Božićna poslanica apostolskog upravitelja Kotorske Biskupije

0
Ponoćka u katedrali 2019. foto Boka News

Božićna poslanica

Dragi svećenici, redovnici i redovnice, dragi vjernici barske nadbiskupije i kotorske biskupije, draga braćo i sestre. Sretan vam Božić!

Novorođeni Isus, Sin Božji, nama je dar i svjetlo.

Slavimo blagdan Božića – Božji dolazak među nas. Sjećamo se ovim slavljem povijesnog događaja koji je postao najdraži blagdan u godini za većinu kršćana. Božić je blagdan koji doista očarava čovjeka. Očarao ga je prije više od 2000 godina simbolično okupivši oko siromašne štalice sve ljude – od pastira do kraljeva. Pred tom tajnom Božjeg djelovanja ostajemo zadivljeni i mi danas, djeca i odrasli, muškarci i žene, siromašni i bogati, zdravi i bolesni, nemoćni i moćni…

Svi smo se mi brižno i u čežnji i iščekivanju pripremali za ovaj blagdan. Nažalost, čini se da nam konzumerizam pokušava iz godine u godinu narušiti advent – tu pripremu za veliki blagdan Božića pa nas obasipaju brojnim reklamama kao da je proslava blagdana samo u kupovini. Zasigurno smo, pomalo i pod tim utjecajem, razmišljali kakvim poklonima da obradujemo svoje najbliže. Trebamo i to činiti, jer ovi nas dani pozivaju da iziđemo iz sebe, da se zbližimo i ujedinimo sa svojim obiteljima. No, smisao Božića nije samo u poklonima. Zapitajmo se jesmo li razmišljali i odlučili kakav i koji ćemo dar pokloniti Novorođenome?

Novorođeni Isus, Sin Božji, kao tek rođeno dijete u središtu je svih jaslica koje za Božić gotovo svi, koji se imalo smatraju vjernicima, imaju u svojim kućama. Simbol štalice i u njoj Svete Obitelji istaknuo je ove godine i papa Franjo kada je na prvu nedjelju došašća, 1. decembra, u talijanskom gradiću Grecciu – mjestu u kojem je sv. Franjo Asiški uprizorio prve žive jaslice 1223. godine – uputio Apostolsko pismo Admirabile signum (Čudesni znak) o značenju i važnosti božićnih jaslica. Time je Papa podržao je tu lijepu tradiciju pripremanja jaslica u obiteljima.

U kojem god obliku bile ili kojom god tehnikom da su izrađene božićne jaslice, one progovaraju o Božjoj ljubavi. Bog je postao nemoćno dijete, ovisno o drugima. Bog nam je time poručio da je blizu svakom ljudskom biću: djetetu i odraslom, muškarcu i ženi, siromašnom i bogatom, zdravom i bolesnom, nemoćnom i moćnom… Kroz simbol jaslica upoznajemo poruku nade i ljubavi. Kroz figure u štalici predočavamo sebi božićnu atmosferu kako bismo s vjerom mogli živjeti otajstvo rođenja Otkupitelja koji je na svijet došao u siromaštvu, malenosti, jednostavnost i poniznosti.

Jaslice nam dakle govore bez puno riječi. Sam prizor poziva nas na djelovanje. Dijete Isus, Sin Božji i naš Spasitelj, potiče nas da postanemo svjedoci poniznosti, nježnosti, dobrote i bratske ljubavi. Ne možemo to postići slijedeći buku misli i djela užurbanog današnjeg svijeta. Potrebni su nam trenutci tišine i molitve. Potrebni su nam trenutci molitvenog promatranja ljepote lica djeteta Isusa rođenoga u siromaštvu štale, a koje ipak zrači svjetlošću. Moći ćemo tada zahvaljivati i veličati Boga za primljeni dar ljubavi. Nosit ćemo tada božićne kreposti – radost, nadu i vjeru – svima koji su ih izgubili.

