JPNPCG obilježilo je Svjetski dan vlažnih staništa u NP Skadarsko jezero u cilju informisanja školske populacije o najznačajnijim prirodnim i kulturnim vrijednostima ovog zaštićenog područja i Ramsar sajta.
Tim povodom, Služba za promociju, edukaciju i turizam JPNPCG osmislila je sadržajan program za učenike sedmog razreda OŠ „Pavle Rovinski‟ (Podgorica) i OŠ Zarije Vujošević (Golubovci), koji su, između ostalog, pješačili od centra Virpazara do tvrđave Besac, posmatrali ptice i učestvovali u edukativnoj radionici u Centru za posjetioce na Vranjini.
Posmatranje ptica
Učenici su proveli prijatno i korisno vrijeme u Nacionalnom parku i iskazali zainteresovanost za ukupne vrijednosti ovog zaštićenog područja. Radionica je bila interaktivnog karaktera osmišljena u vezi sa ovogodišnjom temom Svjetskog dana vlažnih staništa pod sloganom „Život buja u močvarama“, sa posebnim osvrtom na NP Skadarsko jezero koje je, kao vlažno stanište od međunarodnog značaja, 1995. godine uvršteno na Ramsar listu. Pored prezentacije i izložbenog prostora Centra za posjetioce, sa raznovrsnim postavkama, fotografijama i maketama, djeca su utiske iz Parka iskazala i kroz likovne radove i izradu figura ptica od gline. Organizovanjem edukativne radionice posvećene međunarodnom ekološkom datumu Svjetskom danu vlažnih staništa, Služba za promociju, edukaciju i turizam JPNPCG započela je, i ove godine, sa realizacijom niza edukativno-ekološko-promotivnih aktivnosti planiranih u Centrima za posjetioce tokom 2020. godine u svih pet nacionalnih parkova.
Podsjećamo da je Ulcinjska Solana prošle godine proglašena močvarom od međunarodnog značaja i uvrštena na Ramsar svjetsku listu močvarnih područja. Pored NP Skadarsko jezero i Tivatskih solila, Ulcinjska Solana predstavlja treće Ramsar močvarno područje u Crnoj Gori.
Djeca pravila ptice od gline
Ramsarska konvencija ili Konvencija o vlažnim područjima usvojena je u iranskom gradu Ramsaru, 02. februara 1971. godine i predstavlja sporazum između država koji obezbjeđuje okvir međunarodne saradnje za očuvanje i mudro korišćenje vlažnih staništa i njihovih resursa. Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se od 02. februara 1997. godine, a vladine institucije, nevladine organizacije i grupe građana na svim nivoima zajednice organizuju akcije u cilju podizanja svijesti javnosti o vrijednostima vlažnih staništa i Ramsarske konvencije.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao je za 5. april izbore za odbornike u Skupštini opštine Tivat.
Đukanović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, izbore raspisao na osnovu Ustava Crne Gore, Zakona o izboru odbornika i poslanika i Zakona o lokalnoj samoupravi.
Građani će birati 32 odbornika SO Tivat. Pravo glasa na zadnjim izborima u Tivtu imalo je 11.508 birača.
Član Odbora direktora preduzeća Aerodromi Crne Gore (ACG) Zdravko Mitrović izrazio je uvjerenje da aktuelni postupak davanja aerodroma u koncesiju neće biti doveden do kraja. Već da će Vlada pod pritiskom javnosti i argumenata koji dokazuju da je za državu bolje da njena kompanija nastavi gazdovanje tim resursom, odustati od tog posla.
„Duboko sam ubijeđen da se ACG neće dati u koncesiju. Fizibiliti studije za taj aranžman nema i neće je ni biti, koncesioni akt je nezakonit jer nije napravljena procjena vrijednosti biznisa kojeg država ovdje nekome želi da ustupi, pa sam mišljenja da do koncesije uopšte neće ni doć“-kazao je danas Mitrović koji je i predsjednik OO Socijaldemokrata Tivta. Kadrovi te partije upravljaju preduzećem ACG, a SD do sada nije realizovala svoje ranije najave da će, ukoliko Vlada nastavi da insistira na davanju aerodroma u koncesiju, napustiti kabinet prmeijera Duška Markovića.
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva koje vodi Osman Nurković (BS) trenutno sprovodi drugu fazu tenderskog postupka u kojoj se očekuje da svoje konačne ponude za uzimanje aerodroma u Tivtu i Podgorici u zakup na 30 godina, dalju četiri ponuđača što su prošli pretkvalifikacioni postupak. Tender, odnosno poziv odabranim kompanijama da dostave ponudu, biće raspisan početkom februara – najavio je nedavno ministar Nurković.
On je naveo da će kompanije imati rok od 60 dana da dostave ponude.
“Ako bude zahtjeva od ponuđača, taj rok ćemo produžiti za 30 dana”- izjavio je Nurković.
Tenderske komisija je sredinom januara donijela odluku da su južnokorejska kompanija Incheon International Airport, indijski GMR Airports, luksemburška Corporacion America Airports i francusko – turski konzorcijima Groupe ADP Consorcium – TAV Havanlimanlari i Aeroports de Paris, ispunili uslove iz pretkvalifikacione dokumentacije i označeni su kao kvalifikovani ponuđači. Vlada od zakupca očekuje minimalnu avansu uplatu od 100 miliona eura, najmanje 10 odsto od godišnjih prihoda aerodroma kao varijabilnu godišnju koncesionu naknadu, te investicije od minimum 200 miliona eura.
