Kotorski Vaterpolo klub Primorac oglasio se povodom nemilih scena uoči utakmice u Budvi, najoštrije osuđujući huligansko ponašanje navijača Partizana.
“Vaterpolo klub Primorac najoštrije osuđuje huligansko ponašanje navijača Partizana, koji na sportsko borilište nijesu došli da dostojanstveno i srčano bodre svoj klub, već očigledno sa namjerom da onemoguće odigravanje utakmice”, navodi se u saopštenju crnogorskog predstavnika”, ističe se u saopštenju.
Iz Primorca navode da su kao domaćini učinili sve da obezbijede uslove za fer i bezbjedno odigravanje utakmice.
“Nažalost, svjedočili smo nemilim događajima kojima nije mjesto na sportskim borilištima. Očekujemo da će njihovi akteri biti procesuirani po Zakonu, te da ubuduće na sportskim priredbama nećemo svjedočiti ovakvim scenama”, kazali su u kotorskom klubu.
Zbog bacanja suzavca, meč će se odigrati danas od 18 časova i to bez prisustva publike.
“Odluka Povjereništva Regionalne lige da se utakmica odigra naknadno bez prisustva navijača šteti najviše našem klubu i igračima, koji će, ne svojim krivicom, odlučujuću utakmicu odigrati bez izuzetno važne podrške navijača. Pod jakim uticajem događaja sa bazena SRC Budva i emotivnim nabojem, nadamo se da vaterpolo sport neće postati talac onih koje samo uslovno možemo nazvati ‘navijačima'”, stoji u saopštenju Primorca.
Građanski pokret URA neće učestvovati na izborima u Tivtu zbog toga što uslovi za slobodne, demokratske fer i slobodne izbore ne postoje ni u tom gradu ni na državnom nivou, odlučeno je na sjednici lokalnog odbora ove partije u Tivtu nakon što su obavljene konsultacije sa rukovodstvom stranke.
Ranije je Predsjedništvo ove stranke svom odboru u Tivtu sugerisalo isto, da se na lokalne izbore ne izlazi jer uslovi za to ne postoje i gori su od onih koji su bili 2016. godine, na prethodnim izborima.
„Kao decentralizovana partija ostavili smo krajnju odluku našem lokalnom odboru u Tivtu i oni su odlučili da ne izlaze na izbore. Imaju našu potpunu podršku za takav potez“, kaži u URI.
Iz lokalnog odbora URA u Tivtu na sjednici je zaključeno da će URA bojkotovati ove izbore jer ne želi da daje legitimitet krađi i prevarama vladajućih partija na lokalu.
„Uslovi za održavanje izbora su mnogo gori u odnosu na one 2016. godine jer se u javnosti pojavilo bezbroj afera koje potpuno delegitimišu vladajuće partije na lokalu i u državi. Bez epiloga takvih afera u Crnoj Gori nema slobodnih izbora i ne treba im davati legitimitet. Izborno zakonodavstvo nije unaprijeđeno, a većina institucija koje trebaju da nadgledaju i sprovode izborni proces (ASK, Državna izborna komisija, Vrhovno državno tužilaštvo), trenutno su u v.d. stanju. “, kazali su u tivatskoj URI.
Oni su na kraju pozvali opoziciju da prestanu sa davanjem legitimiteta kriminalu, krađi i korupciji na izborima u Crnoj Gori.
„URA čvrsto drži prncipe, zbog toga i poštujemo Sporazum za budućnost koji smo potpisali pred građanima, a koji je zaboravljen od većine opozicionih partija. URA je jedina partija koja je u potpunosti ostala u bojkotu državnog parlamenta, pa nemamo nikakav problem da budemo i jedini koji će bojkotovati izbore u Tivtu. Treba da se izborimo za fer i demokratske opšte izbore, dakle na svim nivoima u jednom danu i temeljnu reformu izbornog zakonodavstva. Davanjem legitimiteta ovakvim izbornim procesima u režiji DPS-a i njegovih satelita aminujemo krađu, lopovluk, kriminal i korupciju kao zvaničnu državnu politiku“, navode u URI.
U URI navode da su svjesni da bojkot ne može dati rezultate ako u njemu ne učestvuju sve relevantne opozicione grupacije.
“Ukoliko kolege iz opozicije odluče da nastupe na izborima u Tivu mi im nećemo praviti opstrukcije i nećemo voditi kampanju aktivnog bojkota. Prepustićemo našim simpatizerima i članovima da procijene da li će izaći na izbore i podržati neku građansku opciju ili će bojkotovati izbore. One kolege iz opozicije koje odluče da nastupe na izborima preuzimaju na sebe odgovornost za njihov ishod i sudbinu dalje borbe oko temeljne reforme izbornog zakondavstva”, zaključuju u tivatskoj URI.
