Skupština Crne Gore je nakon maratonske sjednice, koju su obiljžili teški incidenti u plenarnoj sali, nakon kojih su uhapšeni poslanici Fronta usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesit.
Za Zakon 45 poslanika je glasalo, nije bilo glasova protiv.
Inače, u skupštinskoj sali, pola sata nakon ponoći, nastao je haos nakon što je usvojen Predlog zakona o slobodi vjeroispovjesti u načelu. Prvo je, kako je rečeno novinarima, bačeno pirotehničko sredstvo, a potom je uslijedio niz incidentata u kojima su poslanici DF-a vrijeđali i pokušali da nasrnu na kolege iz vladajuće koalicije, ali i iz SDP-a.
Lideri DF-a Nebojša Medojević, Andrija Mandić i Milan Knežević prethodno su prišli predsjedniku i potpredsjednicima parlamenta i počupali mikrofone.
Još nekoliko poslanika DF-a pokušalo je da sa stola skinu preostale djelove tehnike, nakon čega je intervenisalo obezbjeđenje Skupštine.
Marina Jočić (DF) gađala je flašom Ranka Krivokapića (SDP), kojeg su prethodno grubo vrijeđali.
Nakon incidenta, Mandić je poručio policiji da neće dobrovoljno napustiti parlament, da bi neposredno nakon toga bili izvedeni iz sale.
Poslanik DF Slaven Radunović na Fejsbuku je objavio da su uhapšeni svi poslanici tog političkog saveza i da ih vode u Centar bezbjednosti Podgorica na saslušanje.
Brajović: DF 15 dana ne može prisustvovati sjednicama
Ivan Brajović
Poslanici Demokratskog fronta (DF) narednih 15 dana ne mogu prisustvovati sjednicama parlamenta, rekao je predsjednik Skupštine, Ivan Brajović.
Sjednica Skupštine nastavljena je nakon što je policija privela poslanike DF-a, zbog incidenta koji su izazvali u plenarnoj sali.
Brajović je kazao da su viđene scene koje ne priliče parlamentu, i da je država pokazala da može da bude odlučna.
„Niko ne bježi od razgovora, dijaloga, a danas smo probali sve“, krekao je on.
Kako je naveo, poslanici DF-a su večeras napravili ono čime su danima prijetili.
„Slušali smo pozive na rušenje državnog porekta, pozive ratnim drugovima“, rekao je Brajović.
On je kazao da „prema našim kolegama treba biti tolerantan“.
„Ja sam im izrekao mjere udaljenja sa sjednice i oni narednih 15 dana ne mogu prisustvovati sjednici parlamenta“, kazao je Brajović.
Stotinjak mještana Tivta, Kotora, Grblja i Krtola blokiralo je oko 20.30 sati, saobraćaj na kotorskoj raskrnici na Jadranskoj magistrali.
Oni pjevaju pjesme o Kosovu, nose crkovne zastave i klicu:”Ovo nije Montenegro, već junačko srpsko leglo”.
Policija koja je bila na raskrsnici prije dolaska građana, nije intervenisala ni spriječila blokadu.
Među okupljenjima je i tivatski paroh, otac Petar Petrovic koji drži moleban.
Večeras na raskrsnici
Na raskrsnici je sada oko 200 ljudi, a građani i dalje pomalo pristižu.
Među okupljenima je i više svestenika MCP, kao i iguman manastira Svetog Arhangela Mihaila sa Prevlake, Benedikt.
Okupljeni ističu da ce ostati na raskrsnici do daljnjeg i da prate dešavanja na blokadama u drugim djelovima Crne Gore, odnosno u Skupštini koja treba da se izjasni o predlogu Zakona o slobodi vjeroispovjesti.
Prosrpski poslanici prijete sukobima u Crnoj Gori ako se usvoji zakon o crkvenoj imovini
Dok traje rasprava u parlamentu, policija je zatvorila centar Podgorice i jake policijske snage osiguravaju sve značajnije institucije, uključujući javni servis RTCG.