Mitrović je, učestvujući danas na okruglom stolu Radio Tivta koji je okupio predstavnike tivatskih parlamentarnih partija, posvećenom davanju aerodroma u koncesiju, ocijenio da rezultati koje postiže u koncesiju dati aerodrom Zagreb govore da to nije ispravan put valorizacije takvih ključnih državnih resursa, a da to iskustvo treba biti posebno upozoravajuće za Crnu Goru jer su u Zagrebu koncesionari neki od kako je kazao „vodećih konkurenata“ na aktuelnom crnogorskom tenderu. Aerodrom u Zagrebu bilježi najmanji stepen rasta od svih većih vazdušnih luka na području bivše Jugpslavije, nije uspio da privuče veći broj lou kost aviokompanija, gotovo da nema novih linija a hrvatskka država je na sebe naknadnim aneksima ugovora, preuzela na sebe brojne finansijske obaveze koncesionara koje nije morala.
Aerodrom Tivat
Konzorcijum ZAIC (Zagreb International Airpost Company) kome je hrvatska Vlada 2013. dala u koncesiju aerodrom u glavnom gradu Hrvatske čine Aeroports de Paris Management, Bouygues Batiment International, TAV Airports, Viadukt, Marguerite Fund i IFC, član grupacije Svetske banke. Neke od od ovih kompanija poput ADP i TAV-a ušle su u najuži izbor za zakupca crnogorskih aerodrome. Posebno zanimljivo je što je član ZAIC-a – konzorcijuma koji je do sada zbog načina na koji upravlja aerodromom u Zagrebu pretprio ogromne kritike hrvatske javnosti i čak neke novčane sankcije tamošnjih vazduhoplovnih vlasti, Međunarodna finansijska korporacija IFC. Ona ima 17,58% udjela u ZAIC-u. IFC je inače, bio konsultant Vladi Crne Gore koji ju je savjetovao da upravljanje vazdušnim lukama u Tivtu i Podgorici, umjesto državnom preduzeću ACG, povjeri privatnom koncesionaru.
Prema nezvaničnim informacijama iz krugova bliskih MSP-u, TAV i ADP koji samostalno ili zajedno već gazdzuju aerodromima u okrušenju poput Zagreba, Skoplja, Ohrida i Beograda, važe za velikog favorite u čijim bi rukama Nurković najradije vidio i vazdušne luke u Tivtu i Podgorici.
“Vrlo loše poslovanje aerodroma Zagreb bi moralo biti upozoravajuće za nas posebno što su tamo koncesionari neki od vodećih konkureneta na našem tenderu. Jedinstveni je slučaj ovo što se kod nas događalo da IFC određuje koliko vrijedi nacionalni resurs Crne Gore kao što su aerodromi, a onda ga on još kao konsultant, i prodaje.”- kazao je Mitrović, apostrofirajući činjenicu da bi taj konflikt interesa mogao biti još izraženiji ako se aerodromi u Tivtu i Podgorici na kraju daju u koncesiju poslovnim partnerima IFC-a.
Mitrović je podvukao da lično smatra da do koncesije neće doći jer se taj posao ne odvija u skladu sa prethodnim vrlo optimističkim najavama MSP-a koji je “dva dana pred otvaranje ponuda na pretkvalifikacioni tender, govori o velikom interesovanju i sigurnom učešću od 28 do 30 kompanija iz cijelog svijeta, pa smo dobili samo sedam ponuda”.
Predstavnik SDP Tivta Frano Bošković je, obraćajuči se gradonačelniku Siniši Kusovcu (DPS) koji je jeidni od učesnika okruglog stola podržao Vladinu namjeru da aerodrome da u zakup, poručio da Hrvatska “preuzima kredit od 196 miliona eura istoj kompaniji –koncesionaru Zagreba koju vi hoćete da dovedete za koncesionara crnogorskih aerodroma”. Dodao je da ACG na računu imaju oko 30 miliona eura gotovog novca i da bi uz 32 miliona eura koliko će im Vlada uplatiti na ime duga Montenegro Airlinesa prema aerodromima, ta državna kompanija imala više nego dovoljno para da odmah krene u modernizaciju i proširenje kapaciteta vazdušnih luka u Tivtu i Podgorici.
Učesnici okruglog stola iz opozicije otpužili su Vladu i DPS da su gradu Tivtu i njegovim žiteljima koji su tamo imali privatnu imovinu, bez pravnog osnova, oduzeli oko pola miliona kvadrata zemljišta u i oko kompleksa aerodrome Tivat te upozorili da budući koncesionar mora računati sa dugotrajnim i skupim sporovima koji će se voditi oko vlansištva nad tim nekretninama.
Andrijan Vuksanović iz vladajuće HGI je kazao da se i oni protive koncesiji ali i da ne prihvata tvrdnje opozicionara o centralizaciji resursa i odnošenje novca sa tivatskog aeriodroma od strane Vlade.
“Neki pominju navdonu podgoričku centralizaciju, a čeznu za nekom drugom.”- kazao je Vuksanović aludirajuči na višedecenijskko poslovanje aerodroma Tivat u sklopu beogradskog JAT-a.
“Na aeodromu Tivat je sproveden validan procves ekspropijacije. Država je jedini vlasnik nekretnina, jedini vlasnik preduzeća ACG je Vlada i ona ima sva prava da odredi kako će se dalje to valorizovati. DPS podržava konceisoni akt jer je to odgovoran odnos prema budućim generacijama zato što se ništa ne rasprodaje, već daje u zakup”- poručio je gradonačelnik Tivta Siniša Kusovac.
Društvo za kulturni razvoj “Bauo” narednih dana promovisati novu knjigu dr Ane M. Zečević, teoretičarke muzike i teatrološkinje, “Sve postaje riječ, u riječi da živi: prilozi o kulturnoj istoriji Paštrovića”, koju je objavilo u saradnji s Udruženjem Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu “Drobni pijesak”.