Vinarija Dingač u Potomju, koja je godinama bila perjanica pelješkog vinarstva i vinogradarstva, spašena je nakon višegodišnjega stečajnog postupka.
Nije to bila klasična stečajna priča kakvih smo se nagledali u Hrvatskoj, u kojoj se prodaje imovina, podmiruju veliki vjerovnici, a radnici praznih ruku uglavnom završavaju na burzama rada. Stečaj je to poljoprivredne zadruge koja je proizvodila čuvena vina Dingač i Postup, koji su bili glavnina imovine.
Više od milion litara kvalitetnog vina, uglavnom Dingača, ostalo je “zarobljeno” pod hipotekom poslovnih banaka u spremnicima vinarije u Potomju. Banke, kojima je poljoprivredna zadruga Dingač dugovala gotovo deset miliona kuna, bile su razlučni vjerovnici pa tako i vlasnici vina, koje je trebalo nekako utržiti i spasiti vinariju i zadrugarstvo.
Pelješki vinogradari, njih tristotinjak, do pokretanja stečaja bili su vlasnici poljoprivredne zadruge i vinarije, da bi kasnije, nakon prihvaćanja stečajnog plana, bili razvlašćeni. Godinama su strpljivo čekali svoj novac za predani plavac mali. Bilo je i prosvjeda i uzaludnih traženja jer je vinarija tonula sve dublje i dublje, banke su potraživale kredite, država neplaćene obveze za PDV, mirovinsko i zdravstveno osiguranje, dok su zadrugari – proizvođači grožđa bili među zadnjima za isplate, piše Slobodna Dalmacija.
Kada je 2016. godine krenuo stečajni plan, nitko na Pelješcu nije vjerovao da će se poljoprivredna zadruga i vinarija Dingač spasiti od totalne propasti. Danas, četiri godine kasnije, stečaj poljoprivredne zadruge i vinarije Dingač u Potomju uspješno je priveden kraju, a stečajni upravitelj Ante Mrkonjić, koji sada ima nadzornu ulogu nad radom zadruge, ističe da je ovo jedan od rijetkih stečajeva koji je završio pozitivno. Naglašava da su dugovi dobavljačima vraćeni isključivo prodajom zaliha vina, na što je iznimno ponosan.
Zadruga je prošle jeseni od svojih kooperanata otkupila oko 500 tona kvalitetnoga grožđa, uglavnom plavca malog i preradila ga u vrhunsko vino.
– Stečaj je uspio, vinarija sada uspješno posluje na tržištu, isplaćuje sve obveze prema dobavljačima i plaće radnicima – pojašnjava Mrkonjić.
Podsjetimo, vinogradari su kao zadrugari bili vlasnici vinarije, da bi se na kraju morali odreći dijela svojih potraživanja kako bi se vinarija spasila. Ali to je očito bila žrtva koju su morali podnijeti za spas vinarije i tamošnjega vinogradarstva.
– Ovaj stečaj je neviđen u Hrvatskoj, ništa od imovine nismo prodali. Samo jedan od 360 vjerovnika bio je protiv stečajnog plana. Bilo je sumnje i različitih priča, ali sve je dobro završilo – kaže Mrkonjić, koji pak naglašava da je imovina zadruge ostala netaknuta i stavljena je u funkciju prerade grožđa i proizvodnje vina.
Zanimljivost ovoga stečajnog postupka je i da nitko od radnika ni jedan dan nije imao prekid radnog odnosa, jer su radnici punili vino, koje se prodavalo po cijeni od oko 29 kuna za litru, pa je tako zadruga na godišnjoj razini ostvarila oko devet milijuna kuna prihoda, čime su se podmirivali nagomilani dugovi.
Vino Dingač sa zaštitnim znakom, magarcem, prodaje se u svim trgovačkim centrima po prosječnoj cijeni od oko 80 kuna, dok je Postup oko 70 kuna.
Pelješac – Vina Skaramuca vinogradi Skaramuca
Vinarija ima još oko 700 hiljada litara vina na zalihama, koje će se također prodavati po 29 kuna. Vina će biti još i više jer u spremnicima dozrijeva vino iz prošlogodišnje berbe, a otkupljeno grožđe je odmah isplaćivano vinogradarima, kako bi zadruga stekla povjerenje kooperanata – govori Mrkonjić, naglašavajući da nema nepodmirenih obveza prema radnicima, dobavljačima i komunalijama.
