“Tivat – grad između Zaliva i Sunca” – između korica monografije

Đukić: ”Stariji će prepoznati uspomene, a mlađi će otkriti korjenje”; Komnenović: “Vodič za lokal-patriotizam”, Šejić: “Snažna emocija prema gradu”; Mujbegović: “Tivat je proročki grad”; Luković: “Istorija ovoga podneblja potiče, ističe, izlazi iz mora”



 Luksuzno izdanje knjige “Tivat- grad između Zaliva i Sunca – kulturno istorijsko nasljeđe Tivta”, koju je upravo objavila JU Muzej i galerija Tivat, već je na prvi dodir i prelistavanje, svojom naslovnicom, formatom, tvrdim povezom, zanimljivim, dinamičnim dizajnom sadržaja protkanim arhivskim slikama, ilustracijama, mapama, fotografijama, čak i QR-kodovima koji direktno “navigavaju” čitaoca na lokacije o kojima se govori, veoma zainteresovalo ljubitelje/ke dokumentarnog štiva – poštovaoce bogate bokeljske baštine.

Autorski tim: Rastko Šejić, Danijela Đukić, Siniša Luković i Zoran Mujbegović, ujedinjenim snagama kroz dvogodišnje istraživanje, iz svog ugla nadopunjavajući jedno drugoga, spojili različite teme, iskustva, stilove pripovjedanja u jedinstveno, pitko, dinamično štivo, a rezultat je – kapitalno djelo, Monografija Tivta. Na 420 strana sa preko 700 slika, sa navodima korišćene literature od čak 471 naslova, u 500 primjeraka štampana je u Štampariji “Topalović” u Valjevu i stigla kao poklon Gradu za Dan Opštine..

– Ova knjiga je snažna emocija prema gradu; Ona nije visokobudžetna, ona je više jedno: “Hajde da poginemo da napravimo nešto lijepo!”, kazao je urednik knjige i dizajner, reditelj Rastko Šejić za portal Boka News, dodavši da mu je važno što čuje prve reakcije ljudi: “Uh, kako je ovo zanimljivo!”.

Monografija

-Ponosan sam što smo ostavili pisani trag o kulturno-istorijskoj baštini Tivta, da postoji jedna cjelina u pripovjedački veoma zanimljivom formatu, koji je brz, za čitaoca privlačan. Ko god da dođe u Tivat i koja god generacija Tivćana to bude čitala, biće iole “pismena”,  podijelilo je Šejić svoje prve utiske sa nama, dodajući da su fotografije rađene iz vazduha i iznutra specijalno za ovo izdanje, te da one u dijalogu sa tekstom čine štivo privlačnim modernom čitaocu. Šejić je za potrebe izdanja u zadnje dvije godine pročitao oko deset hiljada strana knjiga, najviše na engleskom jeziku, zatim na italijanskom, francuskom. Koristio je građu iz najnovijih izdanja raznih monografija, koje su objavljene u zadnje dvije godine. Novi cilj mu je da sredinom 2026. godine iz štampe izađe i englesko izdanje.

Fascinantno je bilo vidjeti koliko istorija ovoga grada i podneblja od najranijih vremena potiče, ističe i bukvalno izlazi iz mora – da mora nije bilo ni ovoga grada ni ovih ljudi ne bi bilo, ribara ni težaka ni brodograditelja ni mornara. Ne bi bilo ničega što je Tivat danas – jedno mondensko, nautičko-turističko središte, istakao je ekspert za pomorsku istoriju, novinar Siniša Luković, koji se, kaže, prilikom pisanja tekstova vodio idejom kako da ovo štivo učini privlačnim i zanimljivim njegovim kćerima, ciljajući na široku mladu publiku. Bazirao se na ono što su prije njega pisali Mašo Čekić, Slavko Krstović, Neven Staničić.

