Guverner New Yorka Andre Cuomo naredio je građanima da nose maske radi suzbijanja koronavirusa, nakon što je broj umrlih u SAD-u prešao 30.000.
Broj umrlih u SAD-u, najveći na svijetu, veći je od 30.000, a oboljelih 615.000.
Država New York, epicentar epidemije u SAD-u, zabilježila je 752 umrlih u jednome danu, ukupno 11.500.
Ipak, ima naznaka da se javnozdravstvena kriza smiruje jer je manje hospitaliziranih i onih kojima treba intubacija.
Unatoč tome Cuomo je donio uredbu po kojoj 19 milijuna stanovnika mora nositi maske ili odgovarajuću zamjenu na javnim mjestima gdje nije moguće održavati razmak od dva metra. Stanovnici imaju tri dana da se na to naviknu.
– Ako ste na javnom mjestu i ne možete držati razmak, onda stavite masku, rekao je Cuomo na konferenciji za novinare.
Epidemiolozi u savjetovali korištenje maski nakon što su isprva rekli da to nije nužno, kada je postojala bojazan da ih neće biti dovoljno za zdravstvene radnike.
Cuomo je dodao da je u posljednja 24 sata umrlo 752 ljudi, nešto manje nego prethodnog dana, te da je opao broj hospitaliziranih i pacijenata kojima je za održavanje na životu potreban respirator.
Više od trećine mornara na francuskom nosaču zrakoplova Charlesu de Gaulleu bilo je na testiranju pozitivno na Covid-19 pošto su se u nedjelju prijevremeno vratili u Francusku nakon otkrića virusa na brodu, pokazuju privremeni podatci koje je u srijedu objavilo ministarstvo obrane.
“Do 14. aprila navečer testirano je 1.767 mornara zračno-desantne skupine. Velika većina tih testova odnosi se u ovoj fazi na mornare nosača zrakoplova. 668 ih je bilo pozitivno na testiranju”, ističe se u priopćenju ministarstva.
Među njima je “31 trenutačno u vojnoj bolnici Svete Ane u Toulonu, od kojih je jedan na odjelu intenzivne njege”, dodao je.
Ti privremeni podatci mogli bi rasti jer “za 30 posto testova još nema rezultata” i “kampanja testiranja još traje”, navodi ministarstvo.
Charles de Gaulle je drugi nosač zrakoplova u svijetu na kojemu je službeno potvrđeno prisutstvo koronavirusa, nakon američkog nosača USS Theodore Roosevelt koji je u Tihom oceanu.
Brod (1.750 mornara) i protuzračna fregata u njegovoj pratnji (200 mornara) uplovili su u nedjelju u tulonsku luku dva tjedna prije planiranog roka pošto je otkriveno pedesetak zaraženih koronavirusom. Tisuću devetsto mornara bilo je 14 dana u karanteni nakon čega su pušteni kući.
U isto vrijeme su oružane snage u suradnji s poduzetnicima počele provoditi “operaciju dezinfekcije zrakoplova i površinskih brodova”, ističe se u priopćenju.
Izvor zaraze na zrakoplovu još nije otkriven. Posada nije ni s kim izvan broda bila u kontaktu nakon zaustavljanja u Brestu od 13. do 15. marta.
Glavni zapovjednik ratne mornarice, admiral Christophe Prazuck “naredio je istragu kako bi se izvukla pouka iz upravljanja epidemijom u zračno-desantnoj skupini”, navodi ministarstvo.
Ministrica obrane Florence Parly “uputila je poruku potpore mornarima u karanteni i njihovim obiteljima te zahvalila svim lokalnim dužnosnicima na njihovoj pomoći”, zaključuje se u priopćenju.
Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) dalo je saglasnost za produženje primjene više privremenih mjera, saopšteno je večeras iz Valde Crne Gore.
“Nacionalno koordinaciono tijelo se saglasilo sa produžavanjem primjene više privremenih mjera donijetih tokom prošlog i početkom ovog mjeseca radi zaštite zdravlja i života građana”, saopšteno je iz Vlade.