Predstavljanja knjige odvijaće se:
1. u Nikšiću, u srijedu, 5. februara, u 19 časova, u Domu crnogorsko-ruskog prijateljstva “Sveti Georgije”. Učesnici: akadrmik Radomir V. Ivanović, dr Vasilj Jovović, mr Dušan Medin (urednik) i autorka;
2. u Podgorici, u utorak, 11. februara, u 19 časova, u KIC “Budo Tomović”. Učesnici: dr Slobodan Jerkov, mr Dobrila Popović, mr Dušan Medin, autorka i Stanka Rađenović Stanojević (moderatorka);
3. u Kotoru, u srijedu, 12. februara, u 19 časova, u multimedijalnoj sali JU Kulturni centar “Nikola Đurković”, Učesnici: Marina Dulović, mr Dušan Medin, autorka i Jasmina Bajo (moderatorka).
O KNJIZI
U pitanju je četvrta autorska knjiga dr Ane M. Zečević, koja je, za razliku od njenih ostalih, u cjelosti posvećena primorskoj, odnosno paštrovskoj i budvanskoj tematici, te predstavlja zbirku autorkinih ranijih tekstova, kao i novonastalih za potrebe ovog izdanja. U njoj je zastupljeno preko dvadeset naučnih i stručnih radova, prikaza i priloga, na različite teme iz domena muzike, teatra, književnosti, kulturne ovog kraja, kojim se autorka bavi već dvije i po desenije, što je bio i glavni motiv za obilježavanje knjige povodom ovog svojevrsnog malog jubileja. Naslov izdanja preuzet je iz istoimene pjesme revolucionara i književnika Stefana Mitrovića (1909-1985), rodom sa Svetog Stefana, iz Paštrovića. Knjiga je objavljena u izdanju Društva za kulturni razvoj “Bauo” iz Petrovca na Moru i Udruženja Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu “Drobni pijesak”, u okviru biblioteke “Kulturno nasljeđe Paštrovića”, koju uređuje mr Dušan Medin. Recenzenti knjige su dr Miroslav Luketić, dr Mila Medigović Stefanović i dr Zlata Marjanović, urednik izdanja je mr Dušan Medin, dok je fotografiju na koricama (školski brod “Jadran” u paštrovskim vodama, 2018. godine uradio fotograf prof. mr Stevan Kordć iz Kotora). Knjiga sadrži pet centralnih segmenata, u kojima su objedinjeni autorkini tekstovi na date teme: “O Stefanu Mitrovom Ljubiši”, “O Branku Zenoviću”, “Muzika, književnost, baština”, “Prikazi knjiga i događaja” i razgovori/intervju dr Ane M. Zečević koje je vodila s troje istraživača paštrovske kultune baštine. Osim navedenog, u knjizi možemo da čitamo i predgovor akademika Radomira V. Ivanovića, izvode iz tri recenzije, registar ličnih imena koja se pominju u knjizi, kao i obimnu bio-bibliografija autorke koju je priredila bibliograf dr Branka G. Dragosavac, s oko 200 bibliografskih jedinica koje je autorka dosad objavila. Publikacije je objavljena uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije tokom 2019. godine, broji ukupno 308 stranica B5 formata, a štampana je i povezana (meki povez) u štampariji “Topalović” u Valjevu.
O AUTORKI
Ana M. Zečević rođena je u Beogradu (1972), a porijeklom je iz Vasojevića. Osnovnu i srednju muzičku školu pohađala je u Moskvi i Beogradu. Diplomirala je na odsjeku za Opštu muzičku pedagogiju na Fakultetu muzičkih umetnosti u Beogradu u klasi redovnog prof. dr Zorislave M. Vasiljević, na predmetu Metodika solfeđa, sa temom „Predstavnici nemačke škole – pregled i analiza“. Magistrirala je na Katedri za teoriju muzike istog fakulteta 2009. u klasi redovnog prof. dr Miloja Nikolića, sa tezom „Veza dramaturške uloge i muzičkog oblika horova u operama Petra Konjovića“. Doktorsku disertaciju „Dramsko i muzičko u delu Laze Kostića“ odbranila je 2018. na Akademiji umjetnosti Univerziteta umjetnosti u Banja Luci, pod mentorstvom prof. dr Luke Kecmana, vanrednog profesora, i time je stekla titulu doktor nauka. Autorka je više desetina studija, ogleda, članaka, prikaza i bilježaka u domaćoj i stranoj publicistici. Potpisuje tri knjige o muzikološkim temama, kao i prožimanjima muzike i književnosti, a priređivač je četiri posebna izdanja. U periodu od 1994. do 1996. radila je u osnovnoj školi „Stevan Sinđelić“ u Beogradu kao nastavnik predmeta Muzička kultura. Narednih godina radila je kao profesor teorijskih predmeta, zabavišta i hora u osnovnoj muzičkoj školi „Vladimir Đorđević“ u Beogradu. Od 2001. stalno je zaposlena u srednjoj muzičkoj školi „Josip Slavenski“ u Beogradu, kao profesor teorijskih predmeta, dok je u periodu od 2006. do 2012. obavljala dužnost pomoćnika direktora. U istoj školi angažovana je kao rukovodilac rada osnovne muzičke škole, razredni starješina srednje škole i kao član Tima za razvojno planiranje i stručno usavršavanje. Živi u rodnom gradu, Beogradu.
Koronavirus ubio je 427 ljudi, prvi smrtni slučaj zabilježen je u Hong Kongu, Makao zatvara svoje kockarnice, a ekonomisti strahuju da je ugrožen globalni gospodarski rast.
Nakon prvog smrtnog slučaja u Hong Kongu, broj mrtvih porastao je na 427, uključujući muškarca koji je preminuo prošlog tjedna na Filipinima nakon posjeta Wuhanu.
