Svjetski dana zdravlja, Opštinska organizacija Crvenog krsta Tivat obilježiće organizovanjem Opštinskog takmičenja u pružanju prve pomoći.
Takmičenje će biti održano u utorak, 7. aprila, na lokaciji Župa, sa početkom u 15 časova.
Na ovom događaju učestvovaće ekipe omladine i podmlatka, koje su se tokom prethodnih mjeseci intenzivno pripremale kako bi unaprijedile svoja znanja i vještine u laičkom pružanju prve pomoći. Ukupno 42 takmičara imaće priliku da kroz simulacije realnih situacija, raspoređene na četiri poligona, pokažu stečeno znanje, spremnost i timski rad.
Takmičare će ocjenjivati instruktori prve pomoći, zdravstveni radnici, kao i iskusni takmičari sa dugogodišnjim učešćem u ovoj oblasti.
Cilj ovog događaja je promocija značaja prve pomoći, podizanje svijesti o važnosti pravovremenog reagovanja u hitnim situacijama, kao i kontinuirano osnaživanje mladih za djelovanje u korist zajednice.
Laureati prestižnih nagrada Privredne komore Crne Gore za 2025. godinu su kompanije “Azmont Investments” iz Herceg Novog, “Trony Network” iz Kotora, Industrija piva i sokova “Trebjesa” iz Nikšića, “Mivex Food” iz Pljevalja, Crnogorska komercijalna banka iz Podgorice, “LLucka organic extra virgin olive oil” iz Tuzi i DigitalDen Hub” iz Podgorice, kao i Martin Leberle – predsjednik Upravnog odbora NLB Banke, Ana Radonjić – izvršna direktorica kompanije “Entext” iz Podgorice i Vukić Stanić, osnivač Remid Vis DOO Podgorica.
Odluku o laureatima donio je Odbor za dodjelu nagrada PKCG na sjednici održanoj 3. aprila.
Nagrade Privredne komore su ustanovljene 1969. godine i dodjeljuju se u četiri kategorije – za uspješno poslovanje, društvenu odgovornost, inovativnost i unapređenje menadžmenta.
Nagradu za uspješno poslovanje u sektoru usluga, u kategoriji srednjih i velikih privrednih društava dobilo je Društvo sa ograničenom odgovornošću “Azmont Investments” Herceg Novi, dok je isto priznanje u kategoriji preduzetnika, mikro i malih preduzezeća dobila kompanija “Trony Network” DOO Servis računara i računarske opreme – Kotor.
U kategoriji Nagrade za uspješno poslovanje srednjim i velikim privrednim društvima, u sektoru obuhvaćenom industrijskom politikom, laureat je Industrija piva i sokova “Trebjesa” DOO Nikšić, dok je istu nagradu u kategoriji preduzetnika, mikro i malih privrednih društava dobilo Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, export – import “Mivex Food” DOO – Pljevlja.
Laureati Nagrade Privredne komore za inovativnost su kompanije DOO “LLucka organic extra virgin olive oil” Tuzi i Društvo sa ograničenom odgovornošću “DigitalDen Hub” Podgorica.
Nagrada za društvenu odgovornost biće uručena Crnogorskoj komercijalnoj banci AD Podgorica.
Dobitnik nagrade za unapređenje menadžmenta je Martin Leberle, predsjednik Upravnog odbora NLB Banke AD Podgorica, dok je laureat nagrade za žene u biznisu Ana Radonjić, izvršna direktorica Društva za proizvodnju i promet roba i usluga “Entext” d.o.o Podgorica.
Nagrada za poseban doprinos razvoju privrede i afirmaciji Komore dodjeljuje se Vukiću Staniću, osnivaču Remid Vis DOO Podgorica.
Nagrade Komore biće uručene na svečanosti koja će biti organizovana 17. aprila 2026. godine, povodom obilježavanja Dana Komore, a uručiće ih predsjednik države, Jakov Milatović.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore sjutra putuje na kvalifikacioni turnir Svjetskog kupa na Malti, a selektor Dejan Savić odabrao je sastav koji će predstavljati ,,ajkule”.
Na spisku su: Petar Tešanović, Darko Đurović, Balša Vučković, Vasilije Radović, Aljoša Mačić, Jovan Vujović, Srđan Janović, Aleksa Ukropina, Nikola Moskov, Vladan Spaić, Strahinja Gojković, Savo Ćetković, Miroslav Perković, Dušan Matković, Danilo Stupar i Đuro Radović.
Pored selektora Savića, stručni štab reprezentacije čine pomoćni trener Nebojša Milić, kondicioni Edvard Bonelo, doktor Vasko Roganović, fizioterapeut Vladislav Mlađen, analitičar zadužen za video Vasko Vučković, psihološkinja Helena Rosandić i tim menadžer Dragan Drecun.
