Luštica Bay, kroz kreativni program novoosnovanog Feel Alive Hub–a i saradnju sa NVO ARTRO, ovog jula postaje mjesto susreta gdje se učesnici umjetničkih radionica, kroz savremene umjetničke izraze, na inovativan način povezuju s lokalnim identitetom i pejzažom.
Radionicu vodi mr. Jelena Pavićević Marković, akademska vajarka, čiji umjetnički rad spaja memoriju, materijalnost i intuiciju. U maloj grupi, u utorak 1. jula od 19:00 do 21:00 časoba učesnici će tokom vođenog 90-minutnog procesa izrađivati simbolične hvatače snova koristeći prirodne materijale – školjke, niti i grane – koje se transformišu u simbolične, taktilne predmete.
Hvatači snova koje ćemo kreirati nijesu samo dekorativni predmeti. Oni su misaoni i emotivni simboli – refleksija lične namjere i kolektivne memorije, gdje školjka nije samo trag morskog života, već metafora za čuvanje i osluškivanje, ističe Pavićević Marković.
Radionica istražuje umjetnost kao ritual, a kroz eko-estetiku i feministički materijalizam akcenat stavlja na proces, intuiciju i čulni doživljaj stvaranja.
Dva dana kasnije, u istom ambijentu, održava se radionica „Ćakulanje“, inspirisana bokeljskim izrazima, kroz koju učesnici istražuju veze između jezika, humora i identiteta. Ovaj umjetnički susret vodi Janja Ćetković, učenice Srednje likovne škole „Petar Lubarda“ koja svojom izražajnom energijom savremene ilustracije i karikature nosi svježinu i pečat svoje generacije.
Učesnici će izvlačit izraze iz Janjine „korpe duha“ tj lokalne fraze ispunjene ironijom i slikovitošću – i na osnovu njih crtaju karikature, stripove i ilustracije kao vizuelne komentare svakodnevice.
Radionica traje 75 minuta, a u fokusu je oslobađanje kreativnosti kroz humor, autoironiju i dijalog sa jezičkim aspektom identiteta Boke Kotorske.
Moderator radionica je Kristina Kestner, koja pruža podršku u interpretaciji i komunikaciji čineći iskustvo otvorenim i pristupačnim za sve zainteresovane goste i posjetioce Luštice Bay-a. Kroz oba programa, ARTRO i Feel Alive Hub afirmišu umjetnost kao sredstvo povezivanja sa pejzažem, kulturom i sobom. Ove radionice nisu samo prostor kreativnog izražavanja, već živa platforma za razmjenu iskustava, senzibiliteta i generacijskih glasova.
Radionica se realizuje u okviru ljetnjeg programa Feel Alive Hub-a, novog multifunkcionalnog prostora u Luštica Bay-u, na promenadi u Marina Village-u. Feel Alive Hub je koncipiran kao orijentaciona tačka za sve one koji žele da iskuse sadržaje grada u nastajanju Luštica Bay, nasljeđe poluostrva Luštice i Crne Gore. Ovo nije informativan ili consierge pult, već novi koncept interpretacije destinacije kroz pažljivo kreirane personalizovane sadržaje, iskustva, ukuse, mirise, i taktilne momente koje mogu prenijeti samo istinski poznavaoci i zaljubljenici identiteta ovog kraja.
Park prirode Platamuni kod Budve. Foto: BIRN/Samir Kajošević
Iako se Crna Gora obavezala da će do 2030. zaštititi 30 odsto morskih površina, Vlada je do sada proglasila samo tri zaštićena morska područja, dok strateška dokumenta i efikasan nadzor još uvijek izostaju.
ako se Crna Gora obavezala da će do 2030. godine zaštiti najmanje 30 odsto morskih površina Vlada još nije usvojila strateška dokumenta kojima bi ta obaveza trebala da bude regulisana dok je za sada zaštićeno samo 2 odsto morske obale.
Crna Gora je u junu 2006. godine pristupila Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti kojom se, između ostalog, obavezala na uspostavljanje zaštićenih područja u moru. Podrškom Strateškom planu Konvencije koji je usvojen u Japanu u oktobru 2010. obavezala se da do 2020. zaštiti 10 odsto obalnih i morskih područja.
