Tanker Maran Homer, kojim upravlja grčka kompanija Maran Tankers Management, oštećen je u napadu dok je čekao ukrcaj nafte u blizini ruskog Novorosijska na Crnom moru.
Prema informacijama grčkog ministarstva pomorstva, brod je pogođen nepoznatim objektom u ranim jutarnjim satima u subotu, oko 04:35 po lokalnom vremenu. U trenutku incidenta tanker se nalazio u međunarodnim vodama i čekao je upute za ukrcaj kazahstanske nafte na terminalu Caspian Pipeline Consortium (CPC), navodi The Maritime Executive.
Kompanija koja upravlja brodom navodi da je šteta relativno mala i da je zahvaćen samo dio palube i palubne opreme. Tanker je u trenutku napada bio u balastu, a nije zabilježeno nikakvo onečišćenje mora.
Nakon incidenta brod je napustio područje i nastavio plovidbu.
Ukrajina zasad nije preuzela odgovornost za napad. Međutim, područje oko Novorosijska već je ranije bilo meta napada povezanih s ratom između Rusije i Ukrajine, posebno kada je riječ o infrastrukturi za izvoz nafte.
U luci Novorosijsk postoje dva ključna naftna terminala. Jedan je Sheskharis terminal unutar luke koji služi za ukrcaj ruske nafte i već je više puta bio meta ukrajinskih napada. Drugi je CPC terminal koji se nalazi na otvorenom moru i služi uglavnom za izvoz kazahstanske nafte koja do Crnog mora dolazi naftovodom kroz Rusiju.
CPC sustav važan je za globalno tržište jer je riječ o glavnom izvoznom kanalu za naftu iz velikog kazahstanskog polja Tengiz. Upravo zbog toga infrastruktura ovog projekta ima velik strateški značaj.
U vlasničkoj strukturi CPC-a sudjeluju i velike zapadne energetske kompanije poput Chevrona i ExxonMobila, koje imaju udjele u kazahstanskom polju Tengiz. Najveći dioničar samog naftovoda je ruska kompanija Transneft.
Sigurnosne prijetnje na ovoj ruti već su ranije izazvale zabrinutost među energetskim kompanijama i brodarskim sektorom jer bi eventualni prekidi mogli utjecati na opskrbu globalnog tržišta nafte.
Građani i porodice stradalih okupili su se u mjestu Kočani u Sjevernoj Makedoniji kako bi obilježili prvu godišnjicu smrtonosnog požara u diskoteci “Pulse”, u kojem je na današnji dan prije godinu dana poginulo 63 ljudi, dok je više od 200 povrijeđeno, javlja Anadolu.
Na komemoraciji ispred kluba održana je petominutna šutnja u znak sjećanja na žrtve tragedije koja je potresla zemlju.
U ranim jutarnjim satima 16. marta 2025. godine, u noćnom klubu “Pulse” u Kočanima izbio je požar kao posljedica pirotehnike, u kojem je poginulo 63 ljudi, a više od 200 je povrijeđeno.
Početne istrage nakon incidenta otkrile su da je objekat radio pod lažnom dozvolom i da je godinama radio bez ispunjavanja potrebnih standarda.
Suđenje u slučaju tragičnog požara je počelo 19. novembra.
BERLIN – U jeku sve dublje krize na Bliskom istoku i sve glasnijih zahtjeva iz Washingtona, Europa se našla pred neugodnim pitanjem: treba li se vojno uključiti u sukob s Iranom ili se držati po strani?
Europske zemlje sve odlučnije odbijaju pozive američkog predsjednika Donalda Trumpa da se uključe u vojnu operaciju osiguranja plovidbe kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih energetskih arterija. I dok Washington traži saveznike za potencijalnu pomorsku misiju, europske prijestolnice šalju jasnu poruku: nisu spremne uvući se u još jedan rat na Bliskom istoku.
Njemačka je među najglasnijima. Ministar obrane Boris Pistorius otvoreno je poručio: ‘To nije naš rat. Mi ga nismo započeli. Što Trump očekuje? Da šačica europskih fregata učini ono što moćna američka mornarica ne može?’
