Nizozemski nacionalni avioprijevoznik u prosincu ove i siječnju sljedeće godine nakratko će uspostaviti liniju Amsterdam – Split.
Najstarija zrakoplovna kompanija na svijetu, nizozemski KLM, u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana prometovat će na liniji Amsterdam – Split.
KLM do sada zimi nije prometovao prema Splitu, no uvođenje ove linije je potpuno logično, osobito sada u vrijeme globalne pandemije kada je broj međunarodnih linija značajno smanjen i putnici nemaju velik izbor konekcijskih letova, piše Croatian Aviation.
Liniju Amsterdam – Split KLM je pokrenuo 4. jula, prometujući na njoj sedam puta tjedno, a od početka kolovoza na liniji je bilo čak 13 letova tjedno. U rujnu i listopadu operacije su smanjene na 3 leta sedmično, a s krajem oktobra linija je završila s prometovanjem za ovu ljetnu sezonu.
KLM će nakratko ponovno pokrenuti ovu liniju u decembru ove i januaru sljedeće godine. Četiri leta najavljena su za kraj prosinca, te 3 za sami početak januaraa.
Amsterdam i Split bit će povezani direktnim letovima u subotu, 19.12., nedjelju, 20.12., srijedu, 23.12., nedjelju, 27.12., subotu, 2.1., nedjelju, 3.1. te četvrtak, 7.1. Na svim letovima najavljeni su avioni tipa E190 koji u floti ovog prijevoznika imaju kapacitet od 100 sjedala. Zrakoplovi će iz Amsterdama u Split slijetati oko podneva.
Podsjećamo, ovo je drugi avioprijevoznik koji će se u vrijeme blagdana nakratko vratiti u Split, prije dva dana objavili smo vijest o Edelweissu koji će u isto vrijeme prometovati na liniji Zurich – Split.
KLM će se nakon 07. januara 2021. povući iz Splita te će liniju iz Amsterdama ponovno uspostaviti od 01. maja. Ista je najavljena do kraja ljetnog reda letenja sljedeće godine i karte su u prodaji na službenim stranicama aviokompanije.
Skandinavska država je u četvrtak imala 4.658 novih slučajeva korona virusa, ukupno su preminule 6.122 osobe.
Kolektivni imunitet na korona virus u Švedskoj vjerovatno je niži nego se ranije procjenjivalo, izjavio je glavni epidemiolog i arhitekt “švedske strategije” Anders Tegnell, dok se brojevi u toj zemlji rapidno povećavaju.
Glavni epidemiolog, koji je odbacivao zatvaranje i propagirao široku upotrebu maski, također je priznao da se država bori s drugim valom pandemije, nakon što je u augustu rekao da takav scenarij nije vjerovatan.
“Ne mislim da je definicija tako važna, ali trenutno vidimo simultano širenje u zajednici”, kazaao je Tegnell novinarima, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.
Švedska je u četvrtak imala 4.658 novih slučajeva korona virusa, pokazali su podaci Ministarstva zdravstva, zbog čega se povećava broj hospitalizacija i broj pacijenata na odjelima intenzivne njege.
Više preminulih od susjeda
Tegnell je rekao da proljetni val u Švedskoj vjerovatno nije donio imunitet kakvom su se nadali, dodajući da je broj asimptomatskih infekcija očito bio manji nego što se ranije vjerovalo.
“Broj ljudi koje nismo dijagnosticirali vrlo je vjerovatno manji nego smo mislili”, istakao je.
Iako švedski zdravstveni zvaničnici nikada nisu direktno rekli da je cilj steći kolektivni imunitet, gdje je dovoljno ljudi razvilo imunitet da bi se zaustavilo širenje epidemije, govorilo se da je upravo to cilj švedske strategije.
Švedska do sada ima ukupno 6.122 mrtvih od korona virusa.
U odnosu na broj stanovnika, ta zemlja ima mnogo više mrtvih nego njezini nordijski susjedi, ali ne toliko koliko ih imaju Španija ili Velika Britanija.
