Crnogorska policija zabranila je održavanje litije koju je Mitropolija crnogorsko-primorska (MCP) planirala za nedelju, 8. mart na Cetinju.
Kako je saopštila policija, na osnovu zahteva koji je upućen 3. marta, policija je donela rešenje i u skladu sa zakonom nije dozvolila održavanje javnog okupljanja iz bezbednosnih razloga.
“Na rešenje je organizator okupljanja u pokretu predao tužbu Upravnom sudu, koja je odbijena”, dodala je policija.
Litije SPC se zbog Zakona o slobodi veroispovesti održavaju dva puta nedeljno širom Crne Gore, ali ne i u Cetinju, gde je sedište Mitropolije.
Litija je već jednom bila zakazana i otkazana nakon što su ih zamolili iz policije. Tome je prethodio skup gradjana Cetinja koji su saopštili da na Cetinju neće dozvoliti održavanje litije.
Novi pravilnik o brodicama, čamcima i jahtama primjenjuje se od 1. februara u Hrvatskoj. Među novostima koje donosi, u javnosti je najviše odjeknula informacija da se ukida trajna registracija plovila. Ne za sve, jer vlasnici manjih brodova – do sedam metara i slabijeg motora do dvadeset konjskih snaga nemaju obvezu tehničkog pregleda i nove registracije.
Vlasnici pasara neće morati na tehnički pregled, ali vlasnici brodova s druge strane gata, čija je duljina trupa veća od 7 metara ili snaga motora veća od 20 konjskih snaga, vjerojatno hoće. Obveza nove registracije svakih 5 godina propisana je samo za luksuznije brodove.
– Obvezi tehničkog pregleda podliježu plovila koja imaju ugrađeni sanitarni sustav. Ako imaju ugrađen motor odnosno spremnik za gorivo. Imaju ugrađeno plinsko trošilo i namijenjeno je za višednevni boravak na moru, kaže Alen Rukavina, lučki kapetan u Zadru.
– Pravilnik sam pročitao i u nekim segmentima se slažem s tim po pitanju zaštite okoliša, objašnjava Đino Matešić, tajnik ŠRD-a “Bregdeti – Arbanasi”, Zadar.
Zaštita morskog okoliša važan je razlog zbog kojeg je donesen novi pravilnik o brodicama. Ne manje važan razlog i povećanje je sigurnosti pomorskog prometa.
Šjor Dean Bajlo profesionalni je ribar. Novi pravilnik za njega i nije neka novost s obzirom na to da je brod prijavio za gospodarsku djelatnost pa svake dvije godine obavlja tehnički.
– A sve pregledaju od rakete, plovaka kaljužnih, svjetala, sidara, sve, kaže Bajlo.
– Stranka će doći u Lučku kapetaniju. Podnijeti zahtjev za obavljanje tehničkog pregleda i po tom će djelatnik Lučke kapetanije će izaći na mjesto gdje se nalazi brodica, kaže Alen Rukavina, lučki kapetan u Zadru.
– Da, morat ću na novu registraciju. A zamjerke su da se unutar sedam metara moraju poštovati toliki standardi tipa spremnika za fekalne vode, odvajanje ulja, objašnjava Đino Matešić, tajnik ŠRD-a “Bregdeti – Arbanasi”, Zadar.
Zbog novog Pravilnika i obveze nove registracije mnogi će vlasnici brodova morati dodatno uložiti u opremu broda. Uostalom, sva se zadovoljstva plaćaju.
Hiljadee ljudi pridružilo se klimatskoj aktivistici Greti Thunberg u petak na protestu u Bruxellesu kako bi zatražili ambicioznije mjere EU-a u borbi protiv klimatskih promjena.
Policija navodi da je u prosvjednoj povorci bilo oko 3.400 ljudi. Neki prosvjednici nosili su transparente “Naša budućnost je u vašim rukama”, “Odmah djelujte”, “#promjenasustava”, javlja belgijska novinska agencija Belga.
