Katolički vjernici širom Boke Kotorske ostali su u nedjelju u svojim domovima da u krugu obitelji proslave Uskrs, najveći kršćanski blagdan.
Svečane mise služene su bez vjernika u crkvama Kotorske biskupije.
Rrok Gjonlleshaj, apostolski upravitelj Kotorske biskupije i nadbiskup barski svim vjernicima poželio je radostan i blagoslovljen blagdan Uskrsnuća Kristova, putem medija.
„Zbog nevidljive, ali stvarne ugroze, prvi put smo prinuđeni odreći se onoga što je utkano u temelje naše vjere: da kao zajednica – mjesna Crkva koja na vidljivi način ispovijeda i proživljava vjeru u Krista, proslavimo uskrsne blagdane u našim župnim crkvama i katedrali, našim domovima molitve”, rekao je.
No zatvoreni u svoje domove, “ostavimo širom otvorena vrata naših srdaca: neka ih Krist uskrsli dotakne darom oprosta, da bismo i sami, pronašli snagu da raskinemo okove grijeha i razdora u našem životu”, rekao je u nadbiskup barski.
Posebno je pozvao na molitvu za oboljele i medicinsko osoblje koje se za njih skrbi.
“U svojim molitvama s pouzdanjem vapimo Gospodinu da podari snagu svima koji se bore za živote oboljelih, a da na bolesne svrati svoj milosrdni pogled“, poručio je Gjonlleshaj.
Uprava policije privela je danas na informativni razgovor više sveštenika Mitropolije crnogorsko primorske i građana koji su se okupili ispred vjerskih objekata u Podgorici. Među njima je bio i mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije, rečeno je u Upravi policije, javljaju elektronski mediji.
Iz Uprave policije poručuju da niko nije uhapšen već da je doveden ili pozvan na informativni razgovor.
“Više sveštenika i građana dovedeno je danas u CB u svojstvu građana da daju izjave na okolnosti okupljanja kod vjerskih objekata”, kazali su iz policije.
Policija je privela predsjednika Prave Crne Gore Marka Milačića. Iz Prave Crne Gore tvrde da su mu službenici Uprave policije prišli i zatražili od njega dokumenta, kako bi ga legitimisali, a zatim ga obavijestili da će biti priveden u prostorije Uprave policije.
Zbog epidemije koronavirusa, a u cilju sprečavanja širenja COVID 19 u Crnoj Gori je između ostalog na snazi i mjera zabrane javnih okupljanja.
O tome da nas čeka ekonomska kataklizma sve smo već pročitali. No kako da prosječan čovjek izgradi splav spasa da tu kataklizmu preživi još nismo.
Zato smo zamolili dr Domagoju Buljan Barbaču, profesoricu na Odsjeku za računovodstvo i financije Sveučilišta u Splitu, inače vrsnu stručnjakinju za upravljanje ličnim finansijama, da našim čitaaocima savjetuje što da naprave u ovim teškim vremenima, piše Slobodna Dalmacija.
U što da ulažu, čega da se odreknu, gdje da pokušaju naći izlaz.
– Ova kriza nema odlike kao ni jedna prethodna, i zato bilo kakva usporedba nije moguća. Ranije krize krenule su iz financijskog sektora pa su se prelile na sve druge. Ova kriza je izazvala zastoj u proizvodnim procesima i biti će sigurno obuhvatnija i šira – kaže nam Domagoja Buljan Barbača.
Ona je uvjerena da će se nakon epidemije koronavirusa dogoditi velike promjene.
– One su neminovne, no jedna stvar je tu važna za istaknuti: one uopšte ne moraju biti loše. Ljudi u ovakvim vremenima trebaju zadržati optimizam, jer je on garancija da će se i ta kreativna energija i radna sposobnost zadržati na dobroj razini – ističe ova stručnjakinja za polje osobnih finansija.
Ovo su njezina tri zlatna pravila koja bi građanima trebala pomoći da financijski lakše prebrode krizu.
– SMANJITI SVOJU POTROŠNJU – to je nešto što građani mogu napraviti odmah. Kupovati i akvizirati samo ono što je u ovom trenutku najvažnije. Bez potrebe za skladištenjem, akumuliranjem velikih zaliha ni rezervi hrane. To se pokazalo katastrofalnim. Naprosto ne smijemo sebi dozvoliti da nas obuzme panika i da počnemo kupovati ono što nam ne treba. I potrošimo više novaca nego nam je realno potrebno.
