Vlada Crne Gorre utvrdila je Nacrt izmjena i diopuna DUP „Golf i Donji Radovići zapad“ koji je u decembru, po narudžbi Ministarstva održivog razvoja i turuzma (MORT), završio autorski tim na čelu sa diplomiranoom inženjerkom arhitekture Ksenijom Vukmanović. Nacrt je stavljen na javnu raspravu u trajanju od petnaest dana, a koju će organizovati MORT.
Izmjene i dopune ovog DUP-a kojima se priostupilo u ljeto proke godine na osnovu odluke Vlade, koštale su 7.000 eura. Ovaj planski dokumnet mijenjan je na inicijativu investitora – komapnije Luptica Developmnet iz Tivta koja na oko 7 miliona kvadrata tivatskog dijela poluostrva Luštica gradi novi, preko milijardu eura vrijedan turistički rizort Luštica Bay.
DUP „Golf i Donji Radovići zapad“ koji obuhvata površinu od 212,76 hektara je dio ovog kompleksa. Ovaj planski dokumnet u najvećem svom dijelu tretira budući veliki golf teren na Luštici, ali i golf vile, sadržaje mješovute namjene, centralne i turističke djekatnosti sa pripadajućom infrastrukturom i zelenilom.
„Cilj izrade izmjena i dopuna je preispitivanje urbanističkog rješenja, i usklađivanje sa razvojnim potrebama za dalju realizaciju turističko – stambenog kompleksa.”- stoji u obrazloženju. Originalno, ovaj DUP je usvojen 2011. a njegove izmjene i dopune već su rađene 2016. i 2018. godine. Po najnovijim izmjenama o kojima će se tek voditi javna rasprava, povećava se stepen izgrađeniosti u zahvatu ovog DUP-a i sada se predviđa izgradnja ukupno 280.280 kvadrata bruto građevinske povrpine raznnih objekata, što je nešto preko 12 hiljada kvadrata više nego do sada. Najveći dio tog uvećanja odnosi se na povećanje bruto građevinske površine najekskuzivnijih objekata – tzv. golf vila, a djelimično i na povećanja objekata namijenih za stanovanje male gustine i mješovite namjene.
Vlada je takođe utvrdila i stavila na petnaestodnevnu javnu raspravu i Nacrt izmjena i dopuna DUP-a „Donji Radoviči centar“ a koga je takoše uradio autorki tim predvođen Ksenijom Vukmanović i čija je izrada MORT koštala 7.000 eura. Izmjene ovog plana koji obuhvata područje površine 35,93 hektara na kojima se počelo raditi u ljeto prošle godine, preduzete su na inicijativu investitora, kompanije Luštica Development. Ovaj DUP originalno donešen 2011, i već jednom mijenjan 2018.godine, definiše sadržaje mješovite namjene i centralnih djelatnosti, školstva, kulture i socijalne zaštuite, kao i turizma sa neophodnom infrastrukturom i zelenilom. Izmjenama i dopunama se predviđa izgradnja kapaciteta do 208.683 m2 bruto građevinske površine, što je skoro 14 hiljada kvadrata više nego što predviđa važeći DUP “Donji Radovići Centar”.
Tradicionalne karnevalske svečanosti u Donjoj Lastvi – Tivat održatiće se u subotu, 22. februara sa početkom u 14 sati.
Povorka sa maskama i Karnevalom, kreće tradicionalno iz VII kvarta u 14 sati ka mulu u Donjoj Lastvi, ispred crkve Svetog Roka, mjestu na kojem će isti biti osuđen za sve prošlogodišnje nedaće.
Neposredno, nakon toga, u hotelu Kamelija, održat ćemo tradicionalni maskenbal. U programu učestvuju Gradska muzika Tivat, mažoretke Bellissima iz Tivta, Rili i Ivana Gajić, poručuju organizatori NVO „Harlekin“.
