Predstavljeno fototipsko izdanje monografije „Lekcionar i Pontifikal Kotorske biskupije iz 1166. godine”

0

„Lekcionar i Pontifikal Kotorske biskupije iz 1166. godine” naziv je fototipskog izdanja monografije koja je predstavljena u petak ispred crkve blažene Ozane u Kotoru.

Predstavljanju je prisustvovao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović koji je u uvodnoj riječi istakao da monografija svjedoči da je Kotor još u 12. stoljeću bio jedan od kulturnih centara Evrope.

„Imao je sve što i veliki evropski centri: Biskupski ordinarijat, sud i sudstvo, knjižare i snažnu kulturnu razmjenu sa svijetom, u određenoj mjeri i međunarodne odnose. Kotor je i svih narednih stoljeća imao izuzetnu ulogu u afirmaciji naroda sa ovih prostora. Sve što je napisano u pontifikalu 1166. u godini kada je kotorski biskup privi puta uzeo u ruke svjedoči o čvrstoj povezanosti Kotora sa najnaprednijim mišljenjima toga doba. Izdanje Lekcionara i Pontifikal svojim značajem nadilazi Kotor i Crnu Goru i predstavlja podsticaj za dalja znanstvena proučavanja o našoj povjesti i tradiciji“ – kazo je Đukanović.

Promocija monografije u Kotoru

U ime organizatora zvanice i posjetioce pozdravili su predsjednik HNV-a Crnre Gore Zvonimir Deković i kotorski biskup u miru mons. Ilija Janjić.

Monografiju su predstavili dr. sc. fra Domagoj Volarević i autorica dr. sc. Lenka Blechova Čelebić.

Radi se o najstarijem rukopisu u ovom dijelu svijeta, 300 godina starijem od Gutenbergove štamparije, 30 godina starijem od Miroslavljevog jevanđelja i 330 godina od Oktoiha Đurđa Crnojevića. Pontifikal je iz Kotora evakuiran u doba turskih ratova, oko 1876. godine, a nalazi se i čuva u St. Petersburgu i jedan je od dragulja biblioteke Ruske akademije nauka.

Promocija

Ovo liturgijsko, vjersko, književno djelo svjetske povijesne i kulturne klase ima 404 stranice manuskripta na latinskom jeziku. Raščitala ga je kroz višegodišnji rad, dešifrirala slojeve palimpsesta (više rukopisa na jednom listu kroz stoljeća), s Biblijom sravnila i najzad, opskrbila lokalnim povijesnim kontekstom češko-crnogorska znanstvenica, paleograf i polihistor Lenka Blechová Čelebić.

Od zanimljivosti vezanih za ovo izdanje izdvajaju se i činjenice, da se radi o manuskriptu koji predstavlja jedan od stubova rađanja i istorije zapadne kulturne tradicije, koji vezujemo za Kotor  i  područje današnje Crne Gore, da se u njemu nalaze citati najmanje sedam najviših autoriteta bez kojih je istorija Zapada nezamisliva; Sv. Augustin (354-430), Grgur Veliki (540-604), Isidor Seviljski (560-636),Beda Prečasni (672-735) , Alkuin iz Jorka(735-804), Anselmo iz Kanterberija (1033-1109), Pjer Abelar (1079-1142) itd, koji su su kao takvi u Kotoru izučavani, studirani i tumačeni u svakodnevnim  aktuelnim dešavanjima toga vremena. Posebnu vrijednost monografije čini poglavlje Dokumenta Catharensia, bilješke na marginama iz svakodnevnice života Kotora grada u 12. stoljeću, kao i da je autorica, svojevremeno, zavrijedila preporuku za istraživanje istorije crkve u arhivu Vatikana, u Argentini, prije dvadeset godina, ni manje ni više nego od ondašnjeg biskupa Buenos Ajresa, mons. Horhe Begolja, danas Svetog oca pape Franja.

Autorica je monografiju posvetila pokojnom don Antonu Belanu, vikaru Kotorske bisupije. U muzičkom dijelu programa nastupila je klapa “Jadran” iz Tivta.