Do 30. aprila produžena je primjerna sljedećih mjera:
1) zabrana ulaska u Crnu Goru strancima
2) obavezna samoizolacija osoba koje dolaze iz inostranstva
3) zabrana pružanja ugostiteljskih usluga u hotelima, osim za prijavljene goste
4) zatvaranje: disko i noćnih klubova, ugostiteljskih objekata, igraonica, fitnes centara, kazina, kladionica i kockarnica
5) zabrana obavljanja trgovinskih i ugostiteljskih usluga u tržnim centrima
6) u prodajnim objektima jedna osoba na 10m², max 50, a za pijace 100 osoba
7) obavezna distanca i zaštita zaposlenih u prodajnim objektima
8) obaveza lokalmih samouprava da odrede objekte za karantin
9) zabrana izlaska iz objekata stanovanja od ponedjeljka do petka od 19:00, subotom od 13.00, nedjeljom od 11:00 do 05:00 narednog dana
10) zabrana boravka na otvorenom javnom prostoru djeci mlađoj od 12 godina bez pratnje odraslih
11) zabrana sportskih i rekreativnih aktivnosti na javnim površinama
12) zabrana okupljanja u objektima stanovanja licima koja nijesu članovi zajedničkog porodičnog domaćinstva
Radovi na izgradnji kružnog toka na Jadranskoj magistrali kod stare zgrade opštine Tivat su u završnoj fazi.
Poslije uskršnjih praznika očekuje se ugradnja habajućeg sloja asfalta na ukupnoj površini od 2770 m2 kao i obilježavanje horizontalne signalizacije, time bi bila okončana izgradnja ovog kružnog toka, saopšteno je iz Opštine Tivat.
Inače, radovi na izgradnji ovog kružnog toka zvanično su počeli 16. decembra 2019. kada su ih svečano inaugurisali premijer Duško Marković i gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac. Ugovoreni radovi ovog posla bili su 306 hiljada eura.
Podsjetimo, u toku su radovi na još dva kružna toka na Jadranskoj magistrali, na Seljanovu i Kukuljini prema aerodromu.
Korona virus-region-srbija-mapa – foto telegraf rs.
U Srbiji je u zadnja 24 sata zabilježeno 408 novih slučajeva zaraze koronavirusom te još pet umrlih među zaraženima, objavljeno je u srijedu, a vlasti i Srpska pravoslavna crkva uspjele su se složiti oko preporuke da se Uskrs po julijanskom kalendaru slavi kod kuće.
Sada su ukupno zaražene 4.873 osobe, a uz još petero preminulih pacijenata broj žrtava među zaraženima koronavirusom popeo se na 99, priopćio je srbijanski ministar zdravstva Zlatibor Lončar.
On je u dnevnom presjeku epidemiološkog stanja naglasio da je za 24 sata testirano 2.880 osoba, a od početka epidemije ukupno njih 26.278, te da je u covid bolnicama trenutno 3.245 pacijenta, od kojih na respiratorima 128.
Lončar je naglasio kako su za posljednja 24 sata s respiratora liječnici skinuli pet pacijenata, konstatirajući da rezultati “nisu loši”, jer ohrabruje to što je manje pacijanata na umjetnim plućima.
Ministar tvrdi da je “situacija pod kontrolom, osim u Nišu i Požarevcu”, a za te je okruge srbijanska vlada formirala poseban krizni stožer nakon što je u Gerontološkom centru u Nišu propustom uprave zaraženo najmanje 140 štićenika te petoro djelatnika tog centra.
Među 4.862 zaražena koronavirusom je 557 zdravstvenih radnika, što je 11,43 posto od ukupnog broja oboljelih, a na bolničkom liječenju su 363 medicinara.