U Crnoj Gori od juče postoje još dvije kovid bolnice – Opšta bolnica u Kotoru i Bolnica “Danilo I” na Cetinju, kazao je šef kriznog medicinskog štaba Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti dr Nermin Abdić.
Medicinski krizni štab je juče naložio tim bolnicama da se organizuju i obezbijede liječenje pacijenata koji su pozitivni na korona virus.
“To smo uradili kako bi Opšta bolnica u Kotoru olakšala posao ljekarima u barskoj bolnici, a Opšta bolnica na Cetinju olakšala onima u Podgorici, ako za to bude bilo potrebe”, pojasnio je Abdić.
Abdić je kazao da za sada neće biti potrebno da se formiraju privremene bolnice, ali da se situacija prati.
“Ako dođe do scena koje ne želimo da imamo, onda ćemo otvoriti privremene bolnice, ali za sada nema potrebe za tim. Štab je dao jasne sugestije za povećan broj pacijenata koji u narednim danima i sedmicama može biti prisutan i u našoj državi”, rekao je on.
On je tada objasnio da bi se formiranjem privremenih bolnica kapaciteti proširili za 300 dodatnih kreveta, a ta mjesta, prema njihovoj procjeni, već postoje.
“Kovid bolnice bismo morali dodatno da opremamo i usmjeravamo kadar, a za to još nema potrebe i nadamo se da neće ni biti”, rekao je Abdić.
Upravo iz ovog razloga procijenjeno je da su opšte bolnice u Kotoru i na Cetinju najbolje rješenje kako bi se rasteretile one koje su opterećene.
Osim Kliničkog centra Crne Gore, kovid bolnice su i opšte bolnice u Bijelom Polju, Beranama, Baru i Nikšiću.
Abdić je ranije apelovao na građane da je bilo koje masovno okupljanje ili skup tokom koga se ne poštuju epidemiološke mjere poguban, te da dodatno pogoršava situaciju sa korona virusom u zemlji.
On je ponovio da građani poštuju mjere i da ne testiraju kapacitete zdravstvenog sistema, da to ne smijemo da radimo jer je opasnost velika.
Osnovni sud u Kotoru poništio je u srijedu svoju presudu iz decembra 2014.godine a kojom je odlučio da državljanin Srbije Ilija Nešić nije vlasnik dvaju katastarskih parcela na obali Tivatskog zaliva u Krašićima, i da je on dužan da ih preda u posjed države Crne Gore.
Sutkinja Miljana Milović je odredila da se u tom postupku ponovo otvori glavna rasprava. U ponovljenoj raspravi će jedan od odlulučujućih faktora međutim, biti u međuvremenu donešena presuda Evropskog suda za ljudska prava koji je prije tri mjeseca, konstatovao da je u slučaju Nešić, praksa Vlade Crne Gore i ovdašnjih sudova da privatnim vlasnicima nepokretnosti na morskoj obali ograničavaju vlasnička prava bez isplate pravične nadoknade za formalno im oduzetu imovinu, bila nezakonita i da ona krši odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Kotorski sud je svoju presudu iz 2014. presudu poništio na osnovu zahtjeva Nešićevog advokata Zorana Miljanića iz Tivta koji je nedavno, uspio da pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu, ishoduje za svog klijenta povojnu presudu. ESLJP je u presudi koju je donio 9. juna, u potpunosti prihvatio navode iz tužbe Ilije Nešića i advokatske kancelarije „Miljanić“ iz Tivta, da mu je država Crna Gora nezakonito uskratila svojinska prava nad njegove dvije parcele na samoj obali mora u Boki.