-Nismo mi “tikva bez korjena”, mi smo jedno zanimljivo kosmopolitsko društvo, raduje me što je ovo uvijek bila otvorena sredina spremna za prihvatanje svakog dobrog uticaja koji je dolazio iz bijeloga svijeta, što se u konačnici vidi i u Monografiji. Ona je koncipirana tako da je Tivat u perspektivi globalnih i regionalnih istorijskih dešavanja u datim istorijskim periodima. Vidjećete kako su se globalna geopolitička dešavanja odrazila na ovu našu malu sredinu i koja su uticala na to da ona bude takva kakva jeste.  Tivat je neobično mali gradić koji baštini nevjerovatno veliku količinu istorije, culture. Iz tako malog prostora je proisteklo jedno obilje u duhovnom i kulturnom i identitetskom smislu. Trudili smo se da to stavimo među korice ove knjige, a meni je vodilja bila da ovo šta sam radio, to napišem na način da bude interesantno prije svega mojim dvijema kćerima, jer imam nevjerovatnu želju da moja djeca saznaju što je ovo, ko smo mi, što smo kao društvo, koji je naš identitet koji baštinimo, kazao je Luković.

Knjiga “Tivat – grad između Zaliva i Sunca” etnološkinju Danijelu Đukić, direktorku JU Muzej i galerija i urednicu izdanja, “podstiče na razmišljanje kakav muzej želimo i na koji način ispisujemo stranice pomorske (ne)materijalne baštine prožete kulturama Istoka i Zapada, koje su utopile nasljeđe u prirodno okruženje”. Ova knjiga “čuva naš identitet u vremenu kada se sve mijenja i povezuje generacije – stariji će prepoznati uspomene, a mlađi će otkriti korjenje”.

Sa promocije u Galeriji Muzeja Tivat

Da je Tivat “proročki grad” i da “zna da njemu treba sve što je dobro” ističe slikar Zoran Mujbegović, koji smatra da “Tivat poznaje budućnost”, jer je tokom 22 vijeka svojim podnebljem oblikovao ljude i građevine – od Miholjske prevlake, preko Ostrva cvijeća, do Luštice Bay i Porto Montenegra i dalje.

Recenzent dr Ilija Lalošević je istakao da ova Monografija na jedan popularan i naučno utemeljen način predstavlja kulturnu baštinu Tivta, u kontekstu istorijskog nasljeđa šireg prostora Boke Kotorske i istorijskih zbivanja šireg regiona, čak i prostora Evrope. To ovoj knjizi “daje jednu težinu u smislu da stavlja Boku u kontekst svijeta, što Boka i jeste i što je ova publikacija i dokazala”. Na njegovu primjedbu da “knjizi nedostaju fusnote, kako bi  zadovoljila kriterijume naučnog rada”, autori odgovaraju da je u tom smislu dovoljno što su naveli 471 naslov izvorne literature.

Naslovu  “Tivat- grad između zaliva i sunca” bi Željko Komnenović, predsjednik Opštine rado dodao  podnaslov “Vodič za lokal-patriotizam”, s obzirom da, po njegovoj ocjeni, Tivćani nedovoljno cijene svoju baštinu. Naveo je da su ovom obalom prošli austrougarski ratni zapovjednici Georg fon Trap, Mikloš Horti, kapetan Maksimilijan Daublebski fon Šternek, da se igrao tenis u velikom mornaričkom parku, da je u Tivtu bila razvijena glinena industrija, da je tivatska “tigla” dobijala nagrade na Carskom sajmu u Beču, a na kraju je tu došao Piter Mank koji je osnovao Porto Montenegro na temeljima bivšeg austrijskog, kraljevskog, ratnog, jugoslovenskog, kasnije SFRJ- vojnog pomorskog arsenala.

-Vidite koje su to epohe, koja je to vrijednost. Ovo je velika, nevjerovatna i uzbudljiva priča, drago mi je što je izašla u ovom formatu, objedinjujući ljubav prema gradu i moderan stil, kazao je Komnenović.

Izvedbom pjesama “Kad god”, komponovanu na tekst Rastka Šejića i “Tamo gdje je sve po mom” (Jinx), Isidora Nikolić je glasom i zvukom gitare oplemenila predstavljanje knjige u Galeriji u kompleksu Ljetnjikovca Buća-Luković. Ona je čitala i dio iz recenzije dr Adama N. Crnobrnje.

Prisutni su mogli da kupe knjigu po promotivnoj cijeni od 30 eura.

