NVO “Naša akcija” iz Kotora je u procesu implementacije projekta koji se bavi odlaganjem otpada i smanjenjem ilegalnih lokacija odlaganja smeća na teritoriji opština Tivat, Herceg Novi i Kotor.
“Trenutno smo u fazi terenske analize/mapiranja ilegalnih deponija. Sledeći koraci će pored akcija čišćenja, biti i rad sa službama da se lokacije očiste – naravno, nakon prestanka važenja aktuelnih vanrednih mjera na sprijačavanju širenja koronavirusa.”- saopštili su danas iz “Naše akcije”.
Zbog toga što njihovi aktivisti trenutno radi mjera za spriječavanje korone, nisu u mogućnosti da sami efikasno obilaze sve tri bokeljske opštine i teren u njima, oni su pozvali najširu javnost da se uključi u njihov projekat i pomognu im u geo- lociranju i fotografisanju problematičnih lokacija na kojima se nelegalno odlaže otpad.
“Ova aktivnost je planirana da bude završena 29. aprila. Ako ste zainteresovani da nam pomognete, znate neku lokaciju u vašoj okolini i želite da se problem riješi, molimo da prosljedite slike, opis lokacije i GPS koordinate na nasu mail adresu nasaakcija@gmail.com najkasnije do 29. aprila. Nadamo se da ćemo ovako, zajedničkim snagama uspjeti da lociramo sve ilegalne deponije gdje se nalazi otpad i tako učinimo sve tri bokeljske opštine čistijim”- poručili su iz NVO “Naša akcija”.
Koronakriza snažno pogađa turizam i to posebno jedan sektor koji se vjerovatno nikada neće u potpunosti oporaviti. Kako će izgledati putovanje kruzerima u budućnosti?
Vijesti koje posljednjih sedmica stižu a vezane su za putovanja kruzerima zvuče kao najgora moguća reklama za ovaj, posljednjih godina sve popularniji, oblik turizma. Kruzeri koji ne smiju uplovljavati u luke i koji su prisiljeni u karantinui plutati otvorenim morem, zvuče sve samo ne kao poziv na ugodan odmor.
Ove vijesti dolaze u trenutku kada ovaj segment turizma ionako pati od lošeg imidža. Kruzeri su postali simbolom za ono najgore što turizam donosi sa sobom: pretrpani gradovi u koje uplovljavaju, zagađenje i selektivna korist koju od kruzera ima samo mali broj sudionika. I bez koronakrize brodovlasnici i turoperatori imaju problema s budućnošću svoje branše.
Panika u brodogradilištima
Kriza kruzera osjeti se i u brodogradilištu Meyer u sjevernonjemačkom Papenburgu.
Bernhard Meyer, šef ovog brodogradilišta specijaliziranog za kruzere, se ovih dana požalio kako više od polovice svojih radnika mora poslati na režim skraćenog radnog vremena a nisu isključena ni otpuštanja.
“Niko više ne treba ovakve brodove”, rekao je Meyer.
Trenutno stoje narudžbe za devet novih brodova ali za vrijeme nakon toga knjiga narudžbi je prazna. Sindikati brodograditelja traže od vlasnika “nove koncepte”. Jer u nastavak booma gradnje kruzera koji vlada već godinama više nitko ne vjeruje.
Kruzer Kotor foto Boka News
S državne strane se trenutno razmišlja kako pomoći brodogradilištima koje su specijalizirane na gradnju kruzera. Kako je saopšteno iz ministarstva gospodarstva Njemačka, Francuska, Finska, Italija i Norveška su postigla dogovor oko obustave otplate kredita pod državnim jamstvom koje su brodarske kompanije podigle kako bi financirala gradnju skupocjenih plovila. Ove mjere, kao je rečeno, osiguravaju “hiljase radnih mjesta u evropskim brodogradilištima” jer jamče isplatu.
Kruzeri prikovani u lukama
Kruzeri zbog koronavirusa do daljnjega ne smiju napustiti luke. Američka brodarska kompanija Princess Cruises je najavila da njezini brodovi “najmanje do 30. juna” neće napuštati luke. Brod ove kompanije MS Diamond Princess je postao sinonim za horor krstarenje nakon što je stotine putnika zaraženo koronavirusom a nekoliko njih je i umrlo.
Uprkos tome u branši ima i onih koji pokazuju demonstrativni optimizam.
