Za sve one koji su pomogli renoviranje škole područnog odjeljenja u Perastu OŠ „Veljko Drobnjaković“ – Risan, danas je priređena mala svečanost.
Ova godina je posebno značajna za ovu školu, jer je u znaku velikih investicija. Svi koji su danas bili tamo prepoznali su trud i rad i dali svoj doprinos u renoviranju područnog odjeljenja u Perastu i samim tim, uticali na poboljšanje uslova za rad, a boravak mališana učinili prijatnijim.
“Možemo se pohvaliti odličnom saradnjom sa pojedincima sa ovog podneblja i u ime kolektiva škole i učenika upućujemo zahvalnost: Don Srećku Majiću, porodici Stefanović, Ljiljani Skladani, Liliani Glyn, Debori S. Prutzman, Ani Lindi, Miroslavu Ulčar, Milici Travar, Nikoleti i Novici Krivokapić, Ani i Draganu Mustur, Niku Daboviću i posebno nastavnici muzičke kulture Antoniji Tini Ulčar koja je animirala svoje sugrađane i ličnim primjerom pomogla navedenu akciju”, kazala je direktorica škole Slavka Mirković.
Perast škola
Akciju su podržali brojni sponzori: TO Kotor, JKP Kotor, Ship Travel „Dado“ Perast, Pomorski muzej Kotor, Studentski dom, NVO Expeditio, Društvo prijatelja grada Perasta, Boat rental „Luna“ Perast, Hotel „Nauta“ Perast, DVD „Bogoljub Brezić“ Perast, Hotel „Admiral“ Perast, Palace Jelena – Perast, Weber, Drvomont, Brokva, Aquamont d.o.o. i Opština Kotor.
Samo za stolariju Direkcija je izdvojila 28 500 eura. U matičnoj školi je završeno renoviranje stolarije, a u planu je rekonstrukcija fiskulturne sale.
“Nadamo se da će se naša saradnja nastaviti na obostrano zadovoljstvo u cilju stvranja još boljih uslova za život i rad naših učenika”, zaključila je Mirković.
Sekretarijat za društvene djelatnosti i sport donio je Odluku o raspodijeli sredstava sportskim organizacijama za 2020. godinu. Ovogodišnjim budžetom planiran iznos od 450.000 eura raspoređen je na 45 sportskih organizacija.
Na objavljeni Konkurs se prijavilo 45 sportskih organizacija, i svi su podnijeli urednu konkursom propisanu dokumentaciju. Komisija za vrijednovanje rada sportskih organizacija je nadležnom Sekretarijatu dala predlog iznosa za sufinansiranje sportskih organizacija, koji je usvojen i na osnovu njega raspodijeljena budžetom planirana sredstva.
Pravni osnov za donošenje ove Odluke sadržan je u Zakonu o sportu, u kome je propisano da se programi sportskih klubova i sportsko-rekreativnih društava mogu sufinansirati iz budžeta opštine na čijoj teritoriji se nalazi sjedište sportskog kluba i da o dodjeli sredstava sportskim organizacijama odlučuje nadležni organ opštine.
Takođe, pravni osnov sadržan je i u Odluci o uslovima, načinu i kriterijumima za sufinansiranje aktivnosti u sportu, kojom je propisano da organ uprave nadležan za sport, na predlog komisije, donosi Odluku o raspodjeli sredstava sportskim organizacijama.
Osnov za donošenje ove Odluke je i Odluka o Budžetu opštine Herceg Novi za 2020. godinu, kojom su predviđena sredstva u iznosu od 450.000,00 eura za sportske organizacije u Crnoj Gori sa sjedištem u opštini Herceg Novi.
Spisak klubova čije će aktivnosti biti sufinansirane i način raspodjele sredstava možete pogledati ovdje.
Prva hrvatska konferencija o hostelima Croatia Hostel Conference (CHC) održat će se 20. marta u zagrebačkom Tehničkom muzeju u organizaciji Udruženja hostelijera HGK i Swanky travel agencije.
Konferencija je konceptualno podijeljena na dva dijela – izložbeni dio u kojem će se održavati i B2B sastanci te edukativno-informativni dio koji se sastoji od panela i prezentacija.