Crna Gora je formalno podržala UN globalnu 30×30 inicijativu, usvojenu u decembru 2022. kao dio Kunming‑Montreal Globalnog okvira biološke raznovrsnosti, kojim je predviđena zaštita najmanje 30 odsto kopnenih i morskih površina do 2030. godine, kako bi se sačuvali ključni ekosistemi.
Zaštićena morska područja su djelovi morskog prostora u kojima se aktivnosti ljudi ograničavaju ili posebno regulišu kako bi se očuvala biološka raznovrsnost i prirodna ravnoteža. To su mjesta prepoznata kao staništa rijetkih vrsta morskih trava, korala, školjki i riba, a na njima se pažljivo prati ribolov, kontroliše razvoj obale i preduzimaju mjere protiv zagađenja.
Primorski pojas Crne Gore prostire se na 22 kilometra od obale i obuhvata 2.504 kvadratnih kilometara, sa maksimalnom dubinom od 1.233 metara. U obalnom pojasu rasprostranjene su alge, planktonske i bentičke, a prema zvaničnim podacima na crnogorskoj obali postoji preko 300 vrsta algi, 40 vrsta sunđera, 150 vrsta rakova, 340 vrsta mekušaca, 400 vrsta riba, tri vrste morskih kornjača i četiri vrste delfina.
Gradnja i turizam ugrožavaju zaštićena područja
Prema zvaničnim podacima u Crnoj Gori je formalno zaštićeno 19,4 odsto državne teritorije od čega oko 2 odsto čine morska područja. Iako se Crna Gora 2006. godine obavezala na upostavljanje zaštićenih morskih područja, prvi park prirode na crnogorskoj obali proglašen je 15 godina kasnije.
Vlada premijera Zdravka Krivokapića je u aprilu 2021. proglasila Platamune kod Budve za prvi Park prirode na moru u Crnoj Gori, nakon čega su za zaštićena morska područja proglašeni i Katič kod Petrovca i Stari Ulcinj.
Vlada je 2021. godine stavila pod preventivnu zaštitu lokalitete Sopot i Dražin vrt koji se prostiru na površini od 1.34 i 3.43 hektara u Bokokotorskom zalivu. Na tim područjima prisutna je zajednica Zlatnih korala (Savalia savaglia).
Zakonom o zaštiti prirode park prirode se definiše kao prirodno ili dijelom kultivisano područje kopna ili mora, koje karakteriše visok nivo biološke raznovrsnosti sa značajnim ekološkim obilježjima od nacionalnog i međunarodnog značaja.
Jelena Marojević Galić iz NVO Parkovi Dinarida smatra da je prije proglašenja kod pojedinih zaštićenih područja došlo do ozbiljnog narušavanja staništa usled krivolova, gradnje na obali, nasipanja plaža i zagađenja mora otpadnim vodama.
„Ključne prijetnje uključuju nekontrolisanu gradnju, pomorski saobraćaj i plovidbu u osjetljivim zonama, zagađenje iz kanalizacije i otpadnih voda i krivolov. U praksi, institucije često kasne sa reakcijama, a kontrole su slabe ili gotovo simbolične“, kazala je Marojević Galić za BIRN.
„Koordinacija između institucija i sektora je loša… Bez jačanja nadzora i stvarnog terenskog rada, zaštita ostaje više deklarativna nego stvarna“, dodala je.
Petrovac – foto Boka News
Država bez pravog plana za zaštitu mora
Kao međunarodna ugovorna obaveza, proglašenje zaštićenih morskih područja se u Crnoj Gori reguliše strateškim dokumentima kao što su Nacionalna strategija biodiverziteta, Nacionalna strategija održivog razvoja i Strategija integralnog upravljanja obalnim područjem.