Sličan ton dolazi i iz Berlina na najvišoj razini. Glasnogovornik kancelara Friedricha Merza naglasio je da ovaj sukob ‘nema nikakve veze s NATO-om’, podsjetivši da je riječ o savezu čija je svrha obrana teritorija, a ne intervencije izvan njega, piše tportal.
London oprezan: ‘Nećemo ući u širi rat’
Velika Britanija također ne želi otvoreno sudjelovati u operaciji. Premijer Keir Starmer bio je jasan: ‘Budimo jasni: to neće biti i nikada nije zamišljeno kao NATO misija.’ Dodao je i kako Ujedinjeno Kraljevstvo ‘neće biti uvučeno u širi rat’, iako s partnerima razmatra druge načine zaštite plovidbe, kao primjerice korištenje bespilotnih sustava za razminiranje koji su već raspoređeni u regiji.
Jedan od ključnih problema za europske saveznike jest nedostatak jasne strategije iz Washingtona. Diplomati i političari diljem kontinenta žele znati što je krajnji cilj američko-izraelske operacije protiv Irana, koliko bi sukob mogao trajati i kakav bi bio izlaz iz krize. Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna to je sažeo pitanjem koje se sve češće čuje u Bruxellesu: ‘Koji je plan?’
Bez jasnog odgovora, spremnost Europe na vojni angažman ostaje minimalna.
Nema apetita za rat, ali pritisak raste
Unatoč pritisku iz Washingtona, većina europskih država, uključujući Italiju i Grčku, zasad odbacuje ideju slanja ratnih brodova u Hormuški tjesnac. Istodobno, neke zemlje poput Danske poručuju da Europa ipak treba ostaviti otvorena vrata za pomoć u osiguravanju slobode plovidbe, ali ne nužno kroz izravno sudjelovanje u ratu.
Kako navode diplomatski izvori, europski čelnici sve više osjećaju pritisak Donalda Trumpa, ali i frustraciju jer su u velikoj mjeri isključeni iz donošenja ključnih odluka. ‘Vrlo je malo apetita za ulazak u rat, osobito zato što se Europa osjeća izostavljenom iz procesa’, ocjenjuju upućeni izvori.
Foto: Udruženje pomorskih kapetana
Energetski rizik
U pozadini svega nalazi se ogroman globalni ulog: kroz Hormuški tjesnac prolazi oko petine svjetske nafte i plina. Zatvaranje tog ključnog pomorskog pravca prijeti ozbiljnim poremećajima na energetskim tržištima i rastom cijena nafte.
Upravo zato Washington inzistira na međunarodnoj akciji. No Europa, barem zasad, bira oprez. Cijela situacija otkriva dublju dilemu: koliko daleko europske zemlje trebaju ići u podršci američkoj vanjskoj politici – osobito kada nisu bile uključene u donošenje ključnih odluka.
Za razliku od ranijih sukoba, ovaj rat Europa promatra sa strane, uz znatnu dozu skepsе i nelagode. I dok se rasprave nastavljaju, jedno je jasno: transatlantsko jedinstvo više nije ono što je nekad bilo.
Lokalna uprava planira da obogati turističku ponudu uvođenjem eko/električnog turističkog voza koji će saobraćati trasom od Igala do pješačkog tunela u Meljinama.
To je predviđeno izmjenama i dopunama Odluke o regulisanju saobraćaja, o kojoj će se odbornici izjasniti na predstojećoj sjednici Skupštine opštine.
Planirano je da voz saobraća sezonski, od 1. maja do 1. novembra, od 9 do 19 časova. Pravo na obavljanje te djelatnosti imaće preduzeća ili preduzetnici koji budu izabrani putem javnog poziva. Kako bi se osigurao najviši nivo usluge i bezbjednosti, budući operater moraće da ispuni stroge kriterijume, uključujući posjedovanje specijalnog vozila sa sertifikatom Mašinskog fakulteta, polise osiguranja putnika, te dokaze o neosuđivanosti i redovnom izmirivanju poreskih obaveza.
