Grčka, manje zahvaćena pandemijom Covida-19 od nekih njezinih evropskih partnera, nada se “povratku u normalu” u maju, pod uvjetom da se stanovnici i dalje strogo pridržavaju ograničenja kretanja.
“Ako ostanemo doma u aprilu, moći ćemo u majuu uživati u prvim rezultatima našeg odgovornog ponašanja”, rekao je glasnogovornik vlade Selios Petsas na konferenciji za novinare.
Rekao je da se nada “povratku u normalu” pod uvjetom da ne naprave greške koje bi mogle uništiti ono što su stvorili od početka pandemije.
U ponedjeljak je u Grčkoj prijavljeno 20 novih slučajeva zaraze, što je najmanji broj još od 12. marta.
Zamjenik ministra civilne zaštite i upravljanja kriznim situacijama Nikos Hardalias je upozorio da je preuranjen razgovor o postupnom ukidanju mjera.
“Mjerama koje je ranije poduzela vlada i naporima građana u njihovom poštivanju, zaustavili smo širenje virusa”, naglasio je glasnogovornik vlade i dodao da ulaze u “kritičnu fazu borbe protiv pandemije tijekom koje će travanj biti težak mjesec”.
U Grčkoj je od koronavirusa umrlo 79 osoba, a zaraženo je 1755, prema podacima objavljenim u ponedjeljak navečer.
Grčka vlada je 12. marta, kada su zabilježili prvu umrlu oboljelu osobu, poduzela stroge mjere obuzdavanja pandemije. Zatvorili su škole, arheološke znamenitosti, muzeje, kafane i hotele, a 22. marta uveli zabranu kretanja, koja je u subotu produžena do 27. aprila.
Dva izbjeglička logora blizu Atene, Malakasa i Ritsona su u karanteni kada su otkriveni slučajevi zaraze među tražiteljima azila.
U Velikoj Britaniji je u pandemiji novog koronavirusa umrlo više od 5000 osoba, od kojih 439 u posljednjih 24 sata, prema službenim podacima objavljenim u ponedjeljak.
Prema podacima sanitarnih službi, umrlo je 5.373 oboljelih, a zaraženo je 51.608 osoba, među kojima i premijer Boris Johnson koji je hospitaliziran.
Drugi dan zaredom zabilježen je pad broja umrlih nakon što je cijelog prošlog tjedna rastao broj oboljelih.
Borisu Johnsonu (55) dijagnosticiran je Covid-19 27. marta i on je jedini zaraženi šef države ili vlade neke velike sile.
Hospitaliziran je u bolnici u središtu Londona u nedjelju navečer radi pregleda, navele su njegove službe jer je i dalje imao simptome, posebice povišenu temperaturu. “Dobrog je raspoloženja i nastavlja voditi vladu”, tvrdi u ponedjeljak njegov glasnogovornik.
Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije od ponedjeljka je počeo uzimati briseve za testiranje na koronavirus, drive-in testiranje.
Sve je složeno da se može provoditi drive-in uzimanje briseva, ali ako ne ide iz auta, pacijenti uvijek mogu izići iz auta i sjesti na klupu da im se uzme bris.
Danas je uzeto prvih 11 briseva, a sljedećih će se dana, očekuje se, uzimati do 50 briseva na dan.
Namjera je da se uzorci uzeti kroz jutro odmah istog dana analiziraju i da nalazi budu gotovi tokom popodneva.
Da se gradnja lungo mare pješačke staze u Krašićima koja je jedan od ključnih projekata administracije tivatskog gradonačenika dr Siniše Kusovca (DPS) pretvorila u svijevrsnu lakrdiju i izrugivanje moćnih investotora sa Opštinom i državom, pokazuje i najnoviji primjer iz Krašića.
Naime, minulog vikenda jedan od dva završena segmenta prve faze novog šetališta u dužini od tridesetak metara, bukvalno je odsječen i oduzet i Opštini kao investitoru tog javnog komunalnog objekta i građanima kao njegovim korisnicima. Radnici su naime, na obali ispod dvije velike turističke vile što se prave u blizini nekadašnjeg kafića „Zanzibar“, sazidali dva ogradna zida od betonskih blokova i na taj način presjekli novo šetalište.