Lastovski karneval foto Boka News
„Pripreme teku po planu, u toku je šivenje karnevalskih kostima. Uzeli smo mjere za novo odijelo našem Karnevalu. Poštujemo pretpostavku nevinosti da niko nije kriv dok se ne dokaže. Nadam da će naš tim advokata iz VII kvarta pripremiti tužbu, za koju vjerujem da je neoboriva. U proces dokazivanja krivice intezivno smo uključili i KIC (Kvartovski informativni centar)“ – kazala nam je Melita Ciko iz Harlekina.
Prema svjetskim medijima, na kruzeru „Diamond Princess“ broj oboljelih popeo se na 61 osobu. U jučerašnjoj objavi za javnost kompanije Princess objavljene su nacionalnosti zaraženih osoba: Argentina (1), Australija (5), Kanada (5), Japan (21), Ujedinjeno kraljevstvo (1) i SAD (8).
Informacija da li se među njima nalaze i članovi posade nije poznata.
Kruzer kompanije Star Cruises „Superstar Aquarius“ mogao bi postati treći kruzer koji će ući u karantenu radi prevencije eventualnog širenja koronavirusa.
Brod, koji plovi pod bahamskom zastavom, iz luke Keelung u Tajvanu 4. februara se uputio u luku Naha u Japanu, gdje je stigao idući dan.
Tajvanske su vlasti ranije zabranile uplovljavanje svim brodovima za krstarenja u međunarodnoj plovidbi, ali putnici na kruzeru su tajvanski državljani, njih 1709. Nacionalnosti 700 članova posade nisu poznate. Svi članovi posade i putnici biti će testirani na koronavirus. Ukoliko netko bude pozitivan na koronavirus, i ovaj će kruzer ići u karantenu na 14 dana.
Inače, prema najnovijim informacijama koje možete pratiti ovdje, broj oboljelih od koronavirusa trenutačno iznosi 31 494, od čega je umrlo 638 osoba. Broj oporavljenih od koronavirusa iznosi 1629 osoba.
Izvršni odbor Turističke organizacije Tivat danas je večinom glasova, prihvatio predlog gradonačenika i predsjednika Skupštine TO dr Siniše Kusovca (DPS), da se za vršiteljku dužnosti direktorice TO Tivat imenuje Danica Ćeranić-Banjević.
Ona će na čelu TO Tivat zamijeniti dosadašnju direktioricu Gabrijelu Glavočić (DPS) koja je prije pera dana podnijela ostvaku iz kako je navela, razloga lilčne prirode.
Izvršni odbor TO Tivat je dva dana sastančio kako bi na čelo te opštinske firme ustoličio novi kadar koji je želio gradonačelnik Kusovac. U četvrtak je prvo formalno prihvaćena Glavočićkina ostavka, ali nije bilo rapsolođenja da se „na neviđeno“, bez razgovora sa njom i upoznavanja sa njenim viđenjem kako bi TO trebala da ubuduće funkcioniše, odmah glasa i za imenovanje Ćeranić-Banjević na mjesto v.d. direktorice.
Kako nezvanično saznajemo, protiv tog riješenja eksplicitno su se izjasnili predstavnici SD i HGI u Izvršnom odboru koji smatraju da Tivat ima više nego dovoljno sopstvenih stručnih kadrova iz oblasti turizma koji bi mogli preuzeti vođenje TO, i da nema potrebe za to dovoditi kadar sa strane kakav je slučaj sa Berankom Ćeranić-Banjević koja je poslednjih nekoliko godina radila u Podgorici na mjestu pomoćnice direktorice Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.
Protivljenej SD i HGI ponovljeno je i danas na nastavku sjednice IO TO, pa je predstavnik Socijaldemokrata Boško Petrović napustio sjednicu prije glasanja o imenovanju nove v.d. direktorice, dok je predstavnik HGI Miroslav Franović glasao protiv. Ipak, sa pet glasova „za“ ostalih članova IO, donešena je odluka o imenovanju Danice Ćeranić-Banjević za novu v.d. direktoricu TO Tivat.
Kao je danas saopšteno iz Opštine, dosadašnja direktorica Gabrijela Glavičič se na sjednici zahvalila IO i kolektivu Turističke organizacije, saradnicima na prilici za kvalitetnu saradnju i profesionalizam, jer „smo svi zajedno uticali na izvanredne rezultate u turizmu i Tivta i Crne Gore, i vjerujem da će taj rast biti nastavljen i u budućnosti“, kazala je ona.