– Smatramo da će ovaj voz predstavljati dodatnu turističku atrakciju, koja će posjetiocima omogućiti jedinstven doživljaj šetališta. Posebnu vrijednost daje činjenica da voz saobraća trasom nekadašnje željezničke pruge, čime se čuva sjećanje na lokalnu istoriju i na savremen način oživljava nekadašnja ruta – navedeno je u obrazloženju dokumenta koji je pripremio Sekretarijat za komunalne djelatnosti.
Predviđene su stroge sankcije za one koji bi pokušali da prevoze turiste bez dozvola ili van propisanog radnog vremena. Za saobraćanje turističkog voza bez odobrenja ili van dozvoljenog perioda, pravna lica mogu biti kažnjena iznosom do 10.000 eura, dok su za preduzetnike predviđene kazne do 3.000 eura.
Kazna za ,,pozajmljivanje“ kartica do 10.000 eura
Izmjenama i dopunama Odluke o regulisanju saobraćaja predviđeno je suzbijanje nepropisnog kretanja vozila unutar zona koje su rezervisane. U obrazloženju se navodi da je praksa pokazala da su vlasnici kartica za ulazak u te zone nerijetko ustupali svoje propusnice drugim vozačima, čime se narušavala bezbjednost i svrha ograničenja saobraćaja. Prema prijedlogu izmjena, kartica će biti trajno stavljena van funkcije svakome ko bude uhvaćen u ovakvoj zloupotrebi.
Osim trajnog oduzimanja prava na ulazak, pooštrene su i novčane kaznene. Za neovlašćeno saobraćanje u pješačkim zonama, pravnim licima prijete kazne od 800 do čak 10.000 eura, dok će fizička lica i odgovorna lica u firmama plaćati penale u iznosu od 350 do 1.000 eura.
Tenderi za zakupe plaža privode se kraju, saopštio je predstavnik Morskog dobra, Srđan Radić i dodao da saradnja sa pojedinim opštinama nije na zadovoljavajućem nivou.
On je za Radio Crne Gore (RCG) kazao da ćemo, ipak, spremno dočekati ljetnju turističku sezonu. Taj optimizam ne dijele turistički poslenici.
“Jedino što sada imamo u javnom preduzeću to su neki mini tenderi, to su neke lokacije koje nijesu toliko atraktivne ili do kojih se ne može doći kopnom, takozvana izvratnička kupališta”, rekao je Radić.
On je kazao da se sada bave čistoćom zone, prenosi portal RTCG.
“Nedavno smo zaključili ugovore sa komunalnim preduzećima svih šest primorskih opština gdje Morsko dobro odvaja preko dva miliona za čistoću zone Morskog dobra. Iza nas je tenderska godina, sada više opravdanja nema, imamo svo vrijeme ovoga svijeta, da krenemo u sezonu spremni”, kazao je Radić.
On je naveo da saradnja sa pojedinim primorskim opštinama nije na zadovoljavajućem nivou. Kao loš primjer ističe Budvu, ali vjeruje da javni interes može prevazići sve razlike i probleme.
“Možemo politički razmišljati drugačije, ali nemamo pravo da vršimo sabotaže državnom preduzeću. Svjedoci smo u prošloj godini bili tako gdje god se spominjalo Morsko dobro vezalo se za politiku. Pokušavana su razna spinovanja ali nije uspjelo”, rekao je Radić.
On je naveo da iza njih stoje rezultati.
“Nekada smo imali pet miliona na računu, sada imamo 35 miliona EUR. Sada kreću investicije od Ulcinja do Herceg Novog. Čini mi se da je bolja situacija, nego što je bilo prije. Mi kao odgovorno javno preduzeće svima držimo vrata otvorena i uvijek smo za saradnju”, dodao je Radić.