/M.D.P./

Uspješna saradnja Crvenog krsta i Opštine  Tivat

0
Uspješna saradnja Crvenog krsta i Opštine  Tivat
Saradnja Crvenog krsta i Opštine Tivat

Opština Tivat i Crveni krst Tivat zajedno su tokom 2025. godine realizovali sedam akcija dobrovoljnog davalaštva krvi, dvije u Opštini Tivat, a pet u saradnji sa mjesnim zajednicama: Seljanovo, Lastva, Gradiošnica, Krtoli, Krašići i Lepetane. U akcijama je učestvovalo više od 150 dobrovoljaca, a prikupljeno je 86 jedinica krvi. Samo u mjesnim zajednicama prikupljena je 51 jedinica krvi, što je 43% u odnosu na ukupan broj jedinica krvi prikupljenih u toku godine, kroz akcije Crvenog krsta Tivat.

“Saradnja Crvenog krsta Tivat sa Sekretarijatom za lokalnu upravu i mjesnim zajednicama pokazala se kao izuzetno važna za razvoj dobrovoljnog davalaštva krvi u našem gradu. Potpisani Sporazum o saradnji omogućio je da akcije organizujemo bliže sugrađanima, u njihovim MZ, uz logističku podršku Opštine i uz aktivno uključivanje lokalnih zajednica. Time smo zajednički doprinijeli većoj dostupnosti davanja krvi, boljoj informisanosti građana i kontinuiranom rastu baze davalaca” – naglašava sekretarka CK Tivat, Nevena Božović.

Ona je naglasila da se kroz redovne akcije gradi povjerenje, prevazilazi strah i širi svijest da se jednom jedinicom krvi može spasiti tri do četiri života. “Upravo zato je naš zajednički rad primjer kako lokalne institucije i humanitarni sektor mogu udružiti snage i postići vidljive rezultate u korist cijele zajednice”.

Ovaj model saradnje nastavljamo i tokom 2026. godine, sa ciljem da krv bude dostupna uvijek kada je potrebna – najavljuju iz Sekretarijata za lokalnu upravu.

Povodom Dana Crvenog krsta Crne Gore i velikog jubileja ove organizacije koja slavi 150 godina postojanja, zgrada Opštine Tivat biće osvjetljena crvenom bojom, u subotu 29. novembra.

Morski otpad i dalje ozbiljan problem na crnogorskom primorju, nije bolje ni u Dubrovniku

0
Morski otpad i dalje ozbiljan problem na crnogorskom primorju, nije bolje ni u Dubrovniku
Budva – foto Boka News

Nakon velikog nevremena, juga, koje je posljednjih dana zahvatilo crnogorsko primorje, na više budvanskih plaža zabilježene su velike količine otpada koje je more izbacilo na obalu.

Prema snimcima, uz obalu su rasuti plastika i različite vrste smeća, što je izazvalo zabrinutost zbog uticaja istog na životnu sredinu.

I pored napora pojedinaca, nevladinih organizacija i nadležnih institucija, morski otpad i dalje predstavlja jedan od najozbiljnijih ekoloških problema na crnogorskom primorju.

Kako se navodi, snimci su zabilježeni na lokalitetu Brijeg od Budve, na plaži Ričardova glava, dok su, prema dostupnim informacijama, slični prizori uočeni i na drugim budvanskim plažama.

Veseli božićni tramvaji ponovno stižu na zagrebačke ulice

0
Veseli božićni tramvaji ponovno stižu na zagrebačke ulice
Veseli božićni tramvaj Foto: Luka Stanzl / Pixsell

Veseli božićni tramvaj i ove će godine uljepšati Advent u Zagrebu i ponuditi nezaboravan doživljaj svim mališanima i njihovim roditeljima. Iz Zagrebačkog električnog tramvaja kažu kako će na zagrebačkim ulicama ponovno biti dva tramvaja, zbog iznimno velike potražnje. U nastavku donosimo važne detalje iz ZET-ova priopćenja.

Djed Božićnjak, vile i vilenjaci ugostit će naše najmlađe putnike i njihovu pratnju u turističkom tramvaju iz 1924. godine, koji je podsjetnik na bogatu prijevozničku tradiciju, kao i u suvremenom niskopodnom tramvaju NT 2300. Vožnja u trajanju od 30 minuta uključuje igrokaz s Djedom Božićnjakom i njegovim pomagačima, a osigurana je i podjela slatkiša našim najmlađim sugrađanima i posjetiteljima.