Makao, najveće svjetsko kockarsko središte, pozvalo je sve kockarnice na obustavu rada sljedeća dva tjedna kako bi pomogli u suzbijanju širenja virusa.
Novi slučajevi zaraze koronavirusom zabilježeni su u SAD-u. Pacijent iz Kalifornije zaražen je zbog bliskog kontakta s osobom koja je zaražena u Kini. Ranije je isti slučaj zabilježen u Illinoisu.
“Očekujemo još slučajeva širenja zaraze s čovjeka na čovjeka”, rekla je Nancy Messonnier, ravnateljica Nacionalnog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Ukupan broj zaraženih u Kini porastao je za 3.235 i sada ih je ukupno 20.438. Gimnazije, izložbeni centri i kulturni kompleksi u Wuhanu postaju improvizirane bolnice s preko 3.400 kreveta, objavio je Changjiang Daily.
Najmanje je 151 zaraženih u 23 druge zemlje i regije.
Ekstremne mjere
Australija je poslala stotine evakuiranih iz Wuhana u karantenu na udaljeni otok u Indijskom oceanu.
Japan je naredio karantenu za tri tisuće ljudi na kruzeru nakon što je otkriven koronavirus muškarcu iz Hong Konga koji je plovio na istom kruzeru prošli mjesec.
SAD je u petak objavio da će blokirati ulazak svih stranaca koji su bili u Kini proteklih 14 dana, čime se pridružio Australiji, Singapuru, Novom Zelandu i Vijetnamu koji su se odlučili na slične restrikcije.
virus
Štrajk zdravstvenih radnika u Hong Kongu
Stotine zdravstvenih radnika bivše britanske kolonije Hong Konga u drugom danu štrajka nastoje natjerati vlasti da zatvore sve granice s Kinom.
Azijsko financijsko središte potvrdilo je 15 slučajeva koronavirusa. Hong Kong je 2002. pogođen epidemijom SARS-a koji je pristigao iz Kine i ubio 800 ljudi diljem svijeta.
U Hong Kongu je prema podacima WHO-a tada smrtno stradalo 299 ljudi.
Kina odsječena od svijeta
Izvori iz OPEC-a kažu da proizvođači razmišljaju o smanjenju proizvodnje nafte za gotovo trećinu.
Zrakoplovne kompanije obustavljaju letove prema Kini. Obustava letova iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u ponedjeljak pogodit će zrakoplovne kompanije Etihad i Emirates.
Neki ekonomisti predviđaju da će se svjetska ekonomska proizvodnja smanjiti za 0,2 do 0,3 postotna boda zbog krize u Kini.
U ponedjeljak je vrijednost kineskih dionica pala za 400 milijardi dolara.
Sud za prekršaje u Kotoru kaznio je novčanom kaznom od 300 eura odbornika Demokrata u SO Kotor, ljekara, satiričara i pjesnika dr Gorana Jovanovića jer se na javnom mjestu – društvenoj mređi Fejsbuk „grubo vrijeđao i ponšao se naročito drsko, bestidno i uvredljivo“ prema vlasniku i direktoru Skala radija iz Kotora, Slavku Mandiću.
Sutkinja Ivana Vukasović je Jovanovića, poznatijeg po umjetničkom pseudonimu Timur Tmurni, u prvostepenom prekršajnom postupku proglasila je krivim prihvativši prijavu koju je protiv njega u ljeto prošle godine, podnijela kotorska policija. Presuda koju je Vuksanović donijela 30.decembra, ovih je dana dostavlejna stranama u postupku, a Jovanović je najavio da će se na nju žaliti.
Policija je na osnovu prijeve koju joj je podnio lično Mandić, procijenila da je Jovanović povrijedio Zakon o javnom redu i miru time što je na svom fejsbuk profilu u ljeto prošle godine, objavio karikaturu sa likom vlasnika i direktora Skala radija iz Kotora. Mandić je na toj karikaturi čiji Jovanović nije autor, prikazan kao krmača u sauni, pa je kotorska policija podnijela prijavu protiv Jovanoviča smatrajući da je on tako na javnom mjestu “grubo vrijeđao i naročito se drsko ponašao“. Policija je tokom poprekršajnog postupka voženog pred sutkinjom Vukasović, tražila da se Jovanović „najstrožije kazni“ između ostaloga zato što je taj postupak bio javno praćen u medijima – „Vijestima“, dok se sam Mandić u svjedočenju nije mogao sjetiti konkretnog sadržaja na Jovanovićevom FB profilu koji ga je navodno, toliko uvrijedio da je satiričara prijavio policiji. Jovanović je kazao da se u domenu satire i društveno prihvatljive provokacije, obračunava sa Mandićevim djelovanjem kao javne ličnosti i negativnostima koje iz toga proističu za širu društvenu zajednicvu, u smislu prelivanja novca iz javnih fondova Opštine Kotor za vrijeme DPS vladavine tim gradom, na račune Skala radija i njegovog vlasnika koji je neskriveni simpatozer i podržavalac vladajuće crnogorske partije. On je naveo da se na fejsbuku i drugim medijima svakodnevno mogu naći slične karikature brojnih javnih ličnosti od političlara, preko novinara do sportista i da je to u svijetu uobičajeni način slobode izražavanja.
