Jedan od najpoznatijih britanskih strip autora, sjajni umjetnik iz Belfasta, PJ Holden, treći je specijalni gost 14. izdanja Hercegnovskog strip festivala (HSF), koje se ove godine održava od 4. do 9. septembra. Pj Holden je najpoznatiji po radu na legendarnim britanskim naučnofantastičnim stripovima Sudija Dred (Judge Dredd) i Svijet tenkova (World of Tanks). Međutim, karijeru ovog autora iz Belfasta obilježila je i saradnja sa jednim od najvećih svjetskih scenarista svih vremena, Gartom Enisom, sa kojim u maju ove godine izbacuje i novi projekat, grafičku novelu “Pletene torbe” (Stringbags).
„Holden je na britanskom i američkom tržištu ostavio veliki trag i projektima kao što su “Monsterology”, “Terminator i Robokap”, “Bojna polja”, “Neustrašivi”, “Roug Truper” i zaista predstavlja jednog od umjetnika za kojeg sa ponosom možemo reći da će biti gost naše manifestacije“, poručuju organizatori HSF-a. Potvrda dolaska PJ Holdena, kako dodaju, je nastavak popunjavanja liste spektakularnih autora i svjetski priznatih umjetnika koji će svoju virtuoznost svim ljubiteljima devete umjetnosti, pokazati na hercegnovskim trgovima i galerijama, tokom šest septembarskih dana manifestacije posvećene stripu.
Zbog korona virusa otkazan je najveći turistički sajam na svijetu, Međunarodna turistička burza (ITB) u Berlinu koja je trebala biti održana od 4. do 8. martaa, priopćila je uprava sajma u petak navečer.
“U posljednjih nekoliko dana sve veći broj izlagača otkazivao je svoj dolazak u Berlin. Sajam je prije toga bio rasprodan”, priopćila je uprava Sajamskog društva Berlin novinskoj agenciji Dpa.
Otkazivanje sajma je za javni servis ARD potvrdila i senatorica grada-savezne zemlje Berlin Dilek Kalayci.
Prema informacijama Sajamskog društva Berlin nadležna zdravstvena služba gradske četvrti Charlottenburg-Wilmersdorf, u kojoj se sajam održava, posljednjih dana postrožila je uvjete dolaska izlagača i gostiju u Berlin.
“Svaki je gost trebao dokazati da ne dolazi iz nekog od rizičnih područja ili da nije bio u kontaktu s nekom od osoba koje su boravile u tim područjima. Sajam Berlin nije bio u stanju ispuniti te uvjete i zato smo se teškog srca odlučili za potpuno otkazivanje”, rekao je direktor Berlinskog sajma Christian Goeke.
Njemačka vlada trenutno raspravlja o tome kako se odnositi prema novonastaloj situaciji s koronavirusom kada su u pitanju velike manifestacije poput sajmova. Vlada bi trebala izdati preporuke, ali ne i zabrane, priopćeno je prije sastanka.
Direktor Njemačkog ureda za turizam Norbert Kunz izrazio je žaljenje zbog otkazivanja ITB-a koji je najvažniji sajam za turističku djelatnost iz čitavog svijeta pa tako i njemačku.
“ITB je od goleme važnosti za njemački turizam, ali zdravlje i sigurnost građana imaju prednost”, rekao je Kunz.
Hrvatska turistička zajednica je i ove godine, kao i prijašnjih godina, planirala veliki nastup i niz sastanaka s partnerima na ITB-u.
Letovi iz Crne Gore prema sjeveru Italije, odnosno ka Milanu i Bolonji, od subote 29. februara privremeno će biti obustavljeni, u cilju sprečavanja širenja koronavirusa, saopšteno je iz Ministarstva zdravlje.
Zbog trenutne epidemiološke situacije koja vlada na sjeveru Italije, Ministarstvo zdravlja je, na predlog Instituta za javno zdravlje, donijelo naredbu o privremenoj zabrani putovanja ka i iz Crne Gore ka sjeveru Italije.