Istovremeno, aktivisti i simpatizeri prosrpske opozicije blokirali su važne pravce na sjeveru, jugu i centralnim dijelovima zemlje.
U predlogu zakona stoji da se državi vraćaju vjerski objekti i zemljište koje vjerske zajednice koriste na teritoriju Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni sredstvima države ili su bili u njezinom vlasništvu do 1. decembra 1918. godine.
Predlog je podržala Crnogorska pravoslavna crkva koja smatra da će njime biti vraćena imovina nezakonito prepisana SPC-u.
SPC u Crnog Gori ima u vlasništvu 66 uglavnom srednjovjekovnih manastira, desetke crkava i drugih nekretnina.
Grad Kotor, osim izuzetne kulturne vrijednosti i turističke posjećenosti, jeste i prepoznatljiva sportska destinacija, odnosno grad uspješnih generacija i čuvenih velikana u sportu.
Tradicionalno, u Kotoru se organizuju sportska dešavanja, takmičenja humanitarnog i takmičarskog karaktera, turniri, prijateljski mečevi i susreti.
U protekloj godini organizovano je četvrto izdanje međunarodne Triatlon trke- Ocean Lava Montenegro, manfestacija koja se održava u 15 zemalja svijeta, a u Kotoru je boravilo više od 600 triatlonaca.
Takođe, održano je i sedmo humanitarno takmičenje Svi na banj, te oproštajni turnir za vaterpolo igrače, kao i međunarodna trka vozila Kotor-Njeguši.
Opština Kotor podržava uspjehe kotorskih sportista, te u skladu sa mogućnostima pruža finansijsku i logističku podršku.
U okviru budžeta Opštine Kotor, za 2019. godinu, opredijeljena su sredstva u iznosu od 643.243,80 eura, namijenjena za pomoć, podršku, učešće i organizacije u sportu, da
bi u posljednjem mjesecu upriličili prijem dodjele priznanja najboljih u protekloj godini.
Na osnovu javnog poziva, uvidom u sportske aktivnosti i postignute rezultate u ovoj godini, odabir najboljih obavila je Komisija za sport koju čine:
Nenad Vukadinović (predsjednik Komisije), Nada Vučković, Davor Magud, Dejan Adžić, Momčilo Knežević, Dragan Sklender, a odabiru je prisustvovao i Dejan Ognjanović, savjetnik za sport.
Na adresu Opštine Kotor pristigli su prijedlozi klubova, organizacija, sportista koji iz godine u godinu predstavljaju grad Kotor na prestižnim takmičenjima čime upotpunjuju svoja vrhunska postignuća.
Priznanja će biti dodijeljena po kategorijama, a ista će uručiti predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović, članovi Komisije i predstavnici Opštine u petak 27. decembra u 18 sati u Palati Bizanti.
Mališani iz novskih vrtića i učenici Osnovne škole „Milan Vuković“ danas su na glavnom gradskom trgu razgovarali sa Djeda Mrazom , vilom i vilenjacima, sjedali u sankama koje vuče irvas i sladili sa slatkim poklonima.
Svijetom čuveni Djed juče i prekjuče se sa djecom družio u osnovnim školama na Podima, u Igalu, Sutorini, Zelenici, Baošićima, Bijeloj i Kamenarima, a sjutra će se na Trgu Nikole Đurkovića zabavljati i sa učenicima Osnovne škole „Dašo Pavičić“.
Paketiće koje je Djed Mraz podijelio obezbijedile su Opština Herceg Novi i Turistička organizacija Herceg Novi.
Uručeni paketići osnovcima_Trg Nikole Đurkovića
Praznična zabava za najmlađe u Herceg Novom nastaviće se i narednih dana. Za subotu, 28. decembar najavljena je predstava „Lutkasti klovnovi“ Korifej teatra iz Kolašina. Početak je planiran u 11 sati na trgu Belavista, a u slučaju kiše u Dvorani Park.
