Radovi na popločavanju i uređenju prve faze šetališta duž budvanske plaže Jaz završeni su u potpunosti ove sedmice.
U sklopu prve faze radova popločan je potez dug 380 metara od hotela “Posejdon” do kuće porodice Kunjić. Staza je popločana prefabrikovanim betonskim pločama u boji terakote, sa podužnim rigolama i ivičnim trakama. Kompletno uređenje je podrazumjevalo i rekonstruisanje postojećeg obalnog zida prema plaži, postavljenje urbanog mobilijara (10 klupa za sjedenje i 10 korpi za otpatke) i stubića za sprječavanje ulaska vozila. Završeno je i hortikulturno uređenje staze, a pored niskih mediteranskih sorti, na proširenjima su zasađena 3 primorska bora visine oko 5 metara.
Stubovi javne rasvjete u potpunosti su rekonstruisani, a ugrađene su nove dvostruke lire i postavljeno led osvjetljenje šetališta i plaže. Izvođač radova na ovom poslu bio je “Incom” d.o.o. iz Podgorice.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je za ovaj posao opredjelilo 162.000 €.
Trenutno je u toku projektovanje II faze izgradnje pješačke staze dužine 226 metara, od kuće porodice Kunjić do ušća rijeke na zapadnom kraju plaže Jaz u vrijednosti 15.550 €,
Za radove na II fazi uređenja šetališta, koji se očekuju na jesen opredjeljeno je 208.000 €.
Planirano otvarenje staze, uz prisustvo mještana, zakupaca kupališta i medija nije organizovano zbog mjera predostrožnosti izdatih od strane Instituta za javno zadravlje Crne Gore. Stoga, iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom ovim putem obavještavamo javnost da je zaleđe plaže Jaz u potpunosti uređeno i oplemenjeno novim javnim sadržajima za šetanje i rekreaciju građana i turista, kada za to dođe vrijeme.
Predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović i direktor Opšte bolnice Kotor dr Ivan Ilić obišli su danas hotel “Porto In” koji će, u slučaju potrebe, biti karantin za zdravo medicinsko osoblje.
“Hotel je u neposrednoj blizini Opšte bolnice Kotor što je ogromna prednost u ovakvim trenucima. Moramo na sve misliti unaprijed, jer ovo je nešto što možemo kontrolisati i na taj način misliti na one koji su nam u ovim trenucima najpotrebniji, a to su doktori i medicinske sestre”, kazao je predsjednik Opštine Kotor.
U ovom hotelu mogu biti smještene 34 osobe.
Ilić i Aprcović – foto Opština Kotor
“Epidemiološka situacija u kotorskoj Opštoj bolnici za sada je povoljna. Nemamo pacijenata sa potvrđenom infekcijom korona virusom, ali smo preduzeli sve potrebne mjere kako bismo prepoznali takvog pacijenta”, kazao je dr Ilić.
On je istakao i da su određeni prostori u bolnici za izolaciju, dijagnostiku i eventualni smještaj zaraženih.
“Pacijenti su poslušali naš savjet i smanjen je dolazak istih, osim hitnih slučajeva, odnosno, onih koje moramo liječiti. Zahvaljujem sugrađanima na kooperativnosti, jer jedino tako možemo zjednički pobijediti ovu epidemiju”, naglasio je dr Ilić.
On je uputio apel da se do daljnjeg poštuju preporuke Instituta za javno zdravlje i Ministarstva zdravlja, jer jedino na taj način možemo spriječiti širenje ove opasne epidemije.
Opština Tivat organizuje dostavu hrane i drugih namirnica građanima iz rizične grupe – samohranim osobama starijim od 65 godina, hroničnim bolesnicima i nemoćnim osobama.
Korisnici geronto programa kao i lica u stanju teške socijalne potrebe već su zbrinuti servisom OO Crveni krst.