“Naredba se donosi radi sprečavanja unošenja zaraznih bolesti u Crnu Goru, suzibanja i prenošenja u druge zemlje, zbog čega se privremeno se obustavljaju letovi putnika iz Crne Gore ka aerodromima u Milanu i Bolonji i obratno”, saopštio je dr Miro Knežević, generalni direktor Direktorata za javno zdravlje u Ministarstvu zdravlja, naglašavajući da se radi o preventivnoj mjeri kako bi se spriječila inportacija koronavirusa u Crnu Goru.
Ditektor Aerodoroma Crne Gore Danilo Orlandić naveo je da iz Crne Gore ka Italiji saobraćaju četiri avio kompanije (Montenegro airlines, Al Italija, Wizz Air, Ryanair) koje lete ka tri destinacije i to ka Milanu, Bolonji i Rimu.
“Privremenom mjerom koju je donijelo Ministarstvo zdravlja, a koju smo mi obavezni da poštujemo, suspenduju se letovi ka Milanu i Bolonji, što znači da se linija ka Rimu i dalje odvija u normalnom saobraćaju”, kazao je Orlandić.
Direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša pojasnio je da je Institut napravio procjenu rizika vezano za epidemiju koja se na sjeveru Italije dešava sa novim koronavirusom.
“Imajući u vidu da imamo direktne avionske veze sa Italijom i da tim avionima dolazi veliki broj putnika, mogućnost inportacije virusa u Crnu Goru je velika. Institut je, bazirajući se na zaključcima Nacionalnog koordinacionog tima, od 26.02.2020. godine, predložio donošenja odluke o odlaganju putovanja u ta područja za stanovnike Crne Gore”, istakao je dr Mugoša.
Glavna zdravstveno-sanitarna inspektorka Višnja Orban naglasila je da će Sanitarna inspekcija će i dalje vršiti stavljanje pod zdravstveni nadzor putnika na aerodromu u Podgorici, zbog konekcija letova iz Italije preko iz Rima i drugih evropskih destinacija.
“Molimo putnike koji putuju iz pravca Milana, konekcijama preko Rima, Budimpešte ili Tirane, da se obavezno jave graničnoj policiji ili sanitarnoj inspekciji da ih stavi pod zdravstveni nadzor”, kazala je Orban.
Restoranima Boškinac (Novalja) i LD Terrace (Korčula) dodijeljena je jedna MICHELINOVA zvjezdica, dok su restorani Pelegrini (Šibenik), 360º (Dubrovnik), Monte (Rovinj), Noel (Zagreb) i Draga di Lovrana (Lovran) zadržali svoje zvjezdice. Uz to, na listu Bib Gourmanduvrštena su još dva restorana, čime se Hrvatska danas može pohvaliti s ukupno 70 restorana s MICHELINOVIM oznakama.
Rezultat je to tajnog obilaska hrvatskih restorana od strane profesionalnih inspektora MICHELINA, globalno najznačajnijeg i najpriznatijeg vodiča za restorane na čijim je stranicama objavljen popis za Hrvatsku.
“Ovogodišnji izbor odražava pozitivne trendove na hrvatskoj gastronomskoj sceni u cijeloj zemlji. Sa ukupno 70 restorana u vodiču, Hrvatska se kuhinja razvija i poboljšava, posebno koncentriranjem energije kuhara u odabiru najboljeg mesa i povrća s lokalnog područja i najsvježijih riba iz sitnog ribolova ” izjavio je Gwendal Poullennec, Internacionalni direktor MICHELIN vodiča.
„Iznimno smo ponosni što Hrvatska od danas ima ukupno sedam restorana s prestižnom MICHELINOVOM zvjezdicom te što su se Novalja i Korčula pridodale hrvatskim destinacijama koje se mogu pohvaliti autentičnom i iznimno kvalitetnom gastronomskom ponudom. MICHELIN je svjetski sinonim za izvrsnost u gastronomiji, a Hrvatska je zemlja vrhunske gastronomske ponude koja u današnje vrijeme postaje sve važnijim motivom dolaska, ali i povratka gostiju u destinaciju. Siguran sam u odlične promotivne efekte svih MICHELINOVIH oznaka koje nam ujedno mogu poslužiti i kao poticaj u daljnjem razvoju i njegovanju naših autohtonih okusa“, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, uputivši iskrene čestitke svim nagrađenim i izdvojenim restoranima, posebice vlasnicima i djelatnicima restorana Boškinac i LD Terrace čiji su trud i kreativnost prepoznali MICHELINOVI inspektori.