Odbor je konstatovao da su rezultati ljetnje turističke sezone i efekti novogodišnje manifestacije „Zimska bajka 2020“ „bili veoma pozitivini i očekivanja da će rast biti nastavljen i u budućem periodu“.
OPŠTINA TIVAT: DOKAZANI TURISTIČKI POSLENIK
Danica Ćeranić- Banjevič je, kako je saopšteno iz Opštine Tivat, menadžerka turizma sa više od 15 godina radnog iskustva u ovoj oblasti. Banjevićeva je od 2010. godine na funkciji pomoćnika direktora NTO Crne Gore a zadužena je za planiranje i sprovođenje marketinškog i promotivnog plana. U njenoj nadležnosti je i planiranje i sprovođenje marketinških, promotivnih i distributivnih kampanja na ciljnim tržištima (međunarodnim i domaćim), saradnja sa turističkom industrijom u zemlji i inostranstvu, organizaciju nastupa na sajmovima turizma i događajima.
Uporedo, od 2008. ona vodi i Kongresni biro Crne Gore pri Nacionalnoj turističkoj organizaciji koji je zadužen za promociju ponude destinacije u oblasti MICE turizma. Pohađala je brojne međunarodne kurseve iz oblasti turizma i hotelijerstva. Banjevićeva je dobitnica nagrade „Hall of Fame Conventa“ u januaru 2017.godine. Nagrada prepoznaje stručnjake iz oblasti poslovnog turizma koji su ostvarili izvanredne i neprocjenjive usluge industriji sastanaka Jugoistočne i Srednje Evrope.
Svečano otvaranje tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti biće u subotu 15. februara 2020. godine u 12 sati, abrumom ulicama Starog grada na čelu sa Kapom karnevala Lukom Knezovićem, kotorskom Gradskom muzikom i mažoretkama, čulo se danas na press konferenciji održanoj u multiumedijalnoj sali JU Kulturnog centra “Nikola Đurković” u Kotoru.
Na Trgu od oružja održaće se Njokada ala maka , dok će se za dobar štimung pobrinuti VIS Tetra.
Njokada će biti takmičarskog karaktera, a imamo prijavljnih 8 grupa i to: RESURSNI CENTAR ZA SLUH I GOVOR, CRVENI KRST, KARNEVALSKE GRUPE KARAMPANA I KOSMOPOLITANKE, DOM STARIH “GRABOVAC” RISAN, HOTEL “VARDAR”, KAVAČKA ALA MAKA I JOKINA KUŽINA iz HERCEG NOVOG.
Istog dana u 15 sati počinje Prčanjski karneval, a od 16 sati je Dječiji maskenbal koji će biti u Domu kulture na Prčanju.
U ponedjeljak 17. februara 2020.g, od 16 sati u Poslovnom centru “Vukšić” je Dječiji maskenbal, na kome će najmlađe zabavljati animatori.
U saradnji sa Muzičkom školom “Vida Matjan” i ove godine će se održati KONCERT POD MASKAMA u crkvi Svetog Duha u srijedu 19. februara u 19 sati.
Plesni studio “Alisa” imaće svoju noć u petak u 18 sati u Velikoj Sali kotorskog Kulturnog centra.
Veliki maskenbal planiran je za subotu 22.februar 2020.g u Poslovnom centru “Vukšić” od 21 sat uz Anasambl TOĆ i The grupu.
Fond nagrada je 3.200 eura i to:
U kategoriji pojedinačnih maski:
Za osvojeno treće mjesto – 100 eura , drugo – 200 eura i prvo mjesto – 300 eura.
U kategoriji grupnih maski:
Za osvojeno treće mjesto nagrada je 400 eura, za drugo 600 eura i prvo mjesto 800 eura.
Nagrada publike je takođe 800 eura.