Sistem pokriva teritoriju cijele Opštine. Akcija ima za cilj da osobe po kojih je korona virus najveći rizik ostanu u svojim domovima a da namirnice dobiju na efikasan i brz način.
Volonterski dostavni servis počeo je sa radom danas i funkcionisaće sve dok bude aktuelna epidemiološka situacija.
Dostava će biti isporučivana svakog dana izuzev nedjelje, ali će telefonski centar raditi za građane 24 sata.
Pravo na dostavu namirnica putem servisa imaju osobe starije od 65 godina, hronični bolesnici, osobe otežanog kretanja, trudnice, slabovide osobe i druge rizične kategorije.
Način funkcionisanja dostave: Korisnici pozivaju telefonom telefonski centar, ostavljaju potrebne lične podatke i volonterima govore koje su namirnice potrebne. Potom ih volonteri obiilaze, preuzmu porudžbu u pismenoj formi i novac i odu u nabavku.
Period u kojem je moguće naručiti namirnice je od 09.00 do 19.00 a isporuka se obavlja u istom periodu. Telefonski centar radi 24 sata za sve informacije. Korisnici plaćaju namirnice po cijeni u tržnom centru, bez dodatih troškova na ime dostave jer volonteri rade besplatno.
Pravila: moguće je naručiti do 15 namirnica (u najvećoj pojedinačnoj težini do dva kilograma). Nije moguće naručiti alkohol, niti druge proizvode sa liste “luksuznih roba”.
TELEFONSKI CENTAR OPŠTINSKOG TIMA 032 671 318 I 069 351 251
Na konferenciji Stožera za civilnu zaštitu dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić kazao je jutros kako je zabilježen još jedan zaraženi koronavirusom.
Prvi čovjek Stožera Joško Cebalo otkrio je kako je riječ o sugrađaninu koji se prije dva dana vratio sa skijanja iz Bugarske, opšte stanje mu je dobro.
Dodao je kako je upućeno na analizu sveukupno 48 uzoraka, testirano je 32 zaposlenika Opće bolnice Dubrovnik, 18 uzoraka je negativno, za 14 se još čekaju rezultati. Sveukupno je 311 osoba u izolaciji u našoj županiji, a 30 je prijava zbog kršenja mjere samoizolacije.
Jučer je hospitalizirana muška osoba (1955.), koja je pri povratku u Hrvatsku bila u samoizolaciji. Prvi čovjek Zavoda za javno zdravstvo DNŽ dr. Mato Lakić naveo je da je ovaj drugi slučaj epidemiološki jednostavniji nego prvi slučaj jer cijela obitelj zaraženog bila u samoizolaciji.
– Situacija u Županiji je epidemiološki dobra, sugrađani i gospodarstvenici se ponašaju odgovorno – zaključio je župan.
Multinacionalne kompanije u farmaceutskoj industriji obvezale su se u četvrtak da će proizvesti vakcine za koronavirus za 12 do 18 mjeseci i da će ono biti dostupno “u svim dijelovima svijeta”.
Deseti kliničkih ispitivanja trenutačno se provode kako bi se razvili jeftiniji i djelotvorniji testovi za otkrivanje virusa, a napose lijek ili vakcinu kojim će se moći suzbiti koronavirus kojim je već zaraženo više od 244.000 ljudi a više od 10.000 je umrlo u svijetu.
“Čak i ako se proizvede negdje drugdje, osigurat ćemo da vakcina bude dostupna svima kojima je potrebno u bilo kojem dijelu svijeta”, rekao je Paul Stoffels, potpredsjednik izvršnog odbora Johnson&Johnsona na videokonferenciji koju je organizirala Međunarodna federacija farmaceutskih proizvođača (IFPMA).
Pripadnici kotorske Službe zaštite i spašavanja, u saradnji sa d.o.o. Vodovod i kanalizacija Kotor danas su dezinfikovali grad.