SPC pozvala vjernike da prihvate zdravstvene preporuke
Beograd
U Srbiji već neko vrijeme traju prijepori hoće li vjernicima biti dopušteno da, unatoč policijskom satu od petka u 17 do utorka u pet ujutro, mogu sudjelovati u uskrsnim proslavama i litirgijama, što je ranije tražio Sinod SPC-a u povodu Uskrsa, koji se po julijanskom kalendaru slavi 19. travnja.
Današnjim zajedničkim saopštenjem patrijarha Irineja i predsjednika Aleksandara Vučića te bi dvojbe trebale biti otklonjene.
U zajedničkom obraćanju javnosti Vučić je istaknuo da “razumije potrebu naroda i Crkve za proslavu najvećeg kršćanskog praznika Kristova uskrsnuća”, oko čega je SPC zamolila državni vrh, ali da je “nemoguće donijeti drugačiju odluku”, aludirajući na preporuku da se vjernici ne okupljaju u crkvama.
Patrijarh je pak primijetio da su “mnogi, pa čak i neki službeni predstavnici, davali neprimjerene izjave stvarajući neobjektivnu medijsku sliku, koja bi mogla štetiti ugledu srpske crkve i države netočno interpretirajući namjeru i crkve i države”.
Patrijarh Irinej potom je preporučio narodu da prihvati ono što kažu ljudi od struke, te da se pridržava mjera i uputa.
“Preporučujem našemu narodu da prihvati ono što kažu ljudi od struke, koji poznaju problem koji nas je snašao. Da se tih uputa pridržava. Lijepo je doći na velike blagdane u crkvu, ali ovo je izniman trenutak u našemu životu. Možemo se mi Bogu moliti i u svome domu, u toj domaćoj crkvi”, poručio je poglavar SPC-a.
Avio kompanija iz Dubaija, Emirates Airlines, objavila je u srijedu da je prva koja organizuje brza testiranja u međunarodnoj zračnoj luci Emirata, kako bi u 10 minuta otkrila slučajeve novog koronavirusa među svojim putnicima.
Ujedinjeni Arapski Emirati koji su službeno objavili blizu 5000 slučajeva zaraze i 28 umrlih od koronavirusa, obustavili su sve komercijalne letove 23. ožujka, ali zrakoplovnim kompanijama zemlje je od prošlog tjedna dozvljen ograničen broj letova za povratak stranaca koje je epidemija zatekla u njihovoj zemlji.
“Emirati su prva zrakoplovna kompanija koja će provoditi brza testiranja putnikan na covid-19”, prema priopćenju kompanije.
“Svi putnici današnjeg leta u Tunis su testirani prije polaska iz Dubaija “, precizirali su u srijedu.
Kompanija nije navela broj testiranih puntika ni rezultate testova, kao ni što će biti s onima čiji testovi budu pozitvni.
Emirati pokušavaju postupno nastaviti prijevoz putnika.
Kompanija je smanjila svoje troškove za tromjesejčno razdolje umanjenjem osnovnice plaća svojih oko 100.000 djelatnika za 25 do 50 posto i naglasila da je svrha te odluke bila da se izbjegnu otpuštanja.
U Crnoj Gori prema posljednjim informacijama nije registrovan nijedan novi slučaj virusa korona pa je tako broj inficiranih i dalje 288. Analizirano je ukupno 103 uzorka, saopštio je epidemiolog Senad Begić
Direktor Instituta za bolesti djece Saša Radović, kazao je da je u Kliničkom centru hospitalizovanio 16 pacijenata – 10 na Infektivnoj, na Internoj poluintenzivnoj tri, intenzivnoj tri, a dva pacijenta su na respirtoru.
U bolnici u Nikšiću je hospitalizovano sedam, Beranama četiri, te sedam pacijenata u Baru. 41 dijete je bilo pozitivno na koronavirus, a samo jedno je zahtijevalo hospitalizaciju.
Ispituju se kontakti pacijenta oboljelog od koronavorusu u Plavu, kazao je danas pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić. Samo jedan oboljeli, može predstavljati veliki epidemiološki problem kazao je on.