Tako se nastavlja tradicija zadrugarstva koja datira još iz 1902., premda se na Pelješcu grade i nove vinarije. Vinarija Dingač ima svoj brend i relativno novu proizvodnu opremu, što je prednost prigodom revitalizacije proizvodnje, za razliku od drugih vinarija u stečaju, Vrgorke u Vrgorcu ili one u Imotskom, gdje se rasprodaje imovina i nema mogućnosti za nastavak proizvodnje.
Udruživanje u zadruge kao oblike proizvođačkih organizacija potiče i resorno Ministarstvo poljoprivrede, što je ujedno i trend u zemljama Europske unije, pa tako pelješko zadrugarstvo ima budućnost.
Italija “u narednim satima” uvodi karantenu za čitavu Lombardiju, pa tako i za gospodarsko središte zemlje Milano te za pokrajinu Veneto, sjever Emilije-Romagne i istok Pijemonta, pišu u subotu talijanski mediji.
Ulasci i izlasci s tih područja bit će strogo ograničeni tijekom karantene koja ostaje na snazi do 3. travnja, navodi se u prijedlogu vladine uredbe koji prenose mediji, uključujući agenciju Ansu te dnevnike Corriere della Sera i La Repubblica.
Svi muzeji, teretane, kulturne ustanove, skijališta i bazeni bit će zatvoreni, piše u nacrtu uredbe koju bi vlada trebala donijeti kasno u subotu, a na snagu stupiti u nedjelju.
Dosad su u karanteni bila samo ograničena područja na sjeveru Italije poznata kao ‘crvene zone’.
Prekinut će se godišnji odmori za sve zdravstvene radnike, otkazati vjenčanja, pogrebi i sportski događaji te se uvesti rad od kuće gdje god je to moguće, piše u nacrtu.
Vlada je ranije u subotu odlučila zaposliti 20.000 medicinskih radnika u bolnicama kako bi suzbila epidemiju koronavirusa u kojoj je zaraženo gotovo 6000 i umrlo 233 ljudi, po čemu je Itlaija najteže pogođena europska zemlja.
Odluka treba omogućiti povećanje broja kreveta na odjelima intenzivne njege s 5000 na 7500, što je povećanje od 50 posto te udvostručiti broj mjesta na odjelima za plućne i zarazne bolesti.
U najteže pogođenoj pokrajini “Lombardiji (3420 zaraženih) stanje u bolnicama je napeto”, priznao je u subotu navečer čelnik civilne zaštite Angelo Borrelli. “Očekujemo da će od nas zatražiti prijevoz pacijenata na odjele intenzivne skrbi u drugim pokrajinama”.
Među 20.000 medicinskih radnika predviđa se 5000 liječnika specijalista, 10.000 medicinskih sestara i 5000 bolničara. Vladina odluka uključuje mogućnost zapošljavanja umirovljenih liječnika.
Za ovu mjeru trebat će milijarda eura od 7,5 milijarda koje je Rim u četvrtak odobrio po hitnom postupku za borbu s virusom. Europska komisija je u subotu u Rimu istaknula da se ti izvanredni rashodi neće računati kod procjene deficita zemlje.
Odlukom se predviđa i mogućnost rekvizicije hotela radi smještaja ljudi u karantenu te pomoć i financijska sredstva u iznosu od 50 milijuna eura za tvrtke koje proizvode zaštitne maske i druge proizvode za suzbijanje epidemije.
Uz zdravstveni sektor, vlada je donijela uredbe i za pravosuđe: do 31. svibnja sudovi će moći održavati rasprave zatvorene za javnost. Usto preporuča primjenu videokonferencija.
Italija je s 233 umrla na drugom mjestu iza Kine po broju smrtnih ishoda i treća po broju oboljelih, iza Kine i Južne Koreje.
Zbog ovakvih podataka strani turisti su uglavnom pobjegli iz zemlje. “Stanje u Rimu je doista katastrofalno, mislim da su mediji pretjerali” u izvještavanju o bolesti, rekla je za AFPTV mlada turistička vodičica blizu Koloseja, Francesca Sposito. Talijanska prijestolnica, inače krcata turistima, ovih je dana sablasno prazna.
“Vidimo da nema nikog ni u jednoj turističkoj znamenitosti u gradu”, potvrdio je Pierrick, 67-godišnji francuski umirovljenik.
Kviz Koliko poznaješ bokeške izraze -foto OŠ Njegoš i Bokeški izrazi
1 od 8
Kavalir i Beleca - pobjednici
Kviz Koliko poznaješ bokeške izraze
Kviz Koliko poznaješ bokeške izraze
Kviz Koliko poznaješ bokeške izraze
Balafurdija - treće mjesto
Kviz Koliko poznaješ bokeške izraze
Farabuti - drugo mjesto
Žiri - Kviz Koliko poznaješ bokeške izraze
Ekipa “Kavalijeri i beleca” najbolje se pokazala na regionalnom takmičenju “Koliko poznaješ bokeške izraze” održanom u subotu u Osnovnoj školi “Njegoš” u Kotoru.