Turnir se održava od 7. do 13. aprila na Malti, a crnogorsku selekciju u prva tri kola očekuju dueli protiv Kazahstana, Argentine i Velike Britanije.
Nakon uvodne faze biće formirana jedinstvena tabela svih 24 učesnika, u skladu sa novim sistemom rangiranja koji uzima u obzir rezultate, gol-razliku i jačinu protivnika.
Plasman u eliminacionu fazu izboriće 16 najboljih selekcija, nakon čega slijede mečevi osmine finala.
Cilj Crne Gore je plasman na završni turnir Svjetskog kupa, koji će se krajem jula održati u Sidneju.
Prema podacima sustava eVisitor, tokom marta 2026. godine na području Dubrovačko – neretvanske županije ostvarena su 43.908 dolaska turista i 118.354 noćenja, što je porast od 15 posto u dolascima i 17 posto u noćenjima u usporedbi s ožujkom 2025. godine, podaci su Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije.
Iz županijske Turističke zajednice kažu kako su najveći broj noćenja ostvarili gosti iz Hrvatske (24.446), Ujedinjenog Kraljevstva (14.710), Sjedinjenih Američkih Država (10.827), Bosne i Hercegovine (9.394) te Njemačke (5.539).
„Prema vrsti smještaja, u ožujku je naviše noćenja ostvareno u hotelima – ukupno 70.379, što čini 59 % ukupnog broja noćenja. U objektima u domaćinstvu ostvareno je 28.795 noćenja, odnosno 24 % ukupnog broja.” – podaci su TZ Dubrovačko – neretvanske županije koja je izvijestila i o turističkim brojkama od početka godine.
Iran je odgovorio na ultimatum američkog predsjednika Donalda Trumpa upućivanjem novih prijetnji u vezi s Hormuškim tjesnacem, vitalnom arterijom za globalne isporuke nafte i plina, prenosi agencija dpa.
– Hormuški tjesnac ponovno će se otvoriti tek kada se, prema novom pravnom režimu, šteta od nametnutog rata u potpunosti nadoknadi iz dijela prihoda od tranzitnih pristojbi, rekao je Mehdi Tabatabai, dužnosnik za komunikacije u uredu iranskog predsjednika.
Iranska revolucionarna garda (IRGC) priopćila je da se stanje u tjesnacu neće vratiti na prijašnje, pogotovo ne za Sjedinjene Države i Izrael, navode iranski mediji.
Teheran tvrdi da kontrolira cijeli prolaz i planira uvesti sustav naplate prolaza.
Trump je zaprijetio Iranu napadima na elektrane i mostove ne bude li se pridržavao roka do 20 sati u utorak po istočnoameričkom vremenu.
Tabatabai je rekao da je Trump pribjegao uvredama iz očaja i bijesa, optužujući ga za izazivanje rata velikih razmjera u regiji.
Iranska misija pri Ujedinjenim narodima objavila je na X-u da Trump otvoreno prijeti uništavanjem infrastrukture bitne za preživljavanje civila, pozivajući međunarodnu zajednicu da djeluje kako bi spriječila ono što je opisala kao ratne zločine.
Sud na Tajvanu donio je presudu kojom je kineskom kapetanu naloženo plaćanje oko 570.000 dolara odštete zbog oštećenja podmorskog telekomunikacijskog kabela, uz već ranije izrečenu kaznu zatvora od tri godine.
Incident se dogodio u veljači 2025., kada je brod pod imenom Hongtai 168 i zastavom Toga bacio sidro oko šest nautičkih milja od jugozapadne obale Tajvana, u zoni gdje je sidrenje zabranjeno zbog podmorskih instalacija.
Tajvanska obalna straža pratila je kretanje broda i pokušala stupiti u kontakt čak sedam puta, no odgovora nije bilo. U ranim jutarnjim satima 25. veljače brod je primijećen kako manevrira u neobičnom, cik-cak obrascu. Ubrzo nakon toga zabilježen je prekid na telekomunikacijskom kabelu Tai-Peng 3 koji povezuje kopno s otocima Penghu.
Tijekom sudskog postupka utvrđeno je da je kapetan Wang Yuliang naredio spuštanje sidra u jasno označenoj zabranjenoj zoni. Istraga je pokazala da je kabel oštećen vanjskom silom, najvjerojatnije zahvaćen sidrom ili lancem.
Brod od 1.800 DWT ubrzo je priveden u luku, a otkriveno je da zapravo plovi pod imenom Hong Tai 58 te da je povezan s kineskim interesima. Na brodu se nalazilo osam kineskih državljana, no samo je kapetan kazneno odgovarao, dok su ostali članovi posade deportirani.
Kapetan je tijekom postupka tvrdio da nije namjerno oštetio kabel, već da je riječ o nemaru, no sud je zaključio da odgovornost postoji. Nakon žalbe, presuda je potvrđena.