„Sud je mišljenja da je u konkretnom svakako rijeć o prekoračenju prava na slobodu izražavanja okrivljenog (Jovanovića) a na štetu oštećenog (Mandića) zbog čega je takvo ponašanje prepoznato u zakonskoj regulativi kao prekršaj, odnosno naročit drsko i uvredljivo ponašanje…. Bez uticaja je naime, odbrana okrivljenog koji navodi da oštećeni kao javna ličnost mora imati veći prag tolerancije jer je u konkrtenom slučaju postavljanje fotografije sa glavom oštećenog na tijelu životinje – svinje, zaista predstavlja uvredljivo i drsko ponašanje prema istom, a koje uvrede po mišljenju suda, niko nije dužan da trpu.“-piše pored ostaloga, u presudi sutkinje Vukasović koja smatra i da je Jovanovič „zloupotrebio pravo na slobodu izražavanja“ koje mu garantuju ustav i Evropska konvencija o ljudskim pravima. Sutkinja je odbacila argumentaciju Jovanovićevog advokata da Zakon o javnom redu i miru prepoznaje kao elektronske komunikacione mreže TV ili radio stanice i njihove zvanične medijske portale, a ne privatni profil nekog građanina na društvenoj mreži poput fejsbuka, zbog čega se Jovanovićev FB profil „ne može smatrati javnim mjestomu smislu ovog zakona“. Vukasović je poručila da je „ovakva tvrdnja neosnovana imajući u vidu dosadašnju sudsku praksu iz ove oblasti“ i činjenicu da je spornu Jovanovičevu objavu lajkovalo preko 130 ljudi, 20 komentarisalo, a dvoje šerovalo „zbog čega je nesporno tačna konstatacija da je posljedica nastupila na javnom mjestu“.
Crnogorska policija, tužilaštvo i sudovi za prekršaje proteklih dana inače, već su preduzeli nekoliko sličnih akcija, hapseći, privodeći i kažnjavajuči autore objava na fejsbuku koje su oni procijenili uvredljivima ili prijetećima, poput one jednog Nikišćanina da je direktor Uprave policije Crne Gore Veselin Veljović „prdnjava“.
VIŠI SUD POTVRDIO TIMURU PRAVO NA SLOBODU GOVORA
Skoro istovremeno sa odlukom da se prekršajno kazni zbog vrijeđana Mandića, Jovanović je dobio pravosnažnu presudu Višeg suda koji je potvrdio oslobađajuću preudu sudije Osnovnog suda u Kotoru Miša Jakšića u parnici koju je lani Mandić pokrenuo i izgubio protiv satiričara. Sudija Jakšić je tada odbacio Mandićev odštetni zahtjkev od 5.000 eura zbog toga što ga je Jovanović svojim objavama na fejsbuku, You Tubeu i drugim platformama, navodno izvrgao ruglu, vrijeđanju, oklevetao i povrijedio njihovu čast i ugled, nanio mu duševne bololove i prouzrokovao materijalnu štetu. Iz istih razloga u odvojenim parnicama Jovanovića su tužili i Mandićeva kompanija „Maxko“ kao osnivač Skala radija i glavna i odgovorna urednica tog medija Dubravka Jovanović, ali su sudije Osnovnog suda u Kotoru Predrag Krstonijević i Andrijana Zečević-Vukićević u prvostepenim postupcima, takođe odbacili njihove tužbe i odštetne zahtjeve protiv satiričara. U presudama troje sudija navodi se da se Jovanović kao sastiričar Mandiću i Jovanovićki nije narugao kao privatnim, već kao javnim ličnostima,te da je iznio vrijednosni sud o radu Skala radija, njegovog osnivača i menadžmenta, te i da je Timur na to imao pravo po Ustavu C rne Gore i po članu 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima koji garantuje slobodu izražavanja. Sudije su se u obrazloženju takvih svojih presuda pozvali i na više primjera iz prakse Evropskog suda za ljudska prava, a Mandić, Maxko i Jovanovićka su se na njih žalili Višem sudu. Ovaj sud,, odnosno vijeće kojim je predsjedavao sudiije Dejan Dragović međutim, kao ispravnu povrdio je presudu sudije Jakšića konstatujći pored ostaloga da „u konkretnom slulaju, nema mjesta ograničenju slobode izražavanja obzirom na činjenicu da je tužilac (Mandić) javna ličnost pri čemu se sporne izjave i pjesma odnose na njegovo javno djelovanje i odnos sa lokalnom upravom, a ne njegov privatni život“.
Mandić je inače, nezadovoljan prvostepenim odlukama Krstonijevića i Jakšiča koje je nazvao „sramnim presudama sramnih sudija“, najavio da će se i sam početi satirički sa njima obračunavati nazivajući ih „Krstoprdom i Jakšosmrdom“. Njegov javni istup na TV A1 stim u vezi, osudilo je Udruženje sudija Crne Gore, a sudija Krstonijević je podnio privatnu tužbu protiv vlasnika Skala radija zvog vrijeđanja.
Prema neslužbenim, ali vjerodostojnim informacijama koje smo upravo primili, potvrđeno je kako su na kruzeru “World Dream” nedavno putovale tri osobe za koje je, nakon iskrcavanja, ustanovljeno da su zaraženi koronavirusom. Putnici su s kruzera iskrcani 25. januara, a za još jednog putnika s istog kruzera čekaju se rezultati testiranja. Prema istim informacijama, putnici s posljednjeg putovanja su iskrcani a brod “World Dream” svim članovima posade ide u karantenu.
Kruzer “World Dream” je krajem siječnja plovio na relaciji Kina – Vijetnam te mu je na slijedećem putovanju za Filipine zabranjeno uplovljavanje u luku Subic Bay , te naređeno da napusti filipinske teritorijalne vode i vrati se u prethodnu luku. Brod se trenutačno nalazi u luci Kaohsiung u južnoj Kini.
I u Japanu je tisuće ljudi stavljeno u karantenu na kruzeru, kojim je ranije putovala osoba za koju se isto tako naknadno potvrdilo da je zaražena koronavirusom. Muškarac je sredinom siječnja doletio u Japan iz Kine, a potom brodom „Diamond Princess“ otputovao u Hong Kong te se tamo iskrcao. U subotu je potvrđeno da je taj osamdesetogodišnjak zaražen koronavirusom.
