MZ Sveti Stefan: Ovdje nije problem u onome što se kaže, već u onome što se svjesno prećutkuje

Boka News
-
0
MZ Sveti Stefan: Ovdje nije problem u onome što se kaže, već u onome što se svjesno prećutkuje
MZ Sveti Stefan: Ovdje nije problem u onome što se kaže, već u onome što se svjesno prećutkuje
Sveti-Stefan-foto-M.Marušić

Povodom izjave premijera Spajića na sinoćnjem sastanku MZ Sveti Stefan reagujemo saopštenjem:

MZ Sveti Stefan nikada nije bila protiv dobronamjernih investitora koji žele da rade, ulažu i sarađuju u interesu mjesta, poštujući ambijent i potrebe lokalne zajednice. Ali jesmo protiv svake gradnje, svakog sumnjivog aranžmana i svih ranije donesenih loših odluka koje direktno ugrožavaju ovaj prostor i interese mještana — i od tog stava nećemo odustati.

Otvaranje Svetog Stefana se danas predstavlja kao glavna tema, kao da je to suština cijelog pitanja. Nije. To je obaveza koja je odavno morala biti ispunjena i koja se sada koristi da prikrije  ono o čemu se zapravo ne govori.

Ovu vijest smo primili sa velikom sumnjom, imajući u vidu dosadašnje iskustvo i način na koji se ovakvi procesi vode.

Zbilja, kada se slušaju Vaše izjave, gospodine Spajiću, sve djeluje jednostavno, brzo i već završeno. Ovdje nije problem u onome što se kaže, već u onome što se svjesno prećutkuje.

Zato poručujemo jasno i bez dileme: nikakvi sumnjivi aranžmani, nikakva trgovina i nikakvi dogovori mimo lokalne zajednice ovdje neće proći — niti će iko trgovati našim resursima, niti našim obrazom.

Dok se javnosti govori o otvaranju, izostaju odgovori na ključna pitanja — šta se planira, šta se krije i sta se ne saopštava o „postojećim dozvolama“ i kakve se odluke donose iza zatvorenih vrata. Upravo tu leži problem, a ne u tome da li hotel treba da radi.

Posebno zabrinjava način na koji se ovaj proces vodi. Odluke se planiraju i donose bez lokalne zajednice, bez dijaloga i bez elementarnog uvažavanja ljudi koji ovdje žive. Mjesna zajednica Sveti Stefan, kao jedini legitimni predstavnik mještana, nije nijednom uključena niti konsultovana.

Istovremeno, više puta ste  gospodine Spajiću boravili na ovom prostoru, ali nijednom nijeste razgovarali sa mještanima. Izgleda da je procijenjeno da za taj dio posla nema potrebe — jer je, očigledno, lakše odlučivati bez onih kojih se odluke direktno tiču. Takav pristup govori o načinu rada i odnosu prema zajednici. Možda takav model negdje prolazi, ali ovdje sigurno neće.

Zato se postavlja jednostavno, ali suštinsko pitanje — da li Vas je neko obavijestio da Vam ovakav pristup ovdje neće proći? Da se o ovom mjestu ne odlučuje bez ljudi koji u njemu žive. Da se ne može odlučivati u ime MZ Sveti Stefan bez njenog učešća. Da se povjerenje ne gradi kroz saopštenja, nego kroz odgovoran i transparentan proces.

Podsjećamo da je otvaranje bilo ugovorna obaveza zakupca koja je godinama kršena, zbog čega je ministar Nik Đeljošaj pokrenuo inicijativu za raskid ugovora. Danas se ta ista obaveza predstavlja kao rezultat, dok se ono što ide uz nju i dalje drži po strani.

Posebno naglašavamo da su dozvole na koje se pozivate donesene u ranijem periodu i da sadrže rješenja koja ugrožavaju ovaj prostor, uključujući sporni treći blok i zahvate koji trajno mijenjaju njegov karakter. Protiv tih odluka smo se godinama borili i od tog stava nećemo odustati.Te odluke je potpisivao tadasnji DPS.

Pozivanje na dozvole bez njihovog objavljivanja ne doprinosi povjerenju. Kao lokalna zajednica, sa tim sadržajem smo upoznati i zato insistiramo da i javnost ima uvid u sve relevantne odluke, dozvole i sporazume, uključujući i odluku suda u Londonu.