Iako je posljednja Nacionalna strategija biodiverziteta usvojena u decembru 2015. i važila je do 2020. godine, Vlada još nije usvojila novu strategiju do 2030. godine. U Nacionalnoj strategiji iz 2015. se navodi da je „malo vjerovatno ostvarivanje cilja zaštite 10 odsto morskog područja“, kao i da „turizam i intenzivni urbani razvoj zbog povećanog ispuštanja otpadnih voda u more ugrožavaju morski ekosistem“.
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera nijesu odgovorili na pitanja BIRN-a šta su uradili na implementaciji strategije za zaštitu 30 odsto morske površine u Crnoj Gori ni kada će biti predložena nova Nacionalna strategija biodiverziteta.
Na devastaciju morske obale upozorava se i u Nacionalnoj strategiji održivog razvoja Crne Gore do 2030. Upozorava se da je 15 odsto priobalnog područja pretvoreno u građevinsko zemljište, navodeći da bi taj procenat trebalo smanjiti na 10 odsto, između ostalog, smanjenjenjem građevinskog područja na obali za stanovanje i rezidencijalni turizam. Tim dokumentom nije predviđeno rušenje postojećih građevina na morskoj obali. Navodi se i da sezonski karakter turizma i dominantna vezanost za obalno područje uvećavaju pritiske na životnu sredinu.
„Atraktivnost obalnog područja za razvoj turizma jedan je od razloga što je došlo do ubrzane urbanizacije i često linearne gradnje duž obalne linije. Tome je doprinio i neadekvatno regulisan sektor planiranja prostora i nerijetko isključivo deklarativno pozivanje na principe zaštite životne sredine“, navodi se u strategiji.
„Ne postoje jasno propisane procedure i razvijeni planovi za adekvatno upravljanje zaštićenim područjima“, dodaje se.
Ivana Mitrović iz Agencije za zaštitu životne sredine smatra da se moraju uskladiti planovi za zaštitu morskih područja i održivi razvoj Crne Gore.
“Glavni izazovi su povezani sa potencijalnim planovima za korišćenje resursa, kako pronaći način da se obezbijedi zaštita biodiverziteta, najvrednijih vrsta i staništa, i da se oni valorizuju na održivim osnovama, a da ide u prilog održivom razvoju Crne Gore”, kazala je Mitrović za BIRN.
Žukovica – Photo: Boka News
Vlada proglasila tri parka prirode
Park prirode Platamuni kod Budve je prvo zaštićeno morsko područje u Crnoj Gori i obuhvata površinu od 1.087 hektara na prostoru Krimovice, Zagore i Glavatičića. U odluci Vlade iz aprila 2021. ocijenjeno je da je morsko područje rta Platamuni prepoznatljivo po zaštićenoj vrsti morske trave, Posidonia oceanica, poznatoj i kao pluća Mediterana. Pojašnjeno je i da je priobalni dio Platamuna stanište drvenaste mlječike (Euphorbia dendroides), endemskih vrsta iz roda Limonium i termomediteranskih prepustinjskih žbunjaka.
Vlada je u septembru 2021. proglasila drugo zaštićeno morsko područje, Katič, koje obuhvata površinu od 2.744 hektara obalnog i morskog prostora od Rta Skočiđevojka do Rta Štrbina. Na tom području nalaze se plaže Perazića do, Petrovačka plaža, Lučice, Buljarica, Perčin, Čanj i Maljevik kao i ostrva Katič i Sveta neđelja koja se nalaze na oko 800 metara od plaže u Petrovcu.
Park prirode Katič stavljen je pod zaštitu zbog naselja morske trave murave (Posidonia oceanica), kao i zajednice korala kod ostrva Veliki Katič i u uvali Maljevik. U odluci se pojašnjava i da se na tom području izdvaja mediteranska stjenovita obala obrasla endemičnim vrstama roda Limonium, prepustinjskim žbunjacima i jednogodišnjom vegetacijom pokretnih morskih obala.
Park prirode Stari Ulcinj, koji je Vlada proglasila u januaru 2022. godine, prostire se na 929 hektara od čega veći dio zahvata morsko područje. Park prirode čini morski akvatorijum sa obalom, na prostoru od Karastanovog rta do uvale Valdanos u Ulcinju. Područje je poznato kao stanište morske trave Posidonia oceanica, zaštićene vrste sunđera Axinella cannabina, čvoraste morske rese Cymodocea nodosa i kamenog korala Cladocora caespitosa.