Nakon što se brod usidrio u luci Yokohama, južno od Tokija, nekoliko desetaka medicinskog osoblja stiglo je na brod kako bi testirali svih 2,5 hiljde putnika i oko tisuću članova posade, objavilo je japansko ministarstvo zdravstva. Nikome nije dopušteno napustiti brod do kraja karantene u utorak navečer, pišu lokalni mediji, a prenosi HRT.
Najmanje sedmero osoba na brodu izjavilo je da se ne osjeća dobro, objavio je Kyodo Nows. Japan je zasad potvrdio 20 slučajeva koronavirusa.
Prema interaktivnoj mapi širenja koronavirusa Sveučilišta John Hopkins, koja je zadnji put ažurirana prije nekih pola sata od ukupno 20 636 slučajeva zaraženih osoba diljem svijeta, 427 osoba je do sada umrlo, od čega po jedna osoba u Hong Kongu i Filipinima, a ostali u Kini. Ukupno se do sada 669 ljudi oporavilo od bolesti uzrokovane koronavirusom.
Danas se obilježava Svjetski dan borbe protiv raka kao jedinstvena inicijativa za borbu protiv ove globalne epidemije i njegov cilj je usmjeren na: promociju zdravog načina života, omogućavanje rano omogućavanje ranog otkrivanja bolesti, postizanje dostupnog liječenja za sve i poboljšanje kvaliteta života oboljelim. Današnji slogan glasi: „Mi možemo pobijediti rak. Ja mogu pobijediti rak”, poručuju iz CDPR.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokrenula je kampanju zajedno sa Međunarodnom unijom za borbu protiv raka sa ciljem da se preduzmu efikasnije mjere u borbi protiv raka, podizanjem svijesti o malignim oboljenjima, promocijama mogućih načina prevencije, dijagnosticiranja i liječenja, kao i povećanjem kvaliteta života oboljelih. Simbolično obilježavanje ovog dana podržava prije svega pozitivan i aktivan pristup u borbi protiv raka. SZO je saopštila povodom 4. februara kako naučni dokazi pokazuju da se trećina smrti od svih vrsta raka može spriječiti, dok se jedna trećina može izliječiti kroz ranu dijagnozu i adekvatno liječenje, saopštavaju iz CDPR (crnogorskog društva za borbu protiv raka).
U Crnoj Gori, više od 1.500 osoba svake godine oboli od raka, dok preko 1.000 osoba umre zbog raka. Najčešći kod muškaraca su rak pluća, rak prostate i rak debelog crijeva, dok su kod žena najčešći rak dojke, zatim rak debelog crijeva i rak pluća na trećem mjestu.U svijetu preko 15 miliona ljudi godišnje oboli, a blizu 9 miliona ljudi umre od raka. Do 2030. godine očekuje se da će taj broj porasti na oko 30 miliona oboljelih i 17 miliona smrtnih ishoda ukoliko se nastavi nepromijenjenim trendom.
Najčešći uzroci smrti iz ove skupine bolesti u svijetu su karcinomi pluća, želuca, jetre, debelog crijeva i dojke. Oko 30% svih smrti zbog malignih bolesti nastaje zbog 5 glavnih rizika: konzumiranja duvanskih proizvoda, prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatka fizičke aktivnosti i prekomjerne upotrebe alkohola. Sama zavisnost o duvanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i preko 90% svih smrti zbog karcinoma pluća.Oko 20% malignih oboljenja uzrokovano je virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, humani papiloma virus). Najveća smrtnost (oko 70%) od malignih oboljenja bilježi se u ekonomski nerazvijenim društvima.
Postoje strategije zasnovane na dokazima koje mogu smanjiti i kontrolisati breme malignih bolesti. One uključuju preventivno djelovanje na gore navedene rizične uzročnike, zatim vakcinisanje protiv virusnih uzročnika nekih vrsta raka, kontrolu izloženosti štetnim uticajima povezanih s radnim mjestom i kontrolu izloženosti štetnom UV zračenju.
Takođe, programi ranog otkrivanja uz podizanje svjesti populacije o ranim znacima nekih malignih bolesti mogu značajno doprinijeti smanjenju smrtnosti od malignih bolesti. Pravovremeno otkrivanje bolesti, uz dostupne i dokazane metode liječenja te osiguranu palijativnu pomoć za bolesnike kojima je potrebna su neophodni djelovi zdravstvenog sistema u kontroli problema malignih bolesti. Rak je epidemija modernog doba i pogađa sve generacije.
Zato treba učiniti sve što možemo kroz preventivne preglede, brigu o sebi i kroz zdrav način života da ove bolesti bude što manje, pridržavanjem jednostavnih savjeta:
-prestanite da pušite,
-hranite se pravilno, raznovrsno,
-budite fizički aktivni,
-vodite računa o tjelesnoj težini,
-izbjegavajte pretjerano izlaganje suncu,
-sa kancerogenim materijama rukujte prema uputstvu,
-smanjite profesionalnu izloženost kancerogenim materijama korištenjem zaštitne opreme,
-izbjegavajte izlaganje stresu koliko možete i
-redovno kontrolišite zdravlje kod svog izabranog doktora.
Na kraju obavezno upamtite, prevencija i rano otkrivanje su najuspešnije oružje u borbi protiv raka!
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva (MSP) stavilo je na 40-dnevnu javnu raspravu Nacrt Strategije razvoja pomorske privcrede Crne Gore za period od 2020. do 2030.godine sa Akcionim planom za 2020-2021. godinu.
Iz MSP su pozvali sve građane, naučnu i stručnu javnost, državne organe, političke stranke, NVO, međunarodne organizacije, medijime i sve zainteresovane organizacije i zajednice da se uključe u javnu raspravu o tom starteškom dokumnetu koji po prvi put integralno sagledava stanje i planove razvoja kompletne pomorske privrede.
