Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 460 uzorka na novi koronavirus, među kojima je otkrivenio 65 novopozitivnih slučajeva infekcije.
Novopozitivni su upućeni na testiranje iz sledećih opština: Nikšić 19, Podgorica 15, Bijelo Polje 9, Rožaje 8, Berane 6, Ulcinj 3, Bar 1, Mojkovac 1, Budva 1, Herceg Novi 1, Cetinje 1.
Od poslednjeg presjeka Institutu su prijavljena dva smrtna ishoda kod pacijenata iz Podgorice i Nikšića, rođenih 1943 i 1945 godine, koji su liječeni u Kliničkom centru Crne Gore i OB Nikšić.
Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 od početka juna mjeseca je 64 a od početka godine: 73.
Prijavljen je oporavak 80 pacijenta.Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1102.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 3813.
Predsjednik Vlade Crne Gore i nosilac izborne liste DPS za parlamentarne izbore Duško Marković, otvorio je danas u Tivtu objekat Dnevnog centra za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju.
Vrpcu na vratima Centra koji je inače, izgrašen i opremljen prije nekoliko mjeseci, a još od juna mjeseca i kompletno popunjen kadrovima, presjekli su premijer Marković, gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac (DPS) i direktorica JU Dnevni centar, dr Snežana Matijević (DPS). Novinari nisu bili pozvani da isprate ovu svečansot, a na Vladinom twitter profilu je objavljeno da je objekat Dnevnog centra u Tivtu kapaciteta 25 korisnika, površine je 680 kvadrata, a njegovu izgradnju i opremanje vrijedno 660 hiljada eura finansirala je Opština Tivat.
Na viber zajednici „Opština Tivat“ objavjeno je da je Marković u društvu Kusovca danas u Tivtu obišao i tri novoizgrađena kružna toka na trasi buduleg bulevara kroz grad od kojih je posljednjji – onaj u Gradiošnici – završen prije tek nekoliko dana i sa kašnjenjem od skoro pola godine u odnosu na prvobitno ugovoreni rok.
Marković u Tivtu foto Opština Tivat
Markovič je potom u zgradi Opštine, ponovno iza zatvorenih vrata, razgovarao sa Kusovcem i njegovim saradnicima, nakon čega je premijer opet izbjegao novinare. Stoga smo, osim generalnog Markovićevog zadovoljstva rezulatima koje je u protekle četiri godine postigla DPS-SD- HGI vlast u Tivtu predvođena Kusovcem, a koju je premijer izrekao u mikrofone i kamere Vladine Službe za odnose sa javnošču, ostali uskraćeni za priliku da Markovića pitamo da li je i u Tivtu, kao dan ranije u Budvi, bio „neprijatno iznenađen“ podatkom o povećanju broja zaposlenih u Opštini Tivat sa 95 prije četiri godine na aktuelnih 209, te kako komentariše činjenicu da je Tivat na isteku mandata aktuelne lokalne vlasti, sa pozicije jedne od najbolje stojećih opština u Crnoj Gori, doveden u stanje da nema novca ni za redovnu isplatu poreza i doprinosa državi na plate opštinskih radnika.
Prosvjeta je, iako centralizovana djelatnost u Crnoj Gori, oblast u kojoj Opština Tivat na svojoj teritoriji može i mora biti uključena u značajnijoj mjeri nego što je to slučaj bio do sada, poručili su juče iz građanske liste „Goran Božović- časno i odgovorno za bolji Tivat”, a koja učestvuje na lokalnim izborima u tom gradu 30.avgusta.
„Koliko su aktuelna lokalna DPS-SD-HGI vlast i nadležno ministarstvo vodili računa o tome, govori situacija da su nam objekti područnih jedinica osnovne škole u Gradiošnici i Donjoj Lastvi, kao i škole u Radovićima prilično neuslovni i ruinirani, dok ni objekat u centru grada nije u puno boljem stanju. Naša realnost je da je direktor škole prinuđen „prositi“ sponzorstva da bi se renovirali mokri čvorovi, da roditelji i razni dobrotvori renoviraju sporadično učionice donirajući sredstva za krečenje, sređivanje parketa, zamjenu elektro i vodovodnih instalacija, kupovinu zavjesa… Realnost je i da u školi koja je sagrađena prije gotovo četrdeset godina za 600 učenika, nastavu pohađa preko 1.600 đaka. I sve to se dešava u, kako režimlije vole da se hvale, crnogorskom Monte Karlu.“- kazao je nosilac liste, Goran Božović.