Iz Javnog preduzeća Morsko dobro, koje upravlja zaštićenim morskim područjima, tvrde da su ti djelovi obale ugroženi nekontrolisanom gradnjom, nelegalnim ribolovom i masovnim turizmom.
„Opasnost za parkove prirode su nelegalna gradnja, arhitektura neprimjerena ambijentu, negativan uticaj masovnog turizma, stvaranje vještačkih plaža i građevinski zahvati na morskom dnu u priobalnom pojasu“, tvrde iz Morskog dobra.
Planovima za upravljanje morskim područjima previđeno je sprečavanje gradnje na obali, zabrana ribolova u zaštićenim vodama kao i redovne kontrole područja. Ipak, u izvještajima o upravljanju zaštićenim područjima iz JP Morsko dobro upozoravaju na nedovoljno iskustvo u upravljanju zaštićenim morskim područjima i lošu komunikaciju između državnih institucija.
Ukazuje se i na nedostatak službenika i opreme za kontrolu, a kao primjer se navodi Park prirode Stari Ulcinj u kojem zaposleni nemaju dvoglede i dronove za nadgledanje područja.
Iako su Zakonom o zaštiti prirode predviđene kazne za oštećenje zaštićenog područja u izvještajima se ne navodi koliko je prijava podnijeto zbog nelegalne gradnje ili ribolova.
Obuhvat ZPM Platamuni
Žalba Ustavnom sudu zbog zaštićenog morskog područja
Zbog odluke o proglašenju Parka prirode Katič kompanija Sonuba Montenegro se 26. februara 2025. žalila Ustavnom sudu, navodeći da im je odlukom Vlade onemogućeno da grade turistički kompleks Maljevik koji se dijelom nalazi u zaštićenom području.
Sonuba Montenegro je u septembru 2007. od Opštine Bar za 32.5 miliona eura kupila 200.000 kvadratnih metara zemljišta u Maljeviku, ali gradnja planiranog turističkog kompleksa još nije počela.
Marojević Galić smatra da je žalbom Ustavnom sudu djelimično kompromitovana zaštita tog morskog područja.
„Žalba baca sjenku na proces proglašenja i dovodi u pitanje transparentnost i inkluzivnost cijelog procesa. Ako se Ustavni sud odluči da ukine odluku o zaštiti područja, to bi bio presedan sa ozbiljnim posljedicama za cijeli sistem zaštite prirode u Crnoj Gori“, tvrdi Marojević Galić.
Mediji su u septembru 2020. objavili da se na prostoru Platamuna nalaze rezidencijalne vile koje su vlasništvo kompanije Overseas Assets Management, koja se dovodi u vezu sa ruskim milionerom Olegom Deripaskom.
Tokom predizborne kampanje prošlog novembra predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović, izjavio je da je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić neformalni vlasnik nelegalne građevine na državnom zemljištu u parku prirode Platamuni. Kazao je da se objekat vodi na Vojislava Pićana, za kojeg Jovanović tvrdi da je Mandićev prijatelj. Iz Nove srpske demokratrije kazali su da Mandić nema nekretnine u Budvi, navodeći da će podnijeti tužbu protiv Jovanovića.
Iz Morskog dobra upozorili su da je zaštićeno morsko područje Stari Ulcinj najviše ugroženo nekontrolisanim ribarstvom i krivolovom, ali i izlivanjem otpadnih voda u more.
„Značajne posljedice na ekosistem područja Stari Ulcinj ima ilegalno ribarstvo kao npr. ribarenje eksplozivom, nedozvoljeni lov podvodnom puškom i korištenje drugih nedozvoljenih sredstava za ribolov. Dinamitašenje je destruktivno ne samo po jata riba koja se ciljano love, već i po sve ostale morske organizme i samo stanište“, navode u JP Morsko dobro.