MICHELINOVE oznake Bib Gourmand, uz prošlogodišnje restorane Batelina (Banjole), Konoba Vinko (Konjevrate), Agava (Zagreb) i TAČ (Zagreb), ove godine dobivaju Konoba Škoj (Šolta) i Zlatne Gorice (Varaždin Breg). Ova oznaka dodjeljuje se restoranima koji nude kvalitetne menije po pristupačnim cijenama.
„Nova priznanja MICHELINA potvrđuju kako se hrvatska gastro scena iz godine u godinu razvija, a ujedno su i velika nagrada za sve koji kontinuirano rade na unapređenju kvalitete pripreme, prezentacije te stvaranja cjelokupnog gastronomskog doživljaja. Hrvatska kontinuirano gradi imidž prepoznatljive gastro destinacije bazirane na izuzetnoj raznolikosti regionalnih gastronomskih identiteta. Prema istraživanjima Food Travel Monitor-a čak 93 posto turista sudjelovalo je u nekom ‘posebnom iskustvu vezanom uz hranu i piće’ tijekom turističkog putovanja što ukazuje da je gastronomija danas sadržaj za koji su gotovo svi turisti zainteresirani. Upravo zato ćemo posebnu pozornost u sljedećem strateškom razdoblju posvetiti eno-gastronomiji, povezivanju proizvođača i ugostitelja te jačem brandiranju i dodatnom pozicioniranju Hrvatske kao nove gastro ikone Europe“, izjavio je ministar turizma Gari Cappelli.
Radnici i mehanizacija kompanije „Akropolis“ iz Nikšića počeli su danas pripremne radove na izgradnji kružnog toka na raskrsnici Jadranske magistrale sa ulicama Blaža Jovanovića i Beogradskom u tivatskom naselju Seljanovo.
Riječ je o trećem od tri kružna toka koje Opština Tivat gradi na trasi budućeg bulevara kroz grad, a koji će se u u dužini od 4,4 kilometra pružati od aerodroma na jugu do Bokeške ulice na Seljanovu na sjeveru.
„Vrijednost ugovorenih radova sa “Akropolisom” za izgradnju kružnog toka na Seljanovu je 294.000 eura. Rok za završetak radova je 65 dana od dana uvođenja izvodača u posao. Usluge stručnog nadzora nad izvođenjem radova vrsiće firma „Sun invest“ doo iz Budve“-saopšteno je iz Direkcije za investicije Opštine Tivat.
Iz lokalne uprave ranije su najavili da će zbog izvođenja ovih radova od juče za saobraćaj svih vozila biti zatvorena ulica Blaža Jovanovića na potezu od upravne zgrade kompanije “Adriatic Marinas” do Jadranske magistrale i da će obustava saobraćaja u toj ulici trajati do 10.maja.
Ipak, samo što su se juče radnici “Akoropolisa” pojavili na terenu i krenuli da obilježavaju trasu saobraćajnica koje se “ulivaju” u novi kružni tok, protest je započela porodica Medved čija je kuća i zemlja u neposrednoj blizini nove raskrnice.
Oni tvrde da im Opština nije isplatila zemlju koju im namjerava oduzeti radi izgradnje kružnog toka, kao i da su već oštećeni je im lokalna uprava Tivta navodno duguje novac još od 1988.godine za dio imovine na Seljanovu koji ima je tada uziman za izgradnju trotoara. Istakli su da gradonačelnik Siniša Kusovac (DPS) kod koga su išli prije dva dana, uopšte mije pokazao razumijevanje za njihove probleme i zahtjeve, te da insistiraju da prije nego što radnici počnu da kopaju, na lice mjesta na Seljanovu izađu geometri i utvrde koliko se još privatne zemlje familije Medved nalazi u trasi koja treba biti zahvaćena radovima. Medvedi su naglasili da će se svim sredstvima boriti da zaštite svoju privatnu imovinu, a zbog protesta koji su danas iskazali na gradilištu intervenisala je i tivatska policija.
