Direktor Morskog dobra Predrag Jelušić saopštio je, za TVCG, da ove godine od zakupaca plaža očekuju korektne cijene, jer je zbog čitave situacije sa koronavirusom, kako je kazao, ovo godina solidarnosti. Kaže da će Morsko dobro pratiti situaciju na terenu, ali da se nada da će svi imati osjećaj dobre mjere.
– Plaže su otvorene od petka. Mi smo napravili jedan set mjera, zakupci će dobiti jasne smjernice od Instituta za javno zdravlje, poštovaće se fizička distanca, veća higijena, mjeriće se kvalitet vode ove godine malo intenzivnije, transparentnije će biti analize za građane i goste – naveo je on.
Dogovori su i da spasioci obnove svoje licence, te kaže da nema smetnji da ljeto u Crnoj Gori zaista i počne.
Goste očekuju i početkom juna, tako da vjeruju da je Crna Gora spremna za ljeto 2020.
Tržište je slobodno za cjenovnu politiku, no Jelušić dodaje da cijene ne bi trebalo da ove godine budu veće.
– Vjerujem da je svim našim zakupcima kao i svima godina izgubljenih očekivanja. Očekujemo korektne cijene od zakupaca, zbog koronavirusa ovo je godina solidarnosti. Bićemo u prilici da to pratimo, nadamo se da će svi imati osjećaj dobre mjere. Ostaje i mjera da nakon 17 sati ležaljke budu besplatne- naveo je Jelušić, ističući da se ugovori sa Morskim dobrom moraju poštovati i da nema mjesta za improvizacije.
NVO “Naša akcija” započela je danas realizaciju projekta „Eko Agro klaster – Boka Bay“ zamišljen kao pokretačka snaga stvaranja mreže preduzeća, organizacija, građana na području Kotora, Tivta i Herceg Novog koji prate zajedničku viziju razvoja, promocije i podržavaju rast agroturizam i ekoturizam.
U saradnji se nadamo da ćemo proširiti ovu mrežu i stvoriti priliku gde ruralni turizam i ruralne zajednice mogu uspeti, sa mogućnostima ekološkog obrazovanja i proizvodnjom hrane zasnovanim na principima organske proizvodnje i permakulture.
Mediteranska prehrana
Želimo da dignemo svijest na ove vrste turističkih mogućnosti, podstaknemo širenje koncepta u zalivu i promovišemo zelene poslove i zdrav život u okolini, naravno sve uz zaštitu prirodne baštine našeg zaliva. Više informacija na FB stranici “Eco Agro cluster – Boka Bay” ili kontaktirajte našu organizaciju na mail nasaakcija@gmail.com
Opština Tivat imaće više nego prepolovljene prihode od lokalnih komunalnih taksi nakon što su odbornici na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta u srijedu, donijeli novu Odluku o lokalnim komunalnim taksama, usklađenu sa odredbama novog zakona.
Iako je riječ o prihodu koji u potpunosti pripada lokalnim samoupravama, država i poslanici aktuelne DPS-SD-manjinske stranke parlamentarne većine u Skupštini Crne Gore usvojili su novi Zakon o lokalnim komunalnim taksama koji drastično redukuje osnove po kojima opštine mogu uvesti i naplaćivati komunalne takse, kao i značajno smanjuje iznose pojedinih preostalih taksi. Opštine su bile u obavezi da svoje odluke o lokalnim komunalnim taksama usklade sa novim zakonom najkasnije do 31.jula prošle godine, ali je to Tivat uradio tek sada.
Prema analizi koju je pripremio Sekretarijat za finansije i lokalne javne prihode Opštine Tivat, komunalne takse su do sada činile oko 2% ukupnih godišnjih budžetskih prihoda te opštine, a naplaćivane su u obimu od 90 do čak 112% godišnjeg plana. Godišnji prihodi gradske kase od njih kretali su se u iznosima od 318.000 do preko 395 hiljada eura, međutim, nakon usvajanja nove Odluke n SO Tivat, to će se drastično izmijeniti, pa će očekivano smanjenje prihoda od ovih taksi iznositi čak oko 250.000 eura godišnje, odnosno gubiće se oko 1,19% ukupnog budžeta grada.