Podsjećamo i da su mještanima godinama bila ograničavana osnovna prava, uključujući pristup i korišćenje prostora kao što je Miločerski park, dok su istovremeno bili isključeni iz procesa odlučivanja.

Zabrinjava i ćutanje pojedinih aktera koji su do juče zastupali iste stavove. Upravo oni dobro znaju o čemu se radi i zato takav odnos pažljivo pratimo — jer ćutanje često govori više od izjava. Funkcije nose odgovornost i jasno pokazuju koliko je ko spreman da ostane dosljedan sopstvenim principima.

Zato da budemo potpuno jasni: ovdje nema prostora za improvizaciju, zaobilaznice i unaprijed pripremljene scenarije.

U suprotnom, moraćete da ponavljate gradivo — ili ćete, kao i mnogi prije Vas koji su mislili da se ovakve stvari mogu završiti bez pitanja i bez ljudi, jednostavno pasti razred.

Savjet Mjesne zajednice Sveti Stefan

Vladislav Mitrović

Evropskim aerodromima prijeti nestašica goriva

Boka News
-
0
Evropskim aerodromima prijeti nestašica goriva
Evropskim aerodromima prijeti nestašica goriva
Avion

Evropski aerodromi suočavaju se s prijetećim manjkom mlaznog goriva, dok posljedice iranskog zatvaranja Hormuškog moreuza za većinu isporuka nafte pogađaju kontinent.

Londonski Heathrow i drugi aerodromi u Ujedinjenom Kraljevstvu najizloženiji su riziku, a otkazivanja letova zbog nestašice goriva već su počela. Regionalna aviokompanija Skybus ukinula je jednu liniju zbog cijena goriva, piše Politico.

Francuski aerodromi mogli bi biti sljedeći, prema procjenama kompanije za energetsku analizu Kpler, prenosi Capital.ba.

– Francuska, prema našim procjenama, poslije Ujedinjenog Kraljevstva ima najveći deficit između ponude i tražnje – rekao je George Shaw, viši analitičar za naftu u Kpleru, uz napomenu da je Francuska u dobroj poziciji da obezbijedi dodatno gorivo iz izvora van Zaliva.

Rat koji su protiv Irana pokrenuli SAD i Izrael naveo je Teheran da zatvori Hormuški moreuz za većinu brodova, što je poremetilo globalna energetska tržišta. Oko petine svjetskih zaliha sirove nafte donedavno je prolazilo tim plovnim putem.

Cijene mlaznog goriva u Evropi dostigle su u četvrtak rekordnih 1,9 hiljada USD po metričkoj toni, prema podacima specijalizovane publikacije Argus, prenosi MINA BIZNIS.

Za sada evropski aerodromi imaju dovoljno goriva da avioni nastave da lete, ali je Argus upozorio na moguće nestašice.

Aerodrom- foto EPA

Procjenjuje se da bi Portugal mogao ostati bez mlaznog goriva za četiri mjeseca, Mađarska za pet, Danska za šest, Italija i Njemačka za sedam, a Francuska i Irska za osam mjeseci. Poljska za sada ima dovoljno avio-goriva, pa je malo vjerovatno da će se suočiti s krizom.

Izvršni direktor Ryanaira, Michael O’Leary, rekao je da njegova aviokompanija razmatra otkazivanje „pet do deset odsto letova tokom maja, juna i jula“ ako se „rat nastavi i u maju ili junu“.

On je upozorio da aviokompanije neće imati fleksibilnost da biraju koje će rute žrtvovati.

– Moraćemo da otkažemo rute na onim aerodromima na kojima nam kompanije za snabdijevanje gorivom to budu savjetovale, a mislim da ćemo o tome biti obaviješteni u roku od pet do sedam dana – dodao je O’Leary.

I prije rata na Bliskom istoku, aviokompanije su upozoravale da se EU suočava sa strukturnim deficitom kerozina, dijelom zbog sankcija ruskoj nafti i pada evropskih kapaciteta za preradu. Evropska proizvodnja mlaznog goriva zavisi od uvoza sirove nafte, uglavnom sa Bliskog istoka.

– Evropa je dugo neto uvoznik mlaznog goriva, pri čemu uvoz čini oko 30 odsto regionalne tražnje -upozorilo je prošle godine udruženje aviokompanija Međunarodne asocijacije za vazdušni saobraćaj, IATA.