Ulaznice za maskenbal biće u prodaji od ponedeljka 17. februara 2020.g na Kamenom kiosku. Cijena ulaznice je 20 eura, a po prvi put ulaznica uključuje njokadu i krempitu.
poster karneval
Zimske karnevalske fešte završavaju u nedelju 23. feburara 2020.g velikom karnevalskom povorkom, suđenjem i spaljivanjem karnevala i koncertom Jelene Rozge na Trgu od oružja.
O nagradama će na dan karnevala odlučiti žiri, nakon čega će dodijeltiti pehare za osvojeno prvo, drugo i treće mjesto, kao i prelazni pehar.
Organizator je JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, suorganizator Turistička organizacija Kotor koja učestvuje sa 20 hiljada eura, a pokrovitelj Opština Kotor, koja Karneval finansira sa 10 hiljada eura. Partner je Javno komunalno preduzeće Kotor“, kazala je Vjera Rašković Perojević i pozvala domaće i furešte da zajedno uživamo u karnevalskim feštama.
U ime organizatora prisutnima se obratila Tatjana Miljenović, direktorica JU Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor, koja je govorila o pratećim programima u okviru Karnevalskih svečanost.
“U karnevalske fešte ušle su i dvije gastro-manifestacije. To su ŠKALJARSKA VEČERA – TRIPE, u petak 21. februara u 19 sati i čuvena PAŠTICADA, u subotu 22. februara u Domu slobode na Prčanju, takođe od 19 sati.
Željeli smo da se uključe Mjesne zajednice, tako da ove godine imamo i PRVI RISANSKI KARNEVAL. On će se održati u subotu 22. februara od 14 sati, naravno uz Kapa kotorskog karnevala, Gradsku muziku i maske, a za zabavu je zadužen VIS TETRA. Njega organizuje MZ Risan, naravno uz našu pomoć, a prijave za karneval traju do 10-og februara.
Karneval Kotor
Kako je veliko interesovanje najmlađih za kotorske karnevalske fešte organizovali smo radionice o izradi karnevalske maske
Cilj radionica je edukacija mladih ljudi o karnevalskoj tradiciji, načinu osmišljavanja i izrade karnevalske maske, i što je najvažnije, druženje u karnevalskom duhu uz karnevalsku muziku i smijeh. Učesnici radionica, nakon što na radionicama kreiraju masku, nastupiće sa istom u karnevalskoj povorci u nedjelju, 23. februara 2020. godine. Radionice vode Aleksandra Tomović, urednica programa za mlade u Kulturnom centru i Suzana Milošević iz umjetničke radionice “Kadinela”.
Ove godine očekujemo još veću i bogatiju karnevalsku povorku samim tim što smo obezbjedili novčanu pomoć za izradu maski i to za grupne maske 300,00 eura, a za pojedinačne do 150,00 eura.
Naš redakcijski odbor uveliko radi na pripremi humorističko – satiričnog lista “Karampana”. To je “zrcalo naravi Bokeškijeh” u kome se reflektuju sve one loše, dobre, smiješne i tužne strane naše svakodnevice, prisjećamo se kotorskih oriđinala, ali ne vrijeđamo nikoga, jer je cilj Karampane da se zabavimo, nasmijemo, našalimo, jer kako bi mi rekli POD MASKOM LAKŠE SE ŽIVI. Kutija za tekstove nalazi se na Kamenom kiosku, ispred glavnih gradskih vrata, odnosno na Info pultu Turističke organizacije, tako ako želite da kažete nekome nešto, a ne smijete “u brk”, slobodno ubacite u kutiju za Karampanu”, kazala je Miljenović i zahvalila se sponzorima.
“Hercegnovski zimski salon kroz likovnu umjetnost podstiče našu sposobnost da saosjećamo, da prigrlimo empatiju kao poseban dar društvenih bića koji je u današnjem svijetu samozaljubljenosti potisnut. U ovom nesigurnom vremenu umjetnost i ljepota važni su saveznici ugrožene empatije. Izložbe poput ove zaista imaju moć da nas probude i podstaknu na činjenje dobra, poručila je sinoć Dragana Stanišić iz kabineta predsjednika Opštine Herceg Novi koja je otvorila ovogodišnji Salon koji je organizovan pod motom “Svijet bez empatije bio bi čudno i hladno mjesto”.