Izdavanje i promocija Kotorskoga  pontifikala i lekcionara omogućeni su  uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, Ministarstva kulture Crne Gore, Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Općine Kotor.

Novih 48 slučajeva koronavirusa, preminula jedna osoba, u Kotoru i Tivtu po jedan novi slučaj

1
Vakcina – foto EPA

Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 505 uzoraka na novi koronavirus, među kojima je otkriveno 48 novopozitivnih slučajeva infekcije.

Novopozitivni su upućeni na testiranje iz sledećih opština: Podgorica 23, Nikšić 12, Bar 3, Berane 2, Pljevlja 2, Plav 1, Cetinje 1, Tivat 1, Kotor 1, Andrijevica 1, Petnjica 1.

“Od poslednjeg presjeka Institutu je prijavljen jedan smrtni ishod i to kod pacijenta rođenog 1949. godine iz Andrijevice, liječenog u Opštoj bolnici Berane. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 od početka juna mjeseca je 73 a od početka godine: 82”, saopšteno je iz IJZ.

Prijavljen je oporavak 95 pacijenata.

Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 914 .

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 4277.

Moškov: Vode za grbaljska imanja nema, ali je ima za polivanje golf igrališta

3
Ljiljana P. Moškov

U opštinskom parlamentu Kotora, danas je DPS sa koalicionim partnerima SD-om i Liberalnom partijom, izglasao Odluku za davanje saglasnosti o potpisivanju Ugovora Opštine Kotor sa društvom “Luštica Development”, o isporuci tehničke vode koja se dobija iz Preduzeća za preradu otpadnih voda koje su prije par godina osnovale Opština Kotor i opština Tivat.

Suzdržana na glasanju je bila odbornica HGI, dok je odbornica GP URA Ljiljana Popović Moškov bila protiv ovakve Odluke, saoopštili su iz kotorske URE.

U svojoj diskusiji Moškov je istakla da tehnička voda dobijena preradom otpadnih voda svoju primjenu može naći na kvalitetniji i bolji način i u javnom interesu nego što je njena prodaja po tričavih 0,03 eura/m3 kompaniji Luštica Development za svrhu zalivanja golf igrališta.

Govoreći o potpuno podcijenjenoj prodajnoj cijeni od 3 centa, nosilac liste URA u Kotoru Ljiljana Popović-Moškov je istakla da radi brige za svoje stanovništvo po toj cijeni Opština Kotor je mogla obezbjediti tu tehničku vodu stanovnicima Grblja, koji, kako je dodala, nikakvu vodu nemaju i to barem za toalete ili zalivanje poljoprivrednih imanja i bašta.

“Kažete da nemate novca da spojite grbaljska sela za napajanjem barem tehničkom vodom, a znate dobro da je to minimalna investicija. Potrebno je polaganje cijevi i vodomjera na svakom priključku, a ubijeđena sam da zainteresovani stanovnici Grblja bi i sami to isfinansirali ako bi im opština omogućila da dobiju i tehničku vodu za cijenu ne od 3 centa nego vjerujem i po cijeni od 6 centi za m3”, istakla je Moškov u svom izlaganju

“Građani koji su priključeni na kanalizacionu mrežu svakog mjeseca plaća 0,52 eura /m3 utrošene vode, za uslugu odvoda kanalizacije. A onda to što smo vam mi platili da prečistite  u vidu tehničke vode prodajete za  0,03 eura/m2 kako bi se zalila golf igrališta i još se time hvalite kako se odgovorno odnosite prema resursima koja su vam povjerena”, dodala je Popović-Moškov.

Ona je istakla da tehnička voda ima svoju komercijalnu primjenu ne samo za domaćinstva i u poljoprivredi, već ista može služiti  kao energent za grijanje ili pokretanje nekih postrojenja.

“Pitamo se gdje je tu opravdanost da se ugovorno vežemo za 20 godina po osnovu ovog aranžmana, a sjutra nam ta ista voda može služiti da smanjimo troškove ovog preduzeća koje se bavi prećišćavanjem otpadnih voda ili budućom preradom mulja koji je sada nus proizvod koji po bagatelnoj cijeni prodajemo susjednoj Albaniji. Onda iz nje po višestruko većoj cijeni uvozimo humus koji su oni dobili preradom tog mulja”, istakla je  Moškov ocjenjujući to kao apsurd.