Drugo mjesto pripalo je timu Farabuti, a treće Balafurdiji.
Kako su kazali iz OŠ Njegoš, koja je organizovala kviz, takmičenja u okviru obrazovnih ustanova na području Kotora, Tivta i Herceg Novog održana su tokom protekle dvije sedmice.
“Na finalnom takmičenju, koje podrazumijeva i znanje i glumački talenat, učestvovalo je osam ekipa”, istakli su.
Iz Herceg Novog su stigle Tre sorele iz OŠ “Milan Vuković” – Andrea Proročić, Dorotea Jurišić i Lana Velas sa mentorkom Mirjanom Rašović i Popice iz OŠ “Ilija Kišić” iz Zelenike – Jovana Mićunović, Anja Čirevicki i Milica Radulović sa mentorkom Tamarom Komar.
Tivatsku školu “Drago Milović” su predstavljali Berekini – Anamarija Božović, Andrija Bjelica i Balša Borozan sa mentorkom Katicom Čavor.
Farabuti – drugo mjesto – OŠ Njegoš i Bokeški izrazi
Iz OŠ “Veljko Drobnjaković” iz Risna su stigli Makaruli – Anđela Krivokapić, Anđela Vulović i Milica Travar sa mentorkom Milicom Subotić, a iz OŠ “Ivo Visin” iz Prčanja Feštađuni – Aneta Čavor, Katarina Belan i Rastko Ćosović sa mentorkom Martinom Lompar.
OŠ “Narodni heroj Savo Ilić” iz Dobrote su predstavljali Kavalijeri i beleca – Darija Čižek, Vigor Vuleković i Stefan Popović sa mentorkom Majom Grgurović, a OŠ “Nikola Đurković” iz Radanovića Balafurdija – Neđeljko Tujković, Đuro Janjetović i Vlado Štilet sa mentorkom Nikoletom Mršuljom.
Domaćine iz Kotora – OŠ “Njegoš” su predstavljali Farabuti – Elena Marković, Stasija Perović i Damjan Vušković sa mentorkom Lidijom Vasić.
“Petočlani žiri u čijem sastavu su bili Rozalija Hrobaš, Dušanka Petrović, Neđeljko Moškov, Ivica Biskupović i Ranko Borozan nije imao ni malo lak zadatak da ocijeni ove mlade, vesele i talentovane ljude”, navode u OŠ Njegoš.
Balafurdija – treće mjesto – foto OŠ Njegoš i Bokeški izrazi
Svi učesnici poslali su jasnu poruku da im je Boka u srcu i svi su dobili prigodne poklone.
Nakon uručenja diploma, zahvalnica i poklona, učesnici i posjetioci su uživali u bokeškim delicijama koje su pripremile majke učenika OŠ “Njegoš” i članice Facebook grupe Bokeški izrazi.
Voditeljka programa je bila Dolores Fabian, a da fiskulturna sala škole na Benovu bude raspjevana, pobrinula se Marija Samardžić, nastavnica muzičke kulture. Koordinatorka kviza je bila Lidija Vasić, nastavnica u OŠ “Njegoš”.
Manifestaciju su pomogli Opština Kotor, TO Kotor, članovi Facebook grupe Bokeški izrazi, Savjet roditelja OŠ “Njegoš” uz nesebično zalaganje predsjednice Adele Barbe, kao i Tihomir Danilović iz Đenovića koji je, osim što je pomorski kapetan, i pisac.
Budvanska policija je do sada privela 25 osoba zbog narušavanja javnog reda i mira pred današnju utakmicu vaterpolo klubova Primorac iz Kotora i Partizan iz Beograda. U incidentu je povrijeđen jedan policajac, oštećen je sportski objekat u kom se nalazi bazen, kao i vozilo policije.
Iz Uprave policije je saopšteno da je oko 18.50, prije početka vaterpolo utakmice u okviru regionalne A1 lige, na bazenu “Dragan Trifunović” došlo do narušavanja javnog reda i mira.
Oko 120 navijača vaterpolo kluba “Partizan” koji su pristupili objektu gdje se održavala utakmica, odbilo je da se podvrgne redovnom detaljnom pregledu zaštitara koji su obezbjeđivali događaj.
Kako navode iz policije, pokušali su nasilno da uđu u unutrašnjost objekta, te im je od strane budvanske policije izdato upozorenje, na koje su se oglušili.