Rastuća zavisnost od uvoza, u kombinaciji s neujednačenim razvojem infrastrukture, naglašava rizik od lokalizovanih nestašica i nestabilnosti cijena, posebno ako geopolitički šokovi ili sankcije dodatno ograniče globalnu dostupnost mlaznog goriva, navodi se u analizi IATA za prošlu godinu.

Uprkos prijetećoj nestašici, aviokompanije teško uspijevaju da uštede gorivo. Od početka rata u Iranu, prevoznici su primorani da lete dužim rutama kako bi izbjegli Zaliv, pa tako troše više kerozina.

Prema podacima evropske organizacije za upravljanje vazdušnim saobraćajem Eurocontrol, „vjerovatno će 1,15 hiljada letova dnevno tokom ljeta i dalje biti pogođeno preusmjeravanjem ruta, sve dok sukob traje u sadašnjem obliku“.

Brz kraj rata ne djeluje vjerovatno nakon što je američki predsjednik Donald Trump u četvrtak najavio snažan udar na Iran u naredne dvije do tri sedmice, te da će tu državu vratiti u kameno doba.

Kotor: Maloljetnik osumnjičen za lažnu dojavu o bombi u školi

Boka News
-
0
Kotor: Maloljetnik osumnjičen za lažnu dojavu o bombi u školi
Kotor: Maloljetnik osumnjičen za lažnu dojavu o bombi u školi
Kotor foto Boka News

Kotorska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv maloljetnika (15) zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje panike i nereda, saopšteno je iz Uprave policije.

Prema njihovim riječima, policija je rasvijetlila slučaj lažne dojave o postavljenoj eksplozivnoj napravi u jednoj osnovnoj školi u tom gradu.

„Sumnja se da je maloljetnik 9. decembra 2024. godine, na e-mail adresu Osnovne škole ‘Njegoš’ u Kotoru, uputio anonimnu poruku u kojoj je naveo da je u toj obrazovnoj ustanovi postavljena eksplozivna naprava“, ističe se u saopštenju.

Dodaje se da je nakon što je informacija dospjela u javnost došlo do uznemirenja među učenicima, njihovim roditeljima, zaposlenima u školi, kao i građanima.

Policija je, kako se navodi, odmah po prijemu obavještenja reagovala i izašla na lice mjesta.

„Policijski službenici su obezbijedili prostor i preduzeli hitne protivdiverzione mjere i radnje, kojom prilikom je, nakon detaljnog pregleda, utvrđeno da se u školi ne nalazi eksplozivna naprava“, kazali su iz policije.

O događaju je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru, dok su paralelno sprovođene aktivnosti na identifikaciji pošiljaoca spornog e-maila.

„Preduzetim mjerama i radnjama identifikovano je maloljetno lice za koje se sumnja da je uputilo navedenu poruku“, navodi se u saopštenju.

Krivična prijava protiv osumnjičenog maloljetnika podnijeta je nadležnom tužiocu u redovnom postupku.

,,Ajkule“ bolje od SAD u generalnoj probi pred put u Maltu

Boka News
-
0
,,Ajkule“ bolje od SAD u generalnoj probi pred put u Maltu
,,Ajkule“ bolje od SAD u generalnoj probi pred put u Maltu
Reprezentacija – foto V.Lilić

Crnogorski vaterpolisti položili su test u generalnoj probi pred kvalifikacioni turnir Svjetskog kupa koji počinje 7. aprila na Malti.

Izabranici Dejana Savića u Kotoru su savladali Sjedinjene Američke Države – 15:9.

,,Ajkule“ su od početka kontrolisale meč i sve vrijeme bile u vođstvu. Na poluvremenu je bilo 7:3, nakon čega su Amerikanci prišli na dva razlike (8:6), ali nijesu imali šansi – naša selekcija je posljednju četvrtinu dobila sa 7:3.

Najefikasniji u crnogorskoj reprezentaciji bio je Strahinja Gojković sa četiri pogotka.

– Odigrali smo prije dvije četvrtine na visokom nivou, u trećoj su Amerikanci počeli da igraju presing i nijesmo imali odgovor. Ispromašili su se i ovaj rezultat nije realan. Ponovo smo imali oscilacije u toj famoznoj trećoj četvrtini, ali u određenim trenucima su momci izgledali sjajno i zaslužena je pobjeda – rekao je selektor Dejan Savić za RTCG.

Na golu su raspoloženi bili Petar Tešanović i Darko Đurović, koji su branili po poluvrijeme.