“Danas sam eto saznala da taj velelepni hotelski kompleks kakav je Luštica Bay nije priključen na kanalizacioni sistem, što znači da svoje otpadne vode izliva u more ili ih tretira na neki drugi ekološki neprihvatljiv način. Mi umjesto da mu debelo naplatimo ekološku taksu, mi ga čašćavamo sa 135.000 m3 tehničke vodu mjesečno i za koje će Preduzeće za preradu otpadnih voda prihodovati 4.050 eura mjesečno sa uključenim PDV i svim ostalim taksama”, navela je Popović-Moškov.

Ona je istakla i da koliko je ovaj ugovor nepovoljan za obje opštine govori i član 2.6 kojim se eksplicitno kaže da će u slučaju da se Luštici Development ne obezbjede garantovani obim isporuke (3.500 m3 dnevno) i ukoliko se ne obezbjedi minimalni kvalitet saliniteta (manji od 1.500ppm…..a konstatuju da je sada salinitet iznad ove granične vrijednosti) da će Luštica Development koristiti alternativne izvore za razblaživanje  a da će sve troškove nastale po tom osnovu morati da im nadoknade Opština Kotor i Tivat kao razliku između te cijene i ove ugovorene od 0,03 centa/m3.

“Ako  znamo  da  se  prosječna prodajna cijena tehničke vode u našem okruženju kreće u rasponu od 45% manje od cijene vode za piće ako se ista isporučuje privredi ili najviše 75% manje ako se isporuka vrši građanima. Ako znamo da građani u Kotoru plaćaju vodu po 1,10 eura /m3 onda je lako zaključiti da je tržišna cijena trebala da bude 0,61 eura /m3 odnosno najmanje 0,28 eura/m3,da bi ovaj Ugovor imao iole smisla i opravdanosti”, istakla je Popović-Moškov.

Ona je zaključila da stavke Ugovora koji je danas usvojila Skupština Opštine Kotor i prodajna cijena od 0,03 eura/m3 su produkt nekih ekonomskih parametara koji se na fakultetima ne izučavaju ali su u praksi vladajućih DPS funkcionera veoma prisutni.

Cvjetkoviću “Ulov mjeseca” za pagra od 13 kilograma

1

 

JUL – PRVO MJESTO – Tomo Cvetković pagar 13kg

Prvo mjesto i  nagradni vaučer u iznosu od 50 eura u julskom kolu nagradne igre “Ulov mjeseca” osvojio je Tomo Cvetković iz Herceg Novog, sa ulovljenim pagrom od 13 kilograma.

Ovu nagradnu igru za sportske ribolovce na Crngorskom primorju priređuje komapnija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more “Una” iz Tivta.

Cvjetković je pagra-kapitalca uhvatio pendulanjem u večernjim časovima kod Baošića, a mamac je bila živa lignja.

JUL – DRUGO MJESTO – Ilija Đukic – zubatac 9.7kg

Drugo mjesto u julskom izdanju “Ulova mjeseca” pripalo je Iliji Đukiću koji je ulovio zubaca težine  9,7 kilograma. Zubatac je ulovljen na 100 metara od ponte Tri krsta u zalivu Trašte, na samolovku. Mamac je bio živa ukljata, dok je borba sa velikom rubom do njenog izvlačenja u barku, trajala oko pola sata.

JUL – TREĆE MJESTO – Zoran Drašković – zubatac 6kg

Treće mjesto osvojio je Zoran Drašković takođe sa ulovljenim zubacem, od 6 kilograma.

Drašković je zubatac je ulovljen u akvatorijumu poluostrva Luštica kod  rta Mačka na dubini od 32 metra, štapom iz čamca, na mamac živu lignju.

Otvorena izložba “Tradicija – Sjećanja na Bokeljske noći”

0
Otvaranje izložbe

Izložba fotografija ukrašenih barki sa Bokeljskih noći, pod nazivom „Tradicija – Sjećanja na Bokeljske noći“ otvorena je danas u bašti kotorskog Kulturnog centra „Nikola Đurković“ .