Veseli božićni tramvaji bit će u prometu od nedjelje, 30. studenoga do srijede, 7. siječnja.

U tom razdoblju vozit će svakih 15 minuta, i to:

    • ponedjeljak – četvrtak: 16 – 19 sati

    • petak: 12 – 16 sati

    • subota, nedjelja te 26. prosinca i 6. siječnja: 10 – 16 sati

Tramvaji će polaziti s ugla Praške ulice i Trga bana Josipa Jelačića, gdje će biti i kućica za prodaju karata, a vozit će trasom od Trga bana Josipa Jelačića, Ilicom do Ulice Republike Austrije, Jukićevom i Mihanovićevom preko Zrinjevca natrag do polazne stanice. Cijena karte iznosi 5 eura.

Karte za vožnju mogu se kupiti na našem prodajnom mjestu, koje će biti postavljeno na uglu Trga bana Josipa Jelačića i Praške, a ove godine karte je moguće kupiti i online putem MojZET web portala (moj.zet.hr). Pozivamo sve korisnike da na vrijeme osiguraju karte za vožnju u željenom terminu.

Veseli božićni tramvaji neće voziti 14. prosinca (Advent Run), 25. prosinca (Božić) i 1. siječnja (Nova godina).

Na Badnjak i Staru godinu (24. i 31. prosinca) Veseli božićni tramvaji će biti u prometu od 10 do 13.30 sati. Pozivamo Vas da nam se pridružite na čarobnim vožnjama i osjetite pravi doživljaj zimske bajke.

Putin objavio ključan uvjet za kraj rata, Zelenski ga odbio

0
Putin objavio ključan uvjet za kraj rata, Zelenski ga odbio
Vladimir Putin
Foto: Maksim Bogodvid / REUTERS

MOSKVA – Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je jučer da će prekinuti ofenzivu u Ukrajini samo ako se Kijev povuče s teritorija koje Moskva smatra svojima, zaprijetivši da će ih u suprotnom njegova vojska zauzeti silom.
Ova oštra poruka dolazi u trenutku dok ruske snage polako, ali postojano napreduju istočnom Ukrajinom u iscrpljujućim bitkama protiv ukrajinskih snaga.

“Ako ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, tada ćemo zaustaviti borbene operacije”, rekao je Putin tijekom posjeta Kirgistanu. “Ako ne, tada ćemo to postići vojnim sredstvima.”

Putin je ponovio tvrdnju da je ruska vojska okružila ukrajinske snage u Pokrovsku i Mirnogradu u regiji Donjeck. “Krasnoarmejsk i Dimitrov su potpuno okruženi”, rekao je, koristeći ruska imena za te ukrajinske gradove.

Ustvrdio je i da je Moskva napredovala kod Vovčanska i Siverska te se približila važnom logističkom čvorištu Guljajpolje. Rusku ofenzivu “praktički je nemoguće zaustaviti, tako da se malo toga može učiniti po tom pitanju”, zaključio je Putin. S druge strane, Ukrajina je demantirala da su Pokrovsk i Mirnograd opkoljeni, inzistirajući da njezine snage i dalje drže liniju bojišnice.

Poruka iz Kijeva: “Zelenski neće potpisati dokument kojim se odriče teritorija”

Kao odgovor na Putinove prijetnje, iz Kijeva je stigla odlučna poruka. Andrij Jermak, predstojnik Ureda predsjednika Ukrajine, izjavio je da Volodimir Zelenski neće potpisati nikakav dokument koji uključuje odricanje od ukrajinskog teritorija dok je na dužnosti, prenosi Ukrajinska Pravda.

“Dok je god Zelenski predsjednik, nitko ne treba računati na to da ćemo se odreći teritorija. On neće potpisati predaju teritorija. Ustav to zabranjuje. Nitko to ne može učiniti, osim ako ne želi ići protiv ukrajinskog ustava i ukrajinskog naroda”, naglasio je Jermak u intervjuu za The Atlantic.

Jermak je dodao kako Zelenski namjerava povući crvenu liniju po najkontroverznijem pitanju u pregovorima – ruskom zahtjevu za suverenim ukrajinskim teritorijem. “Sve o čemu u ovom trenutku realno možemo razgovarati jest definiranje linije razgraničenja. I to je ono što moramo učiniti”, poručio je.