Ipak, mnogima nažalost ovi sveti dani ostaju zaglušeni onime što nam moderno društvo nudi kao središte ovozemaljskog života i djelovanja: novac, bogatstvo, uspjeh, karijera, hedonizam… Povijest kao da se ponavlja. Bog i ovoga Božića hoda od vrata do vrata kucajući ne bi li ga njegovi primili. No, oni koji se zovu njegovima, nerijetko su zauzeti svojim problemima i nemaju vremena zastati i čitati Božju Riječ. Razmatranjem te Riječi, koja nas potiče na budno čekanje, otkrivamo da je život kratak, da brzo prolazi i da ćemo sa sobom u Vječnost moći ponijeti samo dobra djela.

Dobrim djelima ustvari dovodimo Vječnost – Raj na zemlju. To je Božić. Pripremanje srca kako bi Bog s nama mogao podijeliti istinski život – sebe. Dopustiti da se Bog rodi u meni, u tebi, u svima nama. Doista, bez te vjere, uzajamne ljubavi, poštovanja i pouzdanja u Boga, obiteljski život, život u zajednici, ali i životi svakoga pojedinca postat će strka i košmar. Autentičnom vjerom i ljubavlju zagrijat će se i najhladnija srca te pripremiti prostor u kojem se može roditi Bog.

Draga braćo i sestre, što ćemo pokloniti novorođenom Isusu? Želimo li mu ovoga Božića u svojim srcima pripremiti jaslice skromnosti, poniznosti i jednostavnosti? Hoćemo li mu pri kraju ove kalendarske godine pokloniti spremnost da budemo Njegovi autentični svjedoci? Jesmo li spremni pokloniti mu sebe?

Evanđelje nam poručuje da se Bog objavljuje malenima. Doživjeti Isusovo rođenje znači upravo to – postati maleni i pristupiti dubokom misteriju božićnih jaslica. Slavlje Božića poziva nas dakle na razlučivanje bitnoga od nebitnoga u životu. Molimo stoga Gospodina za ustrajnost na tom putu i usavršavanje u vjeri i ljubavi. Molimo da budemo iskreni i autentični kršćani.

U tom duhu, želim vam sretan Božić i blagoslovljenu Novu 2020. godinu!

+ Rrok Gjonllesaj

Apostolski upravitelj Kotorske biskupije

                   nadbiskup barski

Donacijama na Novogodišnjem humanitarnom bazaru „Dan otvorenog srca“ prikupljeno 3.470 eura

0

Građani Tivta, preduzeća i kompanije donirali su 3.470,12 eura u fond Novogodišnjeg humanitarnog bazara „Dan otvorenog srca“ koji je uz učešće više od 30 organizacija i prisustvo velikog broja posjetilaca, održan na rivi Pine.

“Kao i jedanaest godina do sada, sva sredstva su namijenjena u humanitarne svrhe. Ali ove godine, na svu sreću nismo se opredijelili za pomoć djetetu, jer će ono biti upravo korisnik usluga novog Dnevnog centra za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju. Planirali smo, a kasnije će komisija odučiti, da sva sredstva opredijelimo za nabavku specijalnog vozila za djecu sa smetnjama u razvoju”, saopštila je sekretarka za mlade, sport i socijalna pitanja Darka Ognjanović otvarajući bazar.

Na rivi Pine 30 štandova je bilo prepuno novogodišnjih ukrasa, hrane, čestitki, magneta, a posebnu maštovitost su pokazali zaposleni u „Vodovod i Kanalizacija“ doo čiji štand je, pored ostalog izazivao pažnju ribicama i kornjačama, te „Parking servisa“ sa autićima u sniježnim teglama, kao i Komunalnog DOO divnim rasadnikom bilja. Organizacija žena nudila je razne đakonije a liker od fortunele je rasprodat već na početku događaja. Veselu atmosferu upotpunio je program hora učenika srednje Muzičke škole Tivat i mališana vrtića „Bambi“ Luka Radović i Danilo Vujović, djeda-mrazica na štulama, maska „Elze“ i jednoroga, a red se čekao na Click4help, fotografisanje studija Miko Đuričić.

Muzička škola

Organizatori Humanitarnog bazara su Opština Tivat, Organizacija žena i Crveni krst Tivta. U zabavnom dijelu programa učestvovali su plesni klubovi Diamond, Bellissima, Modest i Enigma, kao i KUD Boka i škola baleta, quintet klase profesora Gorana Tutkalja Muzičke škole Tivat, recitatori Sabina i Sabrija Rama OŠ „Drago Milović“.