On je najavio da će nova lokalna vlast u kojoj če participirati i ta lista „pokrenuti sve mehanizme i vršiti konstantan pritisak na nadležno ministarstvo da Tivat dobije novu osnovnu školu, ne zato što zaslužuje, nego zato što je krajnja nužda, da bi đaci kvalitetno mogli pohađat nastavu.“
„Insistiraćemo na renoviranju postojećih osnovnoškolskih objekata kako bi bili maksimalno funkcionalni i elementarno pristojni i bezbjedni za boravak đaka. Obezbjedićemo besplatne udžbenike za sve đake osnovne škole, a ne samo za učenike prva tri razreda kako to radi sadašnja vlast, dok multimilijarderima oprašta milionske iznose komunalija.“- obećao je Božović naglašavajuči da je osnovnoškolsko obrazovanje obavezno i zbog toga svi đaci moraju imati obezbjeđene nove udžbenike.
„Ne smijemo dozvoliti da određeni broj djece pati zbog toga što roditelji nijesu u mogućnosti da im priušte nove udžbenike, te moraju koristiti rabljene, da makar u tom elementarnom segmentu odstranimo uzrok diskriminacije u osjetljivom periodu psihičkog razvoja djece, dok ćemo sa druge strane u značajnoj mjeri finansijski olakšati početak školske godine roditeljima, naročito ako iz iste porodice ima više đaka.“- istakao je Božović.
Istakao je da će stručna analiza pokazati da li je dovoljno proširiti kapacitete postojećeg vrtića u Donjoj Lastvi ili graditi sasvim novi objekat jer se broj stanovnika Tivta značajno uvećao u proteklih nekoliko godina, a što ne prate adekvatna ulaganja u prosvjetne objekte.
„Opština će uvećanjem izdvajanja za nagrađivanje najboljih studenata u iznosu od 100% jasno staviti do znanja da zaista vrjednuje visoka postignuća u obrazovanju, jer se znanje kao resurs najviše isplati u svakom društvu. Uvećaćemo iznos mjesečnih stipendija sa na 100 eura, kako bi studenti bili još motivisaniji za lično investiranje u obrazovanje, ali i da imaju osjetniji benefit za postignut uspjeh. Takođe, povećaćemo iznos godišnje nagrade za najuspješnije studente sa 500 na 1.000 eura, jer izvanredan uspjeh vrijedan pažnje zaslužuje adekvatnu nagradu. Takođe, Opština će osmisliti model za stipendiranje izvanrednih studenata za deficitarna zanimanja u našem gradu, kako bi oni isti stečenim kvalifikacijama i znanjem vratili „dug“ gradu, doprinoseći ukupnom razvoju i kvalitetu života naše lokalne zajednice.“-naveo je Božović.
U toj građanskoj listi smatraju i da je neophodno izraditi registar zanimanja za zadovoljavanje potreba tržišta rada u Tivtu, i shodno tome inicirati usmjereno srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje.
„Na taj način sistemskim stvaranjem potrebnog kadra bi u značajnoj mjeri sinhronizovali ponudu i potražnju na tržištu rada, spriječili hiperprodukciju nepotrebnog kadra, smanjili ogroman priliv radne snage iz drugih gradova i država, i optimizovali valorizaciju kadrovskih potencijala domaćeg stanovništva u našem gradu.“- zaključio je Božović
Građanska lista Narod Pobjeđuje (NP) će kao predvodnik nove lokalne vlasti u Tuivtu, riješiti dugogodipšnje probleme sa odlaganjem otpada i mnogo više pažnje nego do sada, posvetiti gradskom zelenilu.
Obećali su to juče na konferenciji za štampu odbornički kandidati sa ove liste Milijana Dubak i Ivo Pean, predstavljajući ekološki i programm zaštite životne sredine NP-a.