Strategija iza koje stoji Direktorat za pomorsku privredu MSP naime, pravljena je po principu afirmacije tzv. “Plave ekonomije” i po prvu put u Crnoj Gori pokušava da sa jednog mjesta sagleda sve aspekte kako samog pomorstva, tako srodnih djelatnosti i svih sa morem povezanih privrednih, naučnih i administrativno-pravnih oblasti. Tim koji je radio na ovom obimnom dokumentu koji ima preko 170 stranica, vodila je načelnica Direktorata za pomorsku privredu u MSP Maja Mijušković, a nacrt dokumenta koji je iz toga rada dužeg od godinu dana proistekao je za dosadašnje crnogorske prilike, veoma detaljan, sveobuhvatan, u nekim djelovima poput razmatranja poglavlja marinskih biotehnologija čaki avangardan, ali i neuobičajeno iskren u priznavanju propusta ili promašaja koje je država do sada imala u oblasti pomorstva.
“Crna Gora je do 2030. povratila ugled tradicionalne pomorske zemkje, sa značajno osnaženom i konkuretnom pomorskom privredom, koja uključuje sve podsektore plave ekonomije, doprinosi sveukupnom ekonomskom razvju Crne Gore sa značajnim učešćem u strrukturi BDP-a.”- rezime je vizije kojom su se rukovodili autori Strategije po kojoj naše država u narednih deset giodina treba da realizuje veći broj infrastrukturnih projekata po modelu privatno-javnog partnerstva, razvije Lukju Bar kao luku od regionalnog značaja za ovaj dio prostora bivše Jugoslavije, poboljša robne tokove razvojem željezničke i putne imnfrastrukture i njihovim povezivanjem sa tzv “plavim autoputevima”, brodogradilišne luke u Bijeloj i Bonićima kod Tivta pozicionira kao prepoznatljive na Mediteranu u domenu remonta i servisa jahti i plovila za sport i rekreaciju, unapredi kapacitete nautičkog turizma ali istovremeno i optimizuje obim pomorskog saobraćaja u tim lukama sa aspekta zaštite životne sredine i prirodne i kulturno- storijske baštine, unapredi pomorsku sigurnost, te stimulativnom poreskom politikom i jačanjem administrativnih kapaciteta dovede do znatnog porasta trgovačke flote pod crnogorskom zastavom, privlačeći pod nju plovila stranih brodara. Strategija predviđa i da Crna Gora u tom vremenskom periodu zanačajno ojača svoje sada manjkave administrativne kapacitete za sprovođenje tzv. port state i flag state kontrola nad brodovima i pomorskim saobraćajem, u potpunosti implementira pravnu tekovinu EU I drugih mežunarodnih organizacija, implementira nacionalni sistem tzv. “Jedinstvenog prozora – National Maritime Singe Window” na kome insistuira EU te formira nacionalni pomorski klaster koji okuplja sve činioce pomorske privrede u kontekstu plave ekomonije. Stoga su u ovom dokumentu detaljno sagledani svu aspekti moji bi činili taj klaster: državni organi, upisnik brodova, brodari, pomorska osiguravajuća društva, agencije, snabdjevači brodova, finansijske institucije u pomorstvu, brodogradnja, društva za klasifikaciju brodova, pomorsko obrazovanje, ribarstvo i marikultura, lukei marine, pomorski turizam, pomorske građevinske aktivnosti, industrija istraživanja i eksploatacije nafte i gasa, informacione tehnologije u pomorstvu, blue biotech firme, agencije za ukrcaj pomoraca, te usluge zaštite životne sredine i odlaganja otpada u pomorstvu.
Strategija daje i detaljan pregled stanja, potencijala, ali i slabosti i problema u svim oblastima koje ona tretira, ne ograničavajuči se samo na one iz domena nadležnosti MSP, već po prvi put u Crnoj Gori sagledavajući kompletnu plavu ekonomiju i konačno tretirajući more kao najveći privredni i ekonomski resurs ove države, a što ono nesumnjivo jeste. Zanimljivo je da autori ovog dokumenta predlažu određena riješenja koja Crnoj Gori u domenu pomorske privrede mogu donijeti konkuretsku prednost u odnosu na najbliže okruženje, čak i šire, imajući u vidu prilike u Evropskoj Uniji kao jednom od pet globalnih pomorskih centara. Stim u vezi predlaže se oporezivanje brodara koji registruju svoja plovila pod crnogorskom zastavom na osnovu tzv. tonažne takse, prebacivanje upravljanja lukama od lokalnog značaja sa Morskog Dobra na Upravu pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, restrukturiranje Barske i Crnogorske plovidbe, izgradja LNG terminala u Baru, uvođenje sistema E-manifesta, izgradnja ribarskih luka, ali i hitno prevazilaženje nedostataka u pomorskoj administraciji, posebno sa aspekta port state kontrole jer je aktuelno stanje toliko loše da bi Crna Gora već naredne godine mogla biti izbačena čak i kao posmatrač iz Paris MoU-a…
blue-economy
Strateški ciljevi koje MSP đeli postići ovim dokumnetom su povećanje doprinosa pomorske privrede i povezanih djelatnosti ukupnom ekonomskom razvoju države, jačanje kapaciteta pomorske administracije i pojednostavljenje administrativnih procedura, veća uključenost civilnog sektora, pogotovo strukovnih udruženja u svim aspektima planiranja i regulisanja oblasti pomorske privrede, da stručna zajednica postane pokretač razvoja ove vrste privrede, te da rast pomorske privrede bude zasnovan na principima zelene ekonomije usklađene sa potrebom očuvanja životne sredine.