Učesnici bazara su: Organizacija žena Tivat, Dom zdravlja Tivat, Centar za socijalni rad Tivat,Književna omladina Tivta,doo Komunalno Tivat, doo Vodovod Tivat, NVO “Harlekin”, OŠ “Drago Milović” i učiteljica Nevenka Saveljić sa preduzetničkom radionicom , OŠ “Branko Brinić”, SMŠ “Mladost”, JPU “Bambi”, Savjet roditelja JPU “Bambi”, vrtić “Kreativna čarolija”, Pomorski fakultet Kotor, doo Parking servis Tivat, SRD Atleta, NVO Đurđevo Brdo, Slatka radionica, Omladinski klub Tivat, Dekupaž – Nada Bulatović i Nada Grbović, NVO “Evropski dom”, KK Teodo, Click4Help i Turistička organizacija Tivta, Aerodrom Tivat, Opština Tivat i Happy ballons.

Uplatom na žiro-račun sredstva su donirali Montespeed, UNA Montenegro i PZU Apoteka Bosiljak.

Novi režim saobraćaja u centru Tivta

2
Tivat foto Boka News

Na inicijativu Turističke organizacije Tivat kao glavnog organizatora programa “Zimska bajka 2020”, održan je sastanak predstavnika svih gradskih službi relevantnih u finalnoj fazi pripreme glavnog novogodišnjeg programa.

„Predstavnici Komunalnog preduzeća, MUP-a Odjeljenje bezbjednosti Tivat, Komunalne inspekcije i policije, Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj, Direkcije za investicije, taksi i Udruženja ugostitelja, te Službe obezbjeđenja i Službe zaštite i spašavanja, razmatrali su odluke o izmjeni radnog vremena za ugostitelje tokom praznika, režim saobraćaja u gradu te punktove za pripadnike OB Tivat i komunalnu policiju“- saopšteno je danas iz Opštine.

U prisustvu gradonačelnika dr Siniše Kusovca, razmatran je novi režim saobraćaja koji će važiti od srijede, 25. decembra u ulici Njegoševa, od kafea KLM do spajanja sa Istarskom (pored stadiona Arsenala). Režim saobraćaja u ovoj, inače jednosmjernoj ulici, do daljnjeg će biti dozvoljen u oba smjera. Regulacija saobraćaja na ovaj način, rezultat je očekivanog značajnog priliva gostiju tokom praznika, kao i zbog radova na izgradnji kružnog toka kod stare opštine.

Dogovoreno je obilježavanje dva glavna ulaza u centar grada – od pravca magistralnog puta ka pravcu pošte, i glavnog magistralnog puta pored Doma zdravlja sa ulazom u Đačku ulicu.Sa predstavnicima MUP-a su dogovoreni punktovi na kojima će biti prisutni predstavnici policije kao i komunalne policije koji će raspolagati informativnim flajerima za goste, sa skicama za lakšu orijentaciju i informacijama o raspoloživim parking prostorima u užem centru grada, kako bi se izbjegla saobraćajna začepljenja. Taksi službama je sugerisano da kreiraju red u Arsenalskoj ulici i klijente prevoze kroz Porto Montenegro praveći na taj način najblizu konekciju sa glavnim magistralnim putem.

U Tivtu inače, već neko vrijeme traju problemi u odvijanju saobraćaja jer se radi na više lokacija u gradu, magistrala je prekopana u dužini od oko 300 metara na Seljanovu, a u Kukuljini i kod zgrade stare Opštine počela je izgradnja dva nova kružna toka.

“S obzirom da u narednim danima očekujemo veći priliv gostiju iz susjednih gradova apelujemo kao i prethodnih godina da sugrađani ne koriste motorna vozila već da do rive dolaze pješke. Za sada su najave jako dobre od 28.decembra do 3.januara kada je u pitanju hotelski a privatni smještaj naročito.”-ističu iz TO Tivat.

DOBRA REAKCIJA NA NEVRIJEME I POPLAVE

Tivatske službe i preduzeća reagovale su pravovremeno, profesionalno i koordinisano u zajedničkoj akciji tokom poplava na teritoriji tivatske opštine u nedjelju i petak – konstatovano je danas na petoj sjednici Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje kojom je predsjedavao potpredsjednik Opštine Dejan Maslovar (SD).