“Pijace smo, shodno naredbi štaba iz Podgorice, sveli na minimalnu mjeru. U svakom slučaju, apelujem na naše sugrađane da ostanu doma”, kazao je direktor d.o.o “Komunalno Kotor” Milan Popović
On je istakao da se u ovakvoj situaciji posebno obratila pažnja i na zaposlene koji se trude da grad bude čist. Sve se obavlja redovno-od čišćenja bujičnih kanala pa sve do uređenja zelenila, naglasio je on.
Za sve dodatne informacije pozovite 067 251 745 ili kontaktirajte Glavnu administratorku putem mail adrese info@kotor.me
Sveštenik Srpske pravoslavne crkve, paroh kotorski Momčilo Krivokapić, priveden je sinoć zbog održavanja molebana kojem je prisustvovalo više od 20 ljudi u crkvi Svetog Nikole u Kotoru i pored zabrane javnih okupljanja, piše Pobjeda.
Osim njega, policija je privela i njegovog sina Nemanju koji je takođe svešteno lice.
Zbog situacije u vezi sa korona virusom Nacionalno koordinaciono tijelo je prihvatilo preporuke Instituta za javno zdravlje i od petka, 13. marta 2020. godine zabranilo sva javna okupljanja.
Mitropolija SPC, nakon naredbe o zabrani okupljanja, saopštila je da će poštovati odluku Vlade i da će svoje vjerske obrede prilagoditi novonastaloj situaciji koristeći sredstva savremene elektronske komunikacije,
Paroh Krivokapić je, uprkos iziričitoj zabrani javnih okupljanja, ignorišući i upozorenje načelnika Odjeljenja bezbjednosti u Kotoru, organizovao javno okupljanje i nakon molebana se sproveden kod osnovnog tužioca u Kotoru.
Odgovarajući na pitanja novinara povodom ove najave održavanja liturgije uprkos zabranama, predsjednik opštine Kotor je prekjuče istakao da će tražiti da se zabrane najavljena okupljanja u crkvama Srpske pravoslavne crkve, jer su “svi građani i institucije dužni poštuju naredbe i preporuke Insituta za javno zdravlje”.
Paroh Krivokapić je nedavno odbacio upozorenja Instituta za javno zdravlje da se vodi računa o higijeni i ustvrdio da se niko ko dolazi na liturgiju i uzima pričešće iz iste kašičice ne može zaraziti, jer je čin pričesti “čito djelo”.
– Evo nas na selu, divota. Ko šljivi koronu, sadin krumpire i ne bojin se gladi. Samo vi ludujte po dućanima i šoping centrima. Mogu ti reć da mi je ovo s dramom ‘oš radit neš radit’ u firmi taman dobro došlo za uteć na selo. Relaksiran se od korone poljopivredon. Vani san, na čistome zraku, sve pupa, budi se… Baš uživan u proliću – otprilike tako glase rečenice većine onih koji su ovih dana, bježeći od korona virusa, gradske adrese zamijenili onima po selima Dalmatinske zagore ili na otocima.
Neki su u mirovini, a neki posao mogu raditi od kuće, pa im se učinilo zgodnim pobjeći iz stana na vikendicu gdje mogu jednim udarcem ubiti dvije muhe – obaviti redovan posao za koji primaju plaću i uživati u radovima u vrtu. Ma što dvije – tri!!! Ona treća je da na selu, misle oni, nema straja od korone.
Korona nije na izolaciju u manje sredine, u kojima posjeduju nekretnine, natjerala samo Dalmatince – trajekt za Stari Grad na Hvaru je prije koji dan bio pun Slovenaca i Zagrepčana, što starijih što onih srednje dobi, koji zahvaljujući globalno omraženom virusu uživaju u zrakama sunca u, u ovo im doba godine, inače teže dostupnim vikendicama zbog njihove značajne udaljenosti od stalnih adresa.