– Golmani imaju veliku ulogu, ako nastave ovako bilo bi fenomenalno. Nekad primamo i previše golova, to ova utakmica nije pokazala i čestitam čuvarima mreže – istakao je Savić.

Crna Gora će u prva tri kola na kvalifikacionom turniru Svjetskog kupa igrati protiv Kazahstana, Argentine i Velike Britanije.

Poslije tri kola formiraće se tabela sa plasmanom svih 24 učesnika, u skladu sa novim sistemom rangiranja po kojem se računaju ostvareni rezultati, gol-razlika i jačina protivnika.

Timovi koji zauzmu mjesta od prvog do 16. nakon ovog dijela takmičenja plasiraće se u eliminacionu rundu, gdje će se igrati osmina finala.

Istra: Otvoreno stotinjak hotela i kampova, stiglo više od 50 hiljada gostiju

Boka News
-
0
Istra: Otvoreno stotinjak hotela i kampova, stiglo više od 50 hiljada gostiju
Istra: Otvoreno stotinjak hotela i kampova, stiglo više od 50 hiljada gostiju
Umag

POREČ – Ako je suditi prema uskrsnim blagdanima, ova bi turistička godina ponovno mogla biti izvrsna. Procjenjuje se da u Istri boravi više od 50 tisuća gostiju. Otvoreno je 100-tinjak hotela i kampova koji se u nastavku sezone više neće zatvarati.
Zbog bure koja u Istri danima puše, turisti se, baš poput domaćih, povlače u bonacu. U Austriji i Njemačkoj traju školski praznici, u mnogim tvrtkama i kolektivni godišnji pa su se napunili i porečki hoteli.

– Volim Poreč, Istru, uvijek sam ovdje za vrijeme godišnjeg. Ovdje ima sunca, u Austriji ga nema toliko u ovo doba, kaže Efa, Austrija.

U gradu je trenutačno oko 8 tisuća gostiju, očito se nastavlja dobro započeta godina.

– U prva tri mjeseca 20 posto više dolazaka, 10 posto više noćenja, s naznakom da je ožujak izuzetno bio dobar, dakle 45 posto više noćenja nego prošle godine, ističe Nenad Velenik, direktor TZ-a Poreč.

– Nema nikakvih iznenađenja, ova aktualna sigurnosna zbivanja nisu se odrazila na smanjen posjet, kaže Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

U Rovinju u najluksuznijim hotelima više nemaju slobodnih soba. Cijene su niže, predsezonske, ali ne ispod 200 eura po osobi na noć.

– Predivan nam je ovaj dizajnerski hotel, a imamo i lijep pogled na grad, uživamo u luksuzu na jedan potpuno opušten način, kaže Singa, Njemačka.

– Hoteli su uglavnom pripremili prigodan uskršnji program, s velikim naglaskom na program za djecu te gourmet ponudu, a uvijek je najatraktivniji uskršnji doručak, govori Vanja Mohorović, glasnogovornica Maistre, Rovinj.

Hotelijeri očekuju da će i nastavak godine biti uspješan, neki najavljuju i viši postotak noćenja nego lani. Računaju i s većim prihodima.

– Treba reći da bi prihodovna strana trebala rasti više u odnosu na fizičke pokazatelje. Međutim, isto tako ne smije se zaboraviti da troškovna strana raste brže od prihodovne strane i da će to biti još jedan negativni udar na poslovanje, barem što se tiče hotelijerstva, poručuje Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

S tim se bore i ugostitelji pa oni koji nisu podizali cijene lani, sada to nadoknađuju.

– Dosta je poskupjela nabava i sve skupa, ja sam povećao cijene od 7 do 10 posto za ovu godinu. Cijene se jako gledaju, priznaje Anton Fariš, ugostitelj iz Rovinja.

Očito će se i ove godine, u razdoblju opće krize u Europi, itekako mjeriti odnos cijene i kvalitete.

Pretpostavlja se da će našu ponudu testirati i mnogi koji će – zbog nestabilne geopolitičke situacije u svijetu, a zahvaljujući blizini Hrvatske najemitivnijim tržištima – naša odredišta posjetiti možda i prvi put.

Cijene plastike uzletjele zbog zastoja u Hormuškom tjesnacu

Boka News
-
0
Cijene plastike uzletjele zbog zastoja u Hormuškom tjesnacu
Cijene plastike uzletjele zbog zastoja u Hormuškom tjesnacu
Plastika, otpad

LONDON – Cijene plastike i polimera uzletjele su na najviše razine u četiri godine, zbog zastoja u Hormuškom tjesnacu.