Dubak je istakla da se na planu ekologije u Tivtu biježe određeni pomaci ali da to nije dovoljno, te da važeći Lokalni plan upravljanja komunalnim i neopasnim otpadom „jeste kvalitetno pripremljen ali nije realizovan kako je predviđeno“. Ona je istakla da se komunalni otpad iz Tivta trenutno odvozi na skoro 70 kilometara udaljenu deponiju Možura u Baru i tamo odlaže po cijeni od 20 eura za tonu, dok veliki problem predstavlja odlaganje graševinskog otpada za koga ne postoji deponija na području Tivta. Podjsetila je i da je Tivat prije oko godinu dana imao ponudu iz Herceg Novog da se otpad iz tog grada uključujući i građevinski, odlaže na privremenu novsku deponiju Tisove grede na Orjenu koja je fizički bliža i jeftinija jer je cijena za tonu smeća koja je ponuđena Komunalnom preduzeću Tivat, bila 10 eura zimi, a 12 eura tokom ljetnjih mjeseci.
„Nacrti ugovora su bili spremni i ovjereni od oba komunalna preduzeća, ali je izostala saglasnost Opštine Tivat, tako da građani pored skoro duplo veće cijene za odlaganje otoada na Možuri, plačaju i znatno veće troškove godriva i amortizacije vozila Komunalnog preduzea koja do Bara transportuju otpad. Imajući u vidi da je Komunalno lani iz budžeta Opštine dobilo dotaciju od 220 hiljada eura za plačanje usluga depomnije Možura i da je tamo odložilo 8.112 tona smeća, samo na osnovu razlike u cijeni za korišćenje deponije, upotrebom deponije Tisove grede ostvarila bi se ušteda od najmanje 73.000 eura na godišnjem nivou.“- navela je Dubak.
Ona je navela da će NP preduzeti čitav niz mjera na poboljšanju infrastrukture za prikupljanje i primarnu selekciju otpada u Tivtu, kao i mnogo više pažnje posvetiti edukaciji i stimulisanju građana da primarno selektiraju otoad i smanjuju njegove količine na mjestu nastanka.
Ivo Pean je kazao da će nova lokalna vlast predvođena sa listom NP konačno obnoviti drvorede koje je uništila najezda palminih surlaša, u skladu sa preporukama stručnjaka i u dogovoru sa građanima.
“Prošle su tri godine otkad smo ostali bez stotina palmi na javnim prostorima, a aktuelna DPS-SD-HGI vlast nije uradila ništa na obnovi drvoreda. Ne mogu žbunovi da zamijene drveće. O trošku građana Tivta bili su angažovani stručnjaci da predlože način obnove drvoreda, ali umjesto akcije lokalne vlasti dobili smo nerad i mirenje sa devastacijom drveća u gradu kao prihvatljivim stanjem. Pine su ostale ogoljene, kao i druge lokacije u gradu.”- kazao je Pean dodajući da će NP to ispraviti na način da će angažovati eksperte kako bi od njih dobili “jasne preporuke koje drveće i gdje saditi, koje su dobre, a koje loše strane svakog njihovog predloga”.
“Pa, da se na osnovu takvog predloga eksperata lokalna uprava i građani Tivta mogu odlučiti kojim vrstama drvećama obnoviti Pine, i druge lokacije.”- podvukao je on dodajući da će nova vlast urediti i nove zelene površine u djelovima grada gdje one sada najviše nedostaju poput Dumidrana i Gornjeg Seljanova, saniraće i ozeleniti staru deponiju na Grabovcu, urediti protivpožarne pojasne staze u šumskim predjelima i organizovano sakupljati šumski otpad, kao i da će održavati pješačke staze na području opštine, obnoviti one zapuštene i dovesti ih u funkciju u cilju obogaćivanja turističke ponude.
Američki predsjednik Donald Trump iznenađen je izborom Kamale Harris za demokratsku potpredsjedničku kandidatkinju, dok su njezin odabir pozdravili bivši predsjednik Barack Obama i senator Bernie Sanders, prenose agencije.
Demokratski predsjednički kandidat Joe Biden izabrao je u utorak senatoricu Kamalu Harris iz Kalifornije za kandidatkinju za svoju potpredsjednicu, kao prvu Afroamerikanku izabranu za kandidatkinju za tu poziciju.
Američki predsjednik Trump rekao je kako je iznenađen Bidenovom odlukom da senatoricu Harris izabere za svoju potpredsjednicu, budući da je ona prema njemu ranije pokazivala krajnje nepoštovanje.