Telekom operater Chunghwa Telecom pokrenuo je i građanski postupak kako bi nadoknadio troškove popravka, uključujući angažman specijaliziranih brodova i zamjenu dijelova kabela. Sud je dosudio odštetu od približno 570.000 dolara.
Direktorat za inspekcijski nadzor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine nema dovoljno kadrovskih kapaciteta da isprati da li se poštuju rješenja o zabrani gradnje koje ovaj organ donese, pa se na terenu događa i da nikne kakav zid, garaža, kućica, ali i hotel sa tri sprata podruma, suterenom i šest nadzemnih etaža! To proizilazi iz odgovora Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na pitanja Pobjede o izgradnji hotelskog kompleksa u Baošićima.
Tek kada je 26. marta određen pritvor do 30 dana osumnjičenom Čedu Popoviću, vlasniku kompanije „Carine“, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio produženo krivično djelo građenje objekta bez prijave dokumentacije, crnogorska javnost je saznala da „Carine“ već duže vrijeme ne poštuju rješenja o zabrani gradnje.
– Ocijenjeno je da postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni u dužem vremenskom periodu ignorisao zabrane građenja Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i na ovaj način pokazao kontinuitet i upornost, budući da su radovi izvođeni na gradilištu u Kumboru i Baošićima, koje radnje nijesu jednokratne, već su trajale u dužem vremenskom periodu i nakon izdatih zabrana – obrazložila je pritvor predsjednica Osnovnog suda u Herceg Novom Vesna Gazdić.
„MJERE I RADNJE“
Na pitanje kako je moguće da je hotel u Baošićima u grubim građevinskim radovima praktično završen, iako je Urbanističko-građevinska inspekcija još u oktobru 2024. godine donijela rješenja o zabrani građenja na više parcela na kojima se prostiru objekti hotela, iz Direktorata za inspekcijski nadzor odgovorili su da se ovaj organ „suočava sa ograničenim kadrovskim kapacitetima u odnosu na obim posla, što se odražava na učestalost i dinamiku kontrole na terenu“.
– Investitor je sa donošenjem i prijemom rješenja o zabrani upoznat sa mjerom zabrane. Inspekcija ovog Ministarstva će nastaviti da u daljem toku postupka preduzima mjere i radnje u skladu sa svojim ovlašćenjima i zakonom – naveli su iz Ministarstva, bez objašnjenja na koji način će se sada naprasno „kadrovski ojačati“ kako bi te buduće „mjere i radnje“ u daljem toku postupka dovele do posljedica u skladu sa zakonom.
Urbanističko-građevinska inspekcija Ministarstva je, kako ističu u odgovorima, nakon utvrđenih nepravilnosti tokom kontrole prijava građenja za objekat hotela „Carine“ u Baošićima donijela rješenja o zabrani građenja za obje faze projekta – lamelu D (faza I) i lamele A, B i C (faza II). U oba slučaja, kako navode iz Direktorata, nakon sačinjavanja zapisnika o inspekcijskom nadzoru, investitoru „Carine“ d.o.o. iz Podgorice zabranjeno je dalje izvođenje radova. Investitor je potom više puta dopunjavao dokumentaciju – u novembru 2024, kao i u martu 2026. godine – ali je kontrolom utvrđeno da nepravilnosti nijesu u potpunosti otklonjene, zbog čega zabrana građenja i dalje ostaje na snazi. Kako navode iz Ministarstva, Urbanistička inspekcija je 20. marta 2026. godine izvršila nadzor na lokaciji, sprovela mjeru zabrane u skladu sa donesenim rješenjima i zatvorila gradilište, dok je kontrola posljednje dopunjene dokumentacije i dalje u toku.
Na pitanje da li je Ministarstvo u periodu od donošenja zabrane izvođenja radova do zatvaranja gradilišta u martu 2026. evidentiralo kontinuirano izvođenje radova i, ako jeste, zašto nijesu preduzete strože mjere ranije (npr. prinudno zatvaranje, prekršajne ili krivične prijave), odgovorili su „Vidjeti odgovor na 1. pitanje“. A u tom odgovoru, podsjetimo, žale se na manjak kadrovskih kapaciteta.
Baošići – Foto: UCG
PREKORAČENJE
Pitali smo i kako objašnjavaju činjenicu da je nekadašnji vršilac dužnosti glavnog državnog arhitekte Siniše Minića iz marta 2024. godine odobrio spratnost hotela koja odstupa od urbanističko-tehničkih uslova iz 2019. i tada važeće planske dokumentacije. Iz Ministarstva navode da je rješenjem Minića od 11. marta 2024. godine data saglasnost kompaniji „Carine“ na dopunjeno idejno rješenje hotela spratnosti 3Po+Su+6 (tri sprata podruma, suteren i šest etaža), iako je planom predviđena spratnost Po+Su+6 (podrum, suteren i šest etaža). Kako pojašnjavaju, isto rješenje je u junu 2024. godine izmijenjeno, ali je i tada saglasnost ponovo data za istu spratnost objekta.