Kroz Hormuški tjesnac godišnje prolaze petrokemijski proizvodi u vrijednosti od 20 do 25 milijardi dolara, procjenjuje nizozemski Rabobank, što navodi na zaključak da bi dugotrajniji poremećaji mogli prisiliti proizvođače da više troškove prebace na krajnje potrošače.

Sve tvrtke koje ih uvoze s Bliskog istoka, a to je, može se reći, gotovo cijeli svijet, izgubile su velikog dobavljača i sada se natječu za zamjenske sirovine po znatno višim cijenama, upozorava analitičar OPIS-a Joel Morales.

Predvođen Saudijskom Arabijom, Bliski istok činio je u 2025. više od 40 posto globalnog izvoza polietilena, a opskrbljuje gotovo sve regije svijeta, uz iznimku Sjeverne Amerike.

Rast cijena i poremećaji u opskrbi

Cijene ključnih plastičnih materijala, poput polietilena (PE) i polipropilena (PP), snažno su porasle od početka sukoba, prateći rast troškova sirove nafte i drugih sirovina.

Globalna logistika postala je neizvjesna, kaže izvršni direktor američkog Dowa Jim Fitterling, uz procjenu da je polovina svjetske ponude polietilena na udaru zbivanja na Bliskom istoku.

Analitičari upozoravaju da bi eventualno potpuno zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo poremetiti isporuke oko 1,2 milijuna barela posebnog derivata nafte i dodatno ograničiti dostupnost važne sirovine za petrokemijsku industriju.

Maksim Sonin sa Sveučilišta Stanford ističe kako nagli rast cijena odražava veći “dodatak na rizik”, a na udaru je u prvom redu Azija zbog snažne ovisnosti o derivatu nafte kao osnovnoj sirovini za proizvodnju plastike.

U Aziji najviše su izloženi Japan, Južna Koreja i Indija.

Prednost Sjeverne Amerike

Proizvođači plastike u Aziji i Europi muku muče s većim troškovima sirovina i manjom zaradom budući da se u velikoj mjeri oslanjaju na uvoz s Bliskog istoka.

U Europi dodatni problem predstavlja raskorak između rastućih cijena nafte i postojećih ugovornih cijena, što otežava prijenos troškova na kupce.

Sjeverna Amerika pak uživa relativnu prednost zahvaljujući dostupnosti sirovina.

Cijene PE-a i PP-a znatno su porasle od početka sukoba, kaže financijski direktor američkog proizvođača petrokemikalija LyondellBasella Agustin Izquierdo, ali narudžbe za travanj ipak su najbolje u sedam mjeseci.

Plastika se u SAD-u, prema podacima ministarstva energetike, uglavnom proizvodi iz prirodnog plina i srodnih sirovina.

U drugim dijelovima svijeta proizvođači pak se pak uglavnom oslanjaju na derivat nafte.

Više od polovine američkog polietilena ide u izvoz, pa proizvođači ostvaruju iznadprosječnu zaradu.

Teret snose potrošači

Rastući troškovi već se prelijevaju na krajnje potrošače.

Američki Celanese podigao je cijene, a Dow najavljuje još više cijene polietilena.

Europske kompanije, poput BASF-a i Wacker Chemieja, također prate trend poskupljenja a njemački Lanxess otišao je i korak dalje, podigavši cijene specijalnih aditiva i plastifikatora i do 50 posto, pozivajući se na kontinuirani rast troškova.

Pritisak se osjeća i izvan industrije plastike pa je tako indijski proizvođač flaširane vode Bisleri podigao cijene za 11 posto, dok Ecolab uvodi dodatne energetske naknade od deset do 14 posto.

Analitičari upozoravaju da bi rast ulaznih troškova mogao oslabiti potražnju za sekundarnim proizvodima i dodatno pojačati inflacijske pritiske na globalnoj razini.

Dugoročno gledano, tržište plastike moglo bi se konsolidirati, kaže Sonin, uz jačanje velikih proizvođača s nižim troškovima proizvodnje.

Kako izgleda prolaz kroz Hormuški tjesnac: pogled s broda

Boka News
-
0
Kako izgleda prolaz kroz Hormuški tjesnac: pogled s broda

Za sve koji žele vidjeti kako izgleda prolaz kroz Hormuz na brodu – video ispod daje realan prikaz navigacije u ovom zahtjevnom području.