Trump je ustvrdio da je Harris za vrijeme debata bila “jako, jako zločesta”. ″To me iznenadilo jer se prema Joeu Bidenu odnosila gore nego čak i Pocahontas. Pokazala je velik manjak poštovanja prema Joeu Bidenu, a teško je odabrati nekoga tko je tako neumjesan”, izjavio je Trump novinarima. Trump je aludirao na demokratsku senatoricu Elizabeth Warren koju je ranije nazvao ‘Pocahontas’ jer je jednom prilikom lažno navela da ima indijanske korijene.
Bivši predsjednik Barack Obama na Twitteru je objavio poruku podrške Bidenovoj odluci. “Dugo poznajem senatoricu Kamalu Harris. Ona je više nego spremna za taj posao. Svoju je karijeru provela braneći naš ustav i boreći se za one kojima je potrebno da dobiju poštenu priliku. Ovo je dobar dan za našu zemlju. A sada, idemo pobijediti u ovome”, napisao je Obama.
Harris je na imenovanju čestitao i američki senator Bernie Sanders iz Vermonta, koji je bio jedan od Bidenovih konkurenata u utrci za nominaciju za kandidata demokrata.
“Čestitke za Kamalu Harris, koja će ući u povijest kao naša sljedeća potpredsjednica. Ona razumije što je potrebno u borbi za radne ljude, za zdravstvenu skrb za sve i za rušenje najkorumpiranije administracije u povijesti″, poručio je Sanders na Twitteru.
Demokratska predsjednička kandidatkinja na izborima 2016. Hillary Clinton na Twitteru je napisala kako je oduševljena uključivanjem Kamale Harris u ″povijesnu demokratsku ulaznicu″
“Već se dokazala kao izvanredna javna dužnosnica i predvodnica i znam da će biti snažna partnerica Joeu Bidenu″, ustvrdila je Clinton, te pozvala sve da joj pomognu da bude izabrana.
Hrvatski književnik, povjesničar umjetnosti i publicist akademik Tonko Maroević umro je iznenada u utorak poslijepodne u svom domu u Starom Gradu na otoku Hvaru, potvrđeno je Hini iz HAZU.
Maroević je rođen u Splitu 1941., a podrijetlom je iz Staroga Grada na Hvaru. Diplomirao je komparativnu književnost i povijest umjetnosti te doktorirao temom Likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od moderne do danas.
Bio je znanstveni savjetnik na Institutu za povijest umjetnosti i profesor katedre povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Redoviti je član HAZU-a i potpredsjednik Matice hrvatske.
Bio je pjesnik, esejist, prevoditelj, ponajviše s s talijanskoga jezika te istraživač suvremene hrvatske umjetnosti.
Dobitnik je nagrada Poeta oliveatus na manifestaciji Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što – baštinski dani (1997.), “Tin Ujević”, za zbirku pjesama “Trag roga ne bez vraga” (1988.) te Plaketa “Dobrojutro, more”, s pjesničkih susreta u Podstrani (2011.).
Javio se zbirkama pjesama u prozi Primjeri (1965.) i Slijepo oko (1969.) u okviru generacijske “razlogovske” poetike.
Kao književni kritičar sustavno prati suvremeno hrvatsko pjesništvo, a bavi se i starijom hrvatskom književnošću te talijanističkom problematikom; eseje, kritike i prikaze skupio je u više knjiga (Dike ter hvaljenja, 1986; Zrcalo adrijansko: obilježja hrvatsko-talijanskog jezičnog dijaloga, 1989; Klik!: trenutačni snimci hrvatskog pjesništva, 1998; Pohvala pokudi, 1998; Družba da mi je: domaći književni portreti, 2008; Skladište mješte sklada, 2010).
Sastavio je antologije hrvatskog pjesništva 1971.–95. Uskličnici (1996.) i 1996.–2019. Svjetlaci (2019.) te antologije katalonskoga pjesništva Bikova koža (1987.) i Riječi za jedan lapidarij (2018.).
Istraživao je suvremenu hrvatsku likovnu umjetnost. Objaviljivao likovne kritike i rasprave u stručnim časopisima i novinama. Autor je i više monografija o hrvatskim umjetnicima.