Ova grupa navijača je udaljena sa bazena nakon čega su kamenicama gađali objekat i napravili štetu na njemu i službenom vozilu Uprave policije.
Foto Twitter
U cilju uspostavljanja narušenog javnog reda i mira, policija je upotrijebila zakonom predviđena sredstva prinude.
Sa događajem je upoznat nadležni državni tužilac. U službene prostorije Centra bezbjednosti Budva do sada je dovedeno 25 lica.
Policija preduzima sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju procesuiranja lica odgovornih za narušavanje javnog reda i mira.
Demolirali i salu borilačkih sportova dok su djeca trenirala
Foto Twitter
Navijači Partizana demolirali su večeras salu borilačkih sportova koja se nalazi u prizemlju bazena “Dragan Trifunović” u Budvi.
Navijači su lomili stakla dok je trenirala najmlađa grupa Karate kluba, djeca starosti od tri do šest godina, ali prisebnošcu trenera Stefana Vukotića, koji je sklonio i djecu i suprotstavio se huliganima, spriječeno je da dođe do većeg incidenta.
Predsjednik kluba Ranko Vukotić i trener su držali vrata i spriječili huligane da uđu u salu. Djeca su za to vrijeme bila sklonjena u svlačionice i niko nije povrijeđen.
Oko 70 ljudi zatočeno je u subotu pod ruševinama hotela koji je u kineskom gradu Quanzhou služio kao karantin za zaražene koronavirusom, objavile su gradske vlasti.
Videosnimka na internetu prikazuje spasilačke službe kako uklanjaju ruševine u potrazi za preživjelima. Zasad se ne zna koliko je zgrada bila visoka prije urušavanja.
Zgrada se srušila oko 19,30 sati po lokalnom vremenu, a u dva sata od nesreće spašeno je 34 ljudi, objavile su vlasti tog grada u pokrajini Fujian.
Kineski državni mediji pišu kako je hotel otvoren u lipnju 2018., da je imao osamdeset soba te da je bio karantena za one zaražene koronavirusom.
U toj provinciji je u petak prema službenim podacima bilo 296 slučajeva zaraze, a više od 10 tisuća ljudi stavljeno je pod nadzor.
Još uvijek se ne zna kako se hotel urušio. Kineska novinska agencija Xinhua objavila je kako je odbor zadužen za sigurnost rada poslan na teren kako bi izvidio situaciju.
Lokalna DPS-SD-HGI uprava Tivta lani ostvarila skoro 11 odsto manje budžetske prihode od planiranih 22,46 miliona eura.
U gradsku kasu slilo se naime skoro 2,3 miliona eura manje od toga, odnosno iznos od 20.159.601 euro – pokazuju podaci iz posljednjeg kvartalnog izvještaja o ostvarenju budžeta za 2019. a koji je upravo postavljen na Opštine Tivat.
Iako se administracija gradonačenika dr Siniše Kusovca (DPS) često u javnim nastupima hvali odličnom saradnjom sa Vladom, iz izvještaja se vidi da je jedan od glavnih razloga za neostvarivanje planiranog nivoa budžetskih prihoda u prošloj godini činjenica da država Tivtu do 31.decembra nije uplatila skoro polovinu iznosa od planirane donacije od 1,7 miliona eura. Taj novac je po prvobitnom planu Kusovčeve adminuistracije, bio namijenjen za finansiranje dijela lani okončane izgradnje druge faze MR 1 pristupne saobraćajnice za kompleks Lušptica Bay, a koja je Opšpzinu Tivat inače, koštala skoro 3 miliona eura.
Razlog lošije realizacije prihodovne strane budžeta treba tražiti i u neostarivanju planirane prodaje opštinskih nepokretnosti od čega je lani prihodovano samo 120 hiljada od očekivanih ukuopno 800 hiljada eura, te posebno od izuzetno loše realizacije planiranog prihoda od naplate komunalija od čega se do kraja 2019. u gradsku kasu slilo samo 1,84 miliona a planirano je bilo 2,9 miliona eura. Ovaj podatak je posebno zabrinjavajući imajuli u vidu da je Tivat lani doživio pravu eksplozuju gradnje novih objekata, prvenstveno stanova za prodaju na tržištu pa se sve više ovdašnja javnost žali da je i Tivat zahvatio sindrom „budvanizacije“.
Plan rashoda budžeta za 2019. predviđen na iznos od 22,46 mjliona eura realizovan je lani tek sa nepunih 77%, odnosno iz gradske kase je potrošeno ukupno 17,28 miliona eura. Budući da sve stavke na rashodovnoj strani budžeta koje se tiču materijalnih troškova rada, plata lokalne administzracije i transfera ustanovama, pojedincima i NVO sektoru bilježe skoro stoprocentno ostvarenje, podbačaj plana se odrazio prvenstveno na neostvarivanje planiranih kapitalnih izdataka u obnovu postojeće i gradnju nove i nedostajuće komunalne infrastrukture i javnih objekata.