Nije to slučaj samo u Hrvatskoj, stanovništvo širom Europe pribjegava istom modelu uzdajući se u veću sigurnost u manjim sredinama. Rizične skupine, poglavito stariji, u strahu od korone radije biraju kuće za odmor u mjestima s manje žitelja nego život u gradovima. Šibenska nevjesta jednog španjolskog bračnog para iz Madrida nije nam mogla dočarati neopisivu sreću svekra i svekrve koji su prije tjedan, procijenivši da će situacija s koronom eskalirati, natrpali automobil namirnicama i pobjegli u svoju vikendicu u Andaluziji.
Iz lokalnih sredina u Dalmaciji, poput onih u Zadarskoj županiji, već stižu upozorenja o novopridošlim Talijanima i Slovencima, koji su posljednjih dana napučili otoke tamošnjeg arhipelaga i pri tom se ne ponašaju u skladu s preventivnim odlukama Stožera civilne zaštite Zadarske županije i Sanitarne inspekcije. Nitko ih nije pregledao, ne zna se jesu li bili u kontaktu sa zaraženima, jesu li ili nisu kandidati za samoizolaciju…
Iako je isti model ‘selidbe’ zaživio u brojnim europskim zemljama korak naprijed napravili su Norvežani procijenivši kako se u bijegu u kuće za odmor, krije prava zamka, jer su rizici širenja virusa, zbog situacije koju je teško kontrolirati, znatno veći. Pa su odlučili takve poteze sankcionirati.
“Ne razmišljajte o društvenoj izolaciji od koronavirusa u vikendici”, poručila je norveška vlada stanovništvu kad se pandemija počela širiti po njihovu teritoriju.
Premijerka Norveške Erna Solberg još je prošlog vikenda izdala naređenje da se svi, koji su se u strahu od korone sklonili u kuće za odmor, vrate u svoje domove u urbanim sredinama. Štoviše, promptno je ušlo u zakon kako će se svatko, tko ne ostane na svojoj kućnoj adresi, suočiti s novčanom kaznom od 20.000 norveških kruna (oko 13.000 kuna) ili 15 dana zatvora.
Kazne su oštre, ali za njih postoji razlog. Ljetne rezidencije izuzetno su česte u Skandinaviji, a trajna populacija mnogih ruralnih područja mala i često slabo raširena. U pitoresknim područjima poput Hallingdala, planinske doline na pola puta između dvaju najvećih gradova u Norveškoj, drastično, ovisno o razdoblju godine, oscilira broj stanovnika. Zimi ih je samo 21.000, a ljeti 120.000!
Gradonačelnici manjih gradova upozorili su kako bi, ukoliko se velik broj ljudi iz Osla i Bergena skloni u manje općine, a potom eventualno i razboli, situacija mogla postati grozna. Ne samo da će se virus vjerojatno brže širiti, nego se lokalne zdravstvene ustanove možda neće moći nositi s brojem oboljelih. Zato je, tvrde, stanovnicima gradova puno lakše ostati kod kuće gdje će, ukoliko to bude potrebno, bolnički kreveti i zdravstvena zaštita biti dostupniji.
Isti obrazac ponašanja mogao bi se primijeniti i u ostalim dijelovima svijeta, smatraju Norvežani, poglavito onima u kojima su kapaciteti zdravstva prilično ograničeni u manjim sredinama. Ipak, vjeruju kako je malo zemalja poput njihove u kojoj će tijekom ljetnih mjeseci fluktuacije stanovništva biti toliko dramatične, pa ni rizici možda neće biti toliko visoki. No, upozoravaju kako bi selidba većeg broja ljudi iz svojih sadašnjih domova u manje sredine mogla utjecati na sposobnost lokalnih vlasti u planiranju liječenja. “Barem vrijedi razmisliti o mogućnostima zdravstvene skrbi prije nego što krenete”, savjetuju Norvežani.