“Koronavirus neće uništiti želju mnogih da odmor provedu na krstarenju. Kada se pronađe cjepivo, svi će opet poželjeti otići na putovanje”, kaže Marco Graudenz iz brodogradilišta Lloyd u Bremerhavenu.
Njegov optimizam potvrđuje i brodarska kompanija Aida Cruises .
Kotor – foto Boka News
“Upiti za putovanja 2021. ne jenjavaju”, saopštili su u ovoj kompaniji na upit internetske stranice Travelbook. I Friederike Grönemeyer iz TUI Cruises kaže kako “povjerenje putnika u krstarenja nije palo”.
No čak i ako državna pomoć ostvari svoj cilj i mušterije se nakon povlačenja pandemije vrate na kruzere, stari problemi branše neće nestati.
Gradovi poput Barcelone, Venecije i Dubrovnika, Kotor će, sada kada se ova odredišta oporavljaju od masovne navale putnika s preglomaznih kruzera, iznova definisati svoj odnos prema ovakvoj vrsti turizma. Osim toga kompanije trebaju nove, čišće brodove.
Neki brodari poput TUI Cruises su već započeli s nabavkom brodova koje tokom boravka u lukama za proizvodnju električne energije ne koriste po okoliš vrlo štetne generatore na dizel nego se spajaju na energiju s kopna.
Policija je procesuirala 62 osobe koje su kršile mjeru zabrane izlaska iz objekta stanovanja od 11 do 5 sata.
“Krivične prijave protiv 18 osoba u Bar, Nikšiću 17, Podgorici 9, Herceg Novom i Budvi po 4, Berane 3, Kotoru i Ulcinju po 2 osobe i Danilovgradu, Plavu i Rožaje po 1 osoba”, navode u Upravi policije.
Izvršni direktor Pošte Crne Gore Božidar Vuksanović saopštio je da je pandemija virusa korona postavila novi izazov. Vuksanović je istakao da je kompletna mreža te kompanije stavljena u funkciju kako građani ne bi bili u situaciji da ne mogu da prime zarade, penzije, socijalna davanja.
Poštari redovno dostavljaju sve pošiljke, kaže Vuksanović.
“Poštujući naredbe Nacionalnog koordinacionog tijela mi pokušavamo da budemo na usluzi svakom građaninu”, rekao je on.
On je istakao da je, od početka pandemije, izuzetno povećan obim posla.
“Mi u ovom trenutku imamo samo neke građane koji on line mogu da ispoštuju svoje potrebe i trgovinu, a mi smo tu da to omogućimo i ostalima”, naveo je Vuksanović.
Petar Grašo će večeras u 20 sati iz svog dnevnog boravka zapjevati u pratnji Ante Gele, dugogodišnjeg prijatelja s kojim je pjevao i na jednom od svojih zadnjih nastupa održanih prije negoli je svijet poharao koronavirus.
Naime, u sklopu kampanje #ostajemdoma Jutarnji list i Ante Gelo pokrenuli su jedinstveni glazbeni online projekt “Hrvatska pjeva” u sklopu kojeg će putem web stranice Jutarnji.hr, Facebook prijenosa te HT-ova MaxTV-a i MaxTV2GO donijeti glazbu u baš svaki dom, i to ekskluzivne koncerte najpopularnijih domaćih glazbenika.
– Ovim sam koncertom želio ljudima u život donijeti malo veselja, kako publici tako i samome sebi. Skupa s Antom Gelom želim dočarati taj osjećaj ljepote koji donosi glazba i tu atmosferu koju osjećamo nas dvojica prenijeti drugima. Cilj nam je da se svi skupa zabavimo i bitno mi je da sve bude spontano. Ma znate kako ja to zamišljam? Volio bih da se stekne dojam da smo svi zajedno na okupu, na nekoj dobroj zabavi, lijepom tulumu. Da se svi osjećamo kao jedna velika obitelj, rekao je Petar Grašo.
Grašo otvara ovaj glazbeni serijal kao najveća zvijezda regije pa iako ne zna što će mu u tom trenutku zajedno s Antom Gelom pasti na pamet, publiku će, iz iskustva znamo, obojica svojim odabirom zasigurno oduševiti. A muziciranje i serijali koncerata odvijat će se zahvaljujući našim sponzorima Hrvatskom telekomu i Podravki.