Godišnje je Opština Tivat do sada donosila i izdavala oko 2.000 riješenja o obračunu i naplati lokalnih komunalnih taksi, ali ubuduće uslijed izmjene prospisa, čak oko 1.200 tih riješenja više neće biti obračunavano i izdavano. Za period od narednih pet godina, Opština Tivat će zahvaljujući novim riješenjima iz Zakona o lokalnim komunalnim taksama, u budžetu izgubiti prihod od ukupno čak 1.268.658 eura, što pokazuje da država u svojoj strategiji olakšavanja fiskalnog opterećenja za privredu i građane, ne ide na račun sopstvene, već to radi isključivo na štetu lokalnih uprava koje imaju ionako ograničene izvore za sopstveno finansiranje.
Odbornici Skupštine Opštine Tivat na sjednici održanoj u srijedu 20. maja usvojili su Elaborat o opravdanosti reorganizacije JU Centar za kulturu i osnivanju JU Gradska bibilioteka i JU Tivatsko pozorište.
Kako je objasnila sekretarka za kulturu i društvene djelatnosti Dubravka Nikčević, Tivat kao posebne ustanove dobija gradsku biblioteku i gradsko pozorište, koje se dugo čekalo.
Slijedi proces donošenja osnivačkih akata u ove dvije ustanove.
Tivat ima zavidnu pozorišnu produkciju, a sad se ide korak dalje ka formiranju samostalne ustanove Gradsko pozorište, koje podrazumijeva kontinuitet u produkciji i njen kvalitet, do sada potvrđivan i brojnim nagradama.
Iz tog razloga radna grupa koju je formirala Opština i koju čine predstavnici Sekretarijata z kulturu i društvene djelatnosti, Ministarstva kulture i CZK je uradila Elaborat o reorganizaciji Centra za kulturu i osnivanju Gradskog pozorišta i Gradske biblioteke.
CZK Tivat
“Razlozi za osnivanje JU Tivatsko pozorište sadržani su u činjenici da je pozorišna djelatnost, kao dio aktivnosti Centra, u prethodnom periodu postala najprepoznatljiviji kulturni proizvod i svojevrstan brend opštine. Tome je posebno doprinosilo postojanje adekvatnih prostorno-tehničkih, kadrovskih i finansijskih kapaciteta i resursa, kontinuirana produkcija, brojnost i atraktivnost programa, konstantna posjeta postojeće i rad na privlačenju nove publike, razvoj regionalne i medjunarodne saradnje. Ne manje važan je i uticaj pozorišne umjetnosti i produkcije na unapređenje kulturnog turizma, čemu posebno u posljednjih petnaest godina doprinosi realizacija Festivala mediteranskog teatra Purgatorije”, navodi se u Elaboratu.
Uspostavljanje JU Gradska biblioteka Tivat predstavlja zakonsku obavezu prema kojoj je svaka lokalna samouprava dužna da osnuje narodnu biblioteku kao samostalnu javnu ustanovu kulture.
Iznenađenje, ali neprijatno, u sred Tivta…. Na kupalište kod hotela “Palma” postavljene su barikade koje nemaju nikakve veze sa bezbjedonosnim situacijama i korona virusom. Naprotiv… Za nas iz “Bokeškog Foruma” ovo je nagovještaj onoga što nas čeka i ove ljetnje sezone. Besomučno otimanje plaža i kupališta građanima Tivta od strane “modernih” investitora. Još jedan pokazatelj istinitosti one narodne krilatice po kojoj: “sila Boga ne moli”. I nikakva reakcija lokalne uprave i nadležnih organa.
Arsenal je nekada dijelio tivatsku rivijeru decenijama, a sa otvaranjem Porto Montenegra otvorila se i obala, tako da su Tivćani i njihovi gosti prošetali obalom od Donje Lastve do Belana…. Ali ne lezi vraže, uvijek se nađe neki pametnjaković… Obala je opet ograđena. Ispred hotela “Palma” nikao je zid od žardinjera i žive ograde…. Poštovani sugrađani: Da li bi trebalo tako? Mi u “bokeškom Forumu” smatramo da ne i mislimo da je to krajnje bezobrazno… Obala je ako se ne varamo javno dobro. Na žalost dok je ove vlasti amo na papiru.
Žardinjere- foto Bokeški forum
Povodom ovog nemilog događaja “Bokeški forum” obratit će se nadležnim institucijama još danas i zahtijevati njihovu hitnu reakciju.
U Grčku neće moći turisti iz zemalja s više slučajeva korona virusa – saopštio je u Atini pomočnik ministra unutrašnjih poslova Nikos Hardaljas. Povodom grčkog plana za pokretanje turizma, objavljenog u sredu, Hardaljas je istakao četiri tačke: od 25. maja biće dozvoljeno jedrenje, 1. juna će biti otvoreni kampovi, kao i hoteli koji rade svih 12 meseci, 15. juna otvoriće se ostali objekti za smeštaj i Međunarodni aerodrom Atine, a 1. jula će biti otvoreni svi ostali aerodromi Grčke.
Pomoćnik ministra je ukazao da u Grčku neće moći da uđu “putnici iz zemalja s velikim epidemiološkim opterećenjem korona virusom” i da će lista tih zemalja biti uskoro objavljena, preno je sajt vesti in.gr.
Na pitanja novinara o tome, Nikos Hardaljas je naglasio: “Nikada nismo rekli da ćemo se 1. jula otvoriti za sve”.
“Omogući ćemo turističke posete Grčkoj, ali primarni cilj je očuvanja javnog zdravlja”, rekao je Hardaljas, dodavši da ako to bude potrebno, zdravstvenu zaštitu mogu pružiti i snage bezbednosti i vojska.
“Učinićemo sve što je potrebno da na ostrvima i na bilo kojem ulazu u Grčku ne bude problema”, uveravao je on.
Pošto za putnike aviona primena postojeće procedure: test i karantin, ističe danas, u četvrtak, svi putnici će ubuduće biti “u potpunosti i temeljno provereni upitnicima selektivnim i uzimanjem uzoraka radi testiranja”, rekao je Hardaljas.
Naglasio je da Civilna zaštita i dalje u potpunosti kontroliše putnike s dolaznih letova i da sumnjivih slučajeva “skoro da nema”.
Naveo je da je od 13. maja među ukupno 2.236 putnika 21 aviona iz inostranstva, bio pozitivan test samo jednog putnika. Dodao je da su poslednjih nekoliko dana iz Nemačke u Grčku stigla tri aviona sa 548 putnika, od kojih su u tranzitu bili mnogi iz teže pogođenih zemalja, ali svi njihovi testovi bili su negativni.
Za grčka ostrva Generalni sekretarijat za civilnu zaštitu ima plan u slučaju pojave COVID-19 među turistima.
Te dodatne mere uključuju obaveznu saradnju vlasnika objekta za smeštaj sa lekarom, i postojanje “koordinatora za koronu” u svakom objektu za smeštaj.
U svakoj oblasti Grčke i na svakom ostrvu postojaće karantini, podvukao je Hardaljas.
Predviđa se i transfer turista ako obole, sa ostrva na kopno, na osnovu postojećeg plana za stanovnike ostrva. Cilj je da za manje od dva sata oboleli bude sa ostrva prevezen u neku veću zdravstvenu ustanovu u kontinentalnom delu Grčke, a te ustanove se za to već pripremaju, prenosi Beta.
Za male ostrva predviđeno je jačanje postojećih zdravstvenih objekata, uz dodatne krevete za obolelele i više opreme za testiranje na korona virus.
Brzom intervencijom spasilačkog tima Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL), sinoć je kod Svetog Stefana prihvaćena i evakuisana tročlana posada motornog čamca.
Akcija je izvedena u veoma nepovoljnim vremenskim uslovima, sa udarima sjevernog vjetra i do 35 čvorova, i valovima visine do tri metra.
“U 22:41 dežurni operateri na Pomorsko operaivnom centru UPSUL primili su informaciju od kolega iz Sektora granične policije Budva da je potrebna hitna asistencija čamcu tipa ”Guc” dužine osam metara, u kojem su bili jedna odrasla muška osoba sa dvoje maloljetnje djece uzrasta od šest i sedam godina. Čamac je bio vezan na bove sa tegovima, koje su uslijed veoma jakog sjevernog vjetra popuštale, te je prijetila opasnost da se nasuče o zidine starog grada ostrva Sveti Stefan”, saopštili su portalu Feral.bar iz UPSUL.
Prema istim navodima, na lice mjesta je iz Luke Bar odmah upućen spasilački čamac SAR-1, sa posadom Koković, Zaganjor i jednim pomorskim graničnim policajcem. Po veoma nepovoljnim vremenskim prilikama, sa udarima sjevernog vjetra i do 35 čvorova, a talasima visine do tri metra, spasioci su uspjeli da do čamca stignu za 40 minuta.
“Uz preventivnu asistenciju, uspjeli su da doprate bezbjedno čamac do marine Dukley Budva, gdje ga je preuzela dežurna služba, i time je ova akcija uspješno završena. Cijelo vrijeme akcije traganja i spašavanja, dežurni operateri Perunović i Čejović su preko radarskog sistema VTS službe navodili čamac SAR-1 i komunicirali sa posadom čamca u nevolji, kojima su davali savjete i podršku. Nakon obavljene akcije, SAR-1 se poslije ponoći uputio ka luci Bar, gdje ga je na povratku opet sačekalo jako nevrijeme”, dodali su iz UPSUL.
Ovo je prva ozbiljnija akcija koju je ove godine sprovela Služba traganja i spašavanja koja radi u sklopu Sektora sigurnosti plovidbe UPSUL.
Iz Uprave ističu da je akcijom dokazana dobra pripremljenost posade i kvalitetno urađen servis plovila “i oni spremno dočekuju predstojeću nautičku i turističku sezonu, sa nadom da bude što manje ovakvih situacija”.
Policija u Kotoru je, nakon potjere, uhapsila I.T. (34) iz Pljevalja i Podgoričanina G.V. (41) kod kojih je pronađeno oružje, municija, kriptovani telefoni i novac.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, osumnjičeni na motociklu marke “Honde”, nakon što se nijesu zaustavili na znak saobraćajne policije, su pobjegli nakon čega je policija organizovala potjeru i ubrzo ih uhapsila.
Kod njih je pronađen pištolj marke “Glock”, kalibra 9 mm sa pet metaka u okviru, te jednim metkom u cijevi.
Takođe, policija je kod I.T. pronašla dva kriptovana telefona, veću svotu novca, kao i druge predmete.
Kod G.V. policija je pronašla pištolj marke “Valter” kalibra 9mm sa 13 metaka u okviru. Takođe, ovom prilikom kod G.V. su pronađena dva kriptovana telefona, veća svota novca i drugi predmeti.
“Prilikom kontrole motocikla bez registarske oznake utvrđeno je da je sa istog uklonjen identifikacioni broj šasije, koji je takođe u cijelosti premazan masnom supstancom nalik na ulje. Sumnja se da je motocikl bio pripremljen za izvršenje krivičnog djela”, navode iz policije.
Utvrđeno je da je G.V. u Crnu Goru ušao ilegalno te da je za njim raspisana Interpolova potjernica po odluci Osnovnog suda u Danilovgradu zbog napada na službeno lice, te i teške povrede, zbog kojih se potraživao za izdržavanje zatvorske kazne od pet godina.
Osumnjičeni su uz krivičnu prijavu privedeni nadležnom državnom tužiocu koji im je odredio zadržavanje do 72 sata.
Osvald Špengler- danas slobodno možemo reći prorok, a ne (samo) filozof- svoje centralno djelo, “Propast Zapada”, objavio je od 1918.-1922. godine. Naslov djela Špengler utvrdio je još 1912. godine, a u predgovoru njegovom prvom izdanju on piše da taj naslov “karakteriše u najstrožem značenju riječi, a s obzirom na propast antike, svjetsko-istorijsku fazu od nekoliko stoljeća, fazu u čijem smo početku danas”, – piše u autorskom članku prof. Miomir Abović.
Ni najmanje ne vjerujem da smo danas tek na početku te faze i ne bih se u tome složio sa Špenglerom. Naprotiv, držim da smo već u poodmakloj fazi ontološkog rastakanja civilizacije Zapada. To što Špengler takav tempo progresije dekadencije u dobu u kojem je živio nije mogao predvidjeti, nije čudo; i nama da je neko- još prije nekih tridesetak godinâ- kazao da ćemo živjeti u vremenu koje determinišu ovakve socijalno-vrednosno-antropološke koordinate, zasigurno mu ne bismo povjerovali.
O čemu je, pak, to Špengler pisao (ili gotovo propovijedao) u „Propasti Zapada“?
U najkraćim crtama: on se, prije svega, suprotstavio ustaljenoj periodizaciji istorije na stari, srednji i novi vijek, tj. shvatanju o linearnom razvoju istorije, a onda i zanemarivanju nezapadnih kulturâ. Po Špengleru, istorija čovječanstva nije pravolinijski, progresivan proces, nego je ciklički niz pojedinih međusobno izolovanih kulturâ, koje je Špengler shvatao kao „organizme“. Svaka kultura ima određene vlastite zakonitosti koje Špengler naziva „duša kulture“. Razlikovao je tri osnovna oblika kulture: antičku ili apolonsku, arapsku ili magijsku i zapadnoevropsku ili faustovsku. Ono što je u „Propasti Zapada“ za intenciju ovog članka najbitnije, jeste tvrdnja Špenglera da sve kulture u njihovoj unutarnjoj dinamici prolaze kroz četiri faze: rađanje i doba mladosti (što odgovara „proljeću kulture“), rano doba ili doba cvjetanja (tzv. „ljeto kulture“) , kasno doba ili doba zrelosti („jesen“ kulture) i staro doba ili propast („zima“ kulture). Po Špengleru, svaka kultura sudbinski je uređena da u razdoblju dugom oko hiljadu godinâ dođe do svog kraja. Važna distinkcija koju Špengler uvodi u „Propasti Zapada“ je distinkcija između kulture, sa jedne strane, i civilizacije, sa druge. Civilizacija je, prema Špengleru, zadnja faza svake kulture; ista zapravo predstavlja „zimu“ kulture. Sa druge strane, kultura je u većoj mjeri duhovno jedinstvo nego mehanički sklop i izražava se kroz duhovne kreacije kao što su filozofija, nauka, religija, umjetnost, politika itd., koje su, pak, karakteristične za svaku posebnu kulturu. Stagnacija, opadanje i propast kulture nastupaju nakon prevlasti racionalizma i tehnike, demokratizacije, kosmopolitizma i globalizma, pacifizma, isticanja ljudskih pravâ itd. Zapadnoevropska faustovska kultura poslije vremena mladosti (900.-1300. godine), procvata (1300.-1600. godine) i zrelosti (1600.-1800. godine) došla je do faze civilizacije, koja je obilježena angloameričkim materijalizmom fundiranim na novcu, tehnici i na materijalnom bogatstvu. Dakle, po Osvaldu Špengleru, mi živimo u vremenu zatvaranja kruga (zapadno)evropske kulture; svjedoci smo zenita kulture kojoj, makar formalno, pripadamo. Ili, kako to kaže Špengler na jednoj od stranicâ „Propasti Zapada“: tlo Zapada je metafizički iscrpljeno.
Boka Kotorska foto Boka News
Od objavljivanja do danas „Propast Zapada“ doživjela je mnogo kritikâ, više ili manje utemeljenih. U pogledu shvatanja da je, kako je on to formulisao, (zapadno) evropska kultura ušla u fazu civilizacije- utemeljene na profitu, razvoju tehnologije i zgrtanju materijalnog bogatstva- Špengler je, međutim, nesumnjivo bio u pravu. Njegova vizija involucije faustovske kulture Zapada nešto je što se već uveliko objektiviralo. Dovoljno je biti prosječno inteligentan- konačno, dovoljno je imati zdravo čulo vida i registrovati ono što se u svijetu svakodnevno dešava- da to shvatimo, a sljedstveno tome da budemo svjesni činjenice da je perspektiva t(akv)e civilizacije duboko sumorna. Sem što tu antropološko-duhovnu dekadenciju čovjeka Zapada i silaznu putanju (zapadno)evropske kulture- njenu transformaciju u u civilizaciju- gledamo iz dana u dan, bilo bi veoma efektno i značajno tu regresiju oprimjeriti i jednom suptilnom analogijom. Vratimo se, u svrhu toga, u malo dalju prošlost Zapadne Evrope: u onaj period koji Špengler naziva vremenom mladosti i procvata zapadnoevropske kulture. 1163. godine u Parizu započinje gradnja katedrale Notre-Dame. Ta gradnja završiće se polovinom XIV stoljeća. Dakle, gotovo puna dva stoljeća trajalo je stvaranje tog remek djela gotske arhitekture. Pet ili šest generacijâ srednjovjekovnih evropskih ljudi (jer tada je prosječni životni vijek čovjeka oko četrdeset, četrdeset pet godinâ) primitivnim srednjovjekovnim alatom gradili su crkvu za koju su- sem posljednje generacije graditeljâ- znali da neće poživjeti dovoljno dugo da vide njenu konačnu formu. Ali i pored toga- kao i pored toga što od te gradnje nisu imali nikakve, ili su imali veoma male materijalne koristi- ti ljudi dolazili su da grade Notre-Dame. Zašto? Razlog može biti i ovo, i ono. Ali ja duboko vjerujem- i intuitivno nazirem- da su ti srednjovjekovni ljudi- kojih su graditeljska infrastruktura i ukupne životne mogućnosti smiješne u usporedbi s našima- nepokolebljivo gradili tu veličanstvenu katedralu zato što su znali, ako ne svjesno, onda nesvjesno sigurno, da sudjeluju u nečemu što će potpuno ispuniti i značajem transcendirati njihov, inače u svakom pogledu bijedni, kratki i žalosni život. Ugraditi sebe i svoju egzistenciju u stvaranje materijalne forme Ljepote, u emanaciju Božijeg Bića i Božije kreativnosti, bio je impuls koji ih je vodio i za koji su znali da daje smisao njihovom zemaljskom bitisanju. Današnji (zapadno)evropski čovjek nije više spreman za ovako nešto. On ne traži smisao u Ljepoti koja će ga nadživjeti; nema više to strpljenje i punoću bitka. Savremeni (zapadno)evropski čovjek hoće sve sad i odmah, a to što hoće uglavnom je efemerno i bezvrijedno. Primjerâ sličnih ovome- primjerâ koji zrcale kako je vremenom izblijedila svježina jedne civilizacije- moglo bi se navesti još mnogo.
Kad nacije i narodi kojih su kultura i organizovanost društva na visokoj razini- pa sljedstveno tome te nacije i narodi čine jezgro određene kulturne galaksije- regrediraju na nivo grubog materijalizma i sveopšte površnosti, onda narodi i nacije koji su na periferiji tog kulturnog kruga regrediraju makar jedan nivo niže od onih prvopomenutih: ti narodi i nacije spuštaju se na razinu egzistencije koja se odvija u znaku groteske. Kako sam već i kazao u članku, većina pripadnikâ narodâ bivše SFRJ- ako su uopšte ikad i bili dio zapadnoevropskog kulturnog kruga- u lavovskom periodu njihove istorije bili su to tek formalno. To je, naravno, slučaj i sa narodom Crne Gore. I zato nipošto nije čudo- naprotiv- kad na zaštitnim maskama pojedinih poslanikâ u Skupštini Crne Gore vidimo trobojku odnosno aktuelnu crnogorsku državnu zastavu. A još manje je čudno kad „Crnogorska kulturna mreža“ za Dan državnosti Crnoj Gori pokloni guslarsku pjesmu „21. maj“ u kojoj četiri stiha glase:“Tragom naše viteške prošlosti, Država smo građanske svijesti, Zato ćemo postati što prije, I članica Evropske Unije“. I tematika i leksika koje se baš uklapaju u klasični model epske deseteračke narodne pjesme, nema što. O Vučićevim teatralnim egzibicijama u Srbiji suvišno je već i govoriti.