Dok iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera nijesu odgovorili na pitanje BIRN-a da li je planirano proglašenje novih zaštićenih morskih područja, Ivana Mitrović iz Agencije za zaštitu životne sredine tvrdi da se sprovodi mapiranje vrsta i staništa kako bi se identifikovala potencijalna područja NATURA 2000, što je jedna od obaveza u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom.
NATURA 2000 je mreža zaštićenih područja na kojima se čuvaju prirodna staništa i ugrožene biljne i životinjske vrste koje su od značaja za cijelu Evropu.
„Planirano je da do kraja 2026. godine mapiranje bude završeno i da se dobijeni podaci koriste u svrhu donošenja mjera za buduću zaštitu. Ove aktivnosti će značajno doprinijeti dostizanju ciljeva iz inicijative 30×30 i to će biti doprinos Crne Gore ovom cilju na globalnom nivou“, kazala je Mitrović.
Agencija za komunikacije Communication Studio Cassiopeia razvila je, u cilju promocije Crne Gore i njenog kulturnog nasljeđa na zabavan i edukativan način, mobilnu aplikaciju pod nazivom Kreativne kockice na kojoj je dostupno šest različitih igara memorije.
Osnivačica i izvršna direktorica Communication Studio Cassiopeia, Adrijana Husić, kazala je agenciji MINA da su Kreativne kockice prirodan nastavak igara memorije na kojima su počeli da rade 2020. godine, najprije kroz saradnju sa studijom Ribizla.
„A 2021. godine nastavili smo sa novim izdanjima, kako bismo što bolje i ljepše i na što edukativniji način promovisali Crnu Goru, njene kulturne vrijednosti i sve ono što može biti interesantno, kako ljudima u Crnoj Gori, tako i turistima koji ovdje dolaze“, navela je Husić.
Ona je dodala da su igre memorije, prvo štampana izdanja, a sada i prvo onlajn /online/ izdanje, namijenjene i odraslima i djeci.
Kreativna kocka
“Kreativne kockice su mobilna aplikacija i veb platforma na kojoj i mali i veliki mogu da igraju naše igre memorije“, kazala je Husić.
Ona je rekla da su, kada je riječ o štampanim izdanjima, do sada uradili 13 različitih igara memorije, u više od 2,5 hiljada primjeraka.
Husić je navela da sada, za početak, postoji šest različitih igara memorije koje su dostupne na Android i iOS platformi, ali i kao veb verzija, dodajući da planiraju da do kraja godine digitalizuju i ostala izdanja.
„Igra je vrlo jednostavna i igra se tako što se otkrivaju različite kartice koje se uparuju. Kada uparite kartice dobićete objašnjenje o pojmovima koji se tu nalaze“, pojasnila je Husić.
Ona je navela da su na Android, iOS i veb platformi dostupne igre Čudesna Crna Gora i Žene Crne Gora, po tri izdanje iz svake.
„Vjerujemo da će igre biti zabavne, kako ljudima u Crnoj Gori, tako i van nje. Naš cilj je bio da kroz igre memorije približimo Crnu Goru, njeno kulturno nasljeđe i prirodu“, dodala je Husić.
Ona je kazala da su projekat realizovali u saradnji i uz podršku Ministarstva kulture i medija, kroz grant program koji su dobili prošle godine.
Uspješan završetak liječenja Vlade Divca – Foto Bolnica Risan
Iz bolnice “Vaso Ćuković“ u Risnu saopšteno je da je uspješno završeno liječenje Vlade Divca u toj ustanovi, koji dalju rehabilitaciju nastavlja u Institutu dr. Simo Milošević u Igalu.
“Želimo da izrazimo zahvalnost samom gospodinu Vladu Divcu, kao i njegovoj porodici na ukazanom povjerenju, svim ljekarima i medicinskom osoblju koji su učestvovali u njegovom liječenju, kao i nemedicinskom kadru zaduženom za njegovu njegu, zahvalnost za profesionalan pristup.
Takođe, zahvaljujemo medijima koji su poštovali i zaštitili privatnost Vlade Divca. Još jednom, hvala mu na ukazanom povjerenju, uz želju za uspješnom rehabilitacijom u banji Igalo, poručila je PR Bolnice “Vaso Ćuković“ u Risnu Ljubica Mitrović.