Američki mirovni plan

Pitanje okupiranog teritorija jedna je od najvećih prepreka u mirovnom procesu. Drugo ključno pitanje su zapadna sigurnosna jamstva za Ukrajinu. U pozadini ovih sukobljenih stavova odvijaju se američki diplomatski napori. Izvorni plan Washingtona i Moskve, izrađen bez konzultacija s europskim saveznicima, predviđao je povlačenje Kijeva iz istočne regije Donjeck i de facto američko priznanje regija Donjeck, Krim i Luhansk kao ruskih.

Nakon oštrih kritika iz Kijeva i Europe, SAD je ublažio prijedlog, no nova verzija još nije javno objavljena. Putin, koji je upoznat s novim planom, izjavio je kako bi on mogao poslužiti kao početak pregovora. “Općenito, slažemo se da bi to moglo činiti osnovu za buduće sporazume”, rekao je o najnovijem nacrtu.

Najavio je i kako se američki pregovarač Steve Witkoff očekuje u Moskvi sljedeći tjedan kako bi razgovarali o revidiranom dokumentu, dok bi američki ministar kopnene vojske Dan Driscoll trebao posjetiti Kijev. Jermak je ranije potvrdio da će se zajednički rad američkih i ukrajinskih izaslanstava nastaviti kasnije ovog tjedna.

Milivoj Dukić drugi na Gran priju u Portugalu

0
Milivoj Dukić drugi na Gran priju u Portugalu
Dukić

Crnogorski jedriličar Milivoj Dukić kao drugoplasirani završio je prvu kvalifikacionu regatu na Gran priju u portugalskoj Vilamuri, na otvaranju jedriličarske sezone.

Drugi crnogorski predstavnik Ilija Marković nije se najbolje snašao po slabom vjetru, jačine oko 5,6 čvorova, pa je do  cilja stigao kao 24.

U generalnom plasmanu je na koti 47.

Takmičenje se nastavlja u petak, a završava 30. novembra.

Biće formirane finalna, odnosno zlatna i srebrna grupa, ali je neophodno da se odjedre četiri kvalifikacione regate prije toga.

Gran pri u Vilamuri okupio je 80 najboljih jedriličara planete.

Otvoreno takmičenje u podvodnom ribolovu u Brazilu, naši reprezentativci spremni

0
Otvoreno takmičenje u podvodnom ribolovu u Brazilu, naši reprezentativci spremni
FOTO: Ronilački savez Crne Gore

U brazilskom gradu Sao Francisko do Sul danas je svečano otvoreno Svjetsko prvenstvo u podvodnom ribolovu.

Ovo takmičenje održava se u organizaciji svjetske federacije CMAS.

Na ceremoniji otvaranja najznačajnijeg svjetskog takmičenja u ovoj disciplini defilovale su reprezentacije 22 države, sa više od 100 takmičara. Među njima je i reprezentacija Crne Gore koju predstavljaju: Boban RadoševićDušan VukčevićMiljan KneževićDejan Ražnatović i Lidija Vukić. Njih predvode šef delegacije Danilo Mijajlović i kapiten tima Dušan Jovović.

Tokom naredna dva dana naša reprezentacija odmjeriće snage sa najjačim ekipama svijeta u ovoj sportskoj disciplini.

Kapiten Jovović tvrdi da naš tim u Brazil stiže spreman i motivisan.

– U izuzetno jakoj konkurenciji potrudićemo se da ostvarimo rezultat vrijedan pažnje – kazao je on.

Nenezić: U selu u Kotoru izgrađeno na stotine nelegalnih objekata, u ozbiljnoj zemlji policija bi već bila u Krivošijama

0
Nenezić: U selu u Kotoru izgrađeno na stotine nelegalnih objekata, u ozbiljnoj zemlji policija bi već bila u Krivošijama
Foto: X/BaneNenezic

Poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Branislav Nenezić saopšio je da je u selu Dragalj, u opštini Kotor, na prostoru od oko 250.000 metara kvadratnih izgrađeno na stotine nelegalnih objekata.

Nenezić je kazao i da se po riječima mještana na tom prostoru nikada nisu nalazile kuće.