Ovo je do sada najdrastičniji vid podrivanja deklarativnih napora tivatske lokalne DPS-SD-HGI vlasti da uzurpiranu i privatizovanu morksu obalu u Krašićima, pokuša vratiti građanima i široj javnosti, gradnjom lungo mare šetališta. Ova pješačka staza inače, predviđena je aktuelnom Državnom studijom lokacije koju je Vlada Crne Gore naručila i usvojila za taj dio tivatske obale. Kontroverzna DSL Krašići je dozvolila gradnju na uskom pojasu nekada prirodne kamenite obale tog dijela Tivta ispod lokalnog puta za Petroviće, pa su se Krašići u proteklih nekoliko godina pretvorili u pravi urbanistički horor.
Moćni pojednici i bogati domaći i strani tajkuni su na obali, bukvalno sa temeljima u moru, sagradili vile za sopstvene potrebe ili za prodaju na tržištu i sebi su „privatizovali“ i po parče mora i obale, ogradivši ga i „zaštitivši“ kapijama i katancima koji ne dozvoljavaju prilaz na nešto što je po zakonu, dobro u opštoj upotrebi i državnom vlasništvu. Zbog toga već godinama traju protesti dijela mještana Krašića i onih koji imaju nekretnine u „starom dijelu“ tog nekadašnjeg velikog vikendaškog naslja, iznad lokalnog puta. Opština je do sada deklarativno davala podršku takvim zahtjevima javnosti i u novembru 2018. zajedno sa JP Morsko Dobro iz Buidve, krenula u prvu fazu izgradnje lungo mare šetakišta, dugu oko 400 metara, na potezu od kraja Krašića prema Petrovićima na zapadu, do nekadašnje terase „Zanzibara“ na istoku.
Krašići – Zid prekinuo šetalište
Investicija vrijedna 800 hiljada eura koja je trebalo da bude završena u februaru 2019., međutim, ni do danas nije okončana jer su se tivatski opštinari suočili sa žestokim otporom i raznim pravnim smicalicama nezadovoljnih vlasnika vila na obali koji su uspjeli da zaustave i osujete radove na najmanje polovini dužine trase prve faze. Iako je na dan početka gradnje voditelj ovog prijekta, menadžer Opštine Tivat Marko Petričević (DPS) javno tvrdio da je trasa nesporno u državnom i vlasništvu Opštine Tivat koja je sprovela ekspropijaciju i da se na njoj nalazi 10-15 nelegalnih objekata koji će svi biti beskompromisno uklonjeni, to se nije desilo ni do danas.
Krašići – Prepreke na šetalištu kod vile Plitka
U međuvremenu se i oni ispod čijih je vila izvođač, nikšička firma „Artek“ ipak uspjela sagraditi dva dijela prve faze novog šetališta, sada okreću „ponovnoj privatizaciji“ obale, sa sve javnim šetalištem na njoj. Budući da na gradilištu dvije skoro potpuno zavrešpne vile u blizini „Zanzibara“ nema zakonom propisane info table, za sada je nepoznato ko je tokom vikenda podigao dva betonska zida na obali i time prekinuo šetalište ispod vila. Nešto slično je inače, već ljetos uradio vlasnik vile „Plitka“ sa zapadne strane gdje je i juče šetalište ispod njegovog objekta bilo prekinuto i blokirano raznim preprepekam od drveta i željeza.
Petričević ni danas nije znao ko je sagradio betonske zidove na dijelu obalnog šetališta u Krašićima istakavši da je o svemu obaviještena lokalna Komunalna policija i Komunalna inspkecija.
„Ipak, oni nisu nadležni za postupanje u ovom slučaju jer se radi o pojasu morskog dobra u kome je nadležna Urbanističko-građevinska inspkecija Ministarstva održivog razvoja i turizma. Obavijestio sam o svemu inspektora andležnog za Tivat, ali i generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor i licenciranje u MORT-u Ivana Medojevića te očekujem da oni u najskorije vrijeme preduzmu potrebne mjere.”- kazao nam je Petričević.
Institut za javno zdravlje (IJZCG), od jutrošnjeg presjeka pa do 17 sati i 45 minuta, analizirao je 109 uzoraka od kojih je 10 bilo pozitivno na novi koronavirus.