– RAZVIJATI VLASTITE KAPACITETE – svi posjeduju umijeća kojih možda nisu ni svjesni, ili ih nisu razvili, nego su ih stjecajem okolnosti gurnuli u drugi plan. Ovo su dobra vremena za „treniranje“ tih vještina. Sve ono što nam sutra može pomoći na tržištu i donijeti nove prihode je dobrodošlo. U trenutku kada se život vrati u „normalu“ i ponovno se otvore mogućnosti za rad, ljudi koji su radili na sebi biti će u prednosti, i moći će ostvariti dodatne prihode.
PRIČEKATI SA ULAGANJIMA – opća filozofija ulagača je da je vrijeme krize vrijeme za ulaganja. To se kroz povijest doista pokazalo tačnim. Novija povijest, ona od kada postoje burze i tržišta kapitala, ne pamti ovakvu krizu. Zato se u ovim okolnostima takvim ulagačkim idejama treba pristupiti sa velikim oprezom.Treba pričekti da se tržište bar malo stabilizira.
I jedna optimistična ocjena za kraj.
– Ovo je vrijeme zapravo odlična prilika da svako na sebi počne raditi. Puno smo „zakržljali“, dijelom i zbog baštine kolektivizma. Ova kriza nam može otvoriti nove vidike. A na nama je da ih prepoznamo – zaključuje dr. Domagoja Buljan Barbača.
Glicinija (plava kiša, visterija, lat. Wisteria) koja je ovih dana zamirisala Herceg Novim , biljka je koja simbolizuje ljubav, gracioznost, blaženstvo, strpljenje, izdržljivost, trajnost, pobjedu nad teškoćama i dugovječnost. Mnoga od ovih značenja danas bi se mogla pripisati čovječanstvu u njegovoj borbi protiv korona virusa.
Glicinija je biljni rod iz porodice mahunarki raširen po Kini, Koreji i Japanu. Pripada mu sedam priznatih vrsta drvenastih penjačica. Neke vrste naturalizovane su na istoku Sjedinjenih Država. Poznati predstavnik je kineska glicinija Wisteria sinensis, prepoznatljiva po opojnom mirisu. Cvjetovi su smješteni u grozdaste cvasti (10-80 cm) uglavnom plavoljubičaste, boje lavande, purpurne, roza, boje sljeza ili čisto bijele. Cvjeta u proljeće kada se prvo pojave cvjetovi pa tek nakon toga listovi. Može se desiti da cvjeta bar još jednom u toku godine, ali ne tako bujno kao u proljeće.
Glicinija u parku Boke
Kažu da glicinija poznata i kao japanski fuji najljepše cvatu u Japanu. To je možda drugi (poslije trešnje) najpoznatiji cvijet u zemlji izlazećeg sunca.
Od kraja aprila do maja japanski cvjetovi glicinije počinju nicati u svim bojama. A najbolje mjesto za doživjeti gliciniju u punoj raskoši cvijeta i boja je vrt Kawachi Wisteria u gradu Kitakyushu. Tunel cvijeća glicinije, gdje nizovi te biljke vise s vrha u nijansama ružičaste, ljubičaste, plave, grimizne i bijele boje, bajkovita je slika.
glicinija – Japanese-Wisteria-Tunnel-7
Kawachi Wisteria osmišljen je 1977. godine, a sastoji se od 150 drveća Wisterije, odnosno glicinije. U parku se nalazi i stablo glicinije stare 150 godina i više od 5000 grmova azalea. Organizuje se I Wisteria festival koji traje od 13. aprila do 19. maja.
Teško je zamisliti, ali ta ljepotica opojnog mirisa je otrovna jer sadrži alkaloide koji izazivaju mučninu, bolove u trbuhu, proljev i dehidraciju.
U Evropu je stigla u 13 vijeku, vjeruje se da ju je donio Marko Polo, a kada je stigla u naše krajeve ne zna se pouzdano. Pretpostavlja se da je prva glicinija u Herceg Novom zasađena u parku nekadašnjeg hotela Boka početkom 20 vijeka. Danas raste na nekoliko mjesta u centru grada, po privatnim đardinima,…bojeći pejzaž prelijepim ( najčešće plavom) bojama.
U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) je u protekla 24 sata od posljedica zaraze koronavirusom preminula 2.091 osoba, čime je ukupan broj preminulih dostigao 18.777, javlja Anadolu Agency (AA).