Na likovnoj smotri izlažu 23 umjetnika iz Crne Gore I Slovenije koja je ove godine gost Salona. “ Svi radovi koji su u postavci salona imaju zajednički imenitelj saosjećanje, ili u osjećanje, drugog ili sa drugim. Umjetničke poetike su različite, različite su i relacije. Ali iz njih može da se izdvoji nekoliko pod tema: tema identiteta, usamljenosti, kritike savremenog društva, naročito medijske ikonosfere, ekološki problem”, kazala je selektorka istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić .
Istoričarka umjetnosti Bojana Piškur koja je odabrala selekciju umjetnika koji na Salonu predstavljaju Sloveniju objasnila je da je željela da prevaziće koncept nacionalnog i umjetnika iz Slovenije pa je uz tri umjetnice od kojih je jedna iz Hrvatske odabrala i umjetničku grupu „Škart“ koju čine stvaraoci iz Ljubljane i Beograda, ali svi oni daju osvrt na slovenačku stvarnost.
“U svojim radovima oni se više-manje bave temama kao što su migracije, radnici-migranti u Sloveniji, uslovi rada, iskorištavanje i do izvjesne mjere istorija naše bivše države Jugoslavije.Svi odabrani umjetnici su jako angažovani u svakodnevnom životu neki od njih kao aktivisti, i sa tim temama koje prikazuju na ovoj izložbi na neki način i političke teme pokazuju u galerijskom i muzejskom kontekstu”, objasnila je Piškur.
Ovogodišnji HZS okupio je veliki broj pripadnika svih generacija , sa različitim kulturološkim i idejnim stanovištem i sa generacijskim stavovima, kazala je direktorica JU Muzej i galerija Slavica Božović.
Na Salonu su i ove godine dodjeljene tri nagrade, a u ime tročlanog žirija obrazloženje o nagradama saopštila je predsjednica, istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković. U žiriju su radili i istoričari umjetnosti Petar Ćuković i Bogdan Musović.
Prvonagrađeni rad „Kutije“ , mlade autorke Milice Janković fokusira se na mikrosvjetovima u kojima se projektuje intima umjetnice, a emituje atmosfera melanholije, usamljenosti, praznine, saopštila je Zeković.
Drugu nagradu dobilaje Andreja Kulunčić koja je sarađivala sa radnicima Ibrahimom Ćurićem, Saidom Mujićem i Osmanom Pezićem, a oni bili angažovani na rekonstrukciji Moderne Galerije u Ljubljani. Rezultat saradnje je nagrađeni projekat „Radnici bez granica“ koji ukazuje na status radnika iz Bosne u Sloveniji, a teme su uslovi rada, život u radničkim hostelima, slaba ishrana, razdvojenost od porodica i neugodno opominjanje na surovu stvarnost koju umjetnica suprotstavlja fotografijama „idealnog doma“.
Vana Prelević – Hercegnovski zimski salon
Skulpturom „Sjećanje“ Ivanka Vana Prelević je zaslužila treću nagradu a prema ocjeni žirija suptilno je i na poetizovan način problematizovala odnos čovjeka i prirode uvodeći u priču ličnu dimenziju.
“Drago mi je da se moj rad izdvojio na ovogodišnjem salonu , kazala je Prelević i istkla , prema njenoj ocjeni izuzetni kvalitet ovogodišnjeg Salona. Ističe da je dobro što su u prisustvu kolega iz Slovenije mogli da se porede.
Iako je njen rad ličan, smatra da svi mogu u njemu da se prepoznaju.
Hercegnovski zimski salon u oba izložbena prostora Galerije „Josip Bepo Benković“biće otvoren za posjetioce do 14. marta.
Agencija za zaštitu prirode i životne sredine (EPA) odbila je zahtjev tivatskog aerodroma da im se dozvoli odstrijel galebova, zaštićene vrste. U odgovoru EPA, navodi se da preduzeće Aerodrom Tivat, prije podnošenja zahtjeva, nije iscrpilo druge mjere za tjeranje ptica.
Iz Aerodroma Crne Gore, preduzeća u okviru kojeg posluje i tivatska vazdušna luka, nisu odgovorili na pitanja redakcije, pišu Vijesti.
Iz Aerodroma Tivat, kao mjeru za sprečavanje kolizije aviona i ptica, Agenciji su 23. januara uputili zahtjev za uklanjanje divljeg svijeta – vrste žutonogi galeb, navodeći da im te ptice – smetaju. U odgovoru EPA, kojim odbijaju taj zahtjev, pored ostalog, navodi se da je nadgledanje aerodroma posljednjih dvije decenije pokazalo da bi u tivatskoj vazdušnoj luci trebalo da se ozbiljnije pozabave problemom “prije nego zatraže dozvolu za odstrijel”.
Tivatski aerodrom nalazi se u Tivatskom zalivu, uz more i obalnu močvaru, specijalni rezervat prirode i ramsarsko područje Tivatska solila. Solila su dio Jadranskog migratornog koridora, kojim tokom jesenje i proljećne seobe prelijeću milioni ptica iz Sibira, sjeverne, istočne i centralne Evrope. To područje, podsjećaju iz EPA, bogato je ornitofaunom – od 352 vrste, koliko je dosad registrovano u Crnoj Gori, gotovo trećina (120 vrsta) registrovano je na Solilima. Ljeti, kad je to područje suvo, objašnjavaju iz EPA, ptice se uglavnom koncentrišu ispred Solila, u moru. Podsjećaju da se na tivatskom aerodromu, u okviru međunarodnog projekta IWC – zimskog prebrojavanja ptica, godinama broje ptice i da više desetina galebova pistu koristi kao odmorište.
“Pista je, zbog tamnije boje, u tom dijelu toplija nego okolna staništa. Ptice se tu koncentrišu i zbog činjenice da su tu sigurnije od grabljivica jer je okolni prostor čist i prilazi su lakše vidljivi”, objašnjavaju iz Agencije.
Dodaju i da su iz tivatske vazdušne luke, ali i deponije Lovanja, koja se nalazi u blizini aerodroma, u vezi sa problemom ptica više puta kontaktirali Agenciju i obrazlažu da je “pticama mnogo lakše hraniti se na otvorenoj deponiji nego loviti hranu”. Zato kao jednu od mjera u rješavanju problema sa pticama preporučuju i sređivanje stanja na deponiji.
Aerodrom Tivat foto Boka News
“Galebovi na deponiji imaju ‘švedski sto’, a ostale vrste mogu da se hrane glodarima i ostalim vrstama koje takođe posjećuju deponiju iz razloga ishrane. Na deponiji Lovanja tjerane su ptice emitovanjem zvuka grabljivica i to je davalo efekta prvih dvadesetak minuta. Nakon toga, ptica vidi da opasnosti nema, budu opreznije, ali nastave da slijeću na deponiju… Sređivanjem stanja na deponiji, dnevnim zatrpavanjem otpada, čistijom okolinom oko deponije i implementacijom mjera za tjeranje ptica, problem bi bio riješen”, navodi se u preporukama EPA.
U Crnoj Gori gnijezdi 50 parova
U odgovoru menadžmentu tivatske vazdušne luke na zahtjev da im se odobri odstrijel galobova, iz EPA podsjećaju i da je sredozemni galeb, vrsta koja se navodi kao problematična, u Crnoj Gori zaštićena.
“Gnijezdi se svega nekoliko parova na Skadarskom jezeru i Ulcinjskoj solani, do nedavno i na ostrvu Mamula. Ukupna gnjezdeća populacija ne prelazi 50 parova”, piše u odgovoru EPA u koji su “Vijesti” imale uvid. Dodaje se i da su u pitanju jedinke koje dolaze sa hrvatske obale Jadrana, gdje gnijezdi više od 55 hiljada parova.
“Kako populacije pomenutog galeba nisu ekskluzivno crnogorske, već u najmanju ruku imaju i državljanstvo susjedne Hrvatske, nalažu da se, prije nego se zatraže mjere odstrjela, upotrijebe sve druge raspoložive, uključujući upotrebu pirotehnike, sokolarenja i plinskih topova”, piše u odgovoru EPA.