Sudionici će tako imati priliku slušati predstavnike najboljeg hostela na svijetu, ruskog SoulKitchena iz Sankt Peterburga, najboljih hostela iz regije; Vagabonda iz Sarajeva, Hedonista iz Beograda i Celice iz Ljubljane te najvećeg zagrebačkog hostela Chillouta.
„Cilj nam je okupiti sve ozbiljnije domaće hostelijere pa ih na B2B dijelu konferencije povezati s najvažnijim međunarodnim kupcima, dobavljačima i agencijama. Naravno, očekujemo i dosta posjetitelja koji tek planiraju otvoriti hostele, a žele se educirati i umrežiti. Na predavanjima i panelima cilj nam je doći do kvalitetnih zaključaka koje ćemo onda, uz pomoć HGK, prenijeti nadležnim institucijama“, istaknuo je predsjednik Udruženja hostelijera HGK Zoran Salopek na sjednici Vijeća Udruženja, dodavši kako Udruženje može svojim članovima pomoći i da zajedničkim nastupom prema velikim dobavljačima pokušaju izboriti povoljnije uvjete poslovanja s velikim igračima.
Ante Grancarić iz Swanky travel agencije osvrnuo se na glavne teme o kojima će se razgovarati. „Od predstavnika HostelWorlda ćemo čuti kako se razvija hostelsko tržište vani, a osvrnut ćemo se i na stanje domaćeg odnosno regionalnog hostelijerstva s naglaskom na nedostatak radne snage, a bit će govora i o dodatnim sadržajima koje gosti sve više traže“ objasnio je Grancarić. Osim najboljih domaćih i inozemnih hostelijera, sudionici će moći čuti i o mogućnostima financiranja i poticajima.
Hostelski gosti sve češće odabiru pet friendly, odonosno eco friendly hostele
Inače, hostelski biznis konstantno raste, i dalje najviše na krilima mladih, no struktura gostiju se sve više širi na gotovo sve segmente – od parova i obitelji s djecom, do gostiju više platežne moći.
To dovodi do veće potražnje privatnih soba s vlastitim kupaonicama, dok se broj ležajeva u spavaonicama uglavnom smanjuje. Gosti sve češće odabiru pet friendly, odonosno eco friendly hostele pa će u tom duhu u sklopu konferencije biti organizirana i humanitarna akcija čišćenja dijela jedne plaže na Jadranu u suradnji s ronilačkim klubom Geronimo.
UNESKO je 1999 godine 21. februar proglasio međunarodnim Danom maternjeg jezika – saopšteno je iz OO SDP Tivat.
Maternji jezik je način dokazivanja svijesti o vlastitom identitetu, tačka prepoznavanja, različitosti, ali i mjera tolerancije, poručuju oni.
“Međunarodni Dan maternjeg jezika poziva nas na odgovornost prema sopstvenom jeziku. Stručna briga ogleda se u promovisanju gramatike, književnosti i ljepote govora, a od izuzetnog značaja je briga porodice da dijete od najranijeg uzrasta ovlada maternjim jezikom kojim će izraziti svoje misli i osjećanja. Dokazano je da će djeca lakše ovladati drugim jezicima ukoliko najprije dobro nauče maternji jezik. Prijeteći faktori očuvanja maternjeg jezika leže u sve većem broju stranih riječi i izraza koje putem društvenih mreža i razvojem tehnologije neminovno ugrožavaju naš jezik.
Crnogorski književni, standardizovani jezik je zaštićen, štite ga institucije, izučava se na Fakultetu za crnogorski jezik i knjizevnost, ali polako nestaju određena obilježja koja su ga činila posebnim.
Važan dio bogatog bokeškog nasljeđa je autentični meki govor obogaćen romanizmima i italijanizmima, proizvod različitih civilizacija koje su se smjenjivale na ovom području.
Novi naraštaji, na žalost, ne znaju da odgovore na pitanje ,,Ke nova?,, i što sve podrazumijeva ovaj izraz. Čuvati lokalni govor, koristiti izraze škatula, ferao, šugaman, preša, špigeta, je čak i pitanje karaktera, ne zaboraviti svoje, a lako primati tuđe.
SDP
Zbog svega navedenog moramo pohvaliti OŠ Njegoš u Kotoru koja organizuje kviz – Koliko poznaješ bokeški dijalekt, u kome učestvuju škole iz Herceg Novog, Kotora i Tivta.