Optimizam koji vlada u javnom preduzeću za upravljanje Morskim dobrom ne dijeli dugogodišnji turistički poslenik i član odbora za turizam Privredne komore, Dragan Ivančević. Iako rezervacije obećavaju, privreda strijepi od problema koji se ponavljaju iz godine u godinu.
“Ove godine je stanje bookinga solidno, očekujemo dobru sezonu. Ako se ne desi isto što se desilo prošle godine, a to je da počinju otkazivanja zbog onoga što mi nijesmo uradili kad je u pitanju kvalitet i uređenost destinacije”, rekao je Ivančević.
Prema njegovim riječima, to je vapaj da se što prije nadležni državni organi pobrinu se o dovođenju putne infrastrukture, čistoće, sređivanja obalnog pojasa, stavljanje u funkciju svih onih neophodnih sadržaja koji su potrebni za turizam kako bi imali jednu dobru sezonu.
Sagovornici su ukazali da je od ključnog značaja završiti dionicu Tivat-Jaz do početka ljetnje turističke sezone.
Ovaj će jednostavan obrok s palentom i gljivama biti dovoljno zasitan kao glavno jelo a u manjim će količinama biti odličan prilog uz meso.
Sastojci
oko 1 l vode
2 šalice kukuruzne krupice
1 žlica soli
za umak:
400-500 g šampinjona ili drugih gljiva
1 crveni luk
4 dl crnog vina
80 g maslaca ili 1 dl biljnog ulja
grančice svježeg timjana
Koraci
Korak 1
Zakuhati vodu, dodati sol te lagano, uz stalno miješanje da ne nastanu grudice, dodavati i ukuhavati kukuruznu krupicu. Kad se počne zgušnjavati kuhati još 15-20 minuta na laganoj vatri, uz miješanje.
Korak 2
Pripremiti gljive s vinom: na ugrijani maslac ili biljno ulje staviti crveni luk, posoliti i popržiti uz stalno miješanje. Dodati gljive i nastaviti s prženjem uz miješanje. Dodati vino pa pirjati na laganoj vatri. Pred kraj dodati grančice timjana.
Korak 3
Staviti palentu u tanjire ili zdjelice i podijeliti gljive po vrhu te sve na kraju zaliti s preostalim umakom.
Donald Trump upozorio je da će se NATO suočiti s “vrlo lošom” budućnosti ako američki saveznici ne pomognu u otvaranju Hormuškog tjesnaca. Podsjetio je da Europa i Kina uvelike ovise o nafti iz Perzijskog zaliva, za razliku od SAD-a. Unatoč zahtjevima i prijetnjama NATO-u, stižu mu odbijenice. Istodobno, nastavljeni su međusobni zračni udari na Iran, Izrael, Libanon i mnoge zemlje Perzijskog zaljeva.
Kallas: Nema apetita u EU za slanje brodova u Hormuški tjesnac
21:09
Ministri vanjskih poslova država članica EU-a složili su se u ponedjeljak da treba ojačati pomorsku misiju Aspides u Crvenom moru, ali zasad nema interesa da se ona proširi i na Hormuški tjesnac.
– U raspravi je istaknuta jasna želja za jačanjem ove misije, ali zasad nema apetita da se proširi njezin mandat i na Hormuški tjesnac, izjavila je visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.
Misija EU-a Aspides uspostavljena je u veljači 2024. godine radi zaštite brodova od napada jemenskih hutista u Crvenom moru.
Trump uzrujan jer partneri ne žele slati ratne brodove u Hormuški tjesnac
20:48
Nekoliko američkih saveznika je u ponedjeljak odbilo pozive Donalda Trumpa da pošalju ratne brodove kako bi štitili brodove u Hormuškom tjesnacu, zbog čega je američki predsjednik zapadne partnere optužio za nezahvalnost nakon višedesetljetne podrške Washingtona.
Trump je na tiskovnoj konferenciji u Washingtonu rekao da su mu mnoge države rekle da su spremne pomoći, ali je izrazio frustraciju zbog nekih dugogodišnjih saveznika u kojima je raspoređen velik broj američkih vojnika.