Na kraju: aktuelno stanje civilizacije u kojoj živimo ne treba shvatati u tragičnom ključu. Sve na svijetu odvajkada ima svoj početak, uspon, opadanje i kraj, pa i kulture. „Propast Zapada“, između ostalog, uči nas i tom- za nas pripadnike jedne civilizacije površnog i primitivnog hedonizma- (nažalost) zaboravljenom znanju: prolaznost je neumoljiva konstanta kojoj se uzaludno opirati. A nestajanje i smrt- bilo ljudske individue koja je prošla pun ciklus života bilo jedne kulture- nisu tragedija, nego prirodno zaokruženje jedne- manje ili više uspjele i kreativne- humane avanture pod kapom nebeskom.
Polarni kruzer “Scenic Eclipse” uplovio u riječku luku
Premijer Hrvatske Andrej Plenković u četvrtak je obišao luksuzni polarni kruzer Scenic Eclipse, koji je izgrađen u Uljaniku a usidren u riječkoj luci dok se ne smiri pandemija Covid-19, te poručio kako je riječ o brodu kakve želimo graditi u Hrvatskoj i kako je važno nastaviti s aktivnostima koje su omogućile revitalizaciju 3. maja.
Scenic Eclipse je prije godinu dana izgrađen u pulskom Uljaniku za australsku Scenic grupu, a od početka svibnja ove godine usidren je u riječkoj luci dok se ne smiri pandemija Covid-19 i ostvare uvjeti za nova kružna putovanja.
Izrazivši zadovoljstvo posjetom tom brodu izgrađenom u Uljaniku, premijer je poručio kako je ideja da se krene s daljnjim investicijama, ovaj puta u brodogradilištu 3. maju te da se takvi brodovi u budućnosti grade u riječkom brodogradilištu.
Mislim da smo prve korake već kvalitetno poduzeli i važno je nastaviti s aktivnostima koje su omogućile revitalizaciju 3. maja, rekao je.
U 3. maju započela je gradnja još jednog polarnog kruzera sličnih karakteristika, broda “Eclipse II” za istog australskog naručitelja, a planira se gradnja još četiri takva broda.
Namjere Scenic grupe su i dalje vrlo čvrste i tražimo rješenje kako da ti procesi na pravi način idu dalje, poručio je premijer, koji je rekao i kako su “u procesu” i jamstva za gradnju tih brodova.
Na pitanje o čemu će razgovarati sa sindikalistima iz Uljanika, koji su se također našli na brodu, Plenković je odgovorio da je poznato kako je sve s Uljanikom išlo.
Premijer Andrej Plenković posjetio polarni kruzer “Scenic Eclipse” – foto Hina
“Vlada je isplatila 4,5 milijarde kuna jamstava za Uljanik. Svakako ćemo tražiti rješenje kako da se održi dio poslovanja s obzirom na iskustva da su mnogi zaposlenici Uljanika pridonijeli izgradnji ovoga broda, premda je u teškim okolnostima završen i nevjerojatnim osobnim angažmanom naručitelja. Bilo je fascinantno vidjeti da je u tako teškim okolnostima ovakav brod izašao iz Uljanika i to je priznanje svima”, rekao je premijer, poručivši kako će se tražiti rješenja koja će omogućiti da brodogradnja u Hrvatskoj i dalje postoji.
Polarni kruzer Scenic Eclipse uplovio je početkom svibnja u riječku luku, u kojoj će do kraja godine, dok se ne smiri pandemija Covid-19, biti na mrtvom vezu.
Taj je brod porinut s navoza u pulskom Uljaniku u siječnju 2018., a isporučen je u srpnju 2019., unatoč teškoćama i stečaju Uljanika.
Može prevesti oko 220 putnika, a namijenjen je plovidbi svim morima, uključujući polarna i tropska područja. Posebno je pojačan za plovidbu u otežanim vremenskim uvjetima i po zaleđenim morima.
Dugačak je 168 metara, širine 21,5 metara, sagrađen je u skladu s najnovijim ekološkim zahtjevima i jedinstven je putnički brod tog tipa u svijetu, najveći u klasi polarnih putničkih brodova.
Na njemu u punoj operaciji radi 187 ljudi, od kojih je dvoje hrvatskih državljana – prva časnica za sigurnost Maja Sabolić i zamjenik zapovjednika Radimir Novosel.