Gradonačelnik Kusovac i njegovi saradnici inače, ranije su tvrdili da je za gradnju kružnog toka na Seljanovu sve već poodavno spremno, uključujući tu i ekspropijaciju privatne imovine u zahvatu buduće raskrsnice.
Skoro pet sati trajalo je saslušanje bivšeg gradonačenika Kotora Vladimira Jokića (Demokrate) u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u Podgorici, a u vezi prijave koju je protiv Jokića i Opštine Kotor prošle godine podnijela komapnija A-Y Montenegro zbog neizdavanja građevinskih dozvola za gradnju kompkeksa „turističkih vila“ u Kostanjici.
„Policajcima koji rade sa specijalnim državnim tužiocem Milivojem Katnićem sam detaljno govorio o izradi i usvajanju spornog DUP-s Kostanjica iz 2009. i njegovim izmjenama i dopunama iz 2013. te sa postupanjem stim u vezi, bivšeg minuistra uređenja prostora Branimira Gvozdenovića (DPS) i odgovornih lica u tadašnjoj lokalnoij vlasti Kotora, kako bi sa njima povezana lica, preko ovih planova, ostvarila enormnu finansijku dobit.“- kazao nam je Jokić nakon saslušanja. On je ne iznoseći više detalja, podvukao da kao gradonačelnik, nije želio da A-Y Montenegru potpiše građevinske dozvole za enormnu gradnju u Kostanjici jer bi zbog toga Kotor sigurno bio izbačen sa liste UNESCO zaštićene svjetske priroden i kultune baštine.
„Objasnio sam istražiteljima zbog čega su nam interesi grada, države i opšti javni interes, bili iznad interesa za zaradom jedne off shore firme“- kazao je Jokić.
Kompanija A-Y Montenegro čiji je pravni zastupnik advokat Nikola Martinović, 2018. je podnijela krivičnu prijavu protiv tadašnjeg kotorskog gradonačenika Jokića jer je on odbio da potpiše izdavanje građevinskih dozvola toj firmi za mamutsku gradnju rezidencijalnih objekata na do tada neizgrađenom području naselja Kostanjica.
Izmijenjenim i dopunjenim DUP-om Kostanjica na do tada netaknutom području od Turskog rta prema Kostanjici, ucrtano na destine novih objekata „turističke namjene“. Taj DUP donešen je u vrijeme kada je na čelu Kotora bila lokalna DPS-SDP vlast, za mandata gradonačelnice Marije Ćatović (DPS), a saglasnost na njega je dalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma koje je tada vodio Branimir Gvozdenović (DPS). MORT je to međutim, učinio ne ispunjavajući tada važećim zakonom traženu proceduru davanja ocjene usaglašenosti predloga novog DUP-a sa planovima višeg reda. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture dao je 2009. negativno mišljenje na predlog izmjena i dopuna DUP-a Kostanjica ali je mišljenje međutim, iskazano nakon što je protekao rok od 15 dana koliko institucije kojima je predlog planskog dokumenta upućen na davanje saglasnosti, imaju da se o njemu izjasne. Stoga je Opština Kotor kojom je u to doba rukovodila Ćatović, usvojila DUP Kostanjica, zvanično konstatujući da se Zavod nije o njemu izjasnio u datom roku, a što se smatra davanjem prećutne saglasnosti.Od tada je po tom planskom dokumentu sagrađeno nekoliko desetina hiljada kvadrata stambenih objekata stambenih kapaciteta u Kostanjici čime je već uništena vizura na ostrva Gospe od Škrpjela i Svetog Đorđa iz Perasta, a što je sve suprotvo Menaždment planu za UNESCO područje koji je 2011. donijela Vlada. Iz UNESCO-a su upozorili da bi dalja gradnja na ovom području sigurno ugrozila opstanak Kotora na listi zaštićenih područja svjetske prirodne i kulturne baštine.