Doček Dječije Nove godine biće upriličen 31. decembra od 12 sati na bini ispred hotela Igalo. Za sve mališane na njoj će se pored predstave „Čarobna knjiga“ i nastupa dječijeg hora „Cvrkutići“ , desiti i iznenađenja koja će izmamiti osmjehe djece i obradovati ih.
Norveški lou kost avioprevoznik Norwegian Air Shuttle, uveđće još jednu novu, treću po redu redovnu sezonsku liniju iz Skandinavije za Tivat naredne godine.
Riječ je o liniji Stokholm – Tivat – Stokholm na kojoj će Norwegian saobraćati jednom nedjeljno, svake srijede, počev od 1.aprila do kraja tzv. ljetnje IATA sezone letjenja krajem oktobra. Na toj liniji saobraćaće avioni tipa boeing B737-800.
Linija za glavni grad Švedske uvodi se nakon što je Norwegian prethodnih godina već sezonski rediovnim linijama povezao Tivat sa glavnim gradovima Norveške Oslom i Finske Helsinkijem.
Na svečan i možda najljepši način u Budvi je juče započeo raznovrstan muzički i zabavni program koji je Turistička organizacija opštine Budva pripremila za svoje goste i sugrađane tokom božićnih i novogodišnjih praznika.
Program ovogodišnje “Božićne pjacete” otvorili su mališani vrtića “Moj svijet” koji su, na dan kada vjernici katoličke vjeroistpovjesti slave Božić, u ovim blagim danima svima poslali divnu poruku.
Božićna pjaceta – Budva
“Put ljubavi” je poruka za novogodišnju čaroliju u kojoj se nalazimo, za jednu ljepšu, ljubavniju i zdraviju Novu godinu”, istakla je Valentina Relković Radonjić, psihoterapeut i autor predstave koju su izveli mališani uzrasta od dvije do pet godina i dodala da je poruka da “svako živi prije svega svoj život, ali da smo tu jedni za druge i da je u novoj godini važno da se svi više vidimo, uvažimo, poštujemo i volimo.”
božićna pjaceta
Nakon predstave ispred budvanskog Starog grada začuli su se divni raskošni glasovi članova popularne splitske klape “Contra” čiji je repertoar obuhvatao neke od najljepših i svevremenih hitova našeg regiona.
“Božićna pjaceta”, koju Turistička organizacija opštine Budva organizuje u saradnji sa Udruženjem ugostitelja Budve, podrazumijevaće i besplatno klizalište na otvorenom koje će raditi ispred Starog grada od 4. do 26. januara, te nastupe ansambla “Toć”, klape “Harmonija”, Mića Vujovića, Gradske Muzike Budve, kao i najpoznatije crnogorske grupe “Perper”, čiji će koncert obilježiti doček Nove godine po Julijanskom kalendaru. Kućice članova Udruženja ugostitelja Budve obogatiće gastronomsku ponudu Budve u vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika i nudiće raznovrsne delicije.
Primanja lokalnih funkcionera u Tivtu značajno su porasla u odnosu na prije samo nekoliko mjeseci, mada se za većinu od njih obim posla uopšte nije uvećao da bi time mogla biti objašnjena veća izdvajanja iz gradske kase za njihove zarade. Bruto plate su im porasle zbog primjene novih zakonskih riješenja o zaradama u javnom sektoru, što je rezultiralo time da su neki od tivatskih opštinara skoro duplirali debljinu svojih platnih koverti.
Posljednje plate tivatskih funkcionera u prosjeku su za oko 500 do 600 eura više od onih koje su oni primali početkom ove godine. Iz toga proizilazi da je samo povećanje plata nekih od tivatkih opštinara veće je i od kompletnog mjesečnog primanja prosječnog zaposlenog građanina Crne Gore koje trenutno po podacima Monstata, iznosi 516 eura.
Među funkcionerima Opštine Tivat najveću platu u posljednje vrijeme prima načelnik Uprave za inspekcijske poslove Jovica Stojković (DPS) koji je u oktobru u platnoj koverti imao nešto preko 2.073 eura. Njegova plata u februaru ove godine bila je skoro duplo manja i iznosila je tada 1.174 eura.