– Neke su (zemlje) veoma entuzijastične glede toga, a neke nisu. Neke zemlje kojima smo pomagali mnogo, mnogo godina. Štitili smo ih od groznih vanjskih izvora, a nisu bili entuzijastični. A razina entuzijazma je meni bitna, kazao je.
Trump je kazao da “nije zadovoljan” Keirom Starmerom nakon što je britanski premijer rekao da želi “održivu” opciju za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca te da Ujedinjeno Kraljevstvo neće biti uvučeno u “širi rat” zbog Irana.
Iranska vojska Trumpu: Operaciju ste trebali nazvati “Epski strah”
20:41
Iransko vojno zapovjedništvo uputilo je Donaldu Trumpu podrugljivu poruku, istaknuvši da bi se američka operacija trebala zvati “Epski strah”, a ne “Epski bijes”.
Središnje zapovjedništvo Khatm al-Anbiya, koje koordinira operacijama Iranskih oružanih snaga, uputilo je Trumpu rijetku poruku na engleskom jeziku.
– Ishod rata ne može se odrediti tvitovima. Rezultati rata određuju se na terenu, upravo tamo gdje se vi i vaše snage ne usuđujete približiti, kazao je glasnogovornik.
– Bolje je ovu operaciju nazvati “Epski strah” nego “Epski bijes”, dodao je.
Poslanički klub Demokratske partije socijalista (DPS) obratio se pismom ministru javne uprave Marašu Dukaju, tražeći mu da Vladi predloži podnošenje predloga odluke za skraćenje mandata Skupštini opštine Kotor.
Od ministra traže i da izvršnoj vlasti predloži pokretanje postupka razrješenja predsjednika Opštine Vladimira Jokića, a kazali su i da je u pripremi prijava protiv tog lokalnog čelnika.
Njihovo obraćanje prenosimo integralno:
Klub poslanika DPS-a je na Odboru za politički sistem, pravosude i upravu, zajedno sa predstavnicima opozicije, inicirao kontrolno saslušanje na temu “Poštovanje vladavine prava na primjeru postupanja Skupštine opštine Kotor”, u namjeri da se otvori pitanje nefunkcionalnosti sistema lokalne samouprave u Kotoru, koja je nastala nepoštovanjem Ustava i Zakona o lokalnoj samoupravi od strane predsjednika Opštine i predsjednika Skupštine opštine Kotor. Nažalost, i pored javno saopštene spremnosti da se odazovete pozivu, poslanička većina je onemogućila da se čuju odgovori na pitanja i predlozi za preduzimanje mjera koje državnim organima stoje na raspolaganju u cilju rješavanja ovog stanja.
Međutim, neodržavanjem kontrolnog saslušanja nije prestala Vaša obaveza, kao prvog čovjeka ministarstva odgovornog za kreiranje politike u toj oblasti i za vršenje nadzora nad zakonitošću rada organa lokalne samouprave, da preduzmete sve zakonom propisane mjere iz svoje nadležnosti za uspostavljanje zakonitosti u funkcionisanju Opštine Kotor.
U namjeri na da se odupremo svakoj relativizaciji nezakonitog postupanja pozivanjem nedorečenost zakonske regulative ili pravdanjem navodnom potrebom da se sačekaju ishodi postupaka kod nadležnih sudskih instanci koji zapravo ne mogu biti ni pokrenuti, sve s ciljem da se kupi vrijeme i aboliraju akteri kršenja zakona, od Vas tražimo da:
1) Predložite Vladi da podnese Predlog odluke za skraćenje mandata Skupštini opštine Kotor, kako to propisuje član 56 stav 4 Zakona o lokalnoj samoupravi.
2) Predložite Vladi da, shodno odredbama člana 63 Zakona o lokalnoj samoupravi, pokrene postupak razrješenja Vladimira Jokića, predsjednika Opštine Kotor iz razloga što, u vremenu dužem od šest mjeseci, ne vrši poslove iz svoje nadležnosti.