“Pomenuti objekti nalaze se na nekih kilometar od glavnog puta i predstavljaju izolovanu, zatvorenu zajednicu. Po riječima mještana sela Dragalj, radi se uglavnom o stranim državljanima koji uopšte ne komuniciraju sa lokalnom zajednicom. U sklopu naselja je izgrađen i vjerski objekat, po arhitekturi jasno da je riječ o ruskoj crkvi, a na otvaranju je bio ambasador Rusije. Crkva se nalazi na katarstarskoj parceli u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primirske”, napisao je Nenezić na mreži X.

Dodao je da je na katastarskim parcelama u vlasništvu DOO “Sveti Benedikt” izgrađen objekat.

“Inače ime Benedikt su mještani u više navrata pomenuli da ima veze sa prodajom i kupovinom zemljišta na ovom lokalitetu. Ovo bi u iole ozbiljnoj zemlji značilo da su već sada u Krivošijama, selu Dragalj, policijske snage, ali ovo je Crna Gora u kojoj bezbjednosni sektor ne postoji”, kazao je Nenezić.

Otvorena Peta međunarodna konferencija pomorskih nauka KIMC 2025

0
Otvorena Peta međunarodna konferencija pomorskih nauka KIMC 2025
V. Jokić – Foto Opština Kotor

Konferencija prevazilazi okvir naučnog skupa i postaje ključni strateški „štit“ za budućnost pomorstva u Crnoj Gori



U velikoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“ danas je svečano otvorena Peta međunarodna konferencija pomorskih nauka (KIMC 2025), čiji je organizator Pomorski fakultet Kotor, u saradnji sa Opštinom Kotor i Lukom Kotor. Ovogodišnje izdanje okupilo je međunarodne stručnjake, profesore, studente i predstavnike institucija iz regiona i šire, potvrđujući značaj Kotora kao važnog naučnog i pomorskog centra.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, na svečanom otvaranju, istakao je da konferencija prevazilazi okvir naučnog skupa i postaje ključni strateški „štit“ za budućnost pomorstva u Crnoj Gori.

„Sve što vidimo u Kotoru, sve što čini njegov identitet, direktno je ili indirektno rezultat vjekova pomorske tradicije i trgovine“, naglasio je Jokić, podsjećajući na istorijski trenutak kada je Kotor, kao nekadašnji pomorski biser, počeo da gubi primat nakon prve industrijske revolucije i prelaska sa jedara na parne mašine.

Foto Opština Kotor

Govoreći o današnjim izazovima, predsjednik Jokić je istakao da napredak vještačke inteligencije, razvoj autonomnih brodova i ubrzane tehnološke promjene zahtijevaju od pomorske zajednice da bude proaktivna, hrabra i spremna da se prilagodi.

„Budućnost dolazi brže nego što mislimo. Naši pomorci i crnogorsko pomorstvo ne smiju dozvoliti da ih budućnost zaobiđe. Konferencija poput ove omogućava nam da ne budemo posmatrači, već učesnici u kreiranju nove pomorske ere“, rekao je Jokić.

„Zbog ove konferencije mi smo dio budućnosti“, poručio je Jokić, uz zahvalnost timu Pomorskog fakulteta Kotor koji tokom cijele godine radi na njenoj pripremi, kao i svim učesnicima koji svojim učešćem jačaju njenu vrijednost.

Foto Opština Kotor

Dekanica Pomorskog fakulteta prof. dr Tatijana Dlabač izrazila je posebnu zahvalnost predsjedniku Jokiću na kontinuiranoj i snažnoj podršci. Ona je naglasila da se upravo zahvaljujući toj podršci konferencija u Kotoru održava svake godine, za razliku od partnerskih institucija koje svoje skupove organizuju svake druge godine.

Istakla je kako će konferencija okuplja naučnike, istraživače i stručnjake iz različitih oblasti pomorstva, koji će kroz radne sesije i diskusije razmatrati savremene izazove industrije, uključujući digitalizaciju, održive tehnologije i nove modele obrazovanja pomoraca.

U ime predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića prisutne je na otvaranju konferencije pozdravio savjetnik Dejan Vukšić, naglasivši značaj njenog održavanja upravo u Kotoru, gradu bogate pomorske tradicije, dok je mr Marica Melović, generalna direktorica Direktorata za naučno-istraživačku djelatnost, posebno pohvalila naučne aktivnosti Pomorskog fakulteta.