U ime organizatora, prisutnima se obratila Tatjana Miljenović, direktorica Kulturnog centra i između ostalog kazala da je  Bokeljska noć vjekovima unazad  fešta nad feštama, kruna svih manifestacija u Boki, a 2014. godine proglašena je za nematerijalno kulturno dobro od nacionalnog značaja.

„Tradiciju Bokeljskih noći, defilea dekorisanih barki uz iluminaciju okolnih brda, prekinuo je prvo Prvi svjetski rat, ali su volja, sposobnost i mašta njihovih kreatora preživjeli sve te tmurne godine.

Izložba fotografija – Bokeljska noć

Ove godine, prema preporukama NKT-a i Vlade Crne Gore, a u cilju borbe protiv virusa COVID 19, Bokeljske noći će biti, ali na nešto drugačiji način, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena“, najavila je ona.

Otvarajući izložbu, Miljenović je izjavila da je ideja potekla od gospodina  Ilka Marovića,    koji je prvi nastup na akva pozornici imao davne 1959.g. kao sedmogodišnjak.

Pored njegovih radova, izloženo je   četrdesetak fotografije pobjedničkih barki kotorskih meštara: Miodraga Milovanovića, Marka Ševaljevića, Zvjezdana Šantića i drugih.

Tivat: Uništen bilbord DPS-a

2
Bilbord u Tivtu

Nepoznati počinioci uništili su jedan od reklamnih bilborda DPS-a sa porukom te partije za predstojeće parlamentarne i lokalne izbore u Tivtu.

Bilbord na kome je lik predsjednika DPS i predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, a koji se nalazi na jednom od najistaknutijih mjesta u Tivtu, poliven je plavom i žutom bojom.

Ovo je prvi put da se u Tivtu gdje je DPS na vlasti neprekidno 24 godine, događa ovakav vid ataka na reklamne materijale te partije.

Lazarević i Žarković: Obrazovanje i nauka su razvojni prioriteti

Lazarević

Za Hrvatsku reformsku stranku Crne Gore obrazovanje i nauka su razvojni prioriteti, kaže Ružica Lazarević.

“Primarno je osigurati kvalitetno obrazovanje dostupno svima pod jednakim uslovima. Stoga će hrvatska reformska stranka inicirati mjere u pravcu reforme obrazovanja, kao i za poboljšanje materijalno tehničkih uslova u obrazovnim institucijama.To se odnosi kako na predškolsko, tako i na osnovno, srednje i visoko obrazovanje. Neophodno je otvoriti veći broj dječijih vrtića, sa posebnim akcentom na rad sa malom djecom, do tri godine. U osnovnim i srednjim školama potrebno je smanjiti broj učenika u odjeljenjima radi kvalitetnijeg procesa rada. Hrvatska reformska stranaka će poboljšati saradnju sa hrvatskom i drugim evropskim zemljama u cilju razmjene iskustava u obrazovanju putem online komunikacije, kao i direktnim kontaktima, realizacijom zajedničkih radionica i seminara”.

Prema riječima Željke Žarković pripadnicima manjinskih nacionalnih zajednica treba osigurati obrazovne programe koji poštuju njihove nacionalne vrijednosti u skladu sa najvišim standardima o ljudskim i manjinskim pravima.

Žarković

“HRS je stava da učenici manjinskih zajednica njeguju njihov maternji jezik i pismo i da nastavni programi obuhvate, pored ostaloga, i povijest i kulturu naroda kojem oni pripadaju. Zalagati ćemo se za dosljednu primjenu inkluzivne naobrazbe uz poštovanje principa – škola po mjeri djeteta. Na kraju srednje škole svako dijete treba da govori bar jedan strani jezik i bude osposobljeno za rad na računaru”.

Lazarević i Žarković kažu da HRS ima za cilj pokazati da samo profesionalnošću i znanjem mladi mogu postati uspješni, bolje upoznati druge i dati važan doprinos zajednici u kojoj žive.