Prema oktobarskoj platnoj listi funkcionera objavljenoj na sajtu lokalne samouprave, poslije Stojkovića najplaćeniji je načelnik Službe zaštite i spašavanja Zoran Barbić (DPS) koji je primio 1.978 eura, skoro 600 eura više nego u februaru. Pet eura manje od Barbićeve iznosila je oktobarska plata Rite Mitrović (DPS), sekretarske opštinskog Sekretarijata za imovinu.
Predsjednik tivatskog parlamenta Ivan Novosel (DPS) u okrobru je inkasirao 1.948 eura, skoro 400 eura više nego u februaru ove godine, dok je oktobarska plata načelnika Komunalne policije Novaka Lekovića (DPS) iznosila 1.920 eura.
Opština Tivat
Gradonačenik Tivta Siniša Kusovac u oktobarskoj platnoj koverti našao je 1.891 euro, što je 657 eura više nego pto mu je zarada iznosila u februaru. U odnosu na februarsku, plata v.d, direktora Direkcije za investicije Opštine Tivat Bogdana Čučkoviča (DPS) je skoro duplirana pa je on u okrobru primio 1.883 eura, dok je u osam mjesci ranije zarađivao 985 eura.
Potpredsjednici Opštine Dejan Maslovar (SD) i Iija Janović (HGI) sada primaju 1.765, odnosno 1.544 eura, što je u prosjeku za oko 400 eura više nego početkom godine.
Plate sekretara sekretarijata u Opštini koje pokrivaju skadrovi DPS-a sada iznose od 1.445 eura koliko je primila Tamara Furtula koja rukovodi Sekretarijatim za planiranje prostora i održivi razvoj, do 1.972 eura ranije pomenute sekretarke iza imovinu Rite Mitrović, i svima je zarada povećana za u prosjeku oko 500 eura u odnosu na početak godine.
Sekretar SO Tivat Goran Babović (DPS) u oktobru je primio platu od 1.432 eura, 490 eura više nego u februaru, dok je zarada glavne administratorke Opštine Marije Sijerković (DPS) porasla za 530 eura i ona je u oktobru dobila 1.544 eura.
Menadžer Opštine Marko Petričević (DPS) u okrobru je primio 1.298 eura, dok je Tanja Kažanegra (DPS) koja je rukovoditeljka Službe glavnog adminitratora, u oktobru zaradila 1.462 eura.
Zajednice širom Azije obilježavaju sjećanje na 230 hiljada žrtava cunamija na prostoru Indijskog oceana, na 15. godišnjicu jedne od najsmrtonosnijih katastrofa u povijesti.
Jutro nakon Božića 2004. potres magnitude 9,1 pogodio je sjever otoka Sumatre te izazvao cunami valova visokih 17,4 metra koji je pomeo ranjiva priobalna područja Indonezije, Šri Lanke, Tajlanda i devet drugih država.
Komemoracije se održavaju u indonezijskoj pokrajini Aceh, gdje su zbrisana čitava sela a više od 125.000 ljudi nestalo je u divovskim valovima.
Otad je područje u velikoj mjeri obnovljeno. Više od 25.600 stambenih, komercijalnih, vladinih i školskih zgrada izgrađeno je u zoni visokog rizika, koja je gotovo totalno uništena 2004.
U Tajlandu, gdje je poginulo više od 5300 ljudi, među njima i puno turista koji su posjetili odredišta na otocima u Andamanskom moru, održana je službena komemoracija te je pozvano na svjesnost i spremnost na katastrofe.
– Vlada želi podići sigurnosne standarde … i pojačati svjesnost u svim sektorima radi pripreme i zaštite ljudi u katastrofama, rekao je zamjenik ministra unutarnjih poslova Nipon Bunyamanee na početku komemoracije.
Istaknuo je da će 26. decembra biti nacionalni dan prevencije katastrofe.