Naša je dužnost da njegujemo tradiciju i nasljeđe , jer multikulturalna društva postoje kroz jezike koje prenose i tako ih čuvaju od zaborava.
Socijaldemokratska partija Crne Gore se zalaže da crnogorsko društvo i država svoj multikulturalizam uspješno dokazuje djelima i da svoje bogatstvo različitosti ugrađuje u ukupan društveni razvoj.
Regionalni ili lokalni identitet je sastavni dio modernog nacionalnog identiteta i dobar integrativni faktor u EU kojoj Socijaldemokratska partija CG teži” – kaže se u saopštenju SDP OO Tivat.
Foto: Ambasada SAD-a u Kambodži / World Maritime News
Ministarstvo zdravlja Kambodže potvrdilo je jučer da je svih 747 članova posade na brodu “Westerdam”, kompanije Holland America Line, negativno na COVID-19 virus.
“Dvadeset i pet članova posade prvotno je trebalo spustiti brod 15. februara kada su im završavali ugovora o radu. Oni će se sada uputiti svojim kućama”, navodi se u objavi Holland America Line-a.
Ostatak posade ostat će na „Westerdamu“ do kraja svojih ugovora“, dodala je Holland America Line. U objavi se također ističe kako je 781 putnik s „Westerdama“ u Kambodži također negativno na COVID-19 te su dobili odobrenje za iskrcaj.
Kao što je već ranije javljeno, testiranje koje je naložilo kambodžansko Ministarstvo zdravlja vezano za putnike i članove posade kruzera „Westerdama“ sada je završeno.
„Westerdamu“ je bilo dopušteno pristati u Kambodži 13. februara, nakon što je prethodno pet država brodu zaranilo uplovljavanje. Dan poslije, Kambodža je dopustila iskrcavanje. Nakon što su putnici s „Westerdama“ napustili brod i otputovali u svoje matične države, jedna je američka putnica s kruzera bila pozitivna na test koronavirusa u zračnoj luci u Maleziji. Kao rezultat toga, provedene su opsežne zdravstvene provjere preostalih gostiju i posade na brodu Westerdama, kao i onih koji su do tada već napustili brod.
Očekuje se da će brod ostati dokiran u Sihanoukvilleu, Kambodža, još nekoliko dana. Slijedeće krstarenje, koje je bilo zakazano za 29. februara je otkazano.
Najranija vakcina protiv koronavirusa koji je samo u Kini ubio više od 2000 ljudi , bit će dostavljeno na klinička ispitivanja krajem aprila, izjavio je u petak kineski potpredsjednik znanosti i tehnologije Xu Nanping.
Zamjenik generalnog sekretara Kineske akademije znanosti Zhou Qi rekao je novinarima da bi kompanije koje su nastavile s radom trebale osigurati odgovarajuću ventilaciju i održavati sigurnu udaljenost među radnicima.
U sklopu Dana mimoze u Herceg Novom, čitalačka publika koja je voljela “Lutajućeg Bokelja” i “Jedro nade” upoznaće “Galeba koji se smeje”, novo književno remek djelo nagrađivanog pisca Nikole Malovića.Književni mediteranac, dobitnik velikog broja nagrada za svoj prozni rad, Nikola Malović, promovisaće u okviru 51. Praznika mimoze u Herceg-Novom, svoj novi roman “Galeb koji se smeje”. Na promociji knjige, u subotu 22. februara, u foajeu Dvorane Park, od 19 sati, o knjizi će razgovarati Vanja Gavrovski i autor.
Malović koji uvek sa sobom nosi miris mora, toplinu mediterana i vrhunsku proznu umjetnost, poznat je po romanima “Lutajući Bokelj” i “Jedro nade” i kao osnivač hercegnovske knjižare i izdavačke kuće “So”. Ovog puta publiku će upoznati sa svojim novim književnim ostvarenjem, alegorijskim romanom “Galeb koji se smeje”. Roman govori o vremenu u koje smo uronjeni i o talasima koji dolaze, najavljuju iz JUK Herceg fest.