Za kapitalne izdatke naime, lani je umjesti budžetom predviđenih 12,74 miliona eura, potroeno tek nešto malo viđe od 8 miliona eura, pa ostvarenje kapitalnog budžeta nije doseglo ni 64% plana.
“Od početka ovog vijeka, sa globalizacijom, značajno se uvećava broj unijetih stranih vrsta biljnih štetočina u Evropu. Prema našim saznanjima godišnje se na stari kontinent unese i do 12 novih vrsta. Klimatske promjene dodatno izazivaju povećanje populacija domaćih vrsta, koje se javljaju masovno i izazivaju ekonomske štete. Zato je danas više nego ikada važno da se naučna istraživanja primjenjuju u zaštiti bilja”, konstatuje prof. dr Milka Glavendekić sa Univerziteta u Beogradu – Šumarskog fakulteta.
U Boki Kotorskoj je preko 90 odsto zasada agruma zaraženo vrstom štitastog moljca (Aleurocanthus spiniferus); plamnenac (Cydalima perspectalis) desetkovao je šimšir, a preko 80 odsto plami uništio je crveni palmin surlaš (Rhynchophorus ferrugineus). Slično je i u susjednim zemljama.
“Sve navedene vrste su u Crnoj Gori zabiljeležene u poslednjoj dekadi, tačnije, od 2012. godine je prvi put detektovan crveni palmin surlaš u okolini Ulcinja. Ovo koincidira sa uvozom palmi, većih sadnica za podizanje zelenih površina u urbanim sredinama. Šimširov plamenac je prvi put zabiljeležen u okolini Herceg Novog u proljeće 2014. godine. Ova vrsta je takođe unijeta sa sadnim materijalom koji je uvezen iz inostranstva. Zanimljivo je da je u 2014. godini ova vrsta prvi put primjećena u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori, dakle na širem području Balkanskog poluostrva”, navodi prof. dr Glavendekić.
Ona objašnjava da je u Italiji u oktobru 2013. godine, prvi put u Apulji , zabiljeležena pojava i potom brzo širenje karantinske vrste patogene bakterije Xylella fastidiosa. Zato su mnogi rasadnici u Italiji prodavali sadni materijal po nižim cijenama strahujući da bi se na njihovim sadnicama mogla detektovati patogena bakterija što bi značilo zatvaranje rasadnika. To je bio razlog da su mnogi uvoznici ukrasnih biljaka u 2014. godini dobili priliku da po povoljnijim cijenama nabave sadnice i ostvare ekstra profit. Jeftin sadni materijal je često jedan od puteva za unošenje stranih i invazivnih vrsta.
Da li su osim ovih o kojima razgovaramo, prisutne i neke druge biljne štetočine u tako velikom broju i na širem području ?
“Postoji još jedna vrsta koja je na listi karantinskih organizama u Evropi i to u mediteranskom području, a to je Cacyreus marshalli – muškatlin plavac. Ovaj insekt je unijet u Crnu Goru u 2016. godini i prvi put je detektovan u okolini Herceg Novog, u Njivicama, Baošiću a zatim u Kotoru, Budvi, Baru i drugim primorskim mjestima. Ovo je štetočina muškatle (Pelargonium spp. i kultivari). Sadnice muškatle uvezene u proljeće 2016. godine su prošle fitosanitarne kontrole, ali su bile infestirane (zaražene) i uskoro se južno-afrička vrsta muškatlin plavac raširio i ugrozio biljke na zelenim površinama i posebno u privatim vrtovima, koje su godinama njegovane jer su muškatle među najomiljenijim ukrasnim biljkama u vrtovima. Danas je od Budve do Sutorine teško naći muškatlu koja nije infestirana i čije su estetske vrijednosti zato potpuno narušene”, navodi dr Glavendekić.