Razlozi za ovakvo postupanje Vlade, što se tiče primjene člana 56 stav 4 Zakona o lokalnoj samoupravi, jasno su navedeni u Nalazu upravnog nadzora nad primjenom člana 56 Zakona o lokalnoj samoupravi, od 5.02.2026. godine, koje je Ministarstvo javne uprave dostavilo Skupštini opštine Kotor. Nepreduzimanje predloženih mjera, koje Ministarstvu javne uprave stoje na raspolaganju u cilju rješavanja ovog stanja, značilo bi, kako ste i sami naveli u Nalazu “priznavanje vlasti koja ne proističe iz aktuelne izborne volje građana, čime bi se direktno povrijedio član 2 Ustava CG”.
Što se tiče razloga za pokretanje postupka razrješenja Vladimira Jokića, postoje brojni primjeri da predsjednik Opštine Kotor u produženom trajanju, duže od šest mjeseci ne izvršava zakone, druge propise i opšte akte, što je utvrdila i DRI prilikom revizije završnog računa budžeta Opštine Kotor za 2024. godinu, kada je dato negativno mišljenje na reviziju pravilnosti poslovanja Opštine za 2024. godinu, sa ukupno 21 preporukom. Tom revizijom su konstatovane brojne nepravilnosti i zloupotrebe, od strane predsjednika Opštine, učinjene grubim povredama Zakona o lokalnoj samoupravi, Zakona o finansiranju lokalne samouprave, Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, Zakona o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, Zakona o radu, Zakona o obligacionim odnosima, Zakona o volonterskom radu, Zakona poreskoj administraciji, Zakona o državnoj imovini, Zakona o javnim nabavkama itd.
Predsjednik Opštine Kotor ignorisao je i svoju obavezu da DRI do 30. novembra 2025. godine dostavi Plan aktivnosti za realizaciju datih preporuka sa predlogom mjera, nosilaca aktivnosti i rokovima za njihovu realizaciju.
Poznata je činjenica da predsjednik Opštine Kotor nije ispoštovao zakonske procedure u pripremi i dostavljanju budžeta za 2026. godinu, odnosno Predlog odluke o budžetu nije utvrđen od strane predsjednika Opštine i dostavljen Skupštini opštine do 1. decembra tekuće godine, kako to propisuje član 28 stav 2 Zakona o finansiranju lokalne samouprave. Takođe, Opština Kotor nije donijela Strateški plan za period 2025. – 2030, niti je Skupštini dostavljen izvjestaj o realizaciji Strateškog plana za 2024. godinu.
Sve navedeno ukazuje da su mandat predsjednika Opštine Kotor obilježile brojne nezakonitosti, nesavjesno ponašanje i zloupotrebe na štetu građana Kotora. Zbog toga gradani sve češće postavljaju pitanja: Šta je sve potrebno da uradi Vladimir Jokić da bi reagovali nadležni državni organi, koliko je zakona potrebno da prekrši, koliko zlupotreba da izvrši?
Prema tome, cilj našeg obraćanja je da ukažemo da Ministarstvo javne uprave i Vlada raspolažu svim zakonskim mehanizmima za rješavanje ove situacije i ukoliko ih ne iskoriste biće jasno da imamo vlast koja svojim nečinjenjem podstiče nezakonito postupanje, kršenje propisa, ignorisanja nalaza nadležnih državnih organa i bahatost lokalnih moćnika.
U namjeri da stanemo na put nekažnjivom kršenju Ustava i zakona, protiv predsjednika Skupštine opštine Kotor već je podnesena krivična prijava zbog zlupotrebe službenog položaja, a prijava protiv predsjednika Opštine je u pripremi.
U vezi sa navedenim, očekujemo od Vas da nas obavijestite da li će Ministarstvo javne uprave i Vlada ispuniti svoje zakonske obaveze i konačno, na ovom primjeru pokazati da Crna Gora ima vlast koja je spremna da se povinuje Ustavu i zakonu.