– U urbanističko-tehničkim uslovima od 20. juna 2019. godine, izdatim od strane Sekretarijata za prostorno planiranje i izgradnju Opštine Herceg Novi, navedeno je, pored ostalog, da u zonama stanovanja malih i srednjih gustina (SMG i SS) po pravilu se dozvoljava izgradnja samo jedne podrumske etaže. U ostalim zonama više podrumskih etaža dozvoljava se, izuzetno, u slučaju građenja garaže kao dijela osnovnog objekta radi zadovoljenja propisanog broja parking mjesta na urbanističkoj parceli ili gradnja garaže kao osnovnog objekta infrastrukturne namjene, a ukoliko to dozvoljavaju prirodni i stvoreni uslovi lokacije (hidrogeološke, geomorfološke, seizmičke, karakteristike terena, okolni objekti i drugo) – navode iz Ministarstva.
U odgovoru, međutim, nije precizirano na koji način je u konkretnom slučaju ocijenjeno da su ispunjeni svi ti uslovi koji bi dozvolili odstupanje od planom predviđene spratnosti, niti kako je odobrena izgradnja tri podzemne etaže u odnosu na ranije definisana ograničenja.
Sve ove saglasnosti, podsjetimo, izdate su uprkos upozorenju Uprave za zaštitu kulturnih dobara da investitor nije primijenio Pojedinačnu procjenu uticaja na baštinu (HIA studiju) kojom se umnogome ograničavaju kapaciteti hotelskog kompleksa i reguliše gradnja koja neće ostaviti devastirajuće posljedice po prostor koji je pod zaštitom UNESCO-a. Minić je, kao i investitor Čedo Popović, grubo spočitao Upravi da je zakasnila sa donošenjem HIA, jer 2019. godine nije ni izdala konzervatorske uslove koji su morali prethoditi izdavanju urbanističko-tehničkih uslova. Pojednostavljeno gledano, Minić je bio u pravu, jer je Uprava ćutala od 2019. do 2023. godine, ali je nedopustivo da jedan državni službenik, sa odgovorne funkcije kakva je glavni državni arhitekta, ne prihvata da vidi širu sliku i ne učini sve da ispoštuje primjedbe drugog državnog organa, te zaštiti državne interese i prostor koji je UNESCO prepoznao kao „izuzetnu univerzalnu vrijednost“. Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine nijesmo dobili odgovor na pitanje da li smatraju da je u ovom slučaju došlo do sistemskog propusta u nadzoru i koordinaciji između glavnog državnog arhitekte, Urbanističko-građevinske inspekcije i Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
BILI U OBAVEZI
Pored svega, u oktobru 2025. godine, četiri mjeseca nakon što je usvojen izmijenjeni i dopunjeni Prostorno-urbanistički plan opštine Herceg Novi kojim se „Carinama“ ucrtavaju tri podrumske etaže, Ministarstvo podnosi Upravi za zaštitu kulturnih dobara zahtjev za izdavanje konzervatorskih uslova za potrebe izdavanja novih urbanističko-tehničkih uslova za projekat hotela. Na novinarsko pitanje da li je to samo providan pokušaj pribavljanja dokumentacije koja pomaže kompaniji „Carine“ da kroz papire legalizuje dvije dodatne podrumske etaže, koje su ucrtane novim PUP-om Herceg Novi, iz Ministarstva su odgovorili da su bili dužni, nakon obraćanja investitora, da UTU izdaju u skladu sa novim planom i da pribave uslove koje izdaje organ za tehničke uslove, a koji su neophodni za izradu tehničke dokumentacije.
– Kako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara organ za tehničke uslove, to je Ministarstvo bilo u zakonskoj obavezi da od Uprave pribavi konzervatorske uslove – navode iz Ministarstva.
Ne komentarišu koja je svrha njihovog obraćanja i poštovanja zakonske procedure, kada su u tom trenutku dobro znali da su „Carine“ gotovo u cjelosti izgradile hotelski kompleks, te da bilo kakve smjernice Uprave za zaštitu kulturnih dobara o kapacitetima hotela neće imati nikakvu funkciju, kao što nijesu imale ni u prvoj polovini 2023. godine kada je donesena Pojedinačna procjena uticaja na baštinu. Baš kao i njihov raniji kolega Minić, ostali su nijemi na dopis direktorice Uprave Petre Zdravković, koja je Ministarstvo u novembru prošle godine podsjetila kakve će sve posljedice po prostor imati izgradnja hotelskog kompleksa i nasipanje obale, bez usvojenih smjernica Pojedinačne procjene uticaja na baštinu. I pored svega, Uprava je ispratila zakonsku proceduru i konačno, u februaru ove godine, donijela Rješenje o konzervatorskim uslovima, koje je trebalo da bude na snazi još 2019.