“Migracije mediteranskih vrsta prema kontinentalnom dijelu Evrope je tema koju proučavam od 2009. godine u okviru 4 međunarodna projekta i tri nacionalna projekta. Jedan od najboljih primera da štetočine mijenjaju svoje ponašanje usljed promjene klimatskih uslova je pojava novih domaćih vrsta u prenamnoženju i širenje njihovog prirodnog rasprostranjenja. Insekti ne poznaju granice. Tako je, od jedne mediteranske vrste krasca, koja je u nekim zemljama u srednjoj Evropi bila rijetka i zakonom zaštićena, postala štetočina na zelenim površinama i rasadnicima koja izaziva veliki ekonomski i ekološki gubitak. Usljed promenjenih klimatskih uslova i sve češće primene četinara u podizanju zelenih površina u Crnoj Gori je od 2010. godine primjećeno povećanje populacija klekinog zelenog krasca – Ovalisia (Palmar) festiva. Prve masovne pojave su primećene u okolini Danilovgrada u živoj ogradi. Posle godinu dana štete u rasadnicima i privatnim vrtovima su primjećene u Republici Srpskoj, a potom u Srbiji, gde su najveće štete zabiljeležene poslije 5 godina. U Mađarskoj je ovaj krasac postao jedna od značajnijih štetočina u rasadnicima.
Palma kod Gradske kafane
Prijeti li izumiranja pojedinih biljnih vrsta?
“Izumiranje može da zaprijeti biljnoj zajednici makije sa šimširom, koja se u Crnoj Gori, prema navodima iz literature nalazi u okolini Danilovrada. Dalje širenje šimširovog plamenca, moglo bi da ugrozi opstanak ove biljne zajednice, koja je prirodna rijetkost”, upozorava prof. dr Glavendekić.
Čempres je ugrožen od čempresovog krasca – insekta koji živi u drvetu i to je domaća vrsta. Već godinama je poznata u Crnoj Gori strana invazivna vrsta patogena gljive Seiridium cardinale. Potiče iz Kalifornije, izaziva rak čempresa ali i drugih četinarskih vrsta i smatra se jednom od 100 najopasnijih stranih vrsta u Evropi. Krasci i patogene gljive u izmenjenim klimatskim uslovima zajedno mogu da ugroze opstanak čempresa, kleke i drugih četinara, koji su dragoceni u očuvanju ekosistema i estetskih vrednosti pejzaža u Crnoj Gori, kaže dr. Glavendekić.
Konstatuje da su štete na agurmima ekonomski značajne. “Propadanje palmi u primorju Crne Gore je već izmijenilo pejzaže i dalje propadanje palmi je veliki rizik u ekonomskom i ekološkom pogledu. Promjena pejzaža smanjuje estetske vrednosti naseljenih mjesta i može da dovede do smanjenja vrijednosti nekretnina, turističkih prednosti i slično. Oštećenja na ukrasnim biljkama (muškatle i druge ukrasne biljke na zelenim površinama) su često podcenjene. To je pogrešno jer se na ukrasnim biljkama mogu stvoriti rezervoari za širenje štetočina na poljoprivredne usjeve ili u šumske ekosisteme”.
Ko je odgovoran za pojavu i širenje biljnih bolesti?
“Čovek je najviše odgovoran”, kategorična je prof.dr Glavendekić. “ Od nivoa Ministarstva poljoprivrede, odgovarajuće Uprave nadležne za zdravlje biljaka i karantinske organizme, fitosanitarna inspekcija koja suspektne pošiljke treba da presretne i spriječi njihovo unošenje u skladu sa odgovarajućom zakonskom regulativom. Poljoprivredni i šumarski inspektori, stručnjaci iz oblasti poljoprivrede, pejzažne arhitekture, preduzeća koja se bave uvozom i trgovinom sadnim materijalom, proizvođači u rasadnicima, svi zajedno snose odgovornost za pojavu stranih i invazivnih štetnih vrsta”.
Čim se prvi simptomi primjete i potvrdi prisustvo, treba sprovoditi hitne mere, jer bi i obim šteta bio mnogo manji. Kada se primjeti pojava štetnog organizma koji se odomaćio, to znači da je štetočina već dobila bitku”, ustvrdila je prof.dr Glavendekić.
Izostala kontrola države
Park hotela Boka
“Aleurocanthus spiniferus je prvi put primjećen u okolini Baošića, Kumbora i Herceg Novog u oktobru 2013. godine u plantažama agruma. Vrsta je poznata kao karantinska u Evropi i trebalo je da bude na listi karantinskih organizama u Crnoj Gori. Ovo je administrativni propust i propust fitosanitarne službe, jer je poznato da je A. spiniferus invazivna vrsta i velika prijetnja agrumima u području Mediterana”, upozorava prof.dr Glavendekić. Ističe da se moglo spriječiti njeno širenje iako 2013. godini Crna Gora nije bila članica Evropske i Mediteranske organizacije za zaštitu bilja (EPPO).
