Menadžment Vektra Boke u utorak je isplatio 270 hiljada EUR bivšim i sadašnjim radnicima te hercegnovske kompanije.
Riječ je o drugoj rati trećeg isplatnog reda povjerilaca koja je dospjela 7. februara, prenosi Pobjeda.
To su sredstva koja se odnose na razliku između minimalaca i stvarno zarađene plate, prevoz i sve izvršne sudske presude koje je priznao stečajni sudija.
Prema riječima izvršnog direktora preduzeća, Milića Popovića, narednih dana biće isplaćeni i ostali povjerioci.
“Isplata je počela preko Prve banke, a riječ je o ukupnoj sumi od oko 270 hiljada EUR. Danas će biti isplaćeni svi radnici, a narednih dana i ostali povjerioci”, kazao je Popović.
On je naveo da će do kraja sedmice biti isplaćene zaostale plate radnicima Vektra Boka, do kada očekuju deblokadu računa preduzeća.
Ukupan iznos za isplatu druge rate povjerioca iz trećeg isplatnog reda je 2,1 milion EUR.
Preostale su još dvije rate koje dospijevaju naredne i 2022. godine po planu reorganizacije tog preduzeća.
I ove godine, već tradicionalno, Opština Tivat će obilježiti Svjetski dan energetske efikasnosti, tako što će u četvrtak 5. marta, od 10-12 sati, ispred zgrade Opštine, građanima i prolaznicima besplatno će dijeliti energetski efikasne LED sijalice za domaćinstva i pružati korisne savjete kada je u pitanju ušteda energije u svakodnevnom životu.
Tom prilikom biće podjeljeno 700 sijalica sa LED izvorom svjetlosti čija je potrošnja višestruko manja od sijalica iste svjetlosne moći izrađenih tradicionalnom tehnologijom. Već devet godina za redom, Opština Tivat sprovodi akciju dijeljenja energetski efikasnih sijalica svojim građanima.
Energetska efikasnost u najširem smislu riječi podrazumijeva smanjenje gubitaka energije i njeno efikasno korišćenje u svim oblastima rada, života i praktičnog djelovanja, odnosno smanjenje potrošnje energije bez narušavanja komfora i standarda života.
Svako od nas potrošnju energije može smanjiti, ne remeteći svoj komfor, i pri tome pored globalnog doprinosa doprinijeće i uštedi vlastitog novca.
Energetska efikasnost je u direktnoj vezi sa zaštitom životne sredine, s obzirom da promoviše korišćenje obnovljivih izvora energije (Sunca, vjetra, rječnih tokova…), a odnos prema životnoj sredini treba da bude odgovorniji i u tom smislu Opština Tivat sprovodi aktivnosti i projekte upravo u cilju povećanja energetske efikasnosti i odgovornijeg odnosa prema životnoj sredini.
Energetska-efikasnost foto Opština Tivat
Cilj Opštine Tivat je dalji razvoj opštine kao grada u kome su prioriteti uravnotežen ekonomski razvoj, uređenje prostora i zaštita životne sredine. Jako bitan faktor jeste osvješćenost društvene zajednice kada je u pitanju životne sredina i energetska efikasnost.
Posjetimo, država Crna Gora je, prateći evropske trendove u oblasti energetske efikasnosti, donijela Pravilnik kojim je postepeno od 2018. godine, zabranila stavljanje na tržište klasičnih sijalica sa užarenom niti.
Svjetski dan energetske efikasnosti obilježava se u čast prvog sastanka svjetskih eksperata za energetiku koji je održan 5. marta 1998. godine u Austriji, na kome se razgovaralo o energetskoj krizi u svijetu i njenim mogućim rješenjima.
Mediteransko uvezivanje kroz projekat SHERAMED – foto IBM
Sve veće prisustvo postojećih prijetnji po životnu sredinu koje ne poznaju političke granice, zahtijeva koordinisano prekogranično djelovanje zasnovano na prikupljenim dokazima i analizi. Upravo ovaj cilj povezao je partnere u okviru projekta “Dijeljenje i poboljšanje sposobnosti za suočavanje sa prijetnjama životnoj sredini na Mediteranu” – SHAREMED (Sharing and enhancing capabilities to address environmental threats in Mediterranean Sea.
Partneri na ovom prekograničnom projektu su naučni instituti i visokoškolske institucije koje se bave istraživanjima pritisaka na ekosistem Mediterana, a dolaze iz Italije, Španije, Malte, Slovenije, Hrvatske, Francuske i Portugala.
Rukovodilac projekta sa Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore dr Slavica Petović navodi da će projekat povezati i povećati sposobnosti mediteranskih, regionalnih, subregionalnih lokalnih vlasti i naučne zajednice za zajedničku procjenu i eventualno ublažavanje prijetnji.
“Projekat je otpočeo nedavno u Trstu, dvodnevnim sastankom, 13. i 14. februara. Između ostalog, SHAREMED će definisati aktuelne i regionalne strategije, stvoriti zajedničku bazu podataka i izraditi atlas mapa stanja i opasnosti, kako bi moglo integrisano da se posmatraju i zapažaju pojave putem zajedničkog portala i poboljša mogućnost predviđanja. Istražiće se i potencijali novih metodologija posmatranja i definisati mape puta, smjernice, akcioni planovi”, saopštila je Petović.
dr Slavica Petović – foto IBM
Prema njenim riječima, projekat će poboljšati sposobnost zajedničkih procjena o važnim pitanjima kao što su zagađenje (smeće u moru), promjene trofičkih režima (eutrofikacija/oligotrofikacija), vremenske/klimatske promjene (morski toplotni talasi, zagrijevanje, zakiseljavanje), kao i povećati mogućnost pronalaženja pristupa i korišćenja postojećih podataka i informacija o tim pitanjima, u službi odgovornih nacionalnih entiteta, zainteresovanih strana i kruga korisnika.