Nešić je još 1980. od drugih fizičkih lica-privatnih vlasnika, legalno kupio dvije parcele na obali u Krašićima, ukupne površine 349 kvadrata. Kao i većini drugih ljudi koji su bili legalni vlansici zemljišta na morskoj obali, i Nešiću je država Crne Gora u međuvremenu, pozivajući se na Zakon o morskom dobru iz 1992 i Zakon o državnoj imovini iz 2009. formalno oduzela njegovu imovinu, upisavši se na parcele na morskoj obali kao vlasnik, a Nešiću je ostavila pravo korišćenja tih nekretnina. Sve to država je uradila bez donošenja pojedinačnog pravnog akta – riješenja o ekspropijaciji Nešićeve privatne imovine i isplate zakonom predviđene naknade za eskporopijaciju. Nešić je stoga prije 11 godine krenuo u dugotrajan i isrcpljujući sudski proces protiv države Crne Gore. Osnovni sud u Kotoru, Viši sud u Podgorici i Vrhovni sud Crne Gore nisu uvažili argumentaciju srpskog državjanina i njegovog advokata Zorana Miljanića, već su odbijali sve njihove predstavke da se ime Ilije Nešića vrati u katastarsku evidenciju kao vlasnika, a ne korisnika dviju parcela na obali mora u Krašićima.
advokat Zoran Miljanić
Čak je i Ustavni sud Crne Gore odbio ustavnu žalbu koju je u februaru 2016. izjavio advokat Miljanić pozivajući se na član 58 Ustava koji propisuje da se „jamči pravo svojine i da niko ne može biti lišen ili ograničen prava svojine, osim kada to zahtijeva javni interes, uz pravičnu naknadu.“ Takvu žalbu vijeće Ustavnog suda kojom je predsjedavala sutkinja Mevlida Muratović je odbilo krajem oktobra 2017. konstatujući da Nešiću „nije povrijeđeno pravi svojine“.
Upornost spskog državljanina i njegovog advokata međutim, isplatila se u Strazburu jer je ESLJP 9. juna donio presudu da je Crna Gora Nešiću na ovaj način povrijedila pravo na svojinu, jer se država, na osnovu pravosnažnih presuda, upisala kao vlasnik bez davanja naknade i sprovođenja eksproprijacije. ESLJP je državu Crnu Goru obavezao da Nešiću nadoknadi 5.400 eura sudskih trškova koje je on imao u Strazburu.
Nakon što je po isteku tri mjeseca od dana njenog donošenja, presuda ESPLJ u slučaju “Nešić protiv Crne Gore” postava pravosnažna, njegov advokat je Osnovnom sudu u Kotoru dostavio zahtev za ponavljanje postupka i izmjenu presude tog suda iz 2014. Kotorski sud je to prihvatio uprkos činjenici da predstavnica kotorske kancelarije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Ivanka Janičić i dalje, pored jasnog pravnog stave ESLJP, pokušava da osujeti izvjestan epilog – da država više ne može, kao što je to radial u posljendjih skoro 30 godina, primorcima tek tako uzimati i knjižiti se na njihovu imovinu na obali mora, a bez da im za to isplati pravičnu nadoknadu.
Janičić je naime, u odgovoru na zahtjev za ponavljanje postupka i izmjenu odluke kotorskog suda iz 2014, odgovorila da je on zastario jer je sa stanovišta našeg zakonodavstva, mogao biti podnijet u roku od pet godina od pravosnažnosti sporne prvostepene presude. Takvu njenu argumentaciju međutim, sutkinja Milović nije prihvatila i donijela je rješenje o poništenju presude i ponavljanju postupka. Pri tom je sutkinja posebno naglasila da i po našem Zakonu o parničnom postuku u slulčjevima kada ESLJP donese presudu kojom je utvrđeno da su stranci povrijeđena ljudska prava i osnovne slobode koje joj jamči Koncencija za zaštitu o ljudskim prava i sloboda, postupak se pred napim sudovima može ponoviti ali i da su oni tada “vezani pravnim stanovištem iskazanim u konačnoj presudi ESLJP kojom je utvrđena povreda osnovnog ljudskog prava ili slobode”.
To u praksi znači da se, bez obzira na dalja nastojanja Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, država morati da uskoro primorcima i formalno vrati svu njihovu legalno stečenu privatnu imovinu na obali mora, a koju je država u međuvcremenu, neosnovano upisala na sebe.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analizu i dostavile rezultate za 1758 uzorka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 643 novopozitivnih.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno osam smrtnih ishoda povezanih sa Kovid-19 i to kod pacijenata iz Podgorice (5), Ulcinja, Budve i Herceg Novog od kojih je najstariji imao 86, a najmlađi 55 godina.