Novooboljeli su iz Nikšića (8) i Podgorice (2).
“Svi su kontakti ranije potvrđenih slučajeva”, naveli su u saopštenju.
U Crnoj Gori su do sada registrovane 233 osobe inficirane koronavorusom.
ZTE smart auto, dio kineske ZTE korporacije uputila je pismo namjere Opštini Budva u kojem ističe svoju zainteresovanost za modernizaciju javnog prevoza u Budvi, istovremeno poboljšavajući protok saobraćaja i smanjenje nivoa zagađenja vazduha.
ZTE djeluje kao dio korporacije koja istražuje velike infrastrukturne mogućnosti i mogućnosti industrijskog razvoja širom svijeta, a istovremeno pruža pomoć u finansiranju, proizvodnji, implementaciji i upravljanju. Njihov poslovni model obuhvata globalnu inicijativu predsjednika Xi Jinpinga “jedan put jedan pojas”.
ZTE smart auto je zainteresovana da na teritoriji naše opštine investira u viziju koncepta pametnog grada (smart city), obezbijeđujući vozila javnog prevoza sa nultom emisijom štetnih gasova. Prednost ove kompanije, ističe se u pismu, je u tom što je ZTE “one stop shop” kada je u pitanju koncept pametnog grada, sa sposobnošću da realizuje projekat od njegove idejne faze do puštanja u rad i servisiranja.
Marko Carević
Predsjednik Opštine Marko Carević odgovorio je na pismo namjere i istakao da je Budva moderan turistički grad koji se ubrzano razvija i koji svoj rast pokušava uskladiti sa održivim ekološkim rješenjima.
U poslednje četiri godine, naša opština postala je dio i nekoliko evropskih i međunarodnih programa koji se bave javnim i privatnim prevozom s niskom i nultom emisijom štetnih gasova.
Predsjednik Carević je poručio da se, imajući u vidu aktuelnu epidemiološku krizu i njene nepredvidive posljedice, nada skorom susretu sa predstavnicima ZTE kompanije i prilici za konkretnije i detaljnije korake naše potencijalne saradnje.
Realizacijom ovog projekta Budva bi postala prva lokalna samouprava u Crnoj Gori koja je modernizovala svoj prevoz u skladu sa svjetskim ekološkim standardima koji imaju za cilj zaštitu životne sredine i smanjenje emisije štetnih gasova. Projekti koji u sebi sadrže “zeleni koncept” su prava prilika da Budva svoj dalji razvoj usmjeri ka zaštiti životne sredine i sprečavanju dalje devastacije prirodnih resursa.
Osnovni sud u Kotoru, osudio je na novčane kazne šest osoba koje su prije tri dana, uhapšene zbog nepostupanja po zdravstvenim propisima.
Nikola Marković, Marko Ljubiša, Goran Slovinić i Duško Banović osuženi su na novčane kazne u iznosu od po 4.500 eura, dok su Nikola Sjekloća i Nenad Abramović osuđeni na po 3.000 eura.
Kako je saopštio portparol kotorskog suda, Špiro Pavićević, osuđenima je istovremeno, donijeta i mjera nadzora – zabrana napuštanja stana.
Krajem aprila u Norveršku bi iz iz Brodogradilišta u Bijeloj trebalo da počne izvoz oko 40 hiljada tona grita čime će biti završena evakuacija opasnog materijala Prvi brodovi sa kontaminiranim zemljištem krenuće za Norvešku krajem mjeseca kada situacija sa COVID 19 to bude dozvolila.
Iz francuske kompanije Valgo, kojoj je povjeren projekat, saopštili su da je norveška agencija za zaštitu životne sredine dala zeleno svijetlo za uvoz kontaminiranog zemljišta iz Brodogradilišta Bijela. Podsjećamo da je projekat remedijacije zemljišta i odvoženja grita započeo u martu prošle godine. U Španiju, sa kojom je Ministarstvo održivog razvoja i turizma potpisala ugovor, otpremljena četiri broda sa oko 40 odsto ugovorene količine, ali je u avgustu prošle godine ugovor stopiran i od tada se tražilo novo rješenje.
U sklopu remedijacije remedijacije oko 17 hektara zemljišta zagađenog ugljovodonicima i uljem, koju takođe radi Valgo, predviđeno je i rušenje osam objekata i dekontaminacija tla ispod njih.