Objašnjavaju i da je priroda galebova takva da te ptice ako ocijene da na nekoj lokaciji ima hrane, krikovima na hranilište pozivaju i ostale ptice, pa bi eventualna mjera odstrjela bila neproduktivna.
Foto Ivka Janković
“Imala bi samo trenutni efekat, kako zbog priliva novih skitačica iz Hrvatske, tako i svakodnevnog dopremanja novih količina lako dostupne hrane na Lovanji”, piše u odgovoru Agencije.
Uz zaključak da Aerodrom Tivat nije iscrpio sve mjere za tjeranje ptica, tom preduzeću sugerisali su da “zaposli i obuči tim za kontrolu divljeg svijeta”.
“I primijeni sve mjere rastjerivanja ptica, uključujući pirotehniku, plinske topove, sokolove i zvuke grabljivica prije nego zatraži dozvolu za ubijanje zaštićenih vrsta”, piše u odgovoru EPA.
Sokolar čuva beogradski, aerodrom u Sarajevu štite košenjem trave, uklanjanjem gnijezda…
Aerodrom “Nikola Tesla” u Beogradu od ptica štiti profesionalni sokolar Hani Girgis.
“Zadatak nam je da rastjeramo ptice koje se najčešće nalaze na krovovima zgrada i hangara, a time čuvamo ne samo avione ‘JAT tehnike’ već sve one koji koriste naš aerodrom”, rekao je on ranije za medije u Srbiji.
Sarajevski aerodrom od ptica i drugih životinja štiti se različitim metodama.
“Uklanjanje staništa (jazbina i gnijezda) na ili u blizini aerodroma… Trava se kosi i održava na odgovarajućoj visini, minimum 15 cm, tokom čitave sezone košenja i kad god je to izvodljivo kosi se noću… Rastjerivanje, plašenje ptica i divljih životinja upotrebom raznih sredstava… Recimo rastjerivanje raznim tehnikama zastrašivanja i upozoravanja, te hvatanjem u zamke i upotrebom vatrenog oružja”, kazali su avgustu prošle godine iz Aerodroma Sarajevo za portal faktor.ba.
Neke od tih metoda su, objašnajvaju, efikasne “kada se koriste kao dio cjelokupnog sistema zaštite zračnih operacija Aerodroma Sarajevo od ptica i divljih životinja”. Dodaju i da “mogu biti vrlo neefikasne ako se koriste na pogrešan način”. Ukazuju da neke nesmrtonosne metode dugoročno nisu djelotvorne, da se opasnost od prisustva pojedinih vrsta “mora smanjiti njihovim fizičkim uklanjanjem, ograničenom upotrebom vatrenog oružja ili zamki”.
“Za rastjerivanje velikih ptica kao što je galeb koriste se nesmrtonosne metode”, kazali su iz Aerodroma Sarajevo.
Još 41 putnik na japanskom kruzeru zaražen je koronavirusom, čime je u petak ukupna brojka zaraženih porasla na 61, a testiranje hiljade putnika se nastavlja.
Kruzer Diamond Princess s 3.700 putnika u karanteni je od pristanka u luku Yokohama u ponedjeljak nakon što je koronavirus otkriven muškarcu koji se u siječnju u Hong Kongu iskrcao s tog broda.
Testirano je 273 ljudi, od kojih je 61 osoba pozitivna na koronavirus. Testirani putnici su pokazivali simptome ili su bili u bliskom kontaktu s osobama koje su razvile simptome, navodi ministarstvo zdravstva.
Ministar zdravstva Katsunobu Kato rekao je na konferenciji za medije da je među 41 novim slučajem 21 putnik iz Japana.
Dodatna testiranja provest će se ako ostali putnici počnu pokazivati simptome bolesti.
Pacijente će prevesti u bolnice u Tokiju i susjedne gradove.
“Malo sam tjeskobniji zbog potvrde novih slučajeva”, rekao je 43-godišnji putnik iz Hong Konga koji se na brodu nalazi sa svojom obitelji.