Glavni junak ovog romana za djecu i odrasle je galeb Simon koji nam pokazuje svijet u kome je moguće da se na ostrvu Mamula, nekadašnjem zloglasnom logoru, sada gradi luksuzni turistički rizort. U romanu imamo nautičku istoriju, s moreplovcima, ekologiju, ljubavnu priču, bajku – ilustrovanu dvijema mapama, jednim pečatom i sa čak 59 fotografija Boke kotorske – najlepšeg zaliva na svijetu.
Ekološka inspekcija nije novčano sankcionisala Opštinu Tivat kao investitora kontroverznih radova na čiščćenju i produbljivanju akvatorijuma gradske marine Kalimenj u tom gradu, iako su oni započeli bez izrađenog Elaborata o procjenu uticaja na životnu sredinu.
Elaborat je urađen u međuvremenu, nakon što su inspektori u maju prošle godine zaustavili mašinu – plovni bager tivatske firme „Iva put“ koju je Opština angažovala da za 200.000 eura iz Kalimanja iskopa i izbaci u more dalje od obale, najmanje 40.000 kubika mulja iz Kalimanja.
„Kako je Uredbom o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu (Lista II) tačka 12 propisano da aktivnosti u morskoj sredini koje mogu uticati na morski ekosistem, priobalni radovi za suzbijanje erozije i radovi na morskom priobalju kojima se kroz izgradnju mijenja izgled obale (nasipi, pristaništa mola, lučki nasipi…) spadaju u projekte za koje se može zahtijevati procjena uticaja na životnu sredinu, inspektor je 7.maja prošle godine donio rješenje Direkciji za investicije Opštine Tivat kojim se zabranjuje izvođenje radova na čišćenju podmorja lučice Kalimanj, do pribavljanja Odluke o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu od nadležnog organa Agencije za zaštitu prirode i životne sredine. Sankcionisanje nosioca projekta je izvršeno kroz izricanje rješenja o zabrani izvođenja radova do dobijanja potrebnih saglasnosti.”- rečeno nam je iz Uprave za inspkecijske poslove (UIP).
Iz tog organa međutim, nijesu objasnili zašto u ovom slučaju nisu prema Opštini Tivat kao investotoru radova započetih bez izrade elaborate o procjeni uticaja, postupili po zakonu i “odrezali” joj i adekvatnu novčanu kaznu.
Po članu 35. Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, Ekološka inspekcija je naime, morala da sankcioniše Opštinu kao investitora takvih radova, novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 40.000 eura. Iz UIP nam je rečeno da je u međuvremenu “inspektor u više navrata obilazio predmetnu lokaciju i konstatovao da se nijesu izvodili radovi na predmetnoj lokaciji, odnosno da je Direkcija za investicije poštovala zabranu izvođenja radova.” To međutim nije tačno, jer su se radovi nastavili krajem maja i trajali prvih dana juna, prije nego što su ponovno prekinuti poslije protesta turističkih radnika koji su se bunili zbog nesnosnog smrada i zamućene morske vode na tivatskim sjeverno od ulaza u marinu Kalimanj.
Kalimanj
U Tivtu će inače, danas biti sprovedena centralna javna rasprava o nacrtu Eleborata o procjenui uticaja dubljenja marine a kojeg je po narudžbi lokalne uprave, uradila kompanija Liming Projekt iz Podgorice. Elaborat je pokazao da je mulj iz Kalimanja koji je Opština lani krenula da bagerom isisava iz marine i prosipa direktno u more u Tivatskom zalivu, opasan otpad i da se mora sasvim drugačije tretirati. Ovakav način izvođenja radova u Kalimanju bio je štetan po životnu sredinu, jer mulj iz podmorja gradske marine zbog sadržaja fekalija i štetnih hemikalija u sebi, ima status opasne materije i kao takav, podliježe sasvim drugačijoj proceduri uklanjanja bagerima sa kopna, ukrcaja u kamione i odnošenja na propisan tretman u za to ovlašćenoj instutuciji.
Kontroverzni radovi u Kalimanju bili su predmet pažnje odbornika na juče održanoj sjednici lokalnog parlamneta u Tivtu gdje je, odgovaarajući na interesovanja Iva Marića (SDP) što se dešava sa tim poslom i koja je sudbina ugovora koji je Opština lani sklopila sa „Iva putom“, gradonačlenik Siniša Kusovac (DPS) ustvrdio da radova u Kalimanju zapravo nije ni bilo!