Opština Tivat se sprema da preuzme gazdovanje nad nekoliko lokacija na obali Tivatskog zaliva

Boka News
-
0
Opština Tivat se sprema da preuzme gazdovanje nad nekoliko lokacija na obali Tivatskog zaliva
Opština Tivat se sprema da preuzme gazdovanje nad nekoliko lokacija na obali Tivatskog zaliva
Mulo Bazdanj Krtoli

Direkcija za investicije Opštine Tivat podnijela je Agenciji za zaštitu životne sredine Crne Gore zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju pontonskog privezišta na mulu Bazdanj, na jugoistočnoj obali Tivatskog zaliva, na lokaciji označenoj brojem 10.17 u Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za opštinu Tivat za period 2024-2028. godina, u zahvatu katastarske parcele br. 1605/1, KO Đuraševići, te sidrišta br. 2, u Tivatskom zalivu na sjevernoj strani ostrva Sveti Marko, na lokaciji označenoj brojem 7.18 u Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za opštinu Tivat za period 2024-2028. godina, u opštini Tivat.

Opština Tivat se, naime, već godinama sprema da preuzme gazdovanje nad nekoliko lokacija na obali Tivatskog zaliva koje su u programu privremenih objekata u zoni morskog dobra namijenjene za privezišta, a na kojima bi se obezbijedili komunalni vezovi za male barke i ostala plovila za sport i rekreaciju domicilnog stanovništva.

/S.L./

Novi zakon zaustavio gradnju i legalizaciju u Herceg Novom, Tivtu i Kotoru

Boka News
-
0
Novi zakon zaustavio gradnju i legalizaciju u Herceg Novom, Tivtu i Kotoru
Novi zakon zaustavio gradnju i legalizaciju u Herceg Novom, Tivtu i Kotoru
Gradnja legalizacija Boka -foto Boka News

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora uvedene su značajne mjere koje se odnose na upravljanje prostorom u zalivu Boke.

Ključna novina jeste uvođenje moratorijuma na gradnju objekata u zoni koja je upisana na listu područja pod zaštitom UNESKO-a, čime je istovremeno obustavljen i proces legalizacije bespravno izgrađenih objekata. Ova odluka ima za cilj očuvanje izuzetnih kulturnih i prirodnih vrijednosti područja, ali je istovremeno izazvala brojne reakcije na lokalnom nivou.

Skupština Crne Gore nije prihvatila amandmane koje je predložio lokalni parlament, a kojima je traženo da se opština Herceg Novi izuzme iz režima zaštite. Ipak, kako pojašnjava predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, novim zakonskim rješenjem napravljen je određeni kompromis kada je riječ o ovoj opštini, kao i o Tivtu.

Prema njegovim riječima, svi postupci za koje su zahtjevi podneseni do 17. marta obustavljeni su do donošenja menadžment plana, koji treba da bude usklađen sa novim zakonom. To praktično znači da će brojni započeti procesi, uključujući i one koji se odnose na legalizaciju objekata, biti na čekanju do definisanja jasnih pravila upravljanja prostorom.

– Kada je u pitanju dalja gradnja, situacija se razlikuje od opštine do opštine. U Herceg Novom i Tivtu omogućeno je izdavanje urbanističko-tehničkih uslova i građevinskih dozvola, ali isključivo uz prethodnu saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Sa druge strane, na području Kotora na snazi je potpuna zabrana gradnje, osim u slučajevima kada je riječ o objektima od javnog interesa – kazao je Katić za Radio televiziju Herceg Novi (RTHN).

Kao jednu od prednosti, Katić navodi činjenicu da Opština Herceg Novi već ima usvojen Prostorno-urbanistički plan, u okviru kojeg je izrađena i Studija zaštite, na koju je ranije data saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Ovaj dokument, kaže on, može predstavljati važnu osnovu za buduće planiranje i donošenje odluka, u skladu sa novim zakonskim okvirom.

Stroži režim upravljanja prostorom u Boki kotorskoj

Katić ističe da amandmani lokalne skupštine nisu bili prihvatljivi, ali da je postignuto rješenje koje predstavlja balans između zaštite i razvoja. Prvobitna namjera bila je da se Herceg Novi i Tivat tretiraju identično kao Kotor, što bi značilo potpunu zabranu gradnje. Međutim, naknadnim dogovorom omogućeno je ograničeno izdavanje dozvola, uz strogu kontrolu nadležnih institucija.