Novoinficirani su iz sljedećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
367
Budva
57
Tivat
47
Nikšić
46
Herceg Novi
30
Cetinje
25
Berane
16
Ulcinj
13
Kotor
8
Rožaje
8
Pljevlja
6
Danilovgrad
4
Tuzi
4
Bar
4
Bijelo Polje
3
Mojkovac
2
Andrijevica
1
Petnjica
1
Šavnik
1
U posljednja 24 sata prijavljen je oporavak 246 pacijenta.
Nakon pogledanog snimka okruglog stola „Položaj žena u crnogorskom društvu“ u organizaciji NVO „Ne damo Crnu Goru“ kojeg je moderirala dr Vesna Bratić, predložena na Vašoj listi za ministarku prosvete, nauke, kulture i sporta, dobili smo priliku da se upoznamo sa stavovima kandidatkinje Bratić po ovom važnom pitanju. Kao dugogodišnje aktivistkinje i borkinje za ženska ljudska prava u obavezi smo da ukažemo na razloge zbog kojih samtramo da je predložena kandidatkinja neprihvatljivo i neadekvatno riješenje za navedene resore, posebno za obrazovanje, poručuju u otvorenom pismu mandataru Zdravku Krivokapiću iz Anime – Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Kotor.
Kandidatkinja Bratić bira da putem okruglog stola upozna javnost sa svojim stavovima o poziciji žena u Crnoj Gori iako, koliko nam je poznato, to u dosadašnjoj uspješnoj akademskoj karijeri nije činila, a bilo je puno prilika za to jer su žene u Crnoj Gori upravo na rodnoj osnovi bile i jesu ugrožene i napadane – od nasilja u porodici i drugih oblika rodno zasnovanog nasilja, preko napada na novinarke, protesta majki, nedovoljne političke participacije žena do sistemske rodne diskriminacije koja kapilarno premrežava crnogorsko društvo i njegove institucije.
Stavovi koje je iznijela u svom kratkom uvodnom izlaganju krajnje su problematični i duboko nas zabrinjavaju. Izjava da ”žene imaju položaj koji same izaberu” pokazuje visok stepen neznanja i neosviještenosti o položaju žene u savremenom društvu i svodi kompleksnu poziciju žena uslovljenu mnoštvom društvenih, političkih, rasnih, rodnih, kulturnih i klasnih (da nabrojimo samo neke) faktora na individualno postignuće i odgovornost. Ovakva je njezina tvrdnja i maliciozna jer počiva na istoj logici kao i tvrdnje prethodne vlasti da se gubitnici tranzicije, koji predstavljaju većinu osiromašenog i poniženog crnogorskog stanovništva, ”nisu snašli” tokom privredne transformacije društva i da je to samo i jedino njihov gubitak i njihova odgovornost. Ovo pokazuje izrazito ograničen kapacitet solidarnosti i brige za opšte dobro u državi u kojoj kandidatkinja Bratić treba da vodi jedno od ključnih ministarstava koje objedinjuje nauku, prosvetu, kulturu i sport, a utoliko je opasnije i gore imajući u vidu da u novoj Vladi neće postojati Ministarstvo za ljudska prava.
U uvodnom obraćanju ona kaže da nije feminista. Nije sporno da kandidatkinja za poziciju ministarke nije feministkinja, ni dosadašnji/e to nisu bili iako se nadamo da će budući biti, ali jeste sporno potpuno nerazumijevanje toga što feminizam kao teorija i društveni pokret jeste i taj ”luksuz” budući ministar ili ministarka ne smije da ima. Naime, u feminizmu nije riječ o ”specijalnim popustima i povlasticama” već o borbi za emancipaciju, jednako ljudsko dostojanstvo i ravnopravnost i iskorjenjivanje svih oblika rodno zasnovanog nasilja. Upravo su zalaganja onih koji se nisu libili da se deklarišu kao feministi i feministkinje omogućila i kandidatkinji Bratić pravo glasa, imovine, zaštitu od nasilja i pristup obrazovanju, tržištu rada i učešću žena u političkom životu.