Nečistoče od radova na ispumpavanju mulja iz Kalimanja 15.juna prošle godine uz plađu hotela Palma u Tivtu
„Tamo nije uveden izvođač u posao, nije određen nadzor radova, niti je otvorena građevinska knjiga. Nema nikakve štete po budžet Opštine jer nisu vršena nikakva plaćanja stim u vezi.“ – kazao je Kusovac odbacivši kao „insinuacije“ da je Opština o svom trošku krenula da čisti Kalimanj i „priiprema ga za nekoga“, iako zna da veoma lako može izgubiti gradsku marinu na tenderu koji je za njen dugoročni zakup lani najavilo Morsko Dobro.
„Bila je samo dobra namjena da se očisti Kalimanj jer to niko nije radio decenijama.“- kazao je Kusovac koji međutim, nije odgovorio na pitanje Marića da li će sada lokalna uprava plaćati penale izvođaču radova koga je odabrala na tenderu, a on započeo da radi posao za koji ga je angažovala.
„Iva put“ je tamo radila mjesec dana i svi smo vidjeli ono kopanje i prosipanje mulja u more. Taj neko ko je radio, sigurno će tražiti novac za to što je uradio i hoće li sada biti tu neki sudski postupak za obeštećenje izvođača“- pitao je Marić, a što je Kusovac prećutao.
Goran Božović, predśednik OO Crnogorske Tivat i potpredśednik Crnogorske saopštio je da je predśednik Opštine Tivat Siniša Kusovac nakon godinu dana konačno priznao da je Crnogorska bila u pravu kada je hrabro javno istupila sa prognozom da će Atlas banka otići u stečaj, te da će Opština Tivat izgubiti 2 miliona eura, u tom trenutku blokiranih sredstava u Atlas banci, dok je guverner Centralne banke Crne Gore perfidno uvjeravao javnost da će Atlas banka opstati.
“Vrijeme je učinjelo svoje i Kusovac se izgubio u svojim manipulativnim neistinama i konačno priznao da će Opština Tivat od 2 miliona eura dobiti mrvice na dugom štapu, kako smo tada jasno prognozirali. Tada je Kusovac blijedo uvjeravao javnost da je sve u najboljem redu, da je opština likvidna i da će sačuvati navedena sredstva, nevješto pokušavajući degradirati našu stručnost. Potvrdu ispravnosti naše analize smo dobili uvođenjem stečaja u Atlas banku, a juče su Tivćani dobili priznanje Kusovca da su ta sredstva izgubljena! Pozivali smo medijski u nekoliko navrata tužilaštvo, kao i unutrašnju reviziju da ispitaju krajnje nedomaćinski odnos prema tolikom iznosu javnih sredstava, ali kao i većina zarobljenih institucija, oni ne opravdavaju svrhu svoga postojanja, pa ni novac kojim ih mi plaćamo da bi radili svoj posao. Ali vrlo brzo će se promijeniti ta situacija. Zar stvarno mislite da ćete se izvući bez posljedica za krađe stoljeća u Tivtu? A da li misle i ostali koji su Vam „držali vreću“, otovrenih očiju ili žmureći, da će proći bez posljedica?” retorički je upitao Božović vladajuću garnituru.
Božović ističe da su u Crnogorskoj zadovoljni što opozicioni odbornici reaguju na njihova argumentovana saopštenja kojima razotkrivaju štetočinsko upravljanje Tivtom.
„Naročito mi je drago što opozicioni odbornici koriste informacije koje otkrivamo javnosti kao što su beskrajna nezakonita partijska zapošljavanjai gubitak 2 miliona eura stečajem Atlas banke. To je potvrda našeg predanog i kvalitetnog djelovanja u pravcu razotkrivanja nepočinstava ove loše vlasti. Vjerujem da ćemo uz podršku ostatka opozicije, nakon izbora preuzeti odgovornost za bolju budućnost ovog grada, i poslati neodgovornu vlast u političku prošlost. Odgovorne pojedince za pričinjenu štetu poslaćemo u zatvor, a od njihove imovine koju su stekli nezakonitim radnjama obeštetiće se Opština, makar djelimično, pa Kusovac neće imati potrebu da lažira podatke u svom imovinskom kartonu, kao što inače radi” naveo je Božović.