Kako javljaju čitaoci more u naselju Donja Lastva u Tivtu ponovno je jutros bilo prekriveno velikim mrljama od vode pomiješane sa zemljom i blatom, a koja se u more uliva kroz jedan od ispusta za atmosferske vode.
Takvi incidenti već su se u nekoliko navrata događali u akvatorijumu pod lastovskom rivom i šetalištem.
Donja Lastva – more blato – foto čitalac BN
Pretpostavlja se da je uzrok i ovog zagađenja blato i zamuljana voda koja se u odvode atmosferske vode namjerno ispumpava sa nekog od više aktivnih gradilišta stambenih objekata u ovom dijelu Donje Lastve, uprkos odluci o zabrani radova i gradnji tokom ljeta.
Očigledno da lokalni i državni organi pokazuju nemoć u riješavanju ovakvih problema.
Pobjeda i dva poraza učinak je vaterpolo reprezentacije Crne Gore na turniru u Budimpešti.
Naš tim, koji je u finišu priprema za Svjetsko prvenstvo u Singapuru koje će 12. jula otvoriti sa Grčkom, u Mađarskoj odigrao solidan turnir, sa oscilacijama i detaljima na koje će morati da se još radi do velikih obaveza.
Ali, bez obzira na dva posljednja ubjedljiva poraza, juče od domaćina (15:8) i danas od Španije 18:10 (4:2, 9:3, 3:2, 2:3), izabranici selektora Dejana Savića nijesu razočarali. Od startne pobjede nad Srbijom od gola razlike, kapiten Petar Tešanović i drugovi ionako umornu od bazičnih priprema, za manje od 13 sati odigrali su još dva meča i to sa favoritima za medalju na SP, što se odrazilo na igru. Nijesu imali dovoljno svježine, a bi fokusa prije svega u posljednjem meču sa ,,furijom“, koja je u drugoj četvrtini serijom 5:0 stigla do visokih 11:4.
U našem timi najefikasniji je bio Dušan Matkovićsa tri gola (bez promašaja),Đuro Radović dao je dva, a po jedan postigli su Balša Vučković, Aljoša Mačić, Jovan Vujović, Strahinja Gojković i Vasilije Radović.
Alvaro Granadosj e sa pet golova predvodio španski tim.
Naš tim 5. jula putuje u Singapur gdje su planirani treninzi sa reprezentacijom Španije.
Peti po redu program Tivatskog književnog ljeta 2025. obilježiće književno veče sa Goranom Samardžićem i predstavljanjem nagrađenog romana “Grobar pasa”, večeras, 30. juna 2025. godine u đardinu Muzeja i galerije Tivat.
Goran Samardžić je rođen 1961. u Sarajevu. Završio je studije književnosti. Objavio je knjigu pjesama “Lutke” (1990), knjige pjesama i proze “Otkazano zbog kiše” (1995) i “Između dva pisma” (1996), zbirku priča “Sikamora” (1997) i roman “Šumski duh” (2005). Posljednja dva naslova proglašena su knjigom godine u Bosni i Hercegovini.
Suvlasnik je poznate sarajevske knjižare Buybook u kojoj radi i kao urednik programa. Živi i radi u Sarajevu.
Roman “Grobar pasa” dobio je nagradu ugledne izdavačke kuće VBZ za najbolji roman 2024. godine.
Moderator večeri je dr Miomir Abović, a podsjećamo da se regionalni književni festival “Tivatsko književno ljeto” održava četvrti put u kontinuitetu uz podršku Opštine Tivat, Javne ustanove Muzej i galerija Tivat, Centra za kulturu Tivat, Turističke organizacije opštine Tivat i Ministarstva za kulturu i medije Crne Gore.
Službenici Mobilne jedinice saobraćajne policije su tokom vikenda zbog počinjenih saobraćajnih prekršaja, između ostalog, sankcionisali 17 motociklista i uhapsili dvije osobe.