– Bit će to svirka dvojice prijatelja za sve naše prijatelje koji će nas online slušati – kaže Grašo, pozivajući publiku da se uoči nastupa udobno smjeste, natoče čašu dobrog vina i jednostavno uživaju.
Napadač Gabrijel Vortman (51), koji se tokom svog krvavog pira prerušio u policajca, ubio je najmanje 16 ljudi u kanadskoj provinciji Nova Skošija, saopštile su vlasti, prenosi Rojters.
Među žrtvama je i pripadnica policije Hajdi Stivenson (23).
Policija je saopštila da je Vortman mrtav, ali nisu željeli da potvrde da su ga ubili policajci.
Zvaničnica policije Brenda Laki rekla je da je policiji poznato za najmanje 16 žrtava, osim napadača. Ona je istakla da nema nikakve sugestije da je napad povezan sa terorizmom.
Nije poznat motiv napada.
Policija je o ubistvima obaviještena nakon više izvještaja o hicima ispaljenim u kući u malom priobalnom gradu Postapik, udaljenom oko 130 kilometara sjeverno od prijestonice provincije Halifaks.
Nekoliko objekata u Postapiku je bilo zapaljeno, a policija je u jednom trenutku razmijenila vatru sa Vortmanom. Rezultati istrage pokazali su da je ubio nekoliko ljudi na više lokacija.
U saopštenju policije se navodi da je Vortman koji je radio kao zubni tehničar na sebi nosio dio policijske uniforme i da je svoj automobil prefarbao da bi ličio na patrolno vozilo.
Prema podacima policije, Vortman je pucao na nekoliko osoba na više lokacija u provinciji.
Ovo je najteži napad u istoriji Kanade jer broj žrtava prevazilazi masakr iz Montreala kada je napadač ubio 15 žena, podsjeća Rojters.
Masovni oružani napadi su veoma rijetki u Kanadi, gdje su oštriji zakoni o naoružanju nego u SAD-u.
U Novoj Skošiji je, kao i u ostatku Kanade, na snazi naredba da se ne izlazi iz kuća zbog pandemije korona virusa.
Doktor Damir Adrović iz Doma za stare „Grabovac“ u Risnu, za Boje jutra je prenio utiske o stanju u ovoj ustanovi, kada je u pitanju izolacija i borba sa koronavirusom.
„Na kapijama naše ustanove se sada nalaze pripadnici Vojske Crne Gore i pomažu nam da organizujemo sprovođenje mjera, budući da se pokušava spriječiti da koronavirus prodre u Dom za stare“, prenosi Adrović.
„Za sada imamo jednog korisnika koji se nalazi pod nadzorom, iako klinička slika ne odgovara simptomima koronavirusa, ali je riječ o mjerama predostrožnosti“, saopštava doktor Adrović i dodaje da ovaj korisnik još uvijek nije testiran, ali će biti u narednih par dana.
On objašnjava da je trenutno jedini ljekar u ovoj ustanovi i da je u izolaciji sa osobljem, a napominje i da su do sada preduzimali sve mjere koje su izrečene, pa su od 12. marta obustavljene i sve posjete Domu za stare u Risnu.
„Jako veliki izazov je sada pred nama, a ja se nadam da ćemo uspjeti da mu odgovorimo i da virus neće ući u ustanovu, a u slučaju da se to desi najvažnije je pravovremeno i pravilno reagovati, kako bi virus ostao lokalizovan“, ističe Adrović.
Kako dodaje, u domu je trenutno oko 270 korisnika i svi su stabilnog zdravstvenog stanja, poštuju sve mjere i imaju veliko razumijevanje za osoblje.
Neobičan pristup Švedske u borbi protiv pandemije korona virusa počinje davati rezultate, tvrdi Anders Tegnel vodeći epidemiolog u toj državi.
On je izjavio za lokalne medije da najnovije brojke o broju zaraženih i smrtnim slučajevima pokazuju da se situacija počinje stabilizovati.
“Na nekom smo platou”, rekao je Tegnel koji se smatra da stoji iza opuštenijeg švedskog odgovora na pandemiju.
Švedska nije zatvorila škole, teretane, kafiće, barove i restorane tokom širenja pandemije. Umjesto toga, vlada je pozvala građane da se ponašaju odgovorno i slijede smjernice za socijalno distanciranje.
Širenje COVID-19 širom svijeta izaziva različite reakcije u državama, prenosi Bloomberg.
Nejasno je koja će se strategija na kraju pokazati najučinkovitijom, pa čak i stručnjaci u Švedskoj upozoravaju da je prerano donositi zaključke. Ali, s obzirom na ogromnu ekonomsku štetu uzrokovanu strogim mjerama zabrane, švedski pristup pandemiji probudio je velik interes širom svijeta.
Dio tog pristupa oslanja se na pristup jednog od najboljih svjetskih zdravstvenih sistema. Ni u jednoj fazi Švedska nije doživjela nedostatak medicinske opreme ili bolničkih kapaciteta, a šatori su postavljeni kao ustanove za hitnu pomoć širom zemlje.
Do nedjelje, Švedska je prijavila 1.540 smrtnih slučajeva povezanih s COVID-19, što je povećanje za 29 u odnosu na subotu. To je znatno više nego u ostatku Skandinavije, ali znatno manje nego u Italiji, Španiji i Velikoj Britaniji.
“Trend koji primjećujemo posljednjih dana s ravnijom krivuljom, gdje imamo mnogo novih slučajeva, ali ne i sa svakodnevnim porastom – stabilizuje se”, rekla je Karin Tegmark Visel, rukovodilac odjeljenja za mikrobiologiju Švedske državne uprave za javno zdravstvo.
Šveđani smatraju, na osnovu raznih modela praćenja, da imaju sve više imunih osoba i da to ima uticaj na širenje virusa čime bi stekli kolektivni imunitet do juna. Ipak ističu da će stanje na terenu pokazati pravu sliku.
Volvo, koji je bio prisiljen obustaviti proizvodnju širom Evrope, nastaviće danas s radom u svojim pogonima u Švedskoj.
Švedska ekonomska strategija COVID-19 na kraju može rezultirati manjom ekonomskom krizom s kojom se sada suočava ostatak Evrope, izjavio je ekonomista Džejms Pomeroj za globalno istraživanje HSBC-a.
Pomero je ukazao na neke činjenice u Švedskoj koje joj mogu pomoći da se riješi trenutne krize.
Više od polovine švedskih domaćinstava su osobe koje žive same, što olakšava socijalnu distancu.
Više ljudi radi od kuće nego bilo gdje drugo u Evropi, a svi imaju pristup internetu što pomaže velikom broju radniku da ostanu produktivni i izvan svojih radnih mjesta.
I dok su mnoge druge zemlje uvele stroge zakone, uključujući ogromne novčane kazne ako se ljudi ne pridržavaju mjera zabrane, čini se da Šveđani slijede takve smjernice, ali bez potrebe za uvođenjem novih zakona.
Od jučerašnjeg presjeka u 18 sati pa jutros do 08:30, laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, završile su analizu 96 uzorka među kojima su tri bila pozitivna na prisustvo novog koronavirusa.
Radi se o slučajevima iz Tuzi, Nikšića i Plava, saopšteno je iz IJZ.
“Slučaj iz Nikšića se trenutno istražuje, dok su preostala dva porodični kontakti”, saopšteno je iz IJZ.
U Crnoj Gori je od početka dešavanja sa novim koronavirusom inficirano 311 osoba.
Oko 180 migranata spašenih na moru smješteno je u karantinu na trajektu koji je usidren blizu Palerma, glavnog grada talijanskog otoka Sicilije, priopćila je u nedjelju talijanska obalna straža.
U nedjelju su 34 osobe koje je na moru spasila španjolska nevladina organizacija Aita Mari ukrcane na trajekt Rubattino na kojemu je već bilo 146 migranata koje je u petak spasio Alan Kurdi, brod njemačke humanitarne organizacije Sea Eye.
Na trajektu je i dvadesetak volontera Crvenoga križa.
Italija, druga zemlja koja je najteže stradala u epidemiji novog koronavirusa, objavila je da zatvara svoje luke za migrante.
Sto osamdeset migranata na Rubattinu moraju se testirati prije 14-dnevne karantene. Talijanski mediji pišu da će zatim biti raspoređeni po zemljama Europske unije.
Trajekt može primiti 1.471 putnika i ima 289 kabina i ambulantu.
Libija, Italija i Malta proglasile su svoje luke nesigurnima za iskrcaj osoba spašenih na moru za koje je sada teže skrbiti zbog pandemije covida-19.