Određeni su i konkretni indikatori uspjeha ovako zamišljene Strategije pa se planira da Luka Bar i Port odf Adria sa ukupno 1,56 miliona tereta pretovarenog u 2018. narastu na 2,87 miliona u 2025., odnosno 3,14 miliona tona pretovarenog tereta u 2030. godini. Broj pretovarenih kontejnera u Baru bi trebao sa 50,4 hiljade u 2018. da naraste na 120,1 hiljadu u 2030. godini,da se za polovinu poveća broj aktivnih ugovora o obavljanju privredne djelatnosti u slobodnoj zoni te luke, a da bruto tonaža crnogorske trgovačke flote sa 142.000 BRT-a u 2018. bude više nego utrostručena i da do kraja 2030. crnogorsku zastavu vije oko 450.000 BRT brodova. Računa se i da će broj jahti u crnogorskom registru porasti sa 259 u 2018. na 520 do kraja 2030., broj aktivnih poslovnih subjekata iz domena plave ekonomije u državi da sa 488 naraste na 750, da sve crnogorske luke do 2030. imaju sopstvenu, po MARPOLu obaveznu opremu za prihvat i zbrinjavanje brodskog otpada, da se učetvorostruči broj inspektora pomorske sigurnosti….Za sve to definisano je preko stotinu konkretnih aktivnosti, njihovi nosioci te određena precizna vremenska dinamika u kojoj se one moraju sprovesti.
POTPUNO NEREALNO “LUDILO” U MORU POD VOLUJICOM
Jedan od ciljeva definisanih Strategjom koji je međutim, potpuno nerealan, je izgradnja novog kontejnerskog terminala u Baru koji bi prema planovima, podrazumijevao izgradnju čitavog jednog novog lučkog basenakoji bi se “naslanjao” na postojeći glavni lukobran i zahvatao oko 140 hektara površine sada otvorenog mora pod Volujicom.
Izgradnja tog terminala bi se obavila po sistemu privatno javnog partnerstva i podrazumijevala bi astronomsko ulaganje od 1,6 do čak 2,5 milijardi eura. Zamišljeno je da terminal ima novi gavni lukobran dužine 1.665 metara i sekundarni lukobran od 300 metara, te 1.500 metara operativne obale sa dubinom mora od 15 do 25 metara, te da se na njemu mogu prihvatiti i trenutno najveći kontejnerski brodovi na svijetu, pojedinačnog kapaciteta do 22.000 TEU-a. Ovako nešto međutim, potpuno je besmisleno jer postojeća, a ni buduća crnogorska putna i željeznička mreža ni izbliza ne mogu opslužiti takav megalomanski kontejnerski terminal kapaciteta kakvog nemaju ni najveće luke sjevernog Jadrana u Italiji, Sloveniji I Hrvatskoj a koje su inače, glavne tačke prometa kontejnera za centralnu Evropu.
Komisija za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu raspisala je Javni konkurs za sredstva iz Budžeta Opštine Herceg Novi opredijeljenih za ovu namjenu u 2020. godini.
Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo poziva sve preduzetnice/privredna društva sa prebivalištem, odnosno sjedištem na području opštine Herceg Novi, da dostave prijave na Konkurs za raspodjelu sredstava budžeta namjenjenim ženama start up koje žele da započnu vođenje sopstvene privredne dijelatnosti ili privrednog društva.
Sredstva predviđena Budžetom Opštine za 2020. godinu raspodjeljuju se za biznis ideje koje doprinose ostvarivanju utvrđenih ciljeva u strateškim dokumentima, programima i planovima Opštine, a kojima se naročito podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđa otvaranje novih radnih mjesta, podstiče razvoj poljoprivrede i ruralnog područja, razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, stvaraju uslovi i podstiče razvoj turizma, doprinosi afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala, tradicije i kulturne posebnosti opštine, doprinosi očuvanju životne sredine i održivog razvoja.
Za sve podsticaje, planom korišćenja sredstava opredijeljeno je ukupno 20 hiljada eura za 2020. godinu. Maksimalna visina podrške u okviru jedne biznis ideje je 50% od ukupnog iznosa predviđenog Budžetom Opštine za podršku ženskom preduzetništvu.
Društvo/preduzetnica može konkurisati za ukupan iznos ili dio sredstava za realizaciju aktivnosti iz biznis ideje i dužna je da to naznači. Konkurs za raspodjelu sredstava otvoren je 45 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu i web-sajtu Opštine. Prijava na konkurs se podnosi na propisanom Obrascu i predaje na pisarnici Opštine Herceg Novi.
U zapečaćenoj koverti, preduzetnice koje žele da započnu sopstveni biznis, prilažu prijavu za dodjelu bespovratnih sredstava sa detaljnim opisom priložene ideje (Obrazac-1), biografiju/CV, ovjerenu kopiju lične karte, potvrdu o neosuđivanosti za krivična djela protiv privrede i krivična djela protiv imovine, pismo preporuke ili namjera, tri štamapane i jednu elektronsku verziju ideje na CD-u.
Biznis ideje koje se neće podržati su: aktivnosti koje su u nadležnosti ili odgovornosti Vlade, kao što je formalno obrazovanje, formalna zdravstvena zaštita i sl. Takođe, ni biznis ideje kojima se traže finansijiska sredstva za kupovinu i raspodjelu humanitarne pomoći, biznis ideje koje se isključivo temelje na jednokratnoj izradi, pripremi i štampanju knjiga, brošura, biltena, časopisa i slično, aktivnost koja se smatra nezakonitom ili štetnom po okolinu i opasnom za ljudsko zdravlje: igre na sreću, duvan, alkoholna pića (izuzev proizvodnje vina i voćnih rakija), nemoralne i nelegalne aktivnosti.