Boka kotorska – Sveti Juraj – foto Boka News
Pozivajući se na ovaj DUP, A-Y Montenegro je u septembru, odnosno novembru 2016. Opštini Kotor podnijela ukupno osam zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola na parcelama u vlasništvu te firme u Kostanjici, a kojima je tražila da im se omogući gradnja čak čak tridesetak novih rezidencijalno-turističkih i pomoćnih objekata, ukupne površine skoro 9.600 kvadrata. Iz tadašnje lokalne vlasti predvođene Demokratama nisu odgovorili na njihov zahtjev, a Jokić je javno saooptio d amu ne pada na pamet da potpiše te građevinske dozvole kojima bi omogućila dalju devastacija prostora Kostanjice i sigurno izbacio Kotor sa liszte UNESCO-a. Zbog te mogućnosti inače, Vlada je već tada bila uvela i moratorijum na daju gradnju do donošenja novog Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Kotora.
„Smatram da je cjelokupni proces oko pokretanja, izrade, usvajanja i dopuna DUP-ova Kostanjica u toku 2009. i donošenje odluke o njegovoj izmjeni i dopuni 2013. Kojom se primjena DUPa produšava nakon njegiovog isteka od pet giodinam sve do donošenja novog DUP-a, urađeno iz razloga kako bi se za više NN lica povezanih sa tadašnjim resornim ministrom Branmimirom Gvozdenovićem i rukovodstvom Opštine Kotor, stvorila mogućnost za ostvarivanje finansijke dobiti, na način što bi valorizovali do tada kupljeno neurbanizovano zemljište na području Kostanjice, znajući da će isto biti urbanizovano na način kako odgovara njihovim poslovnim i finansijskim interesima, a što se mođe utvrditi u hronologiju upisa vlasništva nepokretnosti na tom podrulju“- saopštio je Jokić, kako nezvanično saznjajemo, u saslušanju pred policijskim inspektorom Vojislavom Nedovićem.
On je kao neosnovane odbacio navode iz krivične prijave A-Y Montenegra detajno iznoseći hronologiju sve komunikacije na relaciji Opština Kotor- Vlada- UNESCO od 2011. do danas a iz koje se vidi da je UNESCO u više navrata jasno naglasio da se ne smije dozvoliti nikakva dalja gradnja na osjetljivom području Kostanjice. Podsjetio je i na odredbe Ustava Crne Gore koje propisuju da ukoliko Ustavni sud u međuvremenu proglasi neustavnim neki propis, njegove odredbe se ne mogu primjenjivati na postupke započete po tom propisu a koje do dana donošenja odluke o njegovij neustavnosti, nisu pravosnažno riješene. Takav je i trenutno slučaj sa zahtje ima A-Y Montenegra za dobijanje građevinskih dozvola iz 2016. jer se Ustavni sud još nije izjasnio o zahtjevu Jokića iz decembra 2018. da se preispita ustavnost DUP-a Kostanjica, a dozvole po spornom DUP-u još nisu izdate.
Dobrotvorna organizacija koja djeluje pod nazivom ‘Utočište za kitove’, predložila je da zaliv na istočnoj obali Kanade postane mjesto na kojemu će se nastaniti dvije vrste kitova – orke i beluge, nakon života provedenog u zatočeništvu.
Članovi organizacije su, među stotinjak potencijalnih lokacija na obalama kanadske Britanske Kolumbije i Nove Škotske te američke države Washington, odabrali upravo ovaj u području Nove Škotske, piše BBC.
Surađivat će s mjesnim vlastima da bi ondje doveli osam kitova koji će trajno boraviti u tom području. Kažu kako se nadaju da će prve kitove dočekati do kraja 2021. godine.
Riječ je o Port Hilfordu, maloj priobalnoj zajednici, od Halifaxa udaljenoj oko 200 km, koja “nudi prostran zaljev s izlaskom na ocean, no istodobno zaštićen od oluja”.
Organizacija je tražila zaštićeno područje od oko 100 hektara vodene površine, što je oko petina veličine Monaca, s dubinom koja doseže do 15 metara.