Iz Ministarstva, na kraju, nijesu Pobjedi odgovorili ni ko snosi odgovornost za to što su radovi izvođeni u zoni zaštićenog područja Kotora, uprkos izdatim zabranama i utvrđenim nepravilnostima, te da li je Ministarstvo pokrenulo postupke utvrđivanja odgovornosti unutar svojih nadležnosti.
Baosšići nasipanje plaže – Foto: Biznis.me
DISHARMONIJA
Nije ovo prva međuinstitucionalna disharmonija, koja se katastrofalno odražava na zaštitu kulturnih dobara i prostora u Crnoj Gori. Pobjeda je, podsjetimo, tokom prošle godine ukazala i dokazala da rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara uopšte ne prate pravovremene i zakonite reakcije Građevinske inspekcije Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Najslikovitije smo to pokazali kroz izgradnju glomaznog konaka u Manastiru Kosijerevo, koji je bespravno podigla Eparhija budimljansko-nikšićka Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Uprkos tome što je Uprava za zaštitu kulturnih dobara donosila rješenja o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje na samom početku izgradnje, te upućivala urgencije Ministarstvu prostornog planiranja, Građevinska inspekcija tog ministarstva nije izlazila na teren. Izašli su poslije nekoliko godina, tek kada je cjelokupni konak bio završen i to brže-bolje kada su vidjeli novinarska pitanja. Svoje nepostupanje tada nijesu opravdavali manjkom kadra, već su se pozvali na „prioritete“ i na „dinamiku rada“, navodeći da prednost imaju slučajevi na državnom zemljištu i predmeti koje iniciraju tužilaštvo, sud ili policija. Za konak donijeli su samo rješenje o zabrani njegove upotrebe do momenta upisivanja objekta u katastar nepokretnosti.
Upravo taj obrazac – zakašnjela reakcija i formalno postupanje nakon što je šteta već učinjena – ponavlja se i u slučaju Baošića. Razlika je samo u razmjerama, ali ne i u suštini: institucije reaguju tek kada više nemaju što da zaštite.
KOMENTAR NOVINARA
Snagu investitorima daje isključivo država
Pobjeda je u više navrata upozoravala crnogorsku javnost i nadležne organe da je sistem zaštite naše baštine već odavno desetkovan i razoren. Tokom minulih 15 godina Uprava za zaštitu kulturnih dobara je degradirana, potcjenjivana, srozavana i obesmišljavana. Političari minule vlasti, ali i ove sadašnje, vidjeli su je samo kao dekor koji treba da pokrene neke kozmetičke promjene, ali suštinski da bude poluga preko koje će se ozakoniti besprizorni građevinski projekti i investicije u zaštićenom području.
Na čelu Uprave imali smo i direktore koji su, narodski rečeno, bili „manji od makova zrna“, gotovo nevidljivi, a pojedini su i odgovorni za Popovićev argument „ćutanje administracije“, pa su zaista i ćutali, nijesu postupali, pravili se nenadležni, nijesu „talasali“, jer – nepopularno je talasati kada si na državnim jaslama, te na lažnom autoritetu (čitaj: neradu) ubiraš plodove funkcije. A snagu tom argumentu „ćutanja administracije“, naravno, dala je sama država. Bez nje, da se razumijemo, ne bi bilo moguće kršiti zakone i graditi uprkos rješenjima organa te iste države.
Uprava danas grca usljed nedostatka sposobnog kadra, stručnih ljudi različitih profila, dovoljno vještih, brzih i hrabrih da izgrade autoritet i odupru se potcjenjivačkom odnosu investitora i lokalne i državne vlasti koji na sve načine žele da ih predstave kao „kočničare razvoja“. Jer, da nije tako, ne bi se potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović (Demokrate), usred rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora, početkom februara uznemireno obrušila na Upravu i sa skupštinske govornice im poručila da ne „obilaze objekte koji su u završnoj fazi izgradnje i koji imaju građevinsku dozvolu i da ne prijete vlasnicima tih objekata da će im donijeti rješenje o zaustavljanju gradnje“!? Naravno, cijela Crna Gora zna da je Zdenka mislila na Čeda Popovića i to baš u trenutku, dakle u istom danu, kada su stručna lica Uprave pokušavala da spriječe nasipanje plaže ispred hotelskog kompleksa „Carina“ u Baošićima! Potpredsjednica Skupštine uči Upravu što i kako treba da radi!?