U saopštenju Uprave policije se navodi da su policijski službenici Mobilne jedinice saobraćajne policije (sa tzv. presretačima) prethodnog vikenda sproveli pojačane preventivne i represivne aktivnosti, kojima su pored kontrole učesnika u saobraćaju na auto-putu, pružili podršku Odjeljenju bezbjednosti Cetinje, Odjeljenju bezbjednosti Budva, Odjeljenju bezbjednosti Nikšić i Odjeljenju bezbjednosti Herceg Novi.
Kako se dodaje, tokom pojačane kontrole službenici Mobilne jedinice saobraćajne policije su zbog počinjenih saobraćajnih prekršaja podnijeli 14 prekršajnih prijava, izdali 211 prekršajnih naloga, sankcionisali 17 motociklista, uhapsili dvije osobe i putem pos-terminala na licu mjesta naplatili novčani iznos od 3.850 eura ( 2/3 od propisanih kazni).
“Sa ovim aktivnostima će se nastaviti i u narednom periodu kako bi uz pojačano prisustvo policijskih službenika na svim saobraćajnicama, prvenstveno ka turističkim centrima, angažovanjem svih raspoloživih resursa i Mobilna jedinica dodatno doprinijela bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju”, kazali su iz policije.
Apeluju na vozače i turiste da se pridržavaju saobraćajnih propisa i time doprinesu sopstvenoj bezbjednosti, kao i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju.
Meksička mornarica nastavila je intenzivne patrole koje sve češće otkrivaju sofisticirane krijumčarske rute u teritorijalnim vodama Pacifika.
Kako navodi Baird Maritime, tijekom rutinske pomorske patrole uz južnu obalu meksičke države Guerrero, pripadnici meksičke mornarice presreli su i zaplijenili polu-podmornicu za koju se sumnja da je korištena za krijumčarenje narkotika. Plovilo, poznato u kriminalnim krugovima kao “narco-sub”, prevozilo je 180 bala s ukupno 3,5 tone sumnjivog kokaina.
Zapovjedništvo meksičke ratne mornarice potvrdilo je da su u akciji uhićene tri osobe koje su upravljale tim specijalno izrađenim plovilom, čija konstrukcija omogućava djelomično uranjanje – čime se otežava otkrivanje iz zraka i s brodova.
🚨🚨🚨En la mar, Marina Armada de Mexico incautan coca1na valuada en 263 millones 98 mil 600 pesos pic.twitter.com/BUEDvZEyqY
Incident je dio šireg nadzornog sustava koji je pojačan otkako je u listopadu prošle godine predsjednica Claudia Sheinbaum preuzela dužnost. Prema podacima mornarice, od tada je u meksičkim vodama zaplijenjeno gotovo 45 tona kokaina, što ukazuje na sve aktivniju ulogu pomorskih snaga u suzbijanju međunarodnog krijumčarenja.
Podsjetimo, upravo je listopad 2024. zabilježen kao mjesec s najvećom pojedinačnom zapljenom droge u pomorskom prostoru Meksika – tada je iz više presretnutih plovila zaplijenjeno čak 8,3 tone nedozvoljenih supstanci.
Polu-podmornice poput ove sve su češći alat narko-kartela u pacifičkom pojasu između Kolumbije, Ekvadora i Meksika. Građene su za skriveno kretanje ispod površine mora, često izrađene od stakloplastike i bez službenih oznaka.
Zapljene ovog tipa najčešće se odvijaju zahvaljujući integraciji nadzora iz zraka, izviđačkih bespilotnih letjelica te brze reakcije patrolnih brodova mornarice.
Granica Rusije i Finske Foto: Leonhard Foeger / Reuters
Otkad je invazija na Ukrajinu prije dvije godine potaknula Finsku na ulazak u NATO, duž granice s Rusijom koja iznosi 1340 kilometara, rastu napetosti nalik onima iz vremena Hladnog rata.
Helsinki je još potkraj 2023. zatvorio sve kopnene granične prijelaze zbog povećanog broja ilegalnih migranata, smatrajući da Moskva “instrumentalizira migracije” u svrhu političkog pritiska.