Begić je ponovio da je rano govoriti o bilo kakvom popuštanju mjera.
Begić o mogućem povratku koronavirusa:
“To je jedan od scenarija. Drugi govori da će se bolest suzbiti, a ima i onih koji govore da će ući u sezonalnost. Jedan os scenarija je onaj gdje ulogu igra moderna medicina, a to je da se pronađe vakcina i da se vakciniše veliki broj ljudi i da se na taj način kontroliše virus”, kazao je Begić.
Saša Radović je kazao da za sada nema recidiva, odnosno izliječenih koji su ponovo inficirani.
“Primijetili smo da je mali broj slučajeva zadnjih dana uzrokovao uljuljkanost i opuštanje. Ovaj slučaj nosi ozbiljan epidemiološki potencijal i treba da budemo spremni da u narednim danima očekujemo povećanje broja slučajeva”, kazao je Begić.
Gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac /DPS) iskoristio je vanredne okolnosi u vezi sa koronavirusom da iza leđa javnosti, napravi smjenu kadrova u dijelu lokalne uprave, koji su mu i ranije pokazivali otpor i „neposlušnost“ u vezi sa sprovođenjem namjera.
Kusovac je prvo krajem februara, mimo znanja odbornika u lokalnom parlamentu i šire javnosti, donio Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o organizovanju i načinu rada lokalne uprave Opštine Tivat iz 2018, odnosno 2019.godine. O namjeri da ukine dva opštinska organa i poslove iz njihove nadležnosti preusmejri u druga dva sekretarijata koja je pritom i preimenovao, gradonačelnik nije ništa rekao čak ni odbornicima na sjednici SO 20.febraua, a na kojoj je između ostaloga, bio Kusovčev izvještaj o ostvarivanju funcija lokalne uprave u 2019. On se u tom izvještaju hvalio navonim dobrim radom svoje administracije, posebno apostrofirajući da je realizacija kapitalnog budžeta Opštine lani bila skoro 64 odsto a što je rekordni učinak u posljednjih desetak godina.
Uprkos tome, Kusovac nije želio da na mjestu rukovodioca opštinske Direkcije za investicije zadrži Bogdana Čučkovića (DPS), kojem je u oktobru prošle godine istekao mandat, ali je on i dalje bio v.d. direktor te Direkcije. Budući da nije imao drugog osnova da ga smijeni jer Čučković njije napravio nijednu formalnu grešku, Kusovac je odlučio da ukine Direkciju za incesticije kao samostalni organ uprave i pripoji je dosadašnjem Sekretarijatu za planiranje prostora i održivi razvoj na čijem je čelu do tada bila Tamara Furtula (DPS).
Ova diplomirana pravnica je u protekle skoro četiri godine rada u lokalnoj upravi na mjestu sekretarke za urbanizam pokazala nespremnost da sa „strateškim i velikim investitorima“ pravi kompromise na štetu prostora grada Tivta i nepoštovanja planske dokumentacije. Iako su njoj i lokalnoj upravi uopšte, iz ruku oduzeti gotovo svi mehanizmi kontrole i inspekcijske djelatnosti u građevinastv i urnanizmu, Furtula je nastojala da izvrši maksimalni pritisak da se raznorazna prekoračenja i gradnja bez dozvole pokušaju osujetiti, zbog čega je postala „vrlo nepopularna“ mežu nekim DPS-u bliskim tajkunima i uticajnim lokalnim biznismenima.
Siniša Kusovac
Stoga je Kusovac odlučio i da nju smijeni sa mjesta sekretarke za urbanizam i na čelo novog organa koji se sada zove Sekretarijat za investicije, urređenje prostora i održivi razvoj, kao v.d. sekretara, postavi dosadašnjeg menadžera Opštine Tivat Marka Petričevića (DPS).