Izostala je zvanična reakcija Uprave, ali i kolega iz skupštinskih klupa, na ovaj besprizorni pokušaj uticaja na rad jedinog državnog organa nadležnog za zaštitu našeg nasljeđa, u trenutku kada iz UNESCO-a šalju upozoravajuće poruke o gubljenju zaštite. No, možda je najbolji odgovor na nezapamćenu reakciju Popović dala jedna službenica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koju novinar Pobjede namjerno neće imenovati, a koja je u objavi na Fejsbuku istakla da je porazno „kada potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović koristi svoju poziciju i poziva institucije da se ne bave svojim poslom“.
– Dakle, Zdenka se usudila da „uči“ Upravu za zaštitu kulturnih dobara da ne treba da reaguje na neviđeno uništavanje obale u zaštićenom prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora. (…) Popović je svojom izjavom ponizila zaposlene u Upravi za zaštitu kulturnih dobara, omalovažila njihov rad i nacrtala mete, jer u zemlji mafijaških klanova, tajkuna, zemlji korupcije, improvizacije, bjesomučnog urnisanja prostora, oni koji pošteno i predano rade svoj posao mogu samo očekivati da ih neko presretne, priprijeti i ko zna što još. Gospođa Popović očigledno ne zna da je njen posao da štiti javni interes, a ne Čeda Popovića ili nekog drugog „graditelja“ – napisala je, između ostalog, ta službenica Uprave.
Dakle, javni interes. Da li je to nepoznanica za cijelu garnituru političara, od početka višestranačja do danas? Da nije, ne bismo imali nekontrolisanu urbanizaciju, brojne primjere korupcije, Kostajnicu, Baošiće ili prekrajanje arhitektonskog i kulturno-istorijskog nasljeđa u režiji Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
Ali što vrijede zaštita i razna rješenja Uprave o obustavi radova i vraćanju u prvobitno stanje kada prvi ljudi u državi, dakle vlast, svi ministri (čast izuzecima) na čelu sa premijerima od 1990. godine do danas nijesu vidjeli dalje od zatamnjenih stakala svojih limuzina kojima obilaze ovu našu ojađenu i očerupanu Crnu Goru? Dakle, ćutali su, ignorisali nadležnosti svog jedinog organa za zaštitu baštine, podilazili crkvi i inim investitorima, sve pod izgovorom da „država mora da se razvija“, a „svetinje“ da se čuvaju. Za čiji interes? Možda nam odgovor na to pitanje mogu jedino dati sudske presude, kada jednoga dana postanemo zemlja u kojoj se poštuju zakoni, a odgovornost političara se bude mjerila istinom, učinkom, pravom i pravdom, a ne količinom superlijepka kojim su se, gladni, zalijepili za fotelje.
Pomoćni objekat u selu Gornja Lastva kod Tivta u potpunosti je izgorio u požaru koji je izbio jutros nešto prije osam časova.
Uprkos brzoj intervenciji pripadnika Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat, vatra je u potpunosti uništila taj pomočni objekat – nekada staru tradicionalnu gornjolastovsku kamenu kuću.
Vatrogasci, kojima je požar prijavljen u 8.10 časova, ipak su uspjeli da spriječe njegovo prenošenje na okolne objekte i rastinje, a što je od izuzetnog značaja jer je staro bokeljsko selo Gornja Lastva, zbog svojih pejzažnih i kulturoloških vrijednosti, zaštićena ambijentalna cjelina.
FOTO: SZS Tivat
Intervencija je bila povećanog rizika, jer je u zapaljenom objektu bilo dosta lako gorivog materijala, kao i više plinskih boca.
Gašenje požara potrajalo je oko pola sata, a u intervenciji je, prema riječima komandira SZS Tivat Milorada Giljače, učestvovalo osam pripadnika te službe sa tri protivpožarna vozila.
Požar je, prema preliminarnim nezvaničnim informacijama, navodno podmetnut, a istraga je u toku.
Policajcu V.J. (42) i njegovom bratu A. J. (36) je nakon saslušanja tužilac u Osnovnom državnom tužilašzvu u Nikšiću odredio zadržavanje do 72 sata.
Vladimir Jović je uhapšen zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo zelenaštvo, a njegov brat zbog sumnje za krivično djelo zelenaštvo putem pomaganja.
“Osnovano se sumnja da je V.J, dao novac na zajam A.N. i pri tom ugovorio nesrazmjernu imovinsku korist u vidu kamate a da mu je u izvršenju krivičnog djela pomogao A.J”, navode iz ODT-a.
Iz Uprave policije su u subotu saopštili da se Vladimir Jović sumnjiči da je u julu 2024. godine, koristeći teško imovinsko stanje oštećenog, pozajmio 50.000 eura uz zelenašku kamatu od šest odsto mjesečno.