Francuska i Njemačka: Možemo Navaljniju pružiti medicinsku njegu u Evropi

0
Aleksej Navaljni – foto Routers

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron saopštili su kako su spremni pružiti medicinsku njegu ruskom opozicionaru Alekseju Navaljnom koji se nalazi u komi u bolnici u ruskom Omsku zbog kako je njegova portparolka rekla sumnje u trovanje.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare, Macron i Merkel su rekli da su veoma zabrinuti zbog onoga što se dešava sa Navaljnijem, jednim od najžešćih kritičara ruskog predsjednika Vladimira Putina, prenosi Reuters.

Macron je rekao da želi vidjeti rezultate istrage koji će pokazati šta je prouzrokovalo Navaljnijevu bolest. Francuski lider je također rekao da je Francuska spremna pružiti svu pomoć koja je potrebna Navaljniju, uključujući azil i medicinsku njegu.

Navaljni se osećao loše dok se vraćao u Moskvu iz sibirskog grada Tomska, zbog čega je avion morao da neplanirano sleti u Omsk, takođe u Sibiru, gdje su ga vozilom hitne pomoći prevezli u bolnicu.

Avioprevoznik “S7” je saopštio da se Navaljni počeo osećati loše odmah po poletanju i kapetan je odlučio da prinudno sleti. Ova kompanija navodi i da Navaljni nije ništa jeo niti pio u avionu.

Navaljni nije prvi ruski opozicioni političar koji se razbolio od misterioznog trovanja. Osim Aleksandra Litvinjenka i Pjotra Verzilova, opozicioni aktivista Vladmiri Kara-Murza je dva puta hospitalizovan sa simptomima trovanja – 2015. i 2017.

Poznat je i slučaj pokušaja trovanja u Britaniji bivšeg ruskog agenta Sergeja Skripalja i njegove ćerke.

Mačka iz Tunisa stigla do Njemačke preko Mediterana

0
Mačka – foto EPA

Mačka iz Tunisa završila je u Njemačkoj nakon što je zatvorena u brodski kontejner i u njemu prešla preko Mediterana, objavila je ovog tjednanjemačka policija.

“Vjerojatno se u Tunisu ‘ukrcala’ na prikolicu”, kazao je glasnogovornik policije u Bavarskoj gdje je otkrivena.

Mali je putnik prešao more i putovao kopnom do njemačke tvrtke čiji su zaposlenici pozvali policiju nakon što su čuli glasanje iz kontejnera.

Policajci su pronašli mačku koja je, uprkos tome što je bila gladna i žedna, bila u dobrom stanju.

Mačku je zbrinuo lokalni veterinar.

U Boki i dalje aktuelan problem nepostojanja zvanične luke za tehnička i druga plovila koja su van upotrebe, mještani negoduju, država ne reaguje

0
Remorker KRSTO jos na mulu Bazdanj – Krtoli

Mještani Krtola u Tivatskom, odnosno Morinja i Kostanjice u Kotorskom zalivu već duže vrijeme imaju problema sa dugoročnim stacioniranjem tehničkih, turističkih i drugih plovila koja su van redovne ekspolatacije, na javnim pristaništima i privezištima u ovim djelovima Boke.

Zbog toga su se proteklih dana pojedini stanovnici Krtola, odnosno Kostanjice, u više navrata obraćali Lučkoj kapetaniji Kotor, Inspekciji sigurnosti plovidbe Ministarstva saobraćaja i pomorstva, kao i Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore, bezuspješno trežeći da ti državni organi i službe preduzmu mjere iz svoje nadležnosti i uklone ova plovila sa javnih pristaništa, jer ona nisu namijenjena za dugotrajni privez brodova, već samo kraće operacije ukrcaj i iskrcaja putnika i tereta:mještani traže i da državni organi spriječe vlasnike ovakvih brodova da na njima u tim djelovima zaliva Boke, obavljaju razne brodoremontne radove.

Brivova plovila vezana u Lipcima

Ovi problemi inače, prisutni su već godinama a rezultat su nebrige države i nespremnosti Vlade da sistemski pristupi riješevanju naoko nebitnih, ali u supštini veoma značajnih problema za funkcionisanje ovih segmeneta pomorske privrede. Naime, i pored brojnih zahtjeva, država do sada na obali Boke, ali ni cijelog Crnogorskog primorja, nije odredila adekvatno mjesto za dugotrajni privez tehničkih ili turističkih plovila u vrijeme kada oni nisu u redovnoj upotrebi, odnosno kada su u tzv.raspremi ili su u vansezonskom zimovniku.