Turistička organizacija Tivat predstavila je turističku ponudu grada na međunarodnom sajmu turizma Holiday World & Region World, koji se od 12. do 14. marta održao u Pragu, gdje Crna Gora ove godine ima status zemlje partnera.
U okviru zajedničkog nastupa nacionalne turističke privrede, koji organizuje Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, TO Tivat je promovisala svoju ponudu sa posebnim akcentom na aktivni odmor, boravak u prirodi, nautički turizam, kao i bogatu kulturnu i gastronomsku ponudu destinacije.
Tokom sajma predstavljeni su brojni turistički potencijali Tivta, uključujući prirodne ljepote Boke Kotorske, razvijenu nautičku infrastrukturu, luksuzne turističke sadržaje, kao i mogućnosti za aktivni turizam i boravak na otvorenom, za koje turisti iz Češke pokazuju posebno interesovanje.
TO Tivat u Pragu
Direktorica Turističke organizacije Tivat istakla je da učešće na ovom sajmu predstavlja važnu priliku za dodatnu promociju destinacije na tržištu Centralne Evrope.
„Češko tržište je već godinama značajno za turizam Crne Gore, a sve veće interesovanje za aktivni odmor, boravak u prirodi i autentična iskustva predstavlja veliku šansu i za našu destinaciju. Učešće na sajmu u Pragu omogućilo nam je da dodatno predstavimo turističku ponudu Tivta, uspostavimo nove kontakte sa partnerima iz turističke industrije i ojačamo saradnju sa turoperatorima i agencijama sa ovog tržišta“, kazala je direktorica Turističke organizacije Tivat.
Tokom trajanja sajma održani su brojni sastanci sa predstavnicima turističkih agencija, turoperatora i medija, s ciljem jačanja promocije Tivta i dodatnog pozicioniranja destinacije na češkom tržištu.
Sajam Holiday World & Region World jedan je od najznačajnijih turističkih događaja u Centralnoj Evropi, koji svake godine okuplja veliki broj izlagača, predstavnika turističke privrede i medija iz brojnih zemalja.
Po informacijama do kojih je došao Avioportal, u rasporedima za predstojeću ljetnju sezonu pojavila se najava leta na relaciji Tivat – Tirana, koji bi trebalo da operira kompanija TUI fly Belgium. Ipak, iako na prvi pogled djeluje kao nova direktna linija između Crne Gore i Albanije, riječ je o charter operaciji u okviru turističkog programa, pa karte za ovaj segment nije moguće kupiti kroz standardne prodajne kanale kao kod redovnih linija.
Let je dio takozvane trougaone rotacije koju turistički operateri često koriste u sezonskim programima. U konkretnom slučaju avion bi trebalo da saobraća na relaciji Brisel – Tivat – Tirana – Brisel. Takav model omogućava turoperatoru da jednim avionom opsluži više destinacija na Mediteranu i Jadranu, optimizujući popunjenost letova i smanjujući operativne troškove.
U praksi to znači da avion dovodi turiste iz Belgije u Crnu Goru, zatim nastavlja prema Albaniji, odakle preuzima putnike za povratni let prema zapadnoj Evropi. Segment između Tivta i Tirane tako predstavlja operativni dio turističke rotacije, a ne liniju namijenjenu lokalnom tržištu.
Ipak, sama činjenica da se ova ruta pojavljuje u rasporedima otvara zanimljivo pitanje: da li bi direktna avio-veza između Crne Gore i Albanije mogla imati komercijalni potencijal kao redovna linija?
Regionalni kontekst
Geografski gledano, Tivat i Tirana su relativno blizu – vazdušna udaljenost između ova dva aerodroma iznosi približno 150 kilometara. Planirano vrijeme leta za pomenuti charter segment iznosi oko 1 sat i 5 minuta.
Na prvi pogled, tako kratka distanca može djelovati neobično za avionsku liniju. Međutim, evropska avijacija poznaje više primjera uspješnih vrlo kratkih regionalnih ruta.