Na kraju, ali ne i manje bitno, podsjećamo da je korištenje rodno senzitivnog jezika zakonska obaveza svih građanki i građana Crne Gore, a da bi zakone morali da poštujemo svi, a posebno oni koji pretenduju da vode ključna ministarstva nove Vlade. Navedeno nerazumijevanje diskriminacije žena u jeziku i spremnost da se krše obavezujuće zakonske norme potvrđuje sumnju da dostignuti nivo ženskih prava može biti ugrožen ličnim ubjeđenjima nosilaca najviših javnih funkcija koji nemaju kapaciteta da ženska prava shvate kao temelj demokratske promjene i ostvarivanja istih prava za sve.
Iz navedenih razloga, kao organizacija koja se dugi niz godina bavi rodnom ravnopravnošću, njenu kandidaturu za čelnu poziciju Ministarstva prosvete, nauke, kulture i sporta smatramo neprihvatljivom i tražimo od Vas da ovo imenovanje povučete, a da za istu poziciju predložite ženu koja je senzibilisana u odnosu na rodnu ravnopravnost i potpuno svjesna zakonskih obaveza u tom smislu.
Anima – Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Kotor
U Bosni i Hercegovini u četvrtak je potvrđeno nešto više od 1700 slučajeva zaraze koronavirusom, a 49 zaraženih osoba umrlo je u protekla 24 sata, izvijestili su entitetski zavodi za javno zdravstvo.
Od srijede je analizirano nešto više od pet hiljada uzoraka, a zaraza je potvrđena kod 1120 osoba iz Federacije BiH te kod 516 iz Republike Srpske.
Još 92 zaražene osobe su s područja distrikta Brčko gdje su dvije osobe umrle. U Federaciji BiH umrla je 21 zaražena osoba, a u RS njih 26, od čega samo u Banjoj Luci osam.
Zbog velikog priljeva pacijenata u banjolučkom Kliničkom centru bili su prisiljeni prihvatiti pomoć studenata medicine. Njih šezdesetak prijavilo se kako bi volontirali.
“Trenutno nam je svaka pomoć dobrodošla, s obzirom na to da imamo više od 450 COVID pacijenata koji leže u UKC-u, više od 50 pacijenata na respiratorima i oko 200 pacijenata koji zahtijevaju terapiju kisikom”, kazao je novinarima ravnatelj Kliničkog centra Vlado Đajić.
Sarajevo je grad s pojedinačno najvećim brojem novozaraženih, jer je tamo bilo 130 novih slučajeva, a na drugom je mjestu Bijeljina, u sjeveroistočnom dijelu zemlje, sa 101 novozaraženim.
Prema analizi koju je u četvrtak objavilo Ministarstvo civilnih poslova BiH, tzv. incidencija odnosno broj zaraženih na 100 tisuća stanovnika u tjedan dana u toj zemlji sada je 318. Taj se podatak odnosi na razdoblje od 2. do 8. studenog jer se u BiH sporo analiziraju statistički pokazatelji koje potpuno autonomno prikupljaju različite razine vlasti.
Od početka epidemije u martu u toj je zemlji zaraženo više od 68 hiljada osoba, a zabilježeno je 1750 smrtnih slučajeva.
Treća edicija „Luštica Bay festivala jesenjih boja“, (Festival of Fall Colors), na kome će se predstaviti domaći proizvođači hrane, poljoprivrednih proizvoda i rukotvorina biće održan u subotu, 14. novembra, od 11 do 16 časova, duž šetališta u Marina naselju, uz gastronomske specijalitete, animaciju za djecu i muzički program.
Ove godine Festival će okupiti prvenstveno proizvođače sa poluostrva Luštica a oni će posjetiocima ponuditi sir, vino, likere, džemove, masline, med, prirodnu kozmetiku i druge domaće proizvode. Radi se o izlagačima: Vinarija Giljača, Wilderbees, Pony Art Garden, Olga Ovčar, Luštica Natural Cosmetics, Cvjećara Nina, Bosiljka Vuksanović, Vidak Tomašević, Annabella Candy & Gift Shop.