“Projekat će iskoristiti znanje dobijeno prethodnim projektima i doprinijeti definisanju dugoročnih strategija i akcionih planova za procjenu i rješavanje prijetnji po životnu sredinu na Mediteranu”, zaključuje Petović.
Ukupna vrijednost projekta, koji je, na temu održivog turizma, prihvaćen u okviru poziva Interreg Mediteranskog transnacionalnog programa 2014-2020, jeste 3,100,000.00 € od čega Institutu za biologiju mora UCG pripada 70,000.00€.
Jedno novo istraživanje pokazalo je da bi do kraja ovog stoljeća zbog klimatskih promjena moglo nestati pola pješčanih plaža na svijetu, piše CNN.
Već do 2050. godine dio obala izgledat će potpuno drugačije nego danas, a 10 do 12 posto obale suočit će se s ozbiljnom erozijom. Istraživanje je pokazalo i da bi se do 2100. godine u gusto naseljenim područjima kao što je američka istočna obala, južna Azija i središnja Europa obala mogla povući do 100 metara.
Na plaže će najviše uticati porast razine mora
“Ovo su konzervativne procjene”, rekao je Michalis Vousdoukas, oceanograf i jedan od autora spomenutog istraživanja objavljenog danas u Journal Nature Climate Change. U njemu su sudjelovali znanstvenici i Istraživačkog centra Europske komisije te fakulteti iz Španjolske, Portugala i Nizozemske.
Znanstvenici su pomoću projekcija analizirali kako će na plaže diljem svijeta utjecati podizanje razine mora te razorne oluje. U obzir su uzeli i prirodne procese poput valova i sastava tla plaža, ali i ljudske faktore kao što je gradnja uz obalu ili brane.
Studija je pokazala kako će na plaže najviše utjecati porast razine more. Isto tako studija je pokazala i da će na plaže utjecati porast emisije stakleničkih plinova.
Plaže zauzimaju više od trećine sveukupne obale na svijetu
U studiji se napominje i da se ne može dovoljno naglasiti koliko su za svijet važne plaže. One zauzimaju više od trećine sveukupne obale na svijetu i služe kao ključni faktor koji štiti obalna područja od oluja. Plaže su važne i s ekonomskog aspekta, ponajprije za turizam, ali i druge aktivnosti.
Osim toga, na mnogim područjima plaže nisu tek mjesto za praznike. Na mjestima kao što je Brazil i Australija na njima se boravi tijekom cijele godine.
“U mnogim dijelovima svijeta pješčane plaže imaju vrijednost koja se ne može direktno izraziti novčanom vrijednošću”, rekao je Vousdoukas.
Gradnja pored plaža također predstavlja opasnost za prirodne procese
Plaže su dinamične i mijenjaju oblik prirodnim putem tijekom vremena. No znanstvenici upozoravaju da gradnja u blizini mora može poremetiti prirodna kretanja plaža te zaustaviti prirodne procese pomoću kojih se pijesak sam obnavlja. Danas, plaže koje se najviše suočavaju s erozijom smještene su u urbaniziranim područjima gdje se pokraj plaža nalaze ceste i visoke gradnje.
Na mjestima kao što je Miami Beach dovoze se tisuće tona pijeska kako bi se smanjili efekti erozije, dok se na drugim mjestima grade veliki lukobrani da bi se zadržao pijesak. Znanstvenici koji su sudjelovali u izradi studije upozoravaju kako ovakvi pothvati mnogo koštaju, a s podizanjem razine mora i velikim olujama neće biti od velike koristi.
Erozija plaža bit će najveća u Australiji
Najveći utjecaj na eroziju plaža zbog podizanja razine mora bit će u Australiji. Istraživanje je pokazalo da će skoro pola pješčane obale tamo do 2100. godine biti ugroženo. Slična situacija bit će i u Čileu, Kini, SAD-u, Rusiji, Meksiku i Argentini. Vousdoukas je rekao kako će na udaru biti i mali otoci, pogotovo Karpiski. I to zbog ravnog terena.
No ako vlade diljem svijeta uspiju smanjiti emisije stakleničkih plinova, moglo bi se spriječiti oko 22 posto erozija koje su istraživači prognozirali da će se dogoditi do 2050. godine. Ako pokušamo ostvariti ciljeve Pariškog dogovora, rekao je Vousdoukas, mogli bismo smanjiti 40 posto erozije koju smo projicirali u našoj studiji.
U Mesarima, kod Trebinja, na najvećoj organskoj plantaži u BiH početkom aprila biće zasađene prve sadnice smokve, u okviru projekta trebinjskog Ženskog centra, rekla je LJiljana Čičković, direktor ovog centra, u okviru kojeg djeluje Socijalna zadruga „Smokvica“.
Ona je navela da će u prvoj fazi biti zasađeno 600 sadnica, od ukupno 2.060, na ukupno devet hektara zemljišta, koliko je planirano za ovu plantažu.
„Ta plantaža će biti najveća u regionu, a prva sertifikovana organska u BiH. Ovo je izuzetno značajan projekat za cijelu istočnu Hercegovinu, koