Saradnjom Opštine Herceg Novi i Agencije za izgradnju i razvoj grada sa mještanima, Mjesnom zajednicom Kruševice, privrednikom Jagošem Murišićem i preduzećem “Implemenia”, u prethodnom periodu nasuti su i betonirani putevi Vrbanj-Vučji do i Vrbanj-Poduge.
Direktor Agencije Boro Lučić istakao je veliku zahvalnost i preduzetniku Mirku Bokiću, koji je kvalitetno uradio put prema Vučjem dolu, a sada će nastaviti sa drugom fazom proširenja puta Kruševice-Vrbanj, ukupne dužine oko 6 kilometara.
Proširenjem puta na „kritičnim“ mjestima biće olakšano saobraćanje ne samo za mještane, već i za posjetioce Avanturističkog parka na Vrbanju, nakon čega će protok saobraćaja i preglednost bila poboljšana.
Podsjećamo, završeni su radovi na I fazi proširenja puta Kruševice-Vrbanj, a završena je i tenderska procedura za II fazu radova, čija je vrijednost oko 28 hiljada eura i koji će početi za 10ak dana.
Novi slučajevi koronavirusa u Turskoj skočili su u utorak na svoju najvišu razinu od sredine juna, s 1502 nova slučaja, pokazali su podaci ministarstva zdravstva, zbog čega je vlada primorana uvesti mjere.
Ministar zdravstva Fahrettin Koca rekao je na Twitteru da su 24 osobe umrle od covida-19, zbog čega je broj smrtnih slučajeva porastao na 6.163.
Dnevni slučajevi bili su posljednji put ovako visoki 15. juna – dvije sedmice nakon što je Turska ukinula djelomičnu karantenu – kad je zemlja imala 1.592 slučaja.
Kao odgovor na porast slučajeva, predsjednik Tayyip Erdogan najavio je da sve državne institucije mogu sada uvesti “fleksibilne radne metode”, poput rada izvan ureda ili u smjenama, prema predsjedničkoj uredbi objavljenoj u srijedu.
Cilj nove uredbe je “smanjiti širenja covida-19 u našoj zemlji”:
Ranije, ministarstvo unutarnjih poslova reklo je da zabranjuje određene događaje i proslave u 14 provincija, uključujući i u glavnom gradu Ankari, kako bi se zaustavilo širenje virusa.
U objavi je rečeno da će u 14 provincija vjenčanja biti dopuštena na maksimalno jedan sat, te da su zabranjene bilo kakve svadbene svečanosti, proslave ili zabave.
Nova lokalna vlast u Tivtu mora povesti više računa o razvoju preduzetništva u našem gradu.
Otvaranje biznis inkubatora u Tivtu mogao bi biti motor razvoja mikro, malih, pa čak i srednjih preduzeća. Biznis inkubator kao ozbiljan razvojni resurs podrazumijeva ustupanje prostora i neophodne opreme za obavljanje djelatnosti osnivaču preduzeća koji ima dobru ideju a nema adekvatno znanje i početni kapital, uz subvenciju plaćanja dažbina, kao i pomoć u edukaciji, usavršavanju, pravno-administrativnim poslovima, pomoć u izradi biznis planova, mentoring, i sve ostalo neophodno za pomoć u formiranju preduzeća i prvo vrijeme poslovanja. Ovaj projekat moguće je realizovati i u saradnji sa opštinama u okruženju, i uz finansijsku pomoć sa državnog i međunarodnog nivoa.
Pružićemo snažniju institucionalnu i finansijsku podršku proizvodnji u realnom sektoru, prvenstveno u domenu poljoprivrede, dok ti proizvodi mogu lako naći plasman na domaćem tržištu i u turističkoj privredi.
Unaprijedićemo energetsku efikasnost kroz razne projekte i subvencije, kako bi se razvijala svijest o korisnosti štednje energije, i kako bi obnovljivi izvori energije postali ekonomski konkurentniji konvencionalnim izvorima energije, a sve radi očuvanju životne sredine i održivog razvoja.
Brojne investicije koje je aktuelna vlast obećala na izborima 2016. godine, a nije ispunila, uz urnebesnu izjavu nositeljke liste DPS-a Jovanke Laličić „da su neke projekte ostavili da bi imali što raditi i u novom mandatu“, su svakako među prioritetnim projektima u narednom četvorogodištu, a to su prije svega izgradnja Servisne zone za Službu zaštite i spašavanja, Komunalno i Vodovod, izgradnja kanalizacione mreže prvenstveno u Donjoj Lastvi pa i u ostalim naseljima đe nedostaje, obnova ljetnje pozornice u Donjoj Lastvi, kao i rad na izgradnji šetališta Lungo mare, a prvenstveno rekonstrukcija šetališta u Donjoj Lastvi. Donja Lastva je godinama unazad zapostavljeno naselje, i to se mora promijeniti. Nesposobna vlast nije uspjela ni rekonstruisati postojeće igralište, iako je rok za završetak radova bio dva mjeseca, 21. novembar prošle godine. Radovi su u zastoju, a kraj nije na vidiku, dok SD u izbornom programu obmanjuje građane navodeći da je posao završen.
Razmotrićemo mogućnost izgradnje pješčane plaže na potezu od lučice Kalimanj do gumna na šetalištu Pine. Ukoliko je taj poduhvat izvodljiv, realizacjom tog projekta Tivat bi riješio pitanje nedostatka adekvatne pješčane plaže u centralnom dijelu grada, đe imamo nekoliko hotela visoke kategorije, čime bi dobili na atraktivnosti turističke ponude.
Radićemo na projektu izgradnje hotela u vlasništvu Opštine, čime bi Opština imala mnoge benefite, što uštedom sredstava za potrebe kulturnih ustanova i sportskih organizacija, i u domenu organizacije raznih manifestacija koje finansira, što u dijelu komercijalnog poslovanja.
Aktualizovaćemo pitanja valorizacije preostalih atraktivnih lokaliteta na teritoriji naše opštine, kao što su Opatovo, Župa, ostrvo Sv. Marko, a pokrenućemo i pitanje vremena i lokacije ponovnog sklapanja-izgradnje „Austrijskog parnog kupatila“, zgrade koja se nalazila u reonu nekadašnjeg Arsenala, koja je od arhitektonskog i ambijentalnog značaja za kulturno-istorijsko naslijeđe Tivta, a koja je sklonjena prilikom izgradnje projekta Porto Montenegro, uz obavezu da je ponovo sagrade.
Nastavićemo realizaciju započetih projekata u interesu građana, i obustavićemo one za koje se ustanovi da su štetni.
Nakon konsolidacije javnih finansija brojnim rezovima u javnoj administraciji i oporavka od krize izazvane epidemijom koronavirusa, uz intenzivno pronalaženje finansijske podrške na državnom i međunarodnom nivou, biće dovoljno sredstava za predan rad na poboljšanju uslova života u našem gradu.
Ministarstvo finansija raspisalo je javni poziv za tridesetogodišnji zakup državnih 24.751 kvadrata u Đuraševićima kod Tivta. Investitor, koji pobijedi na tenderu, dužan je na toj parceli sagradi ekskluzivni hotel ranga pet zvjezdica sa pratećim sadržajima. Raspisivanje ovakve vrste javnog poziva, po pravilu, znači da su se državi već javili investitori koji su zainteresovani da ulože makar 50 miliona eura u ovaj posao, pišu Dnevne novine.
Minimalna zakupnina
Država u tridesetodišnji zakup izdaje katastarske parcele 635,636 i 637 u Đuraševićima, koji se sada vode kao pašnjaci i šume treće klase. Imovina iz javnog poziva daje se u zakup u viđenom stanju.
Prema uslovima tendera, minimalna cijena davanja u zakup ove imovine iznosi 64.250 eura na godišnjem nivou, u skladu sa Izvještajem o procjeni vrijednosti urbanizovanog zemljišta.
Jednostavnom matematičkom računicom dolazimo do podatka da minimalna godišnja zakupnina iznosi 2,6 eura po kvadratu.
Na tenderu mogu učestvovati sva zainteresovana lica, uključujući konzorcijume, koja otkupe Tendersku dokumentaciju i potpišu Izjavu o čuvanju povjerljivosti podataka u skladu sa tenderom. Naknada za otkup tenderske dokumentacije iznosi 30.000 eura.
Ponuđač uz ponudu mora uplatiti depozit ili dostaviti bankarsku garanciju ponude u korist Ministarstva finansija u iznosu od 100.000 eura, izdatu od banke koja ima kreditni rejting najmanje BBB prema Standard and Poor’s agenciji ili banke koju Tenderska komisija, prema svojoj diskreciji, odobri na osnovu unaprijed dostavljenog zahtjeva.
Uslovi tendera
Država je budućem ponuđaču ponudila stroge uslove nadmetanja koji su razvrstani u dvije kolone, pa ponuđač mora ispuniti jednu od njih A ili B.
Prema uslovima A, ponuđač mora biti domaći ili međunarodni hotelski operater i brend koji je poznat i međunarodno priznat kao uspješan operater najmanje dva hotelska kompleksa, nivoa pet zvjezdica, ili mora imati iskustvo u projektovanju i upravljanju marinama i nautikom. Prema istim uslovima, ponuđač mora imati najmanje pet godina neprekidnog iskustva u planiranju, razvoju i upravljanju hotelima koji su po međunarodnom standardu nivoa pet zvjezdica i mora imati najmanje pet godina neprekidnog iskustva u upravljanju, projektovanju marinama i nautikom.
Budući investitor mora da dokaže da posjeduje finansijsku sposobnost i sredstva neophodna za realizaciju predviđenog projekta na potpun i blagovremen način i mora dokazati da je u posljednje dvije kalendarske godine ostvario pozitivan finansijski rezultat te da je u posljednjoj godini ostvario ukupan promet od najmanje pet miliona eura.
Uslovi kažu da ponuđač mora imati vrijednost imovine pod upravljanjem od najmanje 30 miliona eura i mora dokazati da je u posljednje dvije poslovne godine, pojedinačno po godinama, ostvario pozitivan finansijski rezultat.
Takođe, investitor mora dokazati da je u toku posljednjih pet poslovnih godina ostvario ukupan promet od najmanje dvadeset miliona eura.
Pored toga, ponuđač mora imati Pismo o namjerama ili sklopljen Ugovor o upravljanju sa renomiranom kompanijom koja u vlasništvu, suvlasništvu ili pod upravljanjem ima najmanje dva hotela i/ili rizorta, kategorije pet zvjezdica i Pismo o namjerama ili sklopljen Ugovor o upravljanju sa kompanijom koja ima iskustva u projektovanju i upravljanju marinama i nautikom.
Očekivanja
Od ponuđača se, između ostalog, očekuje da ponudi minimalnu cijenu zakupnine u iznosu od 64.250 eura na godišnjem nivou i da dostavi Investicioni program u kome se precizno navode struktura i dinamika investicija i planirani izvor potrebnog investicionog kapitala. Investicioni program mora biti obezbijeđen prihvatljivom garancijom banke. Predloženi Investicioni program predstavljaće jedan od kriterijuma za ocjenu ponude.
Ponude se dostavljaju na crnogorskom jeziku, zaključno sa 15.10.2020. godine.
Hrvat ponosan na svoje porijeklo, rođen u Vojvodini, cijeli radni i životni vijek proveo je u Crnoj Gori. Završio je Vazduhoplovnu gimnaziju „Maršal Tito“ u Mostaru i Vazduhoplovnu akademiju u Zadru. Dugogodišnji je instruktor letjenja. Aktuelni je direktor Aerodroma Tivat, Radovan Rade Marić, nosilac liste Hrvatske reformske stranke.
Odbio je da učestvuje u ratovima 90-tih, a 1999. godine, kao borbeni pilot odbio je naređenje iz Beograda da na svoj avion stavi rakete koje je trebalo da budu usmjerene ka crnogorskoj policiji. Poznat je i kao čovjek, koji je još 2005. godine, prije referenduma o nezavisnosti, donio prvu crnogorsku zastavu na Vojni aerodrom Golubovci, prvi vojni objekat u Crnoj Gori gdje se i zavijorila.
Kao reformista kako vidite savremeni razvoj i očuvanje hrvatskog identiteta?
Marić: Boka Kotorska, ali i cjelokupni obalni dio današnje Crne Gore, svojim povijesnim i kulturnim nasljeđem sastavni je dio hrvatske prošlosti na ovim prostorima.
Sama činjenica da hrvatski narod na području Crne Gore baštini oko 60% njenog ukupnog kulturnog i umjetničkog nasljeđa, dovoljno je snažno svjedočanstvo o postojanju hrvatskog naroda kao autohtonog na ovim prostorima.
Kroz povjest, Hrvati su u Boki Kotorskoj oduvijek bili avangarda društva, bili su ispred vremena u kojem su živjeli, pa kao reformisti želimo da nastavimo u tom pravcu da se razvijamo i stvaramo.
Kao reformisti ne želimo govoriti samo o našoj povijesti i prošlosti na ovim prostorima. Želimo kreirati budućnost u suvremenim uvjetima. Jedan od načina razvoja i očuvanja identiteta je da putem fondova EU koji su nam dostupni, koristeći iskustva Republike Hrvatske, kroz brojne projekte, povučemo što više sredstava kako bi našoj kulturnoj i graditeljskoj baštini dali novu savremenu dimenziju, očuvali je i stavili u funkciju opšte dostupnosti, te je valorizovali kroz turizam (kulturni, vjerski…). Na ovaj način mogli bismo revitalizovati značajni dio baštine, zaposliti na tim projektima mlade ljude i u konačnici, svim građanima i turistima otvoriti vrata i pokazati ko smo i što sve baštinimo.
Odličan primjer su Stonske zidine u Hrvatskoj čija je obnova i stavljanje u turističke svrhe, finansirana djelimično kroz projekat “Povijest na zrnu soli”, sredstvima EU. Mi u Boki i Crnoj Gori imamo zidine, palače, crkve kao dio nematerijalne kulturne baštine koju moramo zaštititi i učiniti je dostupnom široj javnosti, jer to je priča o nama.
Ovo je samo jedan od načina očuvanja identiteta. Predložićemo izradu cjelovite strategije kojoj bi doprinos dali državni organi Hrvatske i Crne Gore, jer je svima u interesu da se naš identitet očuva na ovim prostorima. Hrvati su mnogo toga dali i ugradili u državnost Crne Gore. Mi poštujemo Crnu Goru, državu u kojoj živimo, radimo, stvaramo, svjesni svoga identiteta.
Hrvatska reformska stranka Crne Gore teži razvoju crnogorskog društva, boljem društvenom i ekonomskom položaju svih njenih građana, očuvanju identiteta u uslovima globalizacije.
Prigovara Vam se da ne govorite hrvatskim jezikom, da ne koristite hrvatske izraze?
Marić: Govorim jezikom razumijevanja. Bitno je da taj jezik svi razumiju, ne razumiju samo oni koji to ne žele. Ne smatram se ni manjim ni većim Hrvatom zbog toga. Uostalom, jezik kojim govore Hrvati u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori razlikuje se i u leksici, i u akcentu od onog u državi Hrvatskoj. U svakom slučaju, tolerancija, uzajamno poštovanje, kultura dijaloga i dobra komunikacija, biće jezik kojim ću se u Parlamentu CG boriti za naše interese.
Dokazali ste se i ostvarili kroz životni poziv. Danas ste direktor Aerodroma Tivat, zašto ste ušli u politiku i to kao jedan od osnivača novoformirane Hrvatske reformske strane?
Drugačije razmišljati je dobro. Više ideja znači i više pozitivnih vibracija, kroz kulturu dijaloga doći do najboljih riješenja. Ako za neke probleme nemamo rješenja trenutno, to bi ostavio sa strane i ponovo ih otvorio kada za to sazriju uvjeti. Smatram da svaka konkurencija donosi boljitak.
Što se tiče formiranja Hrvatske reformske stranke presudna je bila činjenica da je hrvatsko nacionalno biće u Crnoj Gori, u političkom smislu, i te kako razjedinjeno. Samim tim ukazala se potreba, a na insistiranje značajnog broja pripadnika hrvatske zajednice, za formiranjem novog političkog subjekta koji će povratiti povjerenje u izvorne građanske postulate i suštinske potrebe Hrvata u Crnoj Gori.
HRS svojim konkretnim djelovanjem već pokazuje da okuplja ljude ne samo hrvatske nacionalnosti. To potvrđuje našu želju da budemo i jesmo, integracioni faktor, stranka bez predrasuda koja radi u interesu Hrvata i svih građana Crne Gore.
HRS
Zato na predstojećim parlamentarnim izborima 30. avgusta, zaokružite broj 5 –Hrvatska reformska stranka Crne Gore. Za ponos i dostojanstvo – poručio je nosilac liste Rade Marić.
Službenici Centra bezbjednosti Herceg Novi su danas podnijeli krivičnu prijavu protiv sveštenika Z.M. (37) iz te opštine zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo pozivanje na otpor, saopšteno je iz Uprave policije.
“Z.M. je ovo djelo počinio na način što je preko jedne viber grupe, u kojoj ima više hiljada članova, danas postavio obavještenje kojim poziva članove te grupe, a koji su kao birači upisani na određenim biračkim mjestima u Herceg Novom, da mu se na dan parlamentarnih izbora, nakon vjerskog obreda u crkvi Svetog Spasa na Toploj, pridruže u litiji iz crkve ka biračkom mjestu”,kaže se u saopštenju UP.
Oni su kazali da je on je na taj način pozvao građane iz pomenute grupe da postupe suprotno naredbama Ministratsva zdravlja kojima su zabranjena vjerska okupljanja na otvorenom javnom mjestu, osim na prostoru koji pripada vjerskom objektu.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su, od posljednjeg presjeka, završile PCR analizu 540 uzorka na novi koronavirus, među kojima je registrovano 66 novopozitivnih slučajeva infekcije.
Prijavljena su tri smrtna ishoda povezana sa infekcijom novim koronavirusom i to kod pacijenata iz Nikšića (83), Bijelog Polja (77) i Plava (81).
Novi slučajevi su iz sljedećih opština: Podgorica 26, Rožaje 19, Bijelo Polje 7, Berane 4, Pljevlja 3, Nikšić 2, Tuzi 2, Budva 1, Bar 1, Gusinje 1
Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 od početka juna mjeseca je 78 a od početka godine 87, kazali su iz IJZ.
U saopštenju se dodaje da je prijavljen oporavak kod 60 pacijenta.
“Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 877. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 4.444”, piše u saopštenju IJZ.
Kandidatkinja za odbornicu sa liste URA Kotor Adela Barba saopštila je da turizam u Kotoru mora biti održiv i elitan, jer se kao takav zalaže za očuvanje i zaštitu prirodne sredine, kulturnog nasljeđa i za bolji život ljudi u lokalnoj zajednici.
,,Kotor je UNESCO-ov grad i zaštićena svjetska kulturna baština. Kotor je biser, a biseri se ne nude svakome”, kazala je Barba.
Kako je objasnila, grane turizma u kojima Kotor može postići značajne finansijske efekte, otvoriti mnoga radna mjesta za obrazovane mlade ljude i ponuditi uslugu koja se traži u globalnom trendu kada je turizam u pitanju, su ekoturizam, turizam kulturnog nasljeđa, gastro i wellness turizam i nautički turizam.
,,Kotor po prinudnim resursima može uspješno razvijati ekoturizam, koji proističe iz načela održivog turizma, ali je još više fokusiran na očuvanje okoline, razumjevanje i konzervaciju. Ekoturisti su osobe koje nikada neće odsjesti u hotelu zarad čije izgradnje je uništen čitav jedan ekosistem. Ekoturista će skupo platiti da osjedne u hotelu ili autentičnoj seoskoj kući i na poljoprivrednom gazdinstvu koje nudi svoje ekološke proizvedene proizvode.
Hoteli se mogu prilagođavati ekoturistima tako što će, na primjer, koristiti solarne ploče za uštedu energije, filtrirati vodu tako da se može upotrijebiti više puta, za pripremu obroka koristiti samo lokalne proizvode i slično. Ekoturizam je najbrže rastuća vrsta turizma u svijetu! Svake godine broj ekoturista u svijetu se poveća za minimum 30 odsto. Pojavljuje se i nova vrsta ekoturizma – urbani ekoturizam, koji se odnosi na obilazak gradova na način koji će minimizirati negativne uticaje po lokalno kulturno nasleđe i doprinijeti njegovoj dodatnoj zaštiti i očuvanju”, navela je Barba.
Napominje da se sve češće i domaće i strane destinacije promovišu turistima kao mjesta idealna za pravi odmor, gdje će se bolje osjećati, otarasiti se stresa, usporiti proces starenja, izgubiti kilograme ili dobiti terapiju za određene dijagnoze. ,,Turisti koji putuju kako bi povratili svoje psiho-fizičko zdravlje, mentalni i duhovni mir, učestvuju u wellness turizmu. Isto je i sa zdrastvenim turizmom, koji podrazumijeva putovanja kako bi se riješili nekog svog problema, estetskog, dentalnog i slično…”
Kotor – foto Boka News
Prema njenim riječima, najveću komparativnu prednost u turističkoj ponudi koju Kotor ima je turizam kulturnog nasljeđa. ,,Ovaj segment tržišta fokusiran je na turiste koji žele doživjeti mjesta i događaje koji autentično predstavljaju priče i ljude iz prošlosti i sadašnjosti. Festivali, rituali, muzeji, pozorišta, istorijski resursi – sve su to elementi turizma kulturnog nasljeđa”, objašnjava Barba.
Ona je napomenula i da hrana postaje sve bitniji element turističke promocije (gastro turizam), kako destinacija tako i pojedinih hotela/restorana, a da su putovanja turista, motivisana isključivo gastronomskom ponudom destinacije ili nekom gastronomskom manifestacijom, sve češća. ,,Turisti sada traže iskustva poput posjete i boravka na lokalnim farmama, porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima u autentičnim kućama i prirodnom okruženju, posjete vinarijama, kućama meda, starim mlinovima i uljarama uz degustaciju proizvoda”, kazala je Adela Barba.
Barba se osvrnula i razvijanje nautičkog turizma u Kotoru: ,,On treba da bude “tiha luka” za prijem i sidrenja jedrenjaka i jahti, čiji će vezovi biti opremljeni sa svim onim što jedan takav gost traži, počev od obezbjeđene struje, vode, Wifi-a, selektivnog odlaganja otpada…”.
Kandidatkinja za odbornicu sa liste URA Kotor upozorila je da izletnički turizam treba uskladiti u mjeri i obimu u kojem neće ugrožavati strateške grane turizma.
“U svim navedenim oblastima razvoja (održivosti, zelenoj ekonomiji i kulturi) Kotor treba da postane i centar okupljanja regionalnih, evropskih i svjetskih stručnjaka i znalaca iz pojedinih oblasti u okviru okruglih stolova, konferencija i naučnih skupova, što takođe predstavlja jedan vid turističke grane”, zaključila je Barba.
U Sloveniju se u protekla tri dana iz Hrvatske vratilo više od 60.000 Slovenaca kako bi izbjegli obveznu 14-dnevnu karantenu, izjavio je u utorak na konferenciji za novinare ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs.
Podsjećajući da je u ponedjeljak u ponoć istekao rok koji je vlada dala svojim državljanima i strancima sa stalnim prebivalištem u Sloveniji da se vrate kući kako bi izbjegli karantenu, Hojs je rekao da se u predviđenom roku vratila velika većina, no da se prema neslužbenim ocjenama iz hrvatskih izvora u Hrvatskoj nalazi još 30 do 40 tisuća.
Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi uredio je brošuru “Hercegnovske zadužbine”, koja pruža uvid u istoriju i tradiciju zadužbinarstva u našem gradu, ali i osnovne podatke o znamenitim ličnostima koje su gradu u naslijeđe ostavile zgradu ili ustanovu.
Iz Sekretarijata napominju da su registar novskih zadužbina sačinili još 2018. godine, a brošura predstavlja logičan nastavak aktivnosti na upoznavanju građana sa ličnostima koje u Herceg Novom ostavili neizbrisiv trag.
Kako je istakla sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo, jedan od ciljeva ovog informatora je bio je da se od zaborava sačuvaju imena novskih zadužbinara. Podjednako važno je bilo ukazati mlađim naraštajima na pojam, tradiciju i značaj zadužbinarstva te je ova brošura prevashodno namjenjena njima.
U brošuri se pominju mnoga značajna imena, kao što su Nikola Musić, koji je svoju kuću ostavio manastiru Savina; pomorski kapetan, brodovlasnik i predsjednik Opštine Herceg Novi Aleksandar Leso Pavković, Aleksandar Duković i njegova kćerka Eliza Lombardić, književni istoričar i upravitelj Srpske pomorske zakladne škole na Srbini Tomo Krstov Popović, načelnik Herceg Novog Mirko Komnenović i njegova supruga Olga, ali i mnogi drugi koji su svom gradu u zaostavštinu ostavili vrijedna materijalna i kultura dobra.