Dužnosnici su kasnije položili vijence u memorijalnom centru u pokrajini Phang Nga kako bi odali počast nećaku kralja Mahe Vajiralongkorna koji je zadnji put viđen u vodenom skuteru blizu obale koju je pogodio cunami.Održane su i međuvjerske službe za žrtve muslimane, kršćane i budiste.
Preživjeli iz Ban Nam Khema, najteže pogođenoga tajlandskog sela, navečer će održati bdijenje uz svijeće. Kad su valovi progutali to ribarsko selo, poginulo je najmanje 1400 ljudi.
U Indiji, gdje je više od 10.000 ljudi smrtno stradalo u cunamiju, preživjeli će također održati komemoracije. Više od 35.000 ljudi život je izgubilo u Šri Lanki.
Svi govore o istom problemu, nedostatku radnika. Nema stručnih kadrova, još teže se pronalazi nekvalificirana radna snaga.
Mnoge kompanije su posegnule za radnicima iz inostranstva, druge su zatražile dozvole za njihovo dovođenje, neki poslodavci u fazi su razmišljanja da li se upustiti u takvu »avanturu«.
Nije u svakoj djelatnosti baš jednostavno, dovedeš ljude iz inozemstva, daj im u ruke alat i opremu i – izvoli raditi. Puno je zahtjeva što ih prethodno treba ispuniti.
Među onima koje je počeo pogađati nedostatak radnika nalazi se i djelatnost za koju je to teško povjerovati, koju smatramo isključivo našom, namijenjenu samo ljudima s mora. Ribarstvo! Tko to, uopće, može biti ribar, osim ljudi rođenih na obali i otocima, koji su rasli uz more, na moru i s morem?
Sada, odjednom, neće ljudi u ribare i, što je još gore, bježe iz ribarstva, piše Novi list. Da li će uskoro na našim ribarskim brodovima zaploviti Ukrajinci, Turci, Pakistanci… Ribara ima svugdje širom svijeta, ali nema jadranskih ribara koji poznaju specifičnosti našeg ribarstva i rada s mnoštvom raznovrsnih alata.
Riječki Ugor spada među naše kompanije što zapošljavaju najviše ribara, ljudi na brodovima. Imaju četiri velika broda – plivaričara, na svakome je devet ljudi. Treba posadu naći i zadržati, i to ne bilo kakvu, nego kvalitetnu posadu. – Za sada nemamo problema, govori nam Ivan Bočina. Kod nas su ljudi po 35 godina, izravno s broda odlaze u mirovinu. Uvijek smo vodili takvu politiku da moraš biti spreman za rad u svakom trenutku. Ljudski faktor ključan je za uspjeh u svakom poslu, a ribarstvo je specifična djelatnost, bez kvalitetnih ljudi nema rezultata. Ljudima poklanjamo posebnu pažnju, zato nemamo fluktuacije.
Kako će se na koćaru ili plivaričaru snaći neki stranac koji nikada nije bio na ribarskom brodu? Ili je možda ribario na nekom drugom moru, s alatima i na plovilima kakva ne poznaje naš Jadran. I lovio nama nepoznate ribe!
– To su strašno teški problemi, ističe Romeo Mikičić, ribarski obrtnik iz Rijeke. U nas nema škole za ribare, što znači da u ribare mora preći čovjek s nekim drugim zanimanjem, s nekog drugog posla.
Prema njegovim riječima, ribarski poslodavci imali su velika očekivanja od scrapinga, programa što ga je pokrenula država u suradnji s EU, a kojemu je cilj bio smanjenje ribolovne flote i ribolovnog napora.
Uz adekvatno obeštećenje ribari su se povlačili iz posla, a njihovi brodovi su uništavani.
– Scrapingom je obuhvaćeno sigurno 80 kočara, očekivali smo veliki priljev ljudi koji su ostali bez posla. Dogodilo se suprotno, nitko nam se nije javio. Uglavnom, zaposlili su se u turizmu, taj je posao neusporedivo lakši, radi se 4 – 5 mjeseci.