Grupa birača „GORAN BOŽOVIĆ – ČASNO I ODGOVORNO ZA BOLJI TIVAT“ svjesno rizikujući negativne reakcije dušebrižnika, pita državnu vlast „Zna li se u ovoj državi ko je nadležan da odluči o održavanju izbornog procesa u Tivtu?“
Čuli smo do sada ko nije nadležan, ali je prosto nevjerovatno da od toliko brojne „ekspertske“ administracije pokazujete toliku nestručnost i neodgovornost prema, u redovnim okolnostima, najbitnijem demokratskom procesu. Ako to ipak radite namjerno, što je vjerovatnije, utoliko ste po moralnom uzusu gori.
S obzirom na vanredno stanje u kojem se nalazimo, i kojeg smo potpuno svjesni, iako to za Vas kako premijer kaza „nije opcija na stolu“, vrlo disciplinovano poštujemo sve mjere čekajući da nas udostojite obraćanja na ovu temu. Nije normalno, a ni elementarno kulturno da se „pravite mrtvi“ na temu održavanja lokalnih izbora, a da na svakih par sati donosite mjere kojima se skoro u potpunosti blokira svako kretanje i poziva na socijalnu izolaciju. I u ovom slučaju ste pokazali koliko Vam je stalo i do Tivta, i do dobrobiti građana Tivta, a valjda je to svakom Tivćaninu i više nego jasno.
Nemojte misliti da nas je strah, samo je u najmanju ruku neukusno prezentovati izborni program u situaciji đe su ugroženi egzistencija i životi građana. Svjesni smo da je izazivanje straha kod građana na razne načine prepoznatljiv metod vašeg rada, ali postoje limiti ispod kojih ne bi trebalo niko da ide, pa čak ni Vi. Ako mislite da na ovaj način stičete psihlošku prednost, uporedo izigravajući mesije crnogorskog društva, pogriješili ste žestoko u procjeni. Tačno je da nijeste Vi krivi za pandemiju Covid-19, ali ste krivi za totalnu nespremnost i ranjivost našeg društva u cjelini, jer ste korupcijom i kleptokratijom razorili svaku poru ove države, i učinili je glinenim golubom u svakoj situaciji iole ozbiljnije prijetnje. Prezaduženi do guše, uništene proizvodnje, sa privredom baziranom isključivo na uslugama, sa javnom administracijom koja je najveći poslodavac u državi jer služi za partijska zapošljavanja, čini ovu situaciju za nas bezizlaznom, koja nas vodi u sigurnu recesiju, najbolniju od svih dražava pogođenih pandemijom. Ministarka ekonomije, iako nikome u državi nije jasna svrha njenog posla, nonšalantno saopštava da još nema potrebe da se razmatra odlaganje plaćanja režija (struja, voda, telekomunikacije) i još nas ubjeđuje da nema nestašica. A već danima niđe nema običnog asepsola, rukavica, zaštitnih maski (onoga što nam je najviše potrebno), a najveća ironija je da volonteri šiju maske zaposlenima u apoteci. Jedini iskren je ministar finansija koji lijepo i jasno kaza da Crna Gora nema mogućnost da subvencionira stanovništvo. Sad kad svaki građanin koji ima ikakve veze sa ugostiteljstvom u realnom sektoru, ostane bez primanja, direktno ugrožene gole egzistencije, pod ogromnom zdravstvenom prijetnjom, viđećemo đe nas dovedoste „sigurnim korakom“.
I na koncu u situaciji u kojoj se nalazimo potpuno je nevažno kada će se održati izbori, važno je da se sačuvaju životi. Ali pokažite bar minimum obzira i poštovanja prema građanima i njihovom neotuđivom ustavnom pravu, i kažite da li se izborna utakmica prekida u krajnje neregularnim uslovima. Magla je, ništa se ne vidi, kukavički je da dajete golove dok svi mi pomažemo povrijeđenom igraču kod aut linije. Sudija, ko god da je, mora se oglasiti. Minimum fer pleja je makar da znamo ostajemo li na terenu ili idemo u svlačionicu, kaže se u saopštenju.