“Sve navedene vrste su poznate u Evropi i postoje protokoli praćenja i mjera zaštite. Treba učiti iz iskustava drugih država. Administracija treba da reguliše štetočine na vrijeme, prije nego što se pojave u Crnoj Gori. Uvođenje nadzora nad karantinskim vrstama i praćenje stranih i invazivnih vrsta je prva mjera preventive. To podrazumijeva obuke fitosanitarnih inspektora, stručnjaka iz oblasti poljoprivrede i pejzažne arhitekture i širenje svijesti javnosti o novim štetnim organizmima. Ja sam ponudila pomoć Upravi nadležnoj za zaštitu zdravlja biljaka kada su ukrasne biljke u pitanju u Crnoj Gori, ali je to ostalo bez odgovora”, kaže prof .dr Glavendekić.
Neophodne i administrativne mjere
Prof. dr Glavendekić objašnjava da je suzbijanje biljnih štetočina veoma kompleksno i da zahtjeva posvećen i uporan rad. “Više različitih metoda treba da se primene. Mjere zaštite uključuju i sistemska rješenja – administrativne mjere, uvođenje odgovarajućih metoda praćenja štetnih organizama, preventivne mere na nivou lokalnih samouprava, uvođenje obaveznog cjeloživotnog obarazovanja stručnjaka iz oblasti zaštite zdravlja ukrasnih biljaka i druge”.
“Srbija usklađuje svoje zakone sa zakonima EU i kao članica EPPO sprovodi Program mera u cilju praćenja štetnih organizama na godišnjem nivou. U to su uključene i štetočine šuma i ukrasnih biljaka.
Neke zemlje imaju Akcioni plan o invazivnim vrstama, što je jedan od vidova zakonske regulative. Treba razvijati aktivnosti i usvojiti Plan hitnih mera u slučaju pojave karantinskih vrsta. Za sada zemlje u region nemaju ovaj dokument, a bilo bi veoma korisno da se usvoji”, poručila je prof. dr Glavendekić.
Nedovoljna saradnja
Štetočine poljoprivrednih kultura su često proučavane zajedno sa naučnicima iz Srbije i Crne Gore u zajedničkim istraživanjima. Kadaje riječ o ukrasnim biljkama , mislim da je saradnja izostala. Štetni organizmi u promenjenim klimatskim uslovima imaju tendenciju da migriraju od Mediterana prema kontinentalnom delu Evrope, turisti donose biljke sa putovanja kao uspomenu, štetočine mogu slučajno da se unesu u ambalaži raznih roba kojim se trguje ili transportnim sredstvima kao „slepi putnici“. Postoji mnogo mogućnosti da se preventivom i edukacijom smanji rizik od unošenja stranih vrsta ili uspori njihovo rasprostranjenje. Potrebna je obuka stručnjaka, širenje svesti javnosti i uključivanje građana u sistem ranog javljanja o pojavi nove štetočine. Zato sam, kao naučnik sa dugogodišnjim iskustvom u zaštiti šuma i ukrasnih biljaka, ponudila saradnju predstavnicima administracije iz Podgorice iz nadležne Uprave i naučnicima iz Biotehničkog fakulteta”, kaže prof.dr Glavendekić i konstatuje da saradnja za sada ne postoji.
Dr. Milka Glavendekić
prof. dr Milka Glavendekic
Prof. dr Milka Glavendekić je redovni profesor na Odseku za pejzažnu arhitekturu i hortikulturu Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, na kojem je zaposlena od 1984. godine. Predaje predmete iz uže naučne oblasti zaštita šuma i ukrasnih biljaka na osnovnim, master i doktorskim studijama. Magistrarala je u oblasti šumarstva – naučna disciplinaa Šumarska entomologija i doktorirala u oblasti biotehnologijie u istoj naučnoj disciplini na Univerzitetu u Beogradu – Šumarskom fakultetu. Kao stipendiju nemačke vlade (DAAD) radila je entomološka istraživanja na Univerzitetu u Würzburg-u, na Biološkom fakultetu i na Šumarskom fakultetu Ludwig-Maksimillian Univerziteta u Minhenu (Nemačka). Kao post-doktorant radila je na Tehničkom Univerzitetu (Technische Univerzität) u Minhenu, Fakultet za upravljanje resursima šuma. Bila je predavač po pozivu na Univerzitetu u Novosibirsku i na više naučnih skupova.
Od 2001, njeno istraživanje je usmjerano ka primjeni nauke u Pejzažnoj arhitekturi i hortikulturi. Primenjena istraživanja su posebno posvećena proučavanjima biologije i ekologije invazivnih vrsta insekata od značaja u šumama i na elementima zelene infrastructure, biološkim agensima, primeni bioloških mera zaštite i razvoju strategije integralne zaštite šuma i ukrasnih biljaka. Razvija metode proučavanja i zaštite starijeg drveća sa predlogom mera sanacije.