„Oštećeni je kamatu isplaćivao u periodu od jula 2024. do maja 2025. godine, u iznosu od po 3.000 eura mjesečno, nakon čega je, usljed nemogućnosti vraćanja ostatka duga, sa V.J. zaključio ugovor o prodaji nepokretnosti firme čiji je suvlasnik, kojim je V.J. pribavio nesrazmjernu imovinsku korist od oko 160.000 eura“, navodi se u saopštenju policije.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pokrenuo je program povodom 20 godina nezavisnosti, koji snažno povezuje istorijsko nasljeđe sa savremenim razvojem društva i jasnom vizijom budućnosti, saopšteno je iz kabineta predsjednika.
„Dvadeset godina obnovljene nezavisnosti nije samo jubilej, već prilika da potvrdimo ko smo, šta smo izgradili i kakvu Crnu Goru želimo u narednim decenijama, stabilnu, samouvjerenu i evropsku državu, utemeljenu na vrijednostima slobode i zajedništva“, poručio je Milatović.
Program, kako je saopšteno, obuhvata niz inicijativa koje kroz kulturu, obrazovanje, ekologiju, sport i međunarodnu saradnju afirmišu vrijednosti crnogorske državnosti.
Iz kabineta Milatovića su kazali da je program koncipiran tako da afirmiše odgovoran odnos prema istoriji i državnosti, ali i da otvori prostor da djeca, mladi i svi građani kroz kulturu, umjetnost, obrazovanje i ekologiju dublje razumiju vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora.
„Poseban naglasak stavljen je na državotvornu tradiciju i njen kontinuitet kao podsjetnik da se sloboda i identitet ne podrazumijevaju, već se aktivno njeguju i prenose generacijama“, navodi se u saopštenju.
Iz kabineta predsjednika su rekli da u godini obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti, sjećanje na Medovsku tragediju ukazuje na duboku ukorijenjenost ideje slobode u crnogorskom društvu.
„Tim povodom, Predsjednik Crne Gore bio je pokrovitelj panel diskusije održane u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, a u čast njihove velike žrtve, u Medovskom zalivu u Albaniji, u ovoj godini kada obilježavamo 110 godia od ove velike tragedije, na inicijativu predsjednika biće postavljena spomen-ploča kao trajni znak zahvalnosti onima koji su pokazali da ljubav prema Crnoj Gori ne poznaje granice“, kaže se u saopštenju
Navodi se da će rezidencija Predsjednika Crne Gore, Plavi dvorac na Cetinju, kao simbol crnogorske državnosti i kulturnog identiteta, biti prvi put od obnove nezavisnosti otvoren za organizovane školske posjete.
„Kroz stručno vođene ture i edukativne sadržaje, u saradnji sa Narodnim muzejom na Cetinju, učenici će imati priliku da se neposredno upoznaju sa ključnim događajima i ličnostima koje su oblikovale crnogorsku državu“, rekli su iz kabineta Milatovića navodeći da će ta inicijativa dodatno jača svijest o vrijednostima na kojima počiva savremena Crna Gora – znanju, dostojanstvu i identitetu.
U saopštenju se navodi da će predsjednik države biti pokrovitelj retrospektivne izložbe Jaroslava Čermaka u Pragu čime se potvrđuje da je crnogorska borba za slobodu dio šire evropske kulturne i istorijske baštine.
Kako se ističe, Jaroslav Čermak, umjetnik iz Bohemije, današnje Češke, još u XIX vijeku pronio je motive crnogorske istorije izvan domaćih granica, predstavljajući Evropi duh naroda koji je slobodu uvijek smatrao svojom najvišom vrijednošću.
Dan nezavisnosti Crne Gore
„U godini jubileja, ova inicijativa dodatno naglašava opredijeljenost Crne Gore da svoje nasljeđe vidi kao most saradnje, razumijevanja i bliskosti sa evropskim narodima“, kaže se u saopštenju.
Iz kabineta Miolatovića su kazali da je pokrenuta inicijativa za obnovu i valorizaciju lokaliteta Žabljak Crnojevića, jednog od najznačajnijih mjesta crnogorske državnosti, sa ciljm da se kroz koordinisano djelovanje nadležnih institucija obezbijedi njegova dugoročna zaštita i adekvatna prezentacija, u skladu sa njegovim istorijskim značajem.
Kako su naveli, obilježavanje jubileja dobija i snažnu ekološku dimenziju kroz inicijativu sadnje 20 hiljada stabala širom zemlje.
„Kroz zajedničku akciju pod pokroviteljstvom predsjednika države, u kojoj učestvuju institucije, lokalne zajednice, škole i građani, posebno djeca i mladi, promoviše se odgovoran odnos prema životnoj sredini i dugoročni razvoj države“, kaže se u saopštenju.
Tokom ove godine Milatović će, kako je najavljeno, organizovani susrete sa crnogorskom dijasporom u regionu, Evropi i širom svijeta.
„Ovi susreti imaju za cilj jačanje veza sa iseljeništvom, ali i otvaranje novih mogućnosti saradnje u oblastima privrede, obrazovanja i kulture, čime se dodatno učvršćuje zajednički identitet“, kazali su iz kabineta predsjednika.