Amerikanka Ashley Rhodes-Courter, čiji su roditelji zarobljeni na kruzeru, nada se da će američke vlasti pomoći u evakuaciji njezinih roditelja.
“Svi udišu kontaminirani zrak pa bi se svi mogli zaraziti”, rekla je Rhodes-Courter.
Stručnjaci navode da se virus može prenijeti kašljanjem i kihanjem zaražene osobe, ali i širiti preko kontaminiranih površina.
Na kruzeru se nalazi i šestero hrvatskih državljana, a zasad nije poznato nalaze li se među zaraženima.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić prisustvovao je 68. molitvenom doručku u Vašingtonu, čiji je domaćin i govornik bio američki predsjednik Donald Tramp.
-Bila je ovo prilika da brojne sagovornike na jednom od najznačajnijih skupova upoznam sa državom i gradom iz koga dolazim i svim potencijalima sa kojima raspolaže Herceg Novi. Sa druge strane, svi sagovornici iz reda političara, diplomata, biznismena, ne samo iz SAD, nego i čitavog svijeta izrazili su veliko interesovanje da posjete Herceg Novi, što će većina i učiniti već tokom ove godine, poručio je Katić.
Ovogodišnjem Nacionalnom molitvenom doručku, na koji je Katić pozvan drugi put zaredom, prisustvovalo je više od 3000 međunarodnih gostiju iz više od 140 zemalja svijeta.
Tokom posjete Vašingtonu na poziv ambasadora Crne Gore, predsjednik Opštine boravio je i na prijemu u Ambasadi Crne Gore, koji je organizovan za delegaciju iz Crne Gore koja je prisustvovala molitvenom doručku.
Katić na molitvenom doručku
Takođe, tokom boravka u Vašingtonu predsjednik Opštine se susreo i sa predstavnicima Mitropolije crnogorsko primorske, na čelu sa Vladikom Metodijem, koji su takođe imali intezivne aktivnosti u Senatu i Kongresu, kako bi upoznali svoje sagovornike o aktuelnom položaju Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i tom prilikom poslali zajedničku poruku sa Kapitol Hila za odbranu svetinja u Crnoj Gori.
Tokom sjutrašnjeg dana predsjednik Opštine prisustvovaće i molebanu koji će predvoditi episkopi istočnoamerički Irinej i dioklijski Metodije i tom prilikom imati sastanke i razgovore sa našim brojnim iseljenicima u SAD-u.
Hrvatska pošta prestala je da dostavlja male pakete iz Kine, u kojoj se pojavio koronavirus, tako da je trenutno više od 250.000 naručenih paketa na čekanju, prenosi Poslovni dnevnik.
– Iako su avio-prevoznici prvenstveno zbog putnika obustavili letove, ni pošiljke ne mogu do Hrvatske – pojašnjavaju u Hrvatskoj pošti i navode da poštanske pošiljke iz Kine u Hrvatsku dolaze isključivo avio-prevozom.
Hrvatska pošta prvo je objavila da je od KLM-a, Lufthanse LH i Turkish Airlinesa dobila obavještenje da su zbog prevencije širenja koronavirusa obustavili letove za Kinu do daljeg i da će se to odraziti na dostavu paketa.
To znači da mali paketi naručeni preko AliExpresa iz Kine u ovom trenutku neće moći da budu isporučeni. Od subote do utorka više od 100.000 paketa koji bi trebalo da budu isporučeni kupcima u Hrvatskoj ostalo je u skladištima u Kini.
Do kraja ove sedmice ta brojka će se popeti na oko 250.000 paketa i neće se smanjivati sve dok se ne uspostave avio-linije ili dok kineski trgovci ne preusmjere dostavu na brodski kontejnerski promet.
– Iz Kine na mjesečnom nivou pristiže oko milion pošiljki, a ukupan broj paketa posljednjih godina kontinuirano raste, čak do 20 odsto godišnje – kažu u Hrvatskoj pošti.
Navode da je to direktna posljedica rasta e-trgovine.