Ponosni smo sto su GK Knjeginja Milica i Tivat, slobodno mozemo reci, vratili golf na velika vrata u Crnu Goru -saopšteno je iz tivatskog Golf kluba.
Grupa entuzijasta i ljubitelja ovog sporta kojih je sve vise u Crnoj Gori do sada nijesu imali svoju golf bazu.
Broj suncanih dana u godini, klima i ambijent daju nam nadu da ce izgradnjom novog golf terena na Lustici svi biti na dobitku i gradjani Tivta i turisticki radnici ali i država. Razvoj ovog sporta, čija je suština priroda, mir i zdravi život, omogućava Tivtu prevazilaženje sezonalnosti koji je glavna boljka naseg turizma.
Vjerujem da ce i drzava imati sluha u razumijevanja I da ce intenzivnije poceti da podrzava razvoj golfa u Crnoj Gori.
Otvaranje golf terena će svim građ
Golf – Luštica bay
anima Tivta i Crne Gore omoguciti da se oprobaju u jednoj novoj sportskoj sferi, čiji temelj su fer plej, iskrenost i poštovanje suparnika, kao i terena i same prirode: i to uz najbolje moguće uslove.
Golf turizam na starom kontinentu je trziste vrijednosti od preko 50 milijardi Eura, koji broji skoro 5 miliona registrovanih golfera, I segment koji je prepoznat kao ključni za već razvijene turističke destinacije (Španija, Turska kao primijer). Uz to, visoka prosječna potrošnja takvih gostiju, i njihova želja za upoznavanje novih lokaliteta, domaćih proizvoda, kulture i jedinstvene prirode, čine Crnu Goru idealnom budućom golf destinacijom – zaključuje se u saopštenju Golf kluba „Knjaginja Milica“ Tvat.
Film OGNJILO reditelja i scenariste Vladimira Perovića, u produkciji JU Centra za kulturu Tivat, osvojio je drugu nagradu u kategoriji kratkometražnog dokumentarog filma na Međunarodnom festivalu u gradu Ierapetra na Kritu.
Film, sniman skoro tri godine u Ožegovicama iznad Čeva, slika dodir tradicionalnog i novog: u život jednog gorštaka, na njegovo imanje, u njegov krajolik, “useljava” ogromni metalni električni stub.Simbolično, to je predstavljeno kroz kontrast moćnog dalekovoda od 400 kilovolti na jednoj, i izbijanja iskri starinskim ognjilom i kresivom, na drugoj strani.“Zadovoljstvo nam je što “Ognjilo” opravdava sve ambicije koje smo godinama imali ka ovom projektu. Njegov festivalski put je tek počeo, a ista očekivanja imamo i na drugim regionalnim i međunarodnim festivalima. Zbog trenutne epidemiološke situacije u BiH, otkazali smo planirani put na Sarajevo Film festival, ali imaćemo priliku da isti pratimo putem onlajn platformi, pa pozivamo našu publiku da prati naše društvene mreže, gdje ćemo postaviti odgovarajuću adresu za gledanje filma”, ističe izvršna producentkinja Jelena Božović.
Crnogorska i Barska plovidba uplatile su druge ovogodišnje rate kredita kineskoj Eksim banci za kupovinu brodova u ukupnom iznosu od 4,68 miliona USD, saopšteno je Pobjedi iz tih brodarskih kompanija.
Najveći dio od ovog iznosa, od 4,44 miliona USD, obezbijedila je Vlada iz državnog budžeta, dok je ostatak od 242,5 hiljada USD platila Barska plovidba iz sopstvenih sredstava.
Od početka otplate četiri broda tih kompanija do sada je kroz rate i učešće isplaćeno 60,24 miliona USD, od čega iz budžeta 40,7 miliona USD.
Vlada je dala garancije brodarskim kompanijama za dobijanje tih kredita.
Iz Crnogorske plovidbe su saopštili da je ta kotorska kompanija uplatila 21. jula 11. ratu kredita prema Eksim banci za kupovinu brodova u iznosu od 2,73 miliona USD.
“Ratu je u cjelosti platila Vlada. Zbog sadašnjih niskih pomorskih vozarina, nastalih zbog koronevirusa, ne možemo predvidjeti da li ćemo i koliko učestvovati u otplati naredne rate, koja dospijeva za plaćanje 21. januara naredne godine u iznosu od 2,7 miliona USD”, kazali su iz kotorske firme.