Jedan od zanimljivijih primjera u našem širem regionu je linija Pula – Zadar u Hrvatskoj, koju trenutno operira Croatia Airlines. Ruta je duga oko 89 milja (143 kilometra), a planirano vrijeme leta u rasporedu iznosi približno 35 minuta. U operativnoj praksi avion često provede svega 20 do 25 minuta u vazduhu, što ovu liniju čini jednom od najkraćih redovnih ruta u regionu.
Upravo zbog toga ova linija predstavlja dobar referentni primjer kada se razmatra potencijal rute Tivat – Tirana. Razlika je u tome što je hrvatska linija dio redovnog domaćeg saobraćaja i ima jasno definisanu funkciju u mreži nacionalnog prevoznika, dok je relacija između Tivta i Tirane za sada prisutna samo kao charter turistički segment.
Ekonomska realnost kratkih linija
Sa menadžerske i operativne strane, kratke linije imaju specifičnu ekonomsku logiku. Kod letova dužine 20 do 60 minuta najveći dio troškova ne dolazi od potrošnje goriva, već od fiksnih operativnih troškova: aerodromskih taksi, zemaljskog opsluživanja, posade, slotova i amortizacije aviona.
Zbog toga cijena karte na ovakvim rutama često nije proporcionalno niža u odnosu na duže letove. Na liniji Pula – Zadar cijena karte se u praksi najčešće kreće između 50 i 150 eura, zavisno od dostupnosti i tarifne klase.
Sličan cjenovni okvir mogao bi se očekivati i na eventualnoj liniji Tivat – Tirana, naročito ako bi je operirala tradicionalna ili regionalna avio-kompanija sa manjim avionima. Za niskotarifne prevoznike potencijal bi postojao samo uz dovoljan obim potražnje i snažan turistički promet.
Potencijal za Crnu Goru
Za Crnu Goru bi direktna veza sa Tiranom mogla imati nekoliko strateških prednosti. Aerodrom u Tirani posljednjih godina bilježi izuzetno snažan rast i postao je jedan od najbrže rastućih aerodroma u Evropi, sa velikim brojem linija koje operiraju low-cost prevoznici.
Direktna linija prema Tivtu ili Podgorici mogla bi omogućiti putnicima iz Crne Gore pristup znatno široj mreži letova prema evropskim destinacijama, često po nižim cijenama nego što je to slučaj sa regionalnih aerodroma.
Istovremeno, takva veza bi mogla dodatno ojačati turističku ponudu crnogorske obale, omogućavajući lakše kombinovanje destinacija unutar jedne turističke ture.
Prednosti za Albaniju
Za Albaniju bi direktna veza sa crnogorskom obalom imala sličan efekat. Turisti koji slijeću u Tiranu mogli bi relativno brzo nastaviti putovanje prema Bokokotorskom zalivu ili budvanskoj rivijeri.
U turističkoj industriji već postoji interesovanje za tzv. multi-destination aranžmane, u kojima posjetioci tokom jednog putovanja obilaze više destinacija u regionu. Direktna avio-veza bi takve programe učinila znatno jednostavnijim za organizaciju.
Charter kao indikator tržišta
U avijaciji charter operacije često predstavljaju prvi signal postojanja tržišta. Turistički operateri i avio-kompanije nerijetko testiraju određene destinacije kroz sezonske programe prije nego što se razmotri pokretanje redovne linije.
Za sada, let Tivat – Tirana ostaje dio turističke rotacije i nije dostupan za individualnu prodaju karata. Međutim, činjenica da je ruta uključena u operativni raspored pokazuje da logistički i tržišno postoji prostor za ovakvu vrstu saobraćaja.
Ukoliko turistički promet između dvije zemlje nastavi da raste, nije nemoguće da se u budućnosti pojavi i stalna regionalna linija koja bi povezivala crnogorsku i albansku obalu.
Za sada, ova charter operacija predstavlja zanimljiv pokazatelj da se i na relativno kratkim relacijama u regionu mogu otvoriti nove mogućnosti za razvoj avio-saobraćaja.