Posao lako pronalaze, samo u Krilu Jesenice svake godine registrira se 7 – 8 novih turističkih brodova. U takvoj situaciji nove kadrove mi naprosto nemamo odakle privući.
Nema nam druge, nego tražiti ljude iz inozemstva, zaključuje Romeo Mikičić, vlasnik dva velika broda koćara što rade na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana.
Očito je, ljudi danas ne žele u ribare. Težak je ribarski posao, radi se danju i noću, često po lošem vremenu i hladnoći, mnogo puta bez odmora nedjeljom i slobodnog dana, redovito bez radnog vremena.
A, brodovi moraju raditi, mora se spuštati, povlačiti i dizati mreže, mora se riba izvlačiti, šokirati, sortirati i iskrcavati, mora se mreže krpati… Tko će to raditi? Da li stranci to znaju, koliko su uopće vični ribarskom poslu.
– Došli smo u stanje da moramo tražiti ljude iz inozemstva, konstatira Romeo Mikičić. Zapošljavanje na brodu nije jednostavno, traže se papiri potrebni za plovidbu, to je neusporedivo kompliciranije nego angažiranje radnika za kopneni posao.
Zato smo, za početak, dobili dozvolu da ih zaposlimo kao sezonce. Treba vidjeti kako će to funkcionirati, puno je problema sa strancima. Kakve su im životne i radne navike, prehrana… Mišljenja sam da će sporazumijevanje biti najveći problem.
Pretpostavimo da oni znaju engleski, ali ga ne znaju naši ribari. Brod je mali prostor s malo ljudi, nemoguće je živjeti i raditi bez stalne komunikacije.
Na baušteli, na velikom gradilištu uvijek će se naći netko da tom strancu objasni ono najvažnije, neki inženjer, šef gradilišta. Posao na ribarskom brodu nije baš jednostavan.
Da li se opredijeliti za Ukrajince ili Indijce, pitaju sami sebe vlasnici brodova. Svaki će donijeti svoje specifične probleme, pitanje je da li će naučiti ribarski posao, kako će se prilagoditi životu na brodu.
– Unatrag godinu i pol, dvije pojavio se u ribarstvu problem radnika, objašnjava Kristijan Nikolac, direktor ribarske tvrtke Peter Pan. Zasad na brodovima imamo svoje ljude.
Uskoro će doći nekoliko ljudi iz inozemstva, na probni posao, da vidimo koliko se mogu koristiti. Teško je unaprijed govoriti što će s njima biti, kako će se pokazati na poslu.
Za zaključak Romeo Mikičić ističe:
– Iskreno govoreći ne znamo što napraviti. I ostali ribari imaju iste probleme. Međusobno se žalimo i tražimo rješenje.
Čekamo da se pojavi netko i iznese prva iskustva. Čekamo i strahujemo da nam ne ode netko od ovih ljudi koje imamo, a već smo s posadama na minimumu.
Čini mi se da još nismo svjesni veličine problema. Posebno je teško ako želiš legalno poslovati!
Američka savezna država Florida svake godine organizira i financira natjecanja u podvodnom ribolovu kako bi se smanjio broj otrovnih riba lavova. One su označene kao jedna od najinvazivnijih vrsta na planetu i ozbiljno su ugrozile ostale ribe na području Atlantika, Meksičkog zaljeva i Kariba.
Ove godine su podvodni lovci na World’s largest lionfish natjecanju ubili čak 19.167 ovih predatora i ukupno zaradili 48.000 dolara.
Lovci su najveći dio ulova prodali Halperns’u koji plodove mora distribuira lancu prehrambenih trgovina Whole Foods. Florida Fish and Wildlife Conservation komisija je potvrdila kako ju u razdoblju od 2014. do 2018. samo u akvatoriju ove države ubijeno 540.000 riba lavova, ali one i dalje haraju podmorjem.
Pterois je rod otrovnih morskih riba sa Indo-Pacifika, a ime su dobile po bodljama koje podsjećaju na grivu lava.