I prvu ovogodišnju ratu kredita u januaru u cjelosti je platila Vlada.
Do sada je na ime otplate kredita za brodove “21. maj“ i “Kotor“, koji su u vlasništvu Crnogorske plovidbe, uplaćeno 37,56 miliona USD, od čega je Vlada platila 34 miliona USD, a ostatak od 3,56 miliona je platila Crnogorska plovidba iz sopstvenih sredstava.
“Pored toga, Crnogorska plovidba je platila 2010. godine učešće za kupovinu brodova u iznosu od 8,36 miliona USD. Kredit se otplaćuje od 21. jula 2015. godine, a zadnja rata dospijeva 21. januara 2025. godine”, podsjetili su iz kotorskog preduzeća i dodali da je ostalo još da se vrati 22,95 miliona USD kredita.
Ugovor o kreditu sa Eksim bankom za kupovinu dva broda Crnogorske plovidbe zaključen je 26. januara 2010. godine. Ugovorena cijena za oba broda je bila 55,76 miliona USD. Ukupan kredit bez kamate je iznosio 47,39 miliona USD, a ukupna kamata iznosi 11,16 miliona USD.
Iz Barske plovidbe je saopšteno da je ova kompanija 20. jula obavila plaćanje pete rate kredita kineskoj Eksim banci u iznosu od 1,95 miliona USD, a po osnovu kredita uzetog za nabavku brodova „Bar“ i „Budva“.
“Od navedenog iznosa iz državnog budžeta je obezbijeđeno 1,71 milion USD. Preostali iznos od 242,5 hiljada USD je finansiran iz sredstava Barske plovidbe”, precizirali su predstavnici barske kompanije.
Sljedeća rata za uplatu dospijeva 21. januara naredne godine.
“Barska plovidba je po osnovu vraćanja kredita do sada uplatila Eksim banci ukupno 14,32 miliona USD, od čega je iz sopstvenih sredstava uplaćeno 7,57 miliona USD, dok je iz budžeta obezbijeđeno ukupno 6,75 miliona USD”, rekli su iz barskog preduzeća.
Brodovi Barske plovidbe su kupljeni 2012. godine, a kredit za njihovu kupovinu iznosi 46,4 miliona USD.
Sva četiri broda crnogorskih brodarskih kompanija unajmila je londonska kompanija Sea Pioneer.
Iz Crnogorske plovidbe je saopšteno da je pandemija koronavirusa, kao i kod svih drugih privrednih i pomorskih kompanija imala negativan uticaj na poslovanje kotorske firme.
Prema riječima predstavnika ove kompanije, to negativno dejstvo tog globalnog problema se višestruko manifestuje.
“Za Crnogorsku plovidbu, kao pomorsku kompaniju, koja posluje na svjetskom tržištu, ova kriza se, sa jedne strane, reflektuje kroz manju tražnju za teretima koji se prevoze brodovima, a sa druge, povećanjem broja brodova koji nemaju upošljenja, što sve uzrokuje svakodnevni pad vozarina”, kazali su iz Crnogorske plovidbe.
Predstavnici kompanije su naveli da je ozbiljan problem što brodovi, u sadašnjoj situaciji, imaju prilično praznog hoda.
“Vozarine su dostigle, u periodu pandemije, najniži nivo u zadnjih sedam ili osam godina. Trenutno se blago oporavljaju, ali ni približno dovoljno da bi se pokrili osnovni troškovi”, rekli su iz te kompanije.
Iz kompanije su naveli da je brod “Kotor“ trenutno na putu ka luci Kakinada u Indiji, a brod “21. maj“ na putu ka Peruu.
I iz Barske plovidbe su naveli da je pandemija koronavirusa uticala na poslovne aktivnosti kompanije.
“U proteklom periodu je bio prisutan pad privrednih aktivnosti na globalnom nivou što se direktno odražavalo i na umanjeni promet roba preko mora. Unajmitelj brodova je imao značajnih poteškoća u iznalaženju tereta, a pomorske vozarine su bile u padu”, rekli su predstavnici barske kompanije.
Brodovi “Bar“ i “Budva“ su bili upošljeni, ali je prošle sedmice brod “Budva“ oštećen, nakon što ga je u luci Harkort, u Nigeriji, udario drugi teretni brod dok je manevrisao.