Pred mališanima će od 11 do 14.30 časova biti raznovrstan izbor, pa će moći da učestvuju u radionicama ukrašavanja kolačića, jesenjoj umjetničkoj radionici koju će voditi profesorica Dubravka Milivojević te obuci snalaženja u prirodi koju će sprovesti Avanturistički Klub K4 Tivat. Već od 13 časova počeće i džez nastup Žizel benda,
Festival će se održavati na otvorenom, na više lokacija duž cijele promenade, amfiteatra i bašte restorana Spot. Na svim lokacijama će biti pozicionirana dezinfekciona sredstva, a svi izlagači i partneri sa kojima sarađujemo na ovom događaju su u obavezi da nose zaštitne maske.
Prethodna dva izdanja sajma privukla su veliku pažnju učesnika, posjetilaca i medija i uvjerila nas da su ovakve manifestacije veoma interesantne posjetiocima a korisne izlagačima. Zainteresovani za domaće proizvode na sajmu će dobiti odličan izbor hrane iz domaće proizvodnje sa luštičkog područja poznatog po vinu, maslinovom ulju i proizvodima od maslina, kvalitetnim sirevima i mliječnim proizvodima, te raznim prerađevinama i domaćim specijalitetima od voća i povrća.
Zbog pogoršanja epidemiološke situacije u Tivtu, zaključkom opštinskog Tima za zaštitu i spašavanje, odlažu se sve aktivnosti planirane u sklopu programa „Novembarskih dana“. Odložene su sve sportske aktivnosti planirane programom, ali i kulturne manifestacije koje su organizovane u zatvorenom prostoru: izložbe, promocije, koncerti i pozorišne predstave.
Solistički koncert Antonije Vučinović planiran za subotu 14. novembar će biti prikazan uživo putem neke od on-line platformi, o čemu će javnost bii blagovremeno obavještena.
Izložba Duška Miljanića „Lica mog vremena“ u JU „Muzej i galerija“ Tivat, biće otvorena za javnost do kraja ovog mjeseca. Svi ostali sadržaji planirani u ovoj ustanovi kulture, su otkazani dok se ne stvore uslovi za realizaciju.
Projekat izložba „TransformaTivat“ Turističke organizacije Tivat, biće održana u predviđenom terminu 17. novembra na Pinima od 11:00 časova, uz primjenu svih propisanih epidemioloških mjera. Takođe štandovi Opštine Tivat sa izloženim domaćim proizvodima radiće kako je predviđeno od 16. do 21. novembra, od 9:00 do 16:00 časova na već poznatim lokacijama (Trg od kulture i Trg magnolija).
Uprava Muzičke škole Tivat razmatra alternativni način obilježavanja tradicionalnog rođendanskog koncerta „Muzički pozdrav gradu“, o čemu će javnost biti naknadno obavještena.
„Imali smo najbolju namjeru da i ove godine održimo određen broj manifestacija, u skladu sa svim propisanim mjerama, i da tako novembar odiše svečarskim duhom koji Tivat zaslužuje. Međutim zdravlje građana je prioritet i ne želimo da rizikujemo“, naglasio je predsjednik opštine Željko Komnenović.
Sama proslava Dana opštine 21. novembra, za sada će se održati kako je planirano, budući da se gotovo sve aktivnosti dešavaju napolju. Svečana sjednica Opštine Tivat će biti održana uz strogu primjenu svih pravila i uz minimalan broj prisutnih zvanica. Opština Tivat izražava nadu da će otkazani događaji biti organizovani čim se steknu uslovi i epidemiološka situacija to dozvoli.
“Multietički i multikonfesionalni sklad koji je ova država gradila svih ovih godina, Crnu Goru stavlja na pijedestal evropskih država a na putu ka Evropskoj uniji.
Hrvati kao nacionalne manjine a koji stoljećima žive u ovoj državi Crnu Goru smtraju svojom državom.
Stoga Hrvatska reformska stranka sa posebnom pažnjom očekuje brzu reakciju zvaničnih državnih organa povodom jučerašnjeg događaja. Također, HRS najoštrije osuđuje svaki takav čin i ponovalja da se počinioci takvih djela kazne”, kaže se u saopštenju u HRS.