U SAD-u, gdje je zabilježeno najviše slučajeva zaraze koronavirusom, svakodnevno raste broj zaraženih i umrlih.
Posljednji podaci koje je objavio Univerzitet “Johns Hopkins” pokazuju kako je u protekla 24 sata potvrđena zaraza kod još 35.316 osoba, čime je broj zaraženih u SAD-u porastao 501.615.
SAD u kojem je više od pola miliona zaraženih, slijedi Španija, s potvrđenih 161.852 slučajeva zaraze i Italija sa 147.577.
Posljednji podaci pokazuju da je broj zaraženih u SAD-u veći od ukupnog broja zaraženih u Španiji, Italiji i Francuskoj.
Žarište pandemije koronavirusa u SAD-u je još uvijek New York, gdje je broj zaraženih povećan na 174.489. Slijede New Jersey sa 54.588 potvrđenih slučajeva zaraze, te Michigan sa 22.234.
New York se i po broju od 7.887 preminulih nalazi na vrhu liste SAD-a, slijedi New Jersey sa 1.932 i Michigan sa 1.276 smrtnih slučajeva.
U SAD-u je od početka epidemije izliječeno preko skoro 30.000 zaraženih.
Međugorje je uronjeno u mir’, tako ga je opisao apostolski vizitator, nadbiskup Henryk Hoser nakon pojave koronavirusa, no molitva se cijelo vrijeme nastavlja kao i na sam Uskrs putem interneta i radijskih valova u čemu je svakoga dana ujedinjeno više od 3 milona vjernika iz cijeloga svijeta.
Molitvu krunice i vazmeno bdijenje predvodio je tamošnji župnik fra Marinko Šakota iz crkve svetoga Jakova u Međugorju, čija su vrata prvi put ostala zatvorena za vjernike zbog epidemije covida-19 koja je pogodila i ovo mjesto.
Iako vjernika nije bilo u crkvi, milijuni su kao i prijašnjih dana i večeri bili uz radijske prijamnike, putem internetskog streaminga na službenoj web stranici www.medjugorje.hr ili pak Youtube kanala i Facebook profila. Po podacima Informativnog centra Mir iz Međugorja, u molitvenom večernjem programu prevođenome na devet jezika samo na Veliki četvrtak sudjelovali su vjernici sa čak 3,7 milijuna različitih IP adresa iz svih dijelova svijeta.
Više od milon vjernika pratilo je molitveni program na njemačkom jeziku, po pola milijuna vjernika sudjelovalo je iz svojih domova u molitvi na talijanskome, hrvatskom i španjolskom jeziku.
Oko 339.000 vjernika bilo je povezano s molitvom u Međugorju posredstvom prijevoda na francuski, na poljskom jeziku je zabilježeno 275.411 jedinstvenih IP adresa, a na slovačkome 261.332, te ruskome 151.205 slušatelj. Na engleskom govornom području molitva iz Međugorja pratila se preko 138.000 uređaja, a na korejskome 33.970.
“Bez obzira na fizičku neprisutnost hodočasnika u Međugorju, molitva iz Međugorja nikada nije bila mnogobrojnija. Međugorje je ušlo u domove hodočasnika i što je najvažnije molitva iz Međugorja neprestano se širi u svijetu, a srca brojnih vjernika po zagovoru Kraljice Mira su obraćena. Međugorje nastavlja svojim putem nove evangelizacije svijeta po zagovoru naše majke Kraljice Mira”, rekao je za Hinu direktor Informativnog centra Mir Međugorje Vedran Vidović.
Po njegovim riječima Međugorje posljednjih dana izgleda kao i sve druge sredine budući da se pridržava svih uputa koje su izdale civilne i vjerske vlasti radi sprečavanja širenja koronavirusa.
Od koronavirusa je obolio veliki broj redovnica u samostanu nedaleko Međugorja. One su kao i dom za franjevce u karanteni, te ustanova Majčino selo, koja skrbi za nezbrinutu djecu, a djeluje u sklopu tamošnje crkve.