U cjelini posmatrano, novi zakon donosi stroži režim upravljanja prostorom u Boki kotorskoj, sa jasnim ciljem očuvanja njenih jedinstvenih vrijednosti, ali i sa izazovima kada je riječ o daljem razvoju lokalnih zajednica.

Herceg Novi – Uhapšen policajac zbog zelenaštva, oduzeti pištolj, eksploziv i municija

Boka News
-
0
Herceg Novi – Uhapšen policajac zbog zelenaštva, oduzeti pištolj, eksploziv i municija
Herceg Novi – Uhapšen policajac zbog zelenaštva, oduzeti pištolj, eksploziv i municija
Novac – foto Unsplash

Zbog sumnje da se bavio zelenaštvom uhapšeni su policajac iz Herceg Novog V.J. (42) i njegov brat A.J. (36) iz Nikšića zbog pomaganja u izvršenju krivičnog djela. Prema tvrdnjama policije, osumnjičeni je oštećenom licu pozajmio 50.000 eura uz mjesečnu kamatu od šest odsto i na taj način pribavio nesrazmjernu imovinsku korist od oko 160.000 eura.

“Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ – Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, u saradnji sa kolegama iz Pljevalja i Herceg Novog, uz podršku Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga, a u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Nikšiću, uhapsili su aktivnog policijskog službenika Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi V.J. (42) zbog sumnje da je počinio krivično djelo zelenaštvo”, saopštili su iz Uprave policije.

Iz Uprave policije su naveli da se V.J. sumnjiči da je u julu 2024. godine, koristeći teško imovinsko stanje oštećenog, pozajmio 50.000 eura uz zelenašku kamatu od šest odsto mjesečno.

„Oštećeni je kamatu isplaćivao u periodu od jula 2024. do maja 2025. godine, u iznosu od po 3.000 eura mjesečno, nakon čega je, usljed nemogućnosti vraćanja ostatka duga, sa V.J. zaključio ugovor o prodaji nepokretnosti firme čiji je suvlasnik, kojim je V.J. pribavio nesrazmjernu imovinsku korist od oko 160.000 eura“, navodi se u saopštenju policije.

Uhapšen i njegov brat A.J. (36) iz Nikšića, zbog sumnje da je počinio krivično djelo zelenaštvo putem pomaganja.

„On je, kako se sumnja, u ime svog brata, u periodu od jula 2024. do maja 2025. godine, jednom mjesečno preuzimao novac od oštećenog po osnovu zelenaške kamate i zaključivao ugovore kod nadležnog organa“, saopšteno je iz policije.

Tokom daljih aktivnosti policija je privremeno oduzela više sredstava komunikacije, službenu legitimaciju Uprave policije i pištolj koji je dužio V.J, a izvršeni su i pretresi na dvije lokacije u Nikšiću i Herceg Novom.

„Pretresima je pronađena i oduzeta izvjesna količina eksploziva i municije, koji će biti predmet vještačenja u Forenzičkom centru“, naveli su iz Uprave policije.

Uhapšeni će, uz krivičnu prijavu, u zakonom predviđenom roku biti sprovedeni Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću.

Iz Uprave policije podsjećaju da se kontinuirano realizuju dugoročni obavještajni projekti „Loan“ i „Značka“, usmjereni na otkrivanje i procesuiranje krivičnog djela zelenaštvo i sa njim povezanih oblika kriminala, kao i prikupljanje operativnih podataka i jačanje policijsko-tužilačkih aktivnosti.

Po nalogu direktora Uprave policije, u februaru su formirana i dva posebna tima sa zadatkom da sistematski ispituju sve prijavljene i operativno identifikovane slučajeve zelenaštva, te preduzimaju zakonom propisane mjere radi zaštite lične i imovinske sigurnosti građana.

„Uprava policije nastavlja aktivnosti na suzbijanju ovog oblika kriminala i identifikaciji policijskih službenika za koje postoji osnovana sumnja da vrše krivična djela. Nulta tolerancija na nezakonito postupanje policijskih službenika, jer samo čista policija je garant jačanja povjerenja, sprovođenja zakona i vladavine prava“, zaključuje se u saopštenju.

1...282930...5.015Stranica 29 od ukupno 5.015