Maslovar je istakao brzu reakciju i koordinisano djelovanje Službe zaštite i spašavanja (SZS), Komunalnog preduzeća, Komunalne policije, Parking servisa i drugih službi koje su u petak omogućile izvlačenje osam vozila sa poplavljenog putnog pravca kotorski kružni tok – Radovići.

“Procedure koje smo uspostavili kao tim pokazale su se kao veoma svrsishodne i na korist građanima.-ocijenio je Maslovar.

Članovi tima su razmatrali i predlog mjera zaštite i spašavanja tokom novogodišnjih praznika.

Procvat turizma i ugrožena tradicija – dvije strane laponske medalje

0
Djed Mraz

U udaljenoj finskoj regiji Laponiji, zabavni park – selo Djeda Božićnjaka snježno je kraljevstvo sa sobovskim zapregama, ledenim dvorcima i hotelima u obliku igloa u kojemu Božić traje 365 dana godišnje.

U njegovu je središtu drvena bajkovita koliba u kojoj je sjedište Djeda Božićnjaka od 1980-ih kad su turistički stručnjaci odlučili reklamirati glavni grad regije Rovaniemi kao službeni dom Djeda Božićnjaka. Od tada sve više turista dolazi iskusiti zimu na arktičkom području.

No Laponija je i domovina Laponaca (Sama), nomada koji se bave uzgajanjem sobova i koji prosvjeduju što turistička industrija širi uvredljive stereotipe o tom narodu i nastoji izvući profit eksploatacijom njihove drevne kulture.

“Gotovo svaki dan ljudi dolaze na područje Sama i pitaju gdje mogu vidjeti šamane i gdje su samske vještice”, kaže Tiina Sanila-Aikio, predsjednica samskog parlamenta Laponije za AFP.

“To je samo slika koju je stvorila i razvila turistička industrija”, kaže ona.

Laponci, što je zastarjeli naziv za Same, žive u svjevernim dijelovima Švedske, Finske, Norveške i ruskog poluotoka Kola.

Predstavnici Sama optužuju pružatelje turističkih usluga da se lažno predsatvljaju kao pripadnici toga naroda te da prodaju suvernire koji prikazuju Same kao primitivne i mistične ljude.

Prošle je godine samski parlament izdao smjernice za “etički odgovorno” ponašanje turističkih vodiča i turista kako bi se očuvala samska kultura.

“Ako se primjerice samo jedna osoba suzdržava od nošenja tradicionalne laponske odjeće jer ne želi biti fotografirana to je jedan slučaj previše”, navodi se u smjernicama.

Vožnje zapregama s haskijima, među najpopularnijim atrakcijama u Laponiji, izdvojene su kao posebno problematične za zajednicu koja uzgaja sobove više od 3000 godina.

Ti psi, koji nisu dio laponske tradicije, prema predstavnicima domorodačkog naroda uznemiruju sobove koji slobodno tumaraju šumama.

Laponci se protive širenju hotela u obliku iglua u tom području jer se ne radi o tradicionalnim laponskim nego eskimskim skloništima koji pripadaju drugim dijelovima arktičkog područja.

Stoga je samski parlament predložio da se grade sklioništa u skladu s laponskom tradicijom poput šatora s drvenom konstrukcijom koje koriste domorodački uzgajivači sobova.

Sa svakom zimom raste broj posjetitelja Laponije a posebno Kineza, a s njima i prijeko potrebni prihodi.

Laponsko regionalno vijeće kaže kako je turizam donio toj regiji prošle godine 1,1 milijardu dolara.

Gradske vlasti u Rovaniemiju suočene su s dilemom kako ubrati financijske koristi a istodobno spriječiti nepovratne štete za jednu od najosjetljivijih divljina u svijetu.

“Pseće zaprege i duge šetnje popularne su među Francuzima, Britanci su zainteresirani za snježna motorna vozila, a azijski turisti žele vidjeti polarnu svjelost”, kaže voditelj turističkog ureda Visit Rovaniemi Sanna Karkkainen za AFP.