“Prosvjedujem za klimu već godinu dana”, rekao je 15-godišnji prosvjednik. “Greta je važno lice pokreta i njezina prisutnost daje snagu našem prosvjedu. Želimo snažnu promjenu”, dodao je. “Nulta emisija plinova do 2050. za EU označava predaju. Znači odustajanje. Mi ne trebamo ciljeve samo za 2030. ili 2050. Mi ih, prije svega, trebamo za 2020. i svaki sljedeći mjesec i godinu koja dolazi”, navodi se u otvorenom pismu Grete i još 33 mladih aktivista. Na prosvjedu su sudjelovale nevladine organizacije Amnesty International, Oxfam Solidarity i WWF.
Thunberg je u srijedu optužila vlade i institucije Europske unije da se samo “prave” kako žurno poduzimaju mjere kako bi obuzdali klimatsku krizu. Čelnici EU-a tvrde da predvode jednu od najambicioznijih politika na svijetu za obuzdavanja klimatskih promjena a u srijedu je Europska komisija predstavila zakon kojime bi se emisije stakleničkih plinova u potpunosti eliminirale do 2050. “Kada vam gori kuća ne čekate još koju godinu da gasite vatru. Pa ipak je to Komisija danas predložila”, rekla je 17-godišnja švedska aktivistica Odboru Europskog parlamenta za okoliš.
Predloženi zakon o klimi bi Komisiji dao ovlasti da vladama svakih pet godina postavlja veće ciljeve no te bi ovlasti vrijedile tek nakon 2030., što je po organizacijama za zaštitu okoliša prekasno.
Najavljena izgradnja ugostiteljskog objekta na plaži u Baošiću od strane firme „Plaža Perla”, ruskog vlasnika, izazvala je protestno okupljane mještana kojima se u ime Ekološkog društva Boka pridružila i Olivera Doklestić. Mještanin Zdravko Damjanović ukazao je da Morsko dobro prilikom davanja u zakup plaže nije vodilo računa da se mještanima oduzima pravo na vezivanje barki jer se bave ribolovom, ali i da je lokacija u granicama kulturno -istorijskog područja Unesko.
– Morsko dobro je moralo da ima evidenciju o tome i da ne dozvoli ovakvu gradnju, gdje se ulazi preko 20 metara u more. Zakupac kome je dodijeljena ova lokacija ne posjeduje hotelsko -ugostiteljske kapacitete niti je nosilac razvojnog projekta turističkih sadržaja Herceg Novog. Želja naših komšija, koji posjeduju 4.000 kvadrata zemlje u zaleđu ove plaže na kojoj imaju u planu da sagrade hotel sa izlazom na more, jer ga do njega dijeli samo šetalište, neće moći da se ostvari. Zakup ove lokacije je na 20 godina. Stvaran projekat za koji je Opština izdala saglasnost nije postavljen na tabli, postavljen je samo gabaritno jednim dijelom, ali ne i sadržajno. Da li investitor želi da nešto sakrije od mještana ili ne, saznaćemo – naglasio je Damjanović.
I Savo Damjanović kaže da je gradnja nedopustiva.
– Ispred kuća sam moje braće. Njih petoro se bave turizmom i njihovi gosti koriste ovu plažu. Oni su prije 100 godina napravili kuću, gradili, radili, oplemenjivali ovu plažu, borili se za svaki milimetar da ne odnese more i sada neće moći da priđu toj plaži. Osjećamo se ugroženo jer sada dolazi neko s parama i kažu nam nije to više vaše. Svi imamo uredne dozvole za izdavanje. Gdje će naši gosti da se kupaju – ogorčen je Savo Damjanović.
Milo Damjanović, u ime Ribarskog kluba Baošić i Društva za podvodni ribolov, ukazo je na ugrožavanje ekosistema mora.
– Gradnja ugrožava zaštićene vrste različitih algi. Tu je murava, školjke kao što su palastura, vaganj i žbogulja kao i trava koja raste uz parapet, a kojoj ne znam ime – kaže Milo Damjanović.
Baošići tabla – foto RHN
U ime Eko društva Boka Olivera Doklestić, upravo zbog nasušne potrebe da se zaštiti morski život, apeluje da se obustave svi radovi. Kaže da je investitir dobio sve dozvole, što ne bi smjelo da se desi u državi koja nosi epitet ekološka.
– Ne treba sve da bude izbetonirano, da sve bude komercijalizovano i da ne razmišljamo šta će od tog živog svijeta da ostane. Institut za biologiju mora, konkretno dr Vesna Mačić koja se bavi istraživanjem podmorja posebno biljnih vrsta u moru, još lani je stala uz mještane. Sav priobalni pojas Boke je ugrožen gradnjom plaža, bez obzira da li se rade pješčane ili betonske plaže, kao i gradnjom marina. Stepen izgrađenosti marina i broj vezova unutar Boke, već premašio dozvoljenu brojku, a mislim da je prethodnim studijama ona bila limitirana na 500 vezova. Danas imamo Portonovi,Lazure i ove male marine brojka uveliko prelazi 1.000 i to je jedan od prvih činilaca zagađenja morskog priobalja. Pravi dar prirode je kada se pojavi palastura jer ona je činilac zdrave sredine i čistog priobalja. Kada je primijećena palastura, primijećeni su i morski krastavci i neke druge boljne i životinjske vrste koje zaslužuju da budu zaštićene. Zaliv Boke je dio prirodne i kulturne Unesko baštine i zato treba obratiti punu pažnju na zaštiti i priobalju i kopnenog dijela – poručila je Doklestić.
Drljević: Posjedujemo sve dozvole za gradnju
Kompaniju Plaža Perla, ruskog vlasnika, zastupa Aco Drljević koji kaže da posjeduju sve neophodne dozvole za gradnju i da će radovi biti okončani do početka sezone.
– Posjedujemo sve dozvole za gradnju ovjekta. Investicija je vrijedna 160.000 eura. Radove počinjemo uskoro, a biće okončani do sezone – odgovorio je kratko Aco Drljević.
Crna Gora nije bila nikad dostupnija. Samo u posljednih pet godina avio-dostupnost Crne Gore je neprepoznatljiva. Trenutno, naša država je direktno povezana sa više od 50 gradova, a samo u 2020. godini najavljeni su letovi ka novih čak 11 destinacija, pišu Vikend novine.
Prvo, ruski prevoznik Ural Airlines dobio je dozvolu federalnih avionskih vlasti da uvede ljetnju sezonsku liniju između Tivta i Ekaterinburga. Takođe, i irski Ryanair Crnu Goru vidi kao državu u koju vrijedi otvaranje novih linija. Nakon Belgije, Njemačke, Irske, Italije, Poljske, Španije, Švedske i Velike Britanije, za Crnu Goru će se, gotovo sigurno, ove godine letjeti i sa Malte. Ryanair ima u planu otvaranje još jedne linije ali za sada u tajnosti drže podatak o kojoj državi je riječ.
Croatia Airlines uvodi od 3. maja liniju Zagreb Podgorica, a Montenegro Airlines je na pragu Portugala i Turske.
Pored navedenih, najavljene su i avio linije za Dablin, Poznanj i Kijev.
Jeftini let ka 28 destinacija
Niskobudžetnih kompanija je trenutno 11 i njima se iz Podgorice i Tivta direktno putuje ka 28 destinacija. Sa Aerodroma Podgorica saobraća irski Ryanair i to do Brisela, Londona, Berlina, Bolonje, Barselone, Stokholma i sezonski do Vroclava. Kako su već pisali mediji, u ovoj godini, pored navedenih, otvaraju nove linije od/do Dublina, Krakova i Poznana dok će linija prema Stokholmu biti obustavljena zbog toga što je Ryanair spriječen da kupi nove avione. Do Štutgarta će saobraćati Laudamotion, ćerka kompanija Ryanaira. I Wizz air je prepoznao Crnu Goru kao destinaciju u koju vrijedi letjeti. Oni održavaju linije do Memingema (Minhen jug), Budimpešte, Milana, Katovica (sezonski), a od jula ove godine počinje i linija Beč Podgorica.
Kada je u pitanju Smartwings, oni iz Podgorice tokom ljetnje sezone lete za Prag, Brno, Ostrava, Pariz, Lion i Nant.
Sa Aerodroma Tivat tokom ljetnje sezone saobraća više low cost kompanija i to Easy Jet (Mančester, London, Ženeva), Pobeda (Moskva, cjelogodišnji saobraćaj), Smartwings (Lil), Transavia France (Pariz), Eurowings (Dizeldorf), Norwegian International (Helsinki), Norwegian Air Shutle (Oslo) i Flydubai (Dubai).