Bijela Brodogradilište – foto arhiv Boka News
Uklanjanje grita iz Bijele u sklopu je projekta uklanjanja ekoloških crnih tačaka, za koji je Crna Gora dobila kredit od Svjetske banke u iznosu od 50 miliona eura, a posao u Bijeloj je vrijedan oko 23 miliona eura.
Novo remontno brodogradilište za super i mega jahte pod radnim imenom Montenegro Yacht Services (MYS), konzorcijuma koji čine holandska kompanija Damen i Porto Montenegra biće otvoreno na mjestu nekadašnjeg Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj.
Animacija budućeg izgleda brodogradilišta u Bijeloj – Damen
Nije bilo otpuštanja radnika
“Za vrijeme trajanja specijalnih mjera NKT Crne Gore francuska kompanija VALGO strogo poštovala instrukcije o radu i vrlo je važno da niti jedan radnik nije otpušten niti mu je umanjena zarada” –saopštili su iz te kompanije.
Na danas održanoj sjednici Odbora direktora „Luka Kotor“ A.D. Kotor donesena je odluka o donaciji sredstava u iznosu od 25.000 € na račun Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti.
Odbor direktora je sagledavajući situaciju u zemlji u vezi širenja epidemije korona virusa i borbe drzave u cilju suzbijanja iste iskazao odlučnost da pomogne napore koje država sprovodi u tom pravcu.
Ovom donacijom, „Luka Kotor“ A.D. Kotor se pridružuje društveno odgovornim preduzećima sa ciljem da u ovom teškom trenutku pruži podršku u ublažavanju posljedica epidemije korona virusa.
Evropske zemlje najteže pogođene koronavirusom u ponedjeljak su se probudile u nadi da bolest pokazuje prve znake usporavanja, iako je zbog nje bolnici završio britanski premijer Boris Johnson.
Virus je stigao do gotovo svakog kutka planeta, prikovao pola čovječanstva u njihove domove, gospodarski život okrenuo naglavce i usmrtio 70 tisuća ljudi.
Britanski premijer Boris Johsnon u nedjelju je navečer završio u bolnici zbog toga što mu simptomi ne popuštaju, gotovo u isto vrijeme kad se kraljica, tek peti put u dugoj vladavini obraćala javnosti i zazvala ratni duh i jedinstvo u borbi protiv pošasti.
Ali razloga za umjereni optimizam ima u europskim žarištima, Italiji, koja ima najmanji broj mrtvih u dva tjedna, i Španjolskoj, gdje broj žrtava pada treći dan zaredom. U Francuskoj je jučer umrlo najmanje ljudi u tjedan dana.
“Krivulja je počela padati”, kazao je voditelj talijanskog kriznog stožera Silvio Brusaferro.
“Situacija je stabilnija. Broj pacijenata u intenzivnoj skrbi više ne raste toliko i neke smo čak počeli otpuštati”, rekla je španjolska medicinska sestra Empar Loren.
Ispred poljske bolnice ispred madridskog konferencijskog centra osoblje plješće svaki put kad se netko od pacijenata oporavi i krene kući.
I dok se krivulja u Europi počela izravnavati, nema znakova da se to zbiva u Sjedinjenim Državama. Ondje se broj mrtvih približio brojci 10.000 i dužnosnici upozoravaju da je ono najgore iza ugla.
“Bit će ovo najteži i najtužniji tjedan u američkim životima”, rekao je američki ministar zdravstva Jerome Adams.
“To će biti naš Pearl Harbor, naš 11. rujna, samo neće biti lokaliziran”, dodao je.
Najgore je u New Yorku, ali ondje su u nedjelju imali prvi dan da porast broja žrtava nije bio rekordan. Bilo ih je 500 manje nego u subotu. Guverner Andrew Cuomo rekao je, međutim, da je prerano tvrditi da je to početak prekretnice.
Iz najvećeg američkog grada i dalje stižu fotografije medicinara koji iznose brojna tijela iz bolnica u priručne mrtvačnice.
Grad koji nikad ne spava potpuno je utihnuo. Neonska svjetla oko pustog Time Squarea trepere u natpisu: Onima koji se bore za naše živote. Hvala.”