Lokacija je morala zadovoljiti posebne uvjete – točno određenu temperaturu i morski salinitet, morala je biti zaštićena od ekstremnih vremenskih uvjeta, posjedovati prostor za objekte potrebne za brigu o životinjama, kao i mjesto za održavanje odgojnih aktivnosti”.
Dr. Lori Marino, predsjednica neprofitne organizacije, rekla je da je u izboru mjesta nakon dvogodišnje potrage prevagnuli interes i angažman što su ih izložile lokalne zajednice.
Dodaje kako se nada da će se šest do osam beluga i vjerojatno nekoliko orki trajno nastaniti u zaljevu jer kitovi koji su došli na život i koji su ranije živjeli u zatočeništvu ne mogu biti pušteni u divljinu.
Vjeruje se da orke i beluge pate u zatočeništvu, zbog čega organizacije koje vode računa o njihovoj zaštiti žele ovu praksu okončati.
Kanada je, primjerice prošlog juna usvojila zakon nazvan “Free Willy”, kojim se zabranjuje držanje dupina i kitova u zatočeništvu, osim u slučajevima spašavanja, rehabilitacije, znanstvenog istraživanja ili ako je posrijedi dobrobit životinje.
Dvije beluge koje su njihovi vlasnici tijekom 2019. povukli iz predstava u jednome kineskom akvariju, nedavno su upućene u posebno utočište na Islandu, gdje će nastaviti živjeti, a u dogledno bi im se vrijeme moglo pridružiti još kitova beluga.
Organizacija ‘Utočište za kitove’ uskoro kani surađivati i s ostalim lokalnim zajednicama da bi se vizija utočišta za kitove privela kraju i da bi se započeo regulatorni proces.
I državni akvarij u Baltimoreu traži lokaciju koja bi poslužila kao utočište za njihovu koloniju velikih pliskavica (dupina).
Migranti se iskrcavaju na grčko ostrvo Lezbos nakon što su prešli Egejsko more iz Turske, 28. februar foto M.V -AP
Nekoliko stotina migranata idu pješke preko sjeverozapada Turske prema granicama sa Grčkom i Bugarskom, javili su turski mediji, nakon što je visoki zvaničnik rekao da Ankara više neće zaustavljati izbjeglice na putu prema Evropi, prenosi Reuters.
Turska je objavila da su 33 njena vojnika 27. februara ubijena u vazdušnom udaru sirijskih državnih snaga u sirijskom regionu Idlib.
Zvaničnici su potom obavili da su turska policija, obalska straža i graničari dobili naređenje da se povuku kada naiđu izbjeglice iz Idliba preko kopna ili mora.
Agencija Demiroren javila je da se grupa od oko 300 migranata, uključujući ženu i djecu, kreće prema granicama dvije članice EU.
Među njima su državljani Sirije, Irana, Iraka, Pakistana i Maroka.
U izvještaju se dodaje da su se migranti okupili u zapadnoj turskoj provinciji Džanakale i da žele da pređu čamcima na grčko ostrvo Lezbos.
Reuters nije mogao da potvrdi iz nezavisnih izvora ko su ti ljudi i kuda su krenuli. Nema potvrde ni za videosnimaka migranata koje su emitovale turske stanice.
Opština Kotor potpisala je ugovor sa Upravom javnih radova Crne Gore koja je iz dijela kapitalnog budžeta države Crne Gore opredijela sredstva u visini od 500 hiljada eura, a dio tih sredstava će biti uložen na dionicu puta koji vodi od Lastve Grbaljske do Stare Fortice i dalje prema Šišićima i Nalježićima u iznosu od 350 hiljada eura.
Kroz plan rada, Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora i uređenja prostora za ovu dionicu opredijeljeno je još 150 hiljada eura, ne uzimajući u obzir dio radova koji se odnosi na potporne zidove neophodnih za tu saobraćajnicu, radi bolje protočnosti saobraćaja.
Ovaj putni pravac trebao bi biti alternativa budućoj gradnji bulevara prema Budvi čija će realizacija krenuti vrlo brzo, saopštio je na press konferenciji predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović.