Svojevrsni upravitelj ovoga mjesta je papin izaslanik, poljski nadbiskup u mirovini Henryk Hoser koji je u uskrsnoj čestitki istaknuo kako se u uobičajenu sliku svijeta uklopilo i Međugorje sa svojevrsnim ‘euharistijskim postom’ u crkvama, ali živom crkvom unutar obiteljskih domova. Pri tome je nadbiskup Hoser istaknuo kako je vrijeme iskušenja s koronavirusom prigoda za bolje upoznavanje Isusove patnje, ali i osjećaja napuštenosti kakvoga danas proživljavaju brojni oboljeli od koronavirusa. Pozvao je vjernike da budu solidarni i međusobno se pomažu, ukazujući na to da nakon smrti i grobne tišine dolazi Uskrs, a nakon pandemije ‘povratak u normalan život’. Po njegovim riječima ujedinjeni u molitvi mogu prebroditi sva iskušenja.
„U međugorskoj crkvi koja je privremeno utonula u izvanjsku tišinu molitva nije utrnula. U molitvenome zajedništvu s međugorskim svećenicima, redovnicima i redovnicama, raznim zajednicama i župljanima možete biti svaku večer putem sredstava društvenoga priopćavanja i tako od svoje kuće načiniti „malu crkvu“, napisao je u uskrsnoj čestitki apostolski vizitator za Međugorje nadbiskup Henryk Hoser.
Međugorje je svjetski poznato hodočasničko mjesto koje je zbog pojave koronavirusa sada prazno. Njegova popularnost vezuje se uz tvrdnje šestero vidjelaca da im se od 1981. ukazuje Gospa, koju zbog poziva na molitvu i mir nazivaju i Kraljicom mira. Sveta Stolica utemeljila je posebno povjerenstvo koje je svoj izvještaj dostavilo Kongregaciji za nauk vjere, te se očekuje očitovanje Svete Stolice o autentičnosti toga fenomena.
Po medijskim navodima Vatikansko povjerenstvo utvrdilo je kako su autentična svjedočanstva o ukazanju Gospe iz prvih sedam dana. Sveta Stolica do sada nije donijela službeni stav o nadnaravnosti međugorskih događanja. Papa Franjo imenovao je 2018. godine nadbiskupa Henryka Hosera apostolskim vizitatorom s posebnom ulogom za župu Međugorje. Od prošle godine Sveta Stolica odobrila je biskupijama organiziran dolazak vjernika u ovo mjesto u kojega je do sada hodočastilo više od njih 40 milijuna.
U laboratorijama Instituta za javno zdravlje završene su analize 141 uzorka među kojima su otkrivena još četiri slučaja infekcije korona virusom. Kako je saopšteno iz IJZ jedan zaraženi je kontakt potvrđenog slučaja, a tri se obrađuju.
U Crnoj Gori je od početka dešavanja, od Kovida 19 oboljelo 267 osoba.
U Srbiji je na snazi zabrana kretanja za sve građane, koja je počela u petak, 10. aprila u 17 sati i trajaće do ponedeljka, 12. aprila u 5 sati ujutru. Ovo je najduži policijski čas uveden u sklopu mera borbe protiv pandemije korona virusa od kada je 15. marta u Srbiji uvedeno vanredno stanje.
Izuzetak su vlasnici kućnih ljubimaca, koji pse mogu da prošetaju ujutru od 8 do 10 i uveče od 23 do 1 sat posle ponoći.
Stariji od 65 godina kojima je u potpunosti zabranjeno kretanje mogli su u petak od 4 do 7 sati ujutru da odu u kupovinu.
U slučaju kršenja naredbe o ograničenju i zabrani kretanja previđena je novčana kazna do 150. 000 dinara (oko 1.270 evra).
Prošlog vikenda (4. i 5. april) zabrana je važila od subote u 13 sati do ponedeljka u 5 ujutru.
Prema poslednjem izveštaju od subote, 11. aprila u 15 sati, u Srbiji je korona virusom zaraženo ukupno 3.380 ljudi, a 74 osobe su preminule.
Rrok Gjonlleshaj, apostolski upravitelj Kotorske biskupije i nadbiskup barski svim vjernicima želio je radostan i blagoslovljen blagdan Uskrsnuća Kristova.