Prošle je godine Laponija dosegnula rekordnih 2,9 milijuna noćenja, prema finskom statističkom zavodu.

Rastući turizam pomogao je smanjenju stope nezaposlenosti u Rovaniemiju na ispod deset posto, prvi put od 1990.

No, masovni turizam razlog je za zabrinutost u regiji u kojoj stanovnici tradicionalno cijene mir i bliskost s prirodom iznad svega.

Lokalni mediji redovito izvjetavaju o turistima koji zagađuju netaknutu divljinu smećem i odbačenim limenkama alkohola te o hordama posjetitelja koji unose pomutnju u mirni gradski život.

Podijeljeno 5.000 porcija bakalara

0
Bakalar – foto Hina

U tradicionalnoj manifestaciji “Splitu s  ljubavlju,” koja se na Badnjak organizira na Prokurativama, stotinjak volontera u utorak je podijelilo 5.000 porciji bakalara, a pomagali su im i gradonačelnik Andro Krstulović Opara te župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban.

Porcije je pripremalo 40 kuhara potrošivši 200 kilograma bakalara, 500 kilograma krumpira, 250 kilograma luka, 200 kilograma slanutka i 40 litara maslinova ulja.

Gradonačelnik Krstulović Opara, čestitajući Splićanima Božićne blagdane, istaknuo je kako je ta podjela bakalara lijepa tradicija, koju financijski podupire Grad i Županija.

Župan Boban je istaknuo kako je ta manifestacija važna za  Split jer se njome potiče zajedništvo, te je veliki broj ljudi nazočan na njoj zbog ugođaj Badnjeg dana.

Direktorica splitske Turističke zajednice Alijana Vukšić je rekla kako su u toj manifestaciji angažirani hotelijeri, ugostitelji i šefovi kuhinja koji se zajdno s posjetiteljima raduju nadolazećem Božiću.

Predstavom “Put ljubavi” i koncertom klape Contra počinje Božićna pjaceta

0
božićna pjaceta

Predstavom “Put ljubavi” u izvođenju mališana koji pohađaju dječji vrtić “Moj svijet” u Budvi, u srijedu 25. decembra u 16 sati, na najljepši način otvoriće se “Božićna pjaceta” koju na trgu ispred Starog grada organizuje Udruženje ugostitelja Budve, pod podrškom Turističke organizacije opštine Budva.

Nakon programa za najmlađe, uslijediće koncert poznate klape “Contra” iz Splita, jedne od najpoznatijih i najuspješnijih u regionu.

Klapa “Contra” je pokrenula novi talas u klapskoj muzici i vratila je među najpopularnije muzičke stilove Hrvatske. Iza njih je više stotina koncerata na najpoznatijim festivalima i mnoštvo prestižnih nagrada.

Budva 2020.

Uz poznate numere: “Srićo moja”, “Kreni pismo”, “U jubav virujen” i mnoge druge mještani i posjetioci na svečani način će obilježiti i 25. decembar, kada mnogobrojni vjernici širom svijeta proslavljaju Božić po gregorijanskom kalendaru.

Klapa Contra pobjenici 18. MFK Perast

Očekujemo vas da zajedno uživamo u predivnom ambijentu “Božićne pjacete”, u dječijoj kreativnosti i divnim klapskim glasovima!

Na ljeto EasyJet leti iz Milana za Tivat

0
Britanski loukoster „Easy Jet“ u Tivtu

Druga po veličini lou kost aviokompanija u Evropi, britansku EasyJet, tokom naredne turističke sezone, uspostaviće još jednu redovnu sezonsku liniju za Tivat.

Ovog puta avioni tipa „airbus A -320“ tog britanskog niskobudžetnog prevoznika letjeće između Milana i Tivta, a linija će funkcuonisati dva puta nedjeljno, ponedjeljkom i petkom. Prvi EasyJetov let na liniji Milano-Tivat-Milano biće 22.juna naredne godine, a na njoj će se saobraćati do 28.avgusta.

Inače, EasyJet već dvije godiine sezonski leti za Tivat, i to na linijama iz Londona i Mančestera u Velikoj Britaniji, odnosno iz Ženeve u Švajcarskoj. Predstojeća njihova sezonska redovna linija iz sjeverne iItalije za Crnogorsko primorje, neće imati direktnu koknurenciju koja povezuje Milano i Tivat.

