne sestre. Očekujem da će velika većina njih u samostanu biti zaražena. Pružit ćemo im sve što je moguće kako bismo im pomogli”, rekao je na konferenciji za novinare u Mostaru direktor Zavoda za javno zdravstvo prim. dr. Nermin Avdić.

Pojasnio je kako su svih pet testiranih časnih sestara bile pozitivne na COVID-19. Dr. Avdić je dodao kako još šest časnih sestara ima temperaturu i simptome koji bi mogli ukazivati na koronavirus. Jedna časna sestra se nalazi u Covid-bolnici u Mostaru i u teškom je stanju.

“U Čitluku stanje je alarmantno. Imali smo ogroman broj kontakata sa zaraženima”, pojasnio je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a. Pri tome je pozvao sve osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženima da se jave liječnicima i stave u izolaciju kako se ne bi stvarali novi slučajevi zaraze i lokalnog prijenosa.

Vlasti u ovoj županiji još jučer stavile su u karantenu samostan časnih sestara u mjestu Miletini, kao i ‘Majčino selo’, dom za nezbrinutu djecu, u kojem se nalazi 50-tak štićenika. Tamo su upućene i medicinske ekipe te ekipe za dezinfekciju cijeloga centra za djecu. Zajedno s njima u izolaciji su i svećenici iz Župnog ureda u Međugorju.

Liječnici vjeruju kako je koronavirusom  bila zaražena jedna redovnica koja je boravila u Italiji, te ju je prenijela na druge redovnice.

U Hercegovini je u srijedu registriran još jedan slučaj povezan sa zarazom iz samostana časnih sestara. U pitanju je muškarac s područja Širokog Brijega. U posljednja 24 sata na području dviju županija, Hercegovačko-neretvanske i Županije zapadnohercegovovačke koronavirusom je zaraženo još 11 osoba. Ukupno su zaražene 82 osobe, od čega je četvero preminulo.