“Ako ste suuskrsli s Kristom, tražite što je gore, gdje Krist sjedi zdesna Bogu! (1 Kor 3,1) Ovim riječima koje bismo u redovnim prilikama slušali na ovogodišnjoj misi Uskrsnuća, sv. Pavao nas poziva da svoj ljudski svjetonazor, životne napore, lutanja i traženja, usredotočimo na Krista Uskrsnuloga, početnika i dovršitelja naše vjere. Sada kada smo suočeni s nesigurnošću koju već danima podnosimo, te riječi još snažnije odjekuju i jače nas pozivaju, da preispitamo svoje prioritete, svoje navike i običaje, općenito svoj duhovni i vjerski život, koji se iznenada našao ogoljen i izbačen iz rutine i običaja. Vjerujem da vas kao i mene, uz sva ograničenja i mjere koje su nametnute radi objektivnih okolnosti, ranjava nemogućnost zajedničkog ispovijedanja vjere posebno u ovim svetim danima Vazmenog trodnevlja i Uskrsa.
Zbog nevidljive ali stvarne ugroze, po prvi puta smo prinuđeni odreći se onoga što je utkano u temelje naše vjere: da kao zajednica – mjesna Crkva koja na vidljivi način ispovijeda i proživljava vjeru u Krista, proslavimo uskrsne blagdane u našim župnim crkvama i katedrali, našim domovima molitve.
Kada smo prije nešto manje od četrdeset dana započeli Korizmu obraćenja, pokore, posta, molitve i dobrih djela, nismo ni slutili da će ona biti različitija od svih koje smo do sada imali priliku proživjeti, ne samo mi, nego kršćani u cijelom svijetu. Puno toga što smo uzimali zdravo za gotovo, naglo je – vjerujem samo privremeno – istrgnuto iz naše svakodnevice. Naše su međuljudske, obiteljske, prijateljske, kolegijalne veze trenutno prekinute, naši gradovi i naselja pusti, našim crkvama više ne odjekuje pjesma i molitva okupljene zajednice. Slike zemalja teže pogođenih pandemijom koronavirusa, nažalost još su strašnije. Pretrpane bolnice, brojni teško oboljeli i podlegli zarazi te s druge strane, herojski napori medicinskog osoblja i civilnih djelatnika koji zadnje atome snage uprežu u spašavanje ljudskih života postali su dio svakodnevice. Unatoč strahu i neizvjesnosti, svjedočimo i buđenju novog i raznolikoga zajedništva koje svoju kreativnost izražava u radosnoj pjesmi podrške, ali i zajedništva u molitvi i vjeri, koja dolazi do domova i srdaca putem suvremenih sredstava komunikacije.
Usuđujem se reći, da nam ovaj Veliki Tjedan i Uskrs, duhovno može biti plodonosniji nego mnogi prethodni, koje smo snagom običaja, bili u opasnosti proslaviti bez dubljeg uranjanja u najveća otajstva naše vjere. Jer ove svete dane trebamo provesti odvojeni, ali ne odijeljeni od svoje župne zajednice, od svojih župnika i svoje šire obitelji i prijatelja.
Stoga, potičem sve da ponovno otkrijemo korijene naše vjere koja izvire iz obitelji – kućne crkve i koja u obitelji počinje rasti i razvijati se u stablo koje će hranjeno svetim sakramentima, Božjom riječi, životnim angažmanom u župnoj zajednici, donijeti dobre plodove te učiniti naš život plodonosnim darom svjedočanstva Božje ljubavi i dobrote.
Sada i mi, kao i šačica apostola okupljena oko Isusa na posljednjoj večeri, trebamo prepoznati veličinu dara koji nam je ostavio u euharistiji i produbiti u sebi čežnju da što prije ponovno budemo dionici tog dara. U našoj opustošenoj svakodnevici sjetimo se samoće koju je Isus osjetio dok je razapet na Križu visio na Kalvariji, ostavljen i ponižen radi našeg spasenja. Strahota smrti i hladnoća groba, Isusovim Uskrsnućem su pobijeđeni, a okovi staroga grijeha raskinuti. Stoga tražiti Krista Uskrsnuloga, upravo znači ne posustati u nadi u konačnu pobjedu, ne predati se strahu, jer znamo da je Krist prisutan u našem svijetu i u patnji i u teškoćama koje podnosimo.
Dopustimo, draga braćo i sestre, da Kristovo uskrsnuće, obasja tmine našeg straha i nesigurnosti, naših sumnja i zabluda te da rasplamsa nadu i duhovni zanos. Zatvarajući se u svoje domove, ostavimo širom otvorena vrata naših srdaca: neka ih Krist uskrsli dotakne darom oprosta, da bismo i sami, pronašli snagu da raskinemo okove grijeha i razdora u našem životu. U svojim molitvama s pouzdanjem vapimo Gospodinu da podari snagu svima koji se bore za živote oboljelih, a da na bolesne svrati svoj milosrdni pogled.