Kotor – počeli radovi na izgradnji pothodnika

2
Budući pothodnik

U Kotoru je počela izgradnja potodnika između Lučke kapetanije i kontakt zone Starog grada. Složeni projekat vrijedan oko milion i 600 hiljada eura realizovaće se u roku od četiri mjeseca.

Ove godine preko 600.000 turista posjetilo je Kotor koji su stigli kruzerima, te najveću gužvu u saobraćaju stvaraju upravo turisti sa kruzera, kazao je predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović.

“U razgovoru sa izvođačima radova smo dogovorili da, prilikom izgradnje pothodnika, ne dolazi do obustave saobraćaja. Radiće se segmentno prvo jedna traka, pa druga. Ono što treba da uradimo u narednih sedam dana jeste da razgovaramo sa izabranim izvođačima radova na fontani koja se nalazi neposredno ispod zidina Starog grada u Kotoru, kako bi taj projekat bio zaokružen i kako bismo uže urbano jezgro oplemenili na način da ćemo dobiti jednu kvalitetnu, adekvatnu fontanu i da će to suštinski predstavljati recepciju svih onih koji posjećuju naš grad i putem kruzera, ali i izletnicima koji u velikom broju posjećuju Kotor”, ocjenjuje Aprcović.

Gradnja pothodnika – foto Boka News

“Uz pribavljenu prethodnu saglasnost projektanta iz Podgorice, proteklog petka smo već prenijeli neophodan dio sredstava za kupovinu dva para pokretnih stepenica koje će opsluživati pothodnik” – navodi Aprcović, ističući da je vrijednost stepenica 263.000 eura

“Za očekivati je da će izvođač radova učiniti maksimum napora kako bi se radovi izvodili tokom cijelog dana i kako bismo već negdje početkom, ili polovinom aprila, po mom dubokom sudu, imali okončane radove na pothodniku i ono što sam prethodno istakao – pravu recepciju grada, pravu sliku Kotora za sve one koji dolaze kruzerima, odnosno autobusima u Kotor, a našim sugrađanima omogućili bolji kolski saobraćaj, odnosno bolju protočnost saobraćja kroz grad”, zaključuje Aprcović.

Priznanje Institutu za biologiju mora Kotor za naučno-istraživački rad…

0
Rektor – Univerzitet CG

Rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Danilo Nikolić je, na svečanoj sjednici Senata Univerziteta Crne Gore, dodijelio 20 priznanja za posebne doprinose u razvoju naučno-istraživačkog, stručnog i umjetničkog rada i međunarodnom pozicioniranju Univerziteta zaslužnim pojedincima sa svih organizacionih jedinica.

Na osnovu predloga Vijeća Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, priznanje za doprinose u tekućoj godini primila je dr Danijela Joksimović koja je ostvarila impozantne rezultate u dijelu naučnih i projektnih aktivnosti iz oblasti hemije mora i okeanografije sa posebnim akcentom na određivanje sadržaja teških metala u sedimentu i biološkom materijalu, kao i antropogeni uticaj na kvalitet i stanje morske vode u akvatoriju Bokokotorskog zaliva i otvorenog mora crnogorskog primorja.

sa dodjele priznanja

Rukovodilac je šest međunarodnih projekata, četiri nacionalna projekta, a u 2019. godini publikovala je dva autorska i tri koautorska rada u renomiranim časopisima koji se nalaze u bazama SCIE liste.

„Mali muzičari velikog srca“

0
MALI-MUZICARI

Učenici osnovne i srednje Muzičke škole Tivat u petak, 27. decembra sa početkom u 18 sati održaće humanitarni koncert pod nazivom „Mali muzičari velikog srca“.

Koncert je posvećen našim sugrađanima Savi Riliju i Nikoli Drmiću.

Na koncertu će nastupiti mali i veliki hor, mali i veliki orkestar, ansambli, solisti… i DJEDA MRAZ

Pozivamo sve ljude dobre da uz učenike Muzičke škole Tivat, još jednom pokažu humanost na djelu i našim sugrađanima pomognu u liječenju – saopšteno je iz Muzičke škole.