Usto, postavlja se bodljikava žica i nadzorne kamere te povećava broj vojnika, s obzirom na to da je finska vojska primijetila pozicioniranje nove ruske opreme uz granicu.
Izviđački dron koji se uzdiže iznad finsko-ruske granice podsjeća na neizvjesnost i nepovjerenje koje se uvuklo među Fince otkako su susjedi Rusi napali Ukrajinu.
– Samo 16 kilometara dijeli nas od Rusije. To navodi na razmišljanje: što ako odluče prijeći i na ovu stranu granice, baš kao što su neočekivano krenuli na Ukrajinu, ili kao što su 1939. došli ovamo, bez upozorenja, poručio je pripadnik finske vojske Janne Latto.
Finska planira povećati broj rezervista, žele milijun vojnika
Pogranični grad Lappeenranta postao je središte finskih sigurnosnih aktivnosti i domaćin povećanog broja pričuvnih vojnika i graničnih patrola.
Planira se i povećanje broja rezervista s oko 870 tisuća na milijun do 2031. te širenje bodljikave žice na granici koju je Finska zatvorila nakon što je optužila Moskvu da iskorištava migrante kao oružje hibridnog ratovanja.
– Finska ima najdužu granicu s Rusijom od svih zemalja EU-a, iznosi 1340 kilometara. Ograda će obuhvatiti oko 200 kilometara, od čega je 140 u južnoistočnoj Finskoj, pojasnio je Samuel Siljanen, voditelj operacija u graničnom području na jugoistiku Finske.
Prošli tjedan zabilježeno je ometanje mobilnih signala u regijama blizu Rusije. Prije zatvaranja granice okolno područje vrvjelo je od života.
Trgovačke centre i restorane redovito su posjećivali ruski turisti. Sada su ti objekti gotovo potpuno utihnuli, što je uzrokovalo ekonomske probleme lokalnom stanovništvu.
Usto, zatvaranje svih osam graničnih prijelaza ozbiljno je pogodilo osobe s dvojnim državljanstvom, koje su ostale razdvojene od članova obitelji u Rusiji.
– Zatvaranjem granice krše se naša prava i to je pogrešno. Mi smo nacionalna manjina, mnogo nas je u Finskoj – gdje smo sretni i koju smo prihvatili kao drugu domovinu, ustvrdila je Oksana Serebriakova, pripadnica ruske nacionalne manjine u Lappeenranti.
– Dok su dolazili ruski kupci, grad je uvijek bio pun ljudi. Teško je bilo pronaći parkirališno mjesto, stolovi u restoranima gotovo uvijek bili su puni, što je bilo dobro za poduzetnike. U gradu je bilo novca, a gosti su uistinu bili pristojni i dragi ljudi, nadovezao se Janne Tarvainen, vlasnik antikvarijata u Lappeenranti.
Finska naručila 64 američka zrakoplova F-35
Zbog pada trgovine i turizma – lokalno gospodarstvo ostalo je bez najmanje 300 milijuna eura godišnje.
Nezaposlenost je potkraj prošle godine porasla na gotovo 15%, što je iznad nacionalnog prosjeka, ali stanovnici smatraju da sigurnost treba biti na prvom mjestu.
Finska je naručila 64 američka borbena zrakoplova F-35, a u novi, sjeverni NATO-ov zapovjedni centar dolazi 50 časnika.
– Kopnena granica s Rusijom postala je mnogo duža ulaskom Finske u Savez, pa bi ovo zapovjedništvo, u slučaju da se ikada dogodi sukob, radilo s NATO-ovim snagama raspoređenima u regiji kada je riječ o zapovijedanju i kontroli, naglasio je Chris Gent, član savezničkog zapovjedništva.
Finski predsjednik smatra da je jačanje ruske vojske normalan odgovor na finsko pristupanje NATO-u, iako je prema vladinu izvještaju o obrani, „povećan rizik od oružanog sukoba“ zbog razvoja ruskih vojnih kapaciteta uz granicu i ambicije Moskve da stvori „zaštitnu zonu“ od Arktika do južne Europe. Zato, kažu, moraju učiniti sve da granica ostane nedodirljiva.