Lisabon pun pogodak
I Montenegro airlines pojačava broj letova i destinacija. Tradicionalno, Montenegro airlines najviše leti ka Beogradu. Nacionalni avio prevoznik leti i ka Rimu, Parizu, Moskvi, Cirihu, Beču, Frankfurtu i Ljubljani. Uz stalne letove, Montenegro airlines će uskoro objaviti i ljetnji red letjenja i destinacije ka kojima će sezonski letjeti.
Iz Montenegro airlinesa su krajem godine saopštili da ozbiljno razmišljaju o uvođenju direktnih letova ka Istanbulu i Lisabonu. Takođe, važno je napomenuti da će Aerodromi Crne Gore, u okviru prekograničnog projekta On Cloud Nine, uspostaviti liniju Podgorica Bari Podgorica.
Projekat, kako su kazali u Aerodromima ima za cilj da uspostavi avio-veze između italijanske regije Pulje i Crne Gore, kao i Pulje i Albanije, kroz eksperimentalno pokretanje novih avio ruta.
U meksičkoj luci Cozumel često vlada velika gužva jer stalno stižu golemi američki kruzeri puni gostiju. Nedavno je samo trenutak nepažnje tijekom manevriranja bio dovoljan da kruzer Carnival Glory krmom udari u provu kruzera iste kompanije Carnival Legend, koji je već bio na sidru.
Šteta nije osobito velika jer je sudar bio blag, ali su stradale dvije palube na Carnival Gloryju. Šest je osoba lakše ozlijeđeno, a neki putnici s obližnjeg i usidrenog kruzera Oasis of the Seas (Royal Caribbean Lines) su mobitelima snimali sudar morskih divova.
Oni tvrde kako je Carnival Glory zamalo udario i u njihov kruzer, pa je istraga o cijelom događaju već pokrenuta. Kompanija Carnival je službeno navela kako se incident dogodio, ali ističe kako ni Glory ni Legend nisu zadobili štetu koja bi utjecala na njihovu sigurnost plovidbe. Carnival Glory je izgrađen 2003. i na njemu je 4000 putnika i članova posade.
Na Carnival Legend, izgrađen 2002., ukupno stane 3000 osoba, dok je Oasis of the Seas, isporučen 2009., jedan od najvećih kruzera na svijetu i na njemu može biti čak 8000 putnika i članova posade.
HYPE – novi muzički festival koji će se u Herceg Novom održati od 19. do 21. juna već u premijernoj godini okupiće elitu regionalne pop, rock i rap scene.
“U gradu sunca, mora i cool provoda, od petka do nedjelje na bini HYPE-a trodnevni lajnap predvode Dubioza Kolektiv, Nele Karajlić i Gibonni, krem regionalne scene koji će na jednom mjestu dati idealan soundtrack za ljetovanje svim fanovima dobrog zvuka, kupanja i morske zabave”, najavljuju iz organizacije festivala.
Bosansko-hercegovački bend Dubioza kolektiv definitivno je najpopularniji muzički proizvod ne samo matične države, već i čitavog regiona. Reggae, ska, dub i rock zvuk Dubioza je dopunila društveno angažovanim stihovima i munjevito se probila do mozga i srca publike.’’Kažu’’, ‘’No escape from Balkan’’ ili ‘’Himna generacije’’ su upravo to – himne generacije, ali posebne utoliko što u njihovom ritmu može i da skače.
“U HYPE-ovoj šetnji kroz žanrove, ljubitelji starog dobrog rock-a imaće priliku da čuju Neleta Karajlića, pionira sarajevskog Novog primitivizma poznatog po bezvremenskim hitovima poput “Bos ili hadžija” ili ‘’Nedelja kad je otiš’o Hase’’, dok će mnogobrojni zaljubljenici u primorski zvuk uživati uz legendarnog Gibonni-ja, koji će donijeti finu splitsku melanholiju u Herceg Novi i zasigurno opravdati renome jedne od najnagrađivanijih i najvoljenijih zvijezda na teritoriji nekadašnje zajedničke zemlje”, najavljuju iz organizacije festivala.
TBF, Bombaj Štampa, Who See, Letu Štuke, Urban & 4 i Brkovi, kao i brojni lokalni bendovi, zabavljaće u tri junska dana publiku novog morskog festivala!