Stoga se vlasnici tih brodova snalaze „kako zanju i umiju“ da smjeste ta plovila, nerijetko ih vezujući na mjesta poput mula Bazdanj na Obali Đuraševića u Krtolima koja su zvanično, pristaništa, a ne privezišta. Drugi problem je što je ekonomska politika koju vodi crnogorska vlast dovela do uništenja klasične brodograđevne i brodoremontne djelatnosti u Crnoj Gori pa vlasnici plovila iole većih dimenzija, više nemaju gdje u našoj državi da svoje brodove podignu iz mora radi dokovanja i remontnih radova na podvodnom dijelu trupa. U Boki međutim, postoje dvije brodogradilišne luke – ona u Bonićima kod Tivta gdje funkciiniše servis za jahte i manje ribarske brodove koji ne može prihvatiti na remont veća plovila poput trajekata Pomorskog saobraćaja ili raznih plovila hidrograđevinske firme Briv Construction iz Kotora, te brodogradilišna luka u Bijeloj gdje je do prije nekoliko giodina funkcionisali u stečaju uništeno državno Jadransko brodogradilište.

Grupa Brivovih plovila usidrena u sred uvale Solila

 Iako bi na papiru i u skladu sa važećim propisima, radove na održavanju i pogotovo antikorozivnoj zaštiti svojih plovila crnogorski brodari mogli obavljati samo u te dvije brodogradilišne luke ili eventualno u inostranstvu, državni organi – prvenstveno Inspekcija sigurnosti plovidbe čija je to nadležnost, tolerišu sasvim nelegalnu pojavu pretvaranja djelova Boke u svojevrsna neformalna brodogradilišta. Takav je slučaj sa nekadašnjim tankerskim vezom Jugopetrola u Lipcima gdje je već godinama stacionirano nekoliko plovila Briv Constructiona i drugih brodara, a povremeno ovdje dolaze i trajekti Pomorksog saobraćaja. Njihove posade ovdje nerijetko obavljaju i razne remontne radove na tim plovilima, udarajući pneumatskim  čekićima ili bruseći rđu sa njihovih limova, a što stvara veliku buku i zagađenje atmosfere i mora, a na što se žale stanovnici i turisti koji borave u obližnjim naseljima  Strpu, Morinju i  Kostanjici.

trup remorkera vezanog na mulu Bazdanj

I dok žiteji naselja u blizini Lipaca gdje funkcioniše pravo malo improvizovano remontno brodogradilište do sada nisu uspjeli napraviti bukvalno ništa da primoraju nadležne da sprovedu u djelo zakon, mještani Obale Đuraševića u Krtolima, postigli su to da je kompanija Briv Construction dislocirala najveći dio svojih plovila koja su prije toga mjesecima bila vezana uz mulo Bazdanj. Naime, Briv je dva svoja veća radna pontona, trajekt „Vasilije“ , hidrotehničko plovilo „Goran“ i remorker „Dubravica“ nedavno preselila maltene u sred uvale Solila gdje su ta plovila usidrena i vezana u grupi, na mjestu koje se nalazi van uobičajenog plovnog puta. Na mulu Bazdanj ostao je doduše,  vezan njihov drugi remorer „Krsto“ uz još jedno manje plovilo, pa se mještani i dalje bune jer smatraju da je remorker u lošem stanju i da djeci koja se ovdje kupaju i plivaju oko njega, prijeti opasnost da se povrijede na naki od zarđalih limova na trupu tog broda. Što se brodova koji stoje usidreni u uvali Solila tiče, oni su pod nadzorom i na njima uvijek ima nekoga od posade, ali njihovo ovakvo stacioniranje u sred mora, na samo par stotina metara od zaštićenog rezervata prirode Solila, nije adekvatno riješenje problema koji jednako mori kako stanovnike Boke, tako i vlasnike ovih plovila – potrebe da im država konačno odredi mjesto gdje bi se takvi brodovi bez problema mogli vezati i nikome ne smetati.