Najavljeno je da će privremena popravka biti realizovana u Nigeriji, a finalna u nekom od brodogradilišta, najvjerovatinije u Turskoj.
Operaciju čišćenja mora i obale Mauricijusa, nakon nasukavanja broda MV Wakashio i izljeva nafte, zaustavili su jaki vjetrovi koji pušu brzinom od 50 km/h.
Mauricijus je poznat po velikom koraljnom grebenu, a za ovu zemlju prekrasnih pješčanih plaža turizam je jedna od glavnih gospodarskih grana.
Očekuju se valovi visoki i do pet metara koji će dodatno otežati uklanjanje nafte i sprečavanje još gore ekološke katastrofe, piše Jutarnji List.
Dok vremenske prilike nisu zaustavile operaciju čišćenja, razlivena nafta se sakupljala i helikopterima prebacivala u drugi brod u vlasništvu iste japanske kompanije kao i nasukani Wakashio, Nagashiki Shipping.
Francuska, bivši kolonijalni vladar Mauricijusa, poslala je s obližnjeg otoka Réuniona vojne zrakoplove s opremom za čišćenje i sprečavanje daljnjeg širenja nafte, dok je Japan poslao šesteročlani tim da pomogne francuskoj ekipi.
Obalna straža Mauricijusa i nekoliko policijskih ekipa također su na jugoistoku otoka gdje se nesreća dogodila.
Još od vikenda, mnogobrojni volonteri prikupljaju slamu s polja i pune je u vreće kojima, pak, prave barijere kako bi zaustavili daljnje širenje nafte.
Drugi isto pokušavaju posebnim cijevima, a velik broj dobrovoljaca čisti zagađene plaže. Iako je vlada Mauricijusa građanima poručila da posao čišćenja prepuste profesionalcima, mnogi su se oglušili na tu molbu i pohitali u pomoć.
„Ljudi su shvatili da stvari moraju uzeti u svoje ruke. Ovdje smo da zaštitimo floru i faunu otoka“ – kazao je ekolog Ashok Subron.
Prijevoznička tvrtka Mitsui OSK Lines, u čijoj je floti i nasukani brod, objavila je da je pokušala oko broda postaviti zaštitne barijere, no to zbog lošeg vremena i visokih valova nije uspjelo.
Nagađa se da je brod za prijevoz rasutih tereta, koji je plovio pod panamskom zastavom, u sebi imao oko 4.000 tona nafte kad je udario u koraljni greben. Sva posada je evakuirana. U tirkizno more oko otoka, dosad je iscurilo oko 1.000 tona nafte.
Ekolozi se pribojavaju da će ova katastrofa imati velik utjecaj na ekosistem.
Brod MV Wakashio nasukao se u blizini Pointe d’Esnyja, poznatog utočišta rijetkih divljih životinja. To područje također je jedna od najvažnijih močvara svijeta zaštićena Ramsar konvencijom.
Happy Khamule iz afričkog Greenpeacea upozorio je da su tisuće životinjskih vrsta sada ‘u opasnosti da se utope u moru zagađenja, što će imati ogroman, negativan učinak na ekonomiju, dostupnost hrane i zdravstveno stanje Mauricijusa’.
Mauricijus je poznat kao dom ‘velike i u svjetskim razmjerima važne populacije reptila s jedinstvenim genetskim otiskom’, a opstanak tih životinja sada je također ugrožen, kazao je Vikash Tataya iz organizacije za zaštitu divljih životinja Mauricijusa.
Na konferenciji za novinare, Akihiko Ono, izvršni dopredsjednik kompanije Mitsui OSK Lines duboko se ispričao zbog izlijevanja nafte i ‘velikih problema koje su uzrokovali’. Dodao je i kako će kompanija učiniti sve u njenoj moći da razriješi ovu situaciju.
Policija Mauricijusa objavila je da je izdan nalog za pretres koji istražiteljima omogućuje da uđu na brod i s njega uzmu sve za što misle da bi im pomoglo u istrazi, uključujući i brodske dnevnike. Kapetan broda pomagat će policiji u istrazi.
Premijer Mauricijusa, Pravind Jugnauth, u petak je proglasio izvanredno stanje i pozvao države svijeta da pomognu.