Učenici Muzičke škole maštom spojili boje i note

0

Edukativna radionica, koju je osmislila Milka Matković, ima za cilj da podstakne djecu koja nisu mnogo svirala i nisu osjetila duh koncertne dvorane kao izvođači, da kroz likovni izraz i učešće u izložbi osjete čari javnog nastupa

Uz lagane note i zvuke klavirskog dua profesora Ane Mihaljević i Dejana Krivokapića, Koncertna dvorana Muzičke škole “Vida Matjan” u Kotoru je u srijedu, 25. novembra u terminu od 17-19 sati pretvorena u veliku “muzičku galeriju”- otvorenjem izložbe učeničkih likovnih radova pod nazivom “Kad note progovore bojama”.

Postavku čine crteži, slike, panoi, posteri na temu muzičke kulture, izbor od preko 220 grupnih i individualnih radova đaka od prvog do devetog razreda osnovne škole, nastalih tokom prošle i ove godine u okviru slobodnih aktivnosti tokom časova hora, koje je osmislila pedagoškinja Milka Matković.

Ova muzičko-likovna-edukativna radionica nastala je, kaže, sa namjerom da podstakne djecu koja nisu mnogo svirala i nisu osjetila duh koncertne dvorane kao izvođači, kako bi kroz likovni izraz i učešće u izložbi osjetila čari javnog nastupa. Djeca su sama birala motive inspirisane muzikom – ima tu panoa posvećenih kompozitorima Komarovskom, Vivaldiju, Mendelsonu i drugima, kao i onih sa pečatom ličnog doživljaja muzike. Prednost učenika muzičke škole je što su za rad, pored flomastera, tempera, pastela, olovaka, imali i neke stare notne zapise, od kojih su pravili kolaže i ukrasne predmete.

Irina Kasteli, učenica klavira koja pohađa VIII razred OŠ “Savo Ilić”, kaže da joj likovno vaspitanje dobro ide, srećna je dok crta, zabavno joj je da radi plakate, u čijoj izradi su joj pomagali drugari/ce.

-Lijepo se osjećam dok crtam, volim to, a volim i muziku. Kad to dvoje povežem, nastaje umjetničko djelo. Muzika mi više odgovara, ali bi bilo lijepo da se uz muzičku školu otvori i odsjek za likovnu školu,  kaže, violinistkinja Dunja Dabić, učenica VIII razreda iz Prčanja, koja je nacrtala više radova.

-Likovne aktivnosti smo pokrenuli prošle godine na časovima hora, kako bismo djecu podstakli i motivisali da dolaze na te časove, pa smo spojili likovnu umjetnost i pjevanje kao obavezni program. Na taj način djeca su se izrazila kreativno kroz crtež i sliku, a ujedno su i odradila glavni dio obrazovnog programa. U posljednjem tromjesečju uključila su se i djeca iz Područnog odjeljenja u Radanovićima. Sa nastavnicom solfeđa Dijanom Pejović, uradila su dva velika panoa, a jedna djevojčica je napisala i pjesmu koja je na ulazu  u dvoranu, kazala je Matković.

U organizaciji izložbe pomogle su i nastavnice Jovana Miljenović, Ivana Marković, Dušica Ćetković i Milica Radonjić, kao i Gracijela Ćatović, Nađa Zeković i Andrea Ćoso.

-Istorijski arhiv mi je bio od velike pomoći pri pisanju knjige a samu knjigu pišem u saradnji sa direktorom škole mr Mihajlom Lazarevićem koji je i nosilac ideje. Veliki doprinos dala je i koleginica Nataša Pantelić koja je napravila 100 medenjaka sjajnog izgleda i ukusa, poručila je Matković

Pedagoškinja Milka Matković takođe, u saradnji sa Istorijskim arhivom u Kotoru, radi na pripremi knjige o istoriji Kotorske muzičke škole. Ideja je potekla od mr Mihajla Lazarevića, direktora škole, a povodom obilježavanja 80 godina rada ove obrazovne ustanove tokom 2027. godine obilježiti.

/M.D.P./