On je inače, bio projekt menadžer jedne od najbitnijih prošlogodišnih investicija Opštine Tivat – gradnje prve faze lungo mare šetališta u Krašićima koja je dođivjela fijasko i prkinuta je na pola jer Petričević i Opština Tivat nisu uspjeli da se izbore sa brojim tajkunima koji su u Krašićima ozidali vile na pjeni od mora i preko trase šetališta, bespravno napravili ograde, bazene, ponte i druge pomočne objekte. Izgradnja šetališta u Krašićima prtevorila se nedavno u pravu lakrdiju kada je investitor dvoje od vila koje se tamo grade, bukvalno otkinuo izgraženi dio šetališta ipred tih objekata, podigavši u nastavku krajeva svoga placa prema moru, dva velika betonska zida kojima je presjekao šetalište.
Čučković je sada skrajnut na niže službeničko mjesto u sektoru za investicije ovog Sekretarijata na čijem je čelu Petričević, a zanimljivo je da je Kusovac odlučio da tim sektorom koordinitra njegov prije nekoliko mjeseci postavljeni treći po redu savjetnik za investicije, Milan Drecun. On je inače, sin nekadašnjeg istaknutog funkcionera Narodne stranke Predraga Drecuna, koji je tu partiju napustio prije petnaestak godina od kada je izgradio bliske veze sa DPS režimom u Crnoj Gori, rukovodeći mnogim DPS- u i lideru te partije Milu Đukanoviću, bliskim kompanijama – Prvom bankom Crne Gore, Universal Capital bankom, dnevnim listom „Publika“, kompanijom „Balkan Energy“…
Umjesto Čučkovića, Direkcijom za investicije do njenog ukidanja praktično je rukovodio nekadašnji službenik za javne nabavke, Kusovcu bliski Slobodan Gredo (DPS). Gredo je pritom posljednjih mjeseci pri tome napravio nekoliko u najmanju ruku čudnih i sa stanovišta procedure problematičnih tendera čija se vrijednost mjesri stotinama hiljada eura – od nezakonito započetog i za prirodu štetnog 200 hiljada eura vrijednog posla čišćenja podmorja marine Kalimanj, preko „nakandnih i nepredviđenih radova vrijednih 200 hiljada eura na kružnom toku u Kukuljini, skoro 90 hiljada eura vrijedne rekonstrukcije starog palaca u Donjoj Lastvi u koju je Opština krenula bez izrađenog projekta i neophodne konzervatorske saglasnosti, a da se pritom uopšte nije znala ni zvanilna namjena rekonstruisanog starog kamenog zdanja iz 18.vijeka.
Tamara Furtula
Tamara Furtula koju je Kusovac razriješio dužnosti sekretarke za urbanizam, sada vodi novoformirani Sekretarijat za opštu upravu, a koji je preuzeo poslove dosadašnjeg Sekretarijata za lokalnu samoupravu na čijem je čelu bila Jadranka Joksimović (DPS) i u mežuvremenu ukinute Službe za opšte i zajedničke poslove.
Diplomirana pravnica Joksimović koja takođe spada među one koji su u proteklom periodu nerijeto protivriječili Kusovcu oko zakonske osnovanosti nekih gradonačelnikovih poteza ,je smijenjena i dato joj je niže službeničko mjesto u novom sekretarijatu. Inače, nadležnost ovog sekretarijata je prilično „oktroisana“ i osim tehničkih detalja u vezi sa upravljanjem matičarima, opštinskom pisarnicom, arhivom, čistačicama, IT sektorom i internim ugostiteljima, Sekretarijat za opštu upravu nema značajnije nadležnosti jer je Kusovac već ranije u kabinetu Predsjednika opštine skoncentrisao sva bitnija zaduženja – između ostaloga i ono za ljudske resurse cijele lokalne uprave.
Kusovac je sve ovo inače, učinio na početku krize sa koronavirisom kada je pažnja javnosti bila potpuno okupirana borbom sa infekcijom i vanrendim mjeram koje u tom smislu preduzimaju državni i lokalni organi. On inače, već duže vremena ne komunicira sa novinarima, ne održava pres konferencije, niti odgovara na pitanja medija čija mu se uređivačka politika ne sviđa.
Danas nismo uspjeli kontaktirati Furtulu, dok Joksimovićeva i Čučković nisu bili spremni da komentarišu ovu temu.
Zemlje koje namjeravaju da ublaže vanredne mjere uvedene da bi se spriječilo širenje koronavirusa, prethodno bi trebalo da sačakaju najmanje dvije sedmice da bi procijenile efekte takve odluke, upozorila je danas Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
U preporuci SZO navodi se da bi sve zemlje trebalo da izvrše takvu evaluaciju prije ublažavanja vanrednih mjera, prenosi Rojters.
Među zemljama koje razmatraju ublažavanje restriktivnih mjera su i one koje su najteže pogođenje širenjem koronavirusa, pa iz SZO upozoravaju da se koraci ka normalizaciji života moraju preduzimati postepeno, nakon temeljne procjene efekata takvih promjena.
“U idealnim uslovima, potrebne su najmanje dvije sedmice pauze između faza povratka u normalne društvene i ekonomske tokove, da bi se uočili rizici od novog rasplamsavanja epidemije”, navodi se u u uputstvu SZO.
Zemljotres, kod većine ljudi izazivaju iskonski strah, a njegove posljedice, u pogođenim područjima osjećaju se od privatne do društvene sfere. Kod starijih žitelja, koji su mu svjedočili, još je živo sjećanje na razorni zemljotres koji je pogodio Crnogorsko primorje u aprilu 1979. godine. O posljedicama tog zemljotresa mjesecima su izvještavali mediji u tadašnjoj zajedničkoj državi -Jugoslaviji, ali i u svijetu.
Šta je bilo u fokusu njihovog interesovanja, pokušao je da odgovori producent Vuk Vuković autor izložbe “EarthQuake Montenegro“.
“Izložba je namijenjena tzv. digitalnim domorocima, onima koji su rođeni odmah nakon zemljotresa, odnosno 1980. godine ili kasnije. I dok je, odmah nakon zemljotresa, ključni izvor informacija bio Radio Boka – 40 godina kasnije, digitalni domoroci oslanjaju se digitalne i interaktivne medije… Promjene koje su se desile od 1979. do 2019. godine, uslovile su da svijet posmatramo drugačije – digitalno“, ocijenio je Vuković.
Riječ je o interaktivnoj izložbi, koju mogu da vide posjetioci portala Boka News. Zanimljiv je Vukovićev pristup i temi i izložbi.
Kako su mediji prije 40 godina izvještavali o zemljotresu koji je pogodio Crnogorsko primorje? Kako prvog dana nakon zemljotresa, a kako u kasnijem periodu? Šta je bilo u fokusu interesovanja novinara?
Istraživanje o medijskom izvještavanju je koncipirano na osnovu štampanih medija, odnosno medija koji o događaju govore „dan nakon“ što se desio. Tada je, kada je riječ o brzini izvještavanja, apsolutni pobjednik bio radio – koji je plasirao prve informacije o zemljotresu, o čemu svjedoči i štampa. Do redakcije beogradske „Politike“ je prva informacija stigla od Radio Dubrovnika kojem se iz Radio Bara obratio novinar-dopisnik Božidar Milošević. Poruka je glasila da je zemljotres bio „katastrofalan“, odnosno da „prvi podaci govore da ima žrtava i na stotine povređenih. Najveći broj objekata je sravnjen sa zemljom“, te da se „plač i jauk čuju na svakom koraku“. Pregledom ključnih štampanih medija tog vremena – Pobjede, Politike, Politike ekspres, Prvoborca, Boke, Jugopetrola, Našeg lista, Naših novina – može se zaključiti da su prve informacije svuda bile slične, a vjerujem da bi leksička analiza dovela do toga da je ključna riječ 16. aprila 1979. godine bila – katastrofa. Podjednako važno tema, u trenutku „katastrofalnog“ zemljotresa je – drug Tito, što dosta govori o društveno-političkoj atmosferi tog vremena, pogotovo o kultu ličnosti Josipa Broza Tita koji su mediji tada njegovali. Tito je tada bio u Herceg Novom, a mediji su zabilježili da je obišao hercegnovsku luku Zelenika i Brodogradilište u Bijeloj, te da je „uputio svoj lični prilog za ublažavanje poslednica potresa“. Ne može se reći da Tito nije poslužio kao primjer – potres je ujedio tadašnju Jugoslaviju i afirmisao „solidarnost“ – kako se može označiti i druga faza izvještavanja. Već nakon nekoliko dana, počinju da dominiraju izvještaji o planovima, kako zvaničnim, tako i ličnim podrškama i prilozima. „Katastrofu“ polako zamijenjuju teme iz svih sfera društvenog života, kulture i umjetnosti, a sve sa ciljem da se skrene pažnja na važno kulturno-istorijsko blago Crne Gore i Boke Kotorske. Vremenom smo došli i do naslova koji posebno ističem: „ČESTITAMO VAM ŽIVOT, LJUDI“.
KLIKNITE NA FOTOGRAFIJU
Earthquake Montenegro
Kratak je period za ozbiljnije analize, ali ako možete uporedite ondašnje i sadašnje izvještavanje o posljedicama zemljotresa u našoj i susjednoj zemlji? Tek u kriznim situacijama možemo da vidimo da se suština medija za 40 godina – nije izmijenila. Mediji, dakle, nisu tu samo da bi nas zabavili što im, nažalost, danas jeste dominirajuća funkcija. Trebalo bi da nas, pogotovo u kriznim situacijama kakve su potresi, mobilišu i orijentišu, odnosno – informišu i edukuju. I mediji su to prije 40 godina, zaista, činili – bilo je dovoljno informacija o tome šta je potrebno, kako pomoći drugima, koji su dalji planovi, gdje su krizne situacija, ko su najugroženiji… Ako to poredimo sa potresima koji su aktuelnih poslednjih desetak dana, pitanje je koliko smo napredovali, pogotovo ako uzmemo u obzir zvanična saopštenja koja izdaju nadležne institucija i državna tijela, a koja potpuno liče na ona iz 1979. godine. Izgleda da, ipak, nismo toliko tehničko-tehnološki napredovali, ako je i danas ključna preporuka da pored sebe imamo tranzistor na baterije. Preporuke o tome kako se zaštiti od zemljotresa gotovo su identične.
Međutim, ovo istraživanje je pokazalo da fenomen tabloidnog novinarstva, medijske panike ili, ako hoćete, fake news-a nisu u potpunosti proizvod današnjih medija. Skrećem pažnju na naslov „Neistine o Dubrovniku“ u kome turistički radnici Dubrovnika demantuju „zlonamerne“, a svjetske naslove o tome kako je dubrovačko područje sravnjeno sa zemljom, što je bila i okosnica tekstova u zapadnoevropskim, američkim i kanadskim medijima.
Vuk Vukovič
Mediji i njihov uticaj na oblikovanje shvatanja o svjetu i na ponašanje ljudi i društvenih grupa u njemu, opšteg sistema vrijednosti… teme su vašeg naučnog interesovanja. Odakle to intresovanje i kako ocjenjujete današnji uticaj medija na sve sfere individualnog i društvenog života?
Promišljanja o tome kako mediji utiču na svijet, prisutna su otkad i mediji, a posebno su afirmisana kroz mnogobrojne teorije iz XX vijeka. One su uglavnom pozicionirane kroz studije društva, a mislim da bi danas trebalo govoriti i o individualnim uticajima, što potiče direktno od načina na koji mi danas koristimo medije. Naravno da štampa, radio i televizija imaju svoju rutinu, program po horizontali i vertikali, ali mi sve te sadržaje možemo, zahvaljujući internetu, koristiti kada mi želimo i kako mi želimo, dopuštajući medijima da utiču na naš dnevni ritam. Ideja da smo tako „pokorili“ medije je potpuna iluzija jer mediji sve više upadaju u naš lični prostor, slobodno vrijeme, ali i – emotivnu sferu, što je – možda – i poslednji zadatak medijske industrije gdje ubrajam i popularnu kulturu, fenomen televizijskih serija i specifičnosti savremene filmske produkcije.
Vaša knjiga “Društveni mediji i upravljanje komunikacijama” koju je ove godine izdao Fakultet dramskih umjetnosti sa Cetinja, jedna je od rijetkih u regionu koja se studiozno bavi ovom temom, a uvrštena je i u obaveznu literaturu na fakultetima u regionu. Između ostalog konstatujete da “društveni mediji omogućavaju i veliki stepen interaktivnosti – što je, možda, i ključna riječ savremene medijske kulture”. Znači li to i veću demokratizaciju društva i značajniji uticaj pojedinca na sve sfere njegovog života?
Sve više se govori o interaktivnosti, ali se rijetko postavlja pitanje – u odnosu na šta smo interaktivni. Ako je riječ o tehničkoj interaktivnosti – zaista jesmo, kako u odnosu prema medijima, tako i međusobno. Međutim, ako je riječ o sadržajnoj interaktivnosti, dakle – interaktivnosti u odnosu na medijske sadržaje, čini se da je to ipak „mit o interaktivnosti“, o čemu piše i jedan od vodećih teoretičara novih medija Lev Manovič, naglašavajući da su sve opcije do kojih možemo da dođemo već algoritamski određene i da, simulirajući interaktivnost, dobijamo samo ono nam što je medijski sistem i namijenio. Dakle, opet smo „poslušni“ u odnosu na sadržaj. To, naravno, „nosioci demokratije“ prepoznaju pa sve više zadiru kako u strukturu digitalnih medija, tako i u sve sfere našeg života, a zarad nekog (komercijalnog) interesa. O tome dosta dobro i zanimljivo govori igrani film „Brexit“ ili dokumentarac „The Great Hack“.
Može li se prognozirati u kom pravcu će se ubuduće razvijati mediji?
Vjerujem u tezu da nijedan medij neće izumrijeti, bar kada je riječ o sadržajima, ali će svi mediji morati da se prilagođavaju i mijenjaju kako bi opstali, kako bi se uklopili u medijski pejzaž sadašnje medijske kulture ili one koja nam slijedi. Ako to ne uspiju, neće moći da ostvaruju svoju osnovnu misiju. Međutim, isto tako se nadam da će jedna od strategija razvoja, uz toliko promovisanu medijsku pismenost, biti i digitalni ili medijski detoks, a sa idejom da možemo da živimo i bez konstantnog i kontinuiranog samo-bombardovanja informacijama i sadržajima.
O AUTORU
Vuk Vuković je rođen u Dubrovniku, osnovnu i srednju školu završio je u Herceg Novom, a Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu. Diplomirao je na Katedri za menadžment i produkciju u pozorištu, radiju i kulturi, a doktorirao na interdisciplinarnim studijama u polju umjetnosti i medija. Dobitnik je nagrade Arhont za inovativnu ideju i uspješan menadžment projekta FIST Radio. Dodatno se usavršavao u oblasti transakcione analize kao teorije komunikacije i ličnosti. Od 2009. godine angažovan je na Univerzitetu Crne Gore kao saradnik u nastavi i predavač, a od 2017. godine kao docent za oblast medijske produkcije. Predaje na Fakultetu dramskih umjetnosti, Fakultetu političkih nauka i Fakultetu likovnih umjetnosti. U periodu od 2014. do 2019. godine bio je predsjednik Savjeta Javnog radiodifuznog servisa Radio-televizija Herceg Novi.