Poručio je opozicionim kolegama da nema potrebe da se muče oko sastavljanja krivičnih prijava na pomenute teme, jer Crnogorska ima sve već spremno uz opsežnu dokaznu dokumentaciju, koju čuva za „grand finale” izborne kampanje, kad će zadati poslijednji udarac, kako navodi, „lešinarskoj” vlasti u Tivtu. Božović kaže da je ubjeđen da će na svih 17 radnih mjesta, za koje su raspisani javni oglasi za zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme neposredno pred raspisivanje izbora u Tivtu, biti primljene osobe koje su već radno angažovane u Opštini Tivat na određeno vrijeme, ili nezakonitim ugovorima o privremenimi povremenim poslovima, ili ugovorima o djelu.
„Sa zadovoljstvom ćemo, u najboljem interesu Tivćana, dokazati navedeno krivično djelo, povredu ravnopravnosti u zapošljavanju, čime se vlast ruga svima u lice i kupuje glasove. Kusovac je u periodu od godinu ipo dana mandata na čelu Opštine Tivat bahatim, neodgovornim i koruptivnim ponašanjem oštetio opštinski budžet za preko deset miliona eura, uz ogromnu tendenciju rasta štete u bukvalno svakom projektu, i definitivno „ovjerio kartu za Kinšasu” (čitaj: SPREMAN ZA ZATVOR – aluzija na vanvremenski kultni film „U ime naroda” reditelja Živka Nikolića). Kusovcu poručujem, pošto je decidno naveo kome se sve klanja, da će uskoro jedine adrese đe će biti u prilici da se pokloni biti vijeće sudija za krivična djela i direktor ZIKS-a, koji će ga „srdačno“ dočekati uz pratnju kao dobri spuški domaćin”, zaključuje Božović.
Kao dio programa proslave 51. Praznika mimoze ovog vikenda u Bijeloj će se održati „Velika bokeška fešta”, kojom Bijeljani ukazuju na svoju bogatu pomorsku i kulturnu tradiciju, a putem Sajma, masline, vina i zdrave hrane trude se da ne izostanu ukusi i mirisi mediteranske kuhinje.
Nikola Svilanović, predsjednik NVO „Velika bokeška fešta“, kazao je da neće izostati igrokaz, kojim se odaje počast čuvenom Bijeljaninu, pomorskom kapetanu Petru Želaliću, baš kao ni tradiocionalna sadnja maslina, u čast uglednim žiteljima Bjelskih Kruševica.
Masline će biti posađene u čast jereju, osnivaču škole i učitelju u Bjelskim Kruševicama Savu Bijeliću, potom četvorici stogodišnjaka i to Sofiji Svilanović, Nikoli Mijajloviću, Iliji Mijajloviću, Polu Mitroviću i trojici solunskih boraca iz ovog kraja Vasu Vodovaru, Špiru Mitroviću i Ognjesavu Pavloviću.
„Velika bokeška fešta” je nosilac aktivnosti 51. Praznika mimoze tokom ovog vikenda. Počećemo u petak, programom koji počinje u 12 časova, kada ćemo obići crkovnu kuću kraj hrama Sv. Arhangela Mihaila, a u starom mlinu, u kojem su se nekada mljele masline, održaćemo kratko predavanje na temu maslinarstva.Bogat kulturni program smo pripremili u u prostorijama školske zgrade i lovačkog doma u zaseoku Matovići, imaćemo pješačku turu od Bijela do Bjelskih Kruševica i obilazak starih maslinjaka uz edukativne programe i prikaz obnavljanja i rezidbe, kazao je Svilanović.
Velika bokeška fešta – Maslina
Subota je rezervisana za Sajam masline, vina i zdrave hrane u Domu kulture u Bijeloj, koji počinje u 10 časova, scenski prikaz dolaska kapetana Petra Želalića, malteškog viteza, dječji cvjetni defile i kulturno – zabavni program.
Nedjelja će takođe biti namijenjena sajmu i edukativnim programima, dok će 24.februara, u ponedjeljak, od 17 časova u prostorijam Doma kulture u Bijeloj upriličiti dječiji maskenbal.