Njegovo nas Uskrsnuće treba potaknuti da oživimo molitvu i vjeru u našim obiteljima kako bi one doista postale „kućnim crkvama“ koje će se s veseljem okupljati nedjeljom i blagdanom u župnim domovima molitve kada to prilike dopuste. Proslava Kristova uskrsa prilika je da obnovimo susretljivost i nesebičnost u našim odnosima, praštanje i radost, sakramentalni život, ljubav i odgovornost prema društvu u kojem živimo, prema svima i svemu stvorenom. Po proslavi Kristovog Uskrsnuća, i naša vjera, ona istinska zagledanost u Spasitelja, kojemu predajemo sav svoj život i sve planove, treba uskrsnuti i osnažena živjeti novom nutarnjom snagom. Stoga, ne smije biti mjesta strahu i tuzi u ovim svetim danima: radost Kristova uskrsnuća treba biti naša duhovna snaga!
Draga braćo i sestre, zazivajući na vas blagoslov Božji i noseći vas u svojim molitvama i mislima, želim Vam radostan i blagoslovljen blagdan Uskrsnuća Kristova”.
Hornista ii dirigent Gradske muzike Kotor, Dario Krivokapić obavijestio nas je o interesantnom projektu u kojem je i sam učestvovao, kako je koronavirus ujedinila horniste sa prostora bivše Jugoslavije.
-Predstavljam vam specijalan projekat koji smo napravili u ovom trenutku izolacije u saradnji sa kolegama hornistima iz svih država bivše SFRJ.
Iz svojih domova, zajedno smo nakon fanfare Bojana Adamiča odsvirali poznatu melodiju Dragana Živkovića ”Jugoslavija” (Od Vardara pa do Triglava) koja je aranžirana u jedinstven Orkestar horni.
Na sam poziv, reakcije na ideju su bile više nego pozitivne i prihvaćene su sa velikim entuzijazmom: ”Odlično, super, da li mogu da snimim vise dionica i videa? Od viška glava ne boli! …”
Ipak, morali smo da prestanemo sa sakupljanjem video materijala zbog preopterećenosti/veličine projekta. Stiglo nam je 40 snimaka od 19 različitih hornista i siguran sam da bi nam se i mnogi drugi priključili da su bili obaviješteni.
Horna je najljepši i najnježniji instrument a i mi muzičari koji je sviramo smo isto takvi.
Pozvani ste da nam se pridružite na našim koncertnim podijumima u budućnosti!- kazao nam je Dario Krivokapić.
Počastvovani smo što nam su se na ovom projektu pridružili muzičari kao što je Boštjan Lipovšek, koji ima veoma bogatu solo i orkestarsku karijeru, Andrej Žust, član renomirane Berlinske Filharmonije i ostali vodeći hornisti iz različitih orkestara (Makedonske Filharmonije, Fakulteta Muzičke Akademije Skoplje, Crnogorski Simfonijski orkestar, Narodno Pozorište Novi Sad, Beogradska Filharmonija, Narodno Pozorište Beograd, Muzička Akademija Sarajevo, Sarajevska Filharmonija, Konzervatorijum iz Trsta, RTV Simfoniki Ljubljana i Berlinska filharmonija) – zapisao je Robert Petrić.
Učesnici projekta:
Boštjan Lipovšek, Ljubljana/Slovenija
Andrej Žust, Berlin/Slovenija
Tadej Kopitar, Ljubljana/Slovenija
Robert Petrič, Ljubljana/Slovenija
Mihajlo Bulajić, Ljubljana/Srbija
Luka Gembec, Ljubljana/Hrvatska
Denis Goldin, Pula/Hrvatska
Diego Goldin, Trst/Hrvatska
Asim Gadžo, Sarajevo/Bosna
Maša Tulić, Podgorica/Srbija
Dario Krivokapić, Kotor/Crna Gora
Ana Abramović, Podgorica/Srbija
Milan Roksandić, Beograd/Srbija
Mirko Marić, Novi Sad/Vojvodina
Jelena Skendžić Gusić, Novi Sad/Vojvodina
Blagoja Vasilevski, Skopje/Sjeverna Makedonija
Nikola Trajkovski, Skopje/Sjeverna Makedonija
Sara Elek, Skopje/Sjeverna Makedonija
Nikola Terziski, Skopje/Sjeverna Makedonija