Iz Milatovićevog kabineta su rekli da će u okviru programa biti obilježeno 230 godina od Martinićke bitke iz 1796. godine, te da taj događaj predstavlja snažan podsjetnik na trajnu vrijednost državnosti i odlučnost naroda da sam određuje svoju sudbinu.
U godini jubileja biće obilježeni Dan Evrope i Dan pobjede, što će, kako se navodi, poslužiti kao podsjetnik da je savremena Crna Gora utemeljena na vrijednostima slobode, antifašizma i evropskog zajedništva.
U saopštenju se ističe da će Predsjednik Crne Gore biti pokrovitelj mjuziklaObrada Nenezića „Osmijeh za Mariju Mihailovič“, koji predstavlja priču o Ljubu Čupiću, a koji, više od 80 godina nakon njegove smrti, ostaje trajna inspiracija – da se sloboda čuva, njeguje i prenosi dalje, kao zavjet koji oblikuje savremeni identitet Crne Gore.
Iz kabineta Milatovića su najavili da će, u susret Danu nezavisnosti, predsjednik države prvi put uručiće posebno izrađen Orden crnogorske nezavisnosti pojedincima koji su svojim djelovanjem dali poseban doprinos obnovi državnosti.
Prema njihovim riječima, Milatović će, povodom jubileja, uručiti 20 Stipendija za izvrsnost, kao podršku studentima koji svojim rezultatima, radom i ambicijom predstavljaju najvažniji potencijal razvoja države.
Iz kabineta predsjednika su kazali da održavanje Samita Evropska unija – Zapadni Balkan u godini jubileja dodatno naglašava vezu između obnove nezavisnosti i savremenog evropskog puta Crne Gore, te da će u okviru Samita biti predstavljena izložba „20 godina u 20 slika“, koja kroz vizuelni narativ prikazuje ključne trenutke razvoja države.
Kako su dodali, izložba fotografija biće postavljena i ispred zgrade Predsjednika Crne Gore u Podgorici.
Programom je previđeno i održavanje Drugog interkulturalnog festivala, koji afirmiše multikulturalni sklad kao jedno od najvažnijih obilježja crnogorskog društva.
U saopštenju se navodi da će Milatović organizovati prijem za sve sportiste i sportistkinje koji su kroz 20 godina na različite načine bili nosioci crnogorskog identiteta na međunarodnoj sceni – od onih koji su nosili zastavu na otvaranju ljetnjih i zimskih Olimpijskih igara do aktuelnih olimpijaca, u znak priznanja za njihov doprinos međunarodnoj afirmaciji Crne Gore.
„Povodom obilježavanja Olimpijskog dana, predsjednik i prva dama, zajedno sa svojom djecom, učestvovaće u simboličnim sportskim aktivnostima sa djecom iz različitih djelova Crne Gore, ističući i kroz ovaj događaj značaj sporta kao jednog od najsnažnijih promotera države i inspiraciju mladima da kroz trud i posvećenost ostvaruju vrhunske rezultate“, najavili su iz kabineta Milatovića.
Kako su kazali, Milatović će objaviti javni poziv za izradu spomen-obilježja posvećenog nezavisnosti Crne Gore.
„Cilj ove inicijative je da kroz umjetnički izraz oblikuje simbol koji će generacijama koje dolaze govoriti o vrijednostima slobode, demokratske volje građana i odgovornosti da se nezavisnost čuva i razvija“, navodi se u saopštenju.
Ističe se da će biti objavljena publikacija o ekonomskom razvoju Crne Gore koja pruža sveobuhvatan pregled ekonomskog razvoja države, u proteklih 20 godina, uz smjernice za njen dalji napredak.
Programom je previđena i objava publikacije „20 razvojnih inicijativa“ koja će predstavljati dokument u kojem će biti jasno definisani predlozi konkretnih rješenja za dugoročni napredak države u oblastima poput ekonomije, socijalne politike, vladavine prava, održivog razvoja i obrazovanja.
U čast Dana državnosti će, kako je najavljeno, biće upriličen svečani prijem u Plavom dvorcu na Cetinju, simbolu kontinuiteta crnogorske državnosti i njenog istorijskog trajanja.
Iz kabineta Milatovića su kazali da sve navedene aktivnosti povezuju jubilej obnove nezavisnosti sa temeljnim vrijednostima crnogorske državnosti, potvrđujući njen istorijski kontinuitet i savremeni izraz kroz kulturu, obrazovanje, sport, ekonomiju i odgovoran odnos prema prirodi.
„Dvije decenije nezavisnosti predstavljaju snažan podsticaj za dalje jačanje institucija, društvene kohezije i evropske perspektive države“, zaključuje se u saopštenju.