“Savršen uvod u vrelo ljeto u jednom od zvanično najljepših zaliva svijeta, upotpuniće i brojni propratni sadržaji poput nagradnih igri, umjetničkih radionica, žurki, ali i humanitarnih akcija”, zaključili su iz organizacije festivala.
Trka karića u herceg Novom u organizaciji NVO Maškare koja je trebala biti održana u subotu 7. marta odgođena je za nedelju 15. mart, zbog kiše saopštili su organizatori.
Za trku karića, manifestaciju koja se treći put realizuje u okviru Praznika mimoze prijavo se rekordnih 130 učesnika.
Trka karića je prva trka takve vrste u Crnoj Gori i Herceg Novom, a i ove godine organizujemo je u saradnji sa Opštinom Herceg Novi, Turističkom organizacijom i JUK Herceg Fest, u sklopu Programa 51. Praznika mimoze.
Najavljeni spektakl neće izostati narednog vikenda poručuju organizatori.
Agencija za migracije Ujedinjenih nacija saopštila je u petak, 6. marta da je nedavni brodolom kod Libije kao i drugi pomorski incidenti povećao broj smrtnih slučajeva među migrantima koji prelaze Sredozemno more.
UN procjenjuje da je od 2014. godine 20.000 migranata poginulo u pokušaju da pređu Mediteran.
Paul Dillon, glasnogovornik Međunarodne organzacije za migracije (IOM), ukazao je na incidente koji uključuju utapanje devedeset i jedne osobe, nestalih iz gumenog čamca koji je 9. februara napustio Garbulli u Libiji, kao i nestanak broda koji je 14. februara krenuo iz Alžira.
Iz IOM-a su također saopštili da se godišnji broj smrtnih slučajeva smanjivao svake godine od 2016. kada je više od 5.000 ljudi izgubilo živote prilikom pokušaja prelaska Mediterana.
Agencija je ponovima svoj poziv za ‘proširenim sigurnim, zakonitim putevima za migrante i izbjeglice’ kako bi smanjili broj migranata koji pokušavaju preći Mediteran neregularnim kanalima.
“Dvije trećine smrtnih slučajeva koje smo zabilježili su ljudi kojima se gubi svaki trag u moru”, rekao je Frank Laczko, direktor IOM-ovog Globalnog centra za analizu podataka o migracijama.
Ministar sporta i mladih Nikola Janović otvorio je danas Sajam sporta u Tivtu koji je organizovan povodom promocije Dana reprezentacije.
“Drago mi je što danas imam priliku da se družim sa našim sportistima i sportskim radnicima iz primorskih gradova kao i Prijestonice. Posebno mi je drago što su tu danas i sportski klubovi iz mog rodnog Kotora. Kada smo osmišljali kako Sajam sporta treba da izgleda, odnosno šta je to što želimo da dobijemo od ovakve manifestacije, odgovor kao da se postavio sam, a to je da probudimo sportiste, reprezentativce u našoj djeci. Probuditi ljubav u djetetu prema nečem zdravom kao što je sport je plemenit čin, a ako uz to još dodamo da razvijamo ljubav kroz reprezentaciju i prema sopstvenoj državi, e onda je to pravi pogodak”, ističe Janović.
Ministar Janović dodaje da je posebno ponosan na činjenicu da se i na ovom, kao i na prethodna dva Sajma održana u Bijelom Polju i Nikšiću mogao vidjeti veliki broj djece i roditelja, te da je to upravo razlog zbog kojeg vjeruje da je sport uvijek bio nešto što ujedinjuje ljude.
Janović u Tivtu
Pod okriljem slogana “Reprezentacija u srcu” sa nivoa sportskih klubova šalje se snažnaporukao uticajusporta ipripadnosti crnogorskojreprezentaciji.
Navedenom sajmu prisustvovaloje, pored ministra Janovića, predsjednika opština Tivat Siniše Kusovca, Budva Marka Carevića, Cetinje Aleksandra Kašćelana, predstavnika opština Kotor i Herceg Novi i preko 1500 drugih učesnika.
Od značaja je naglasiti i da je svoj rad predstavilopreko 50 sportskih klubova. Posebno raduje činjenica da je Sajmu priusustvovao i veliki broj djece koja će, nadamo se, u budućnosti biti reprezentativci koji će na prestižnim takmičenjima braniti boje Crne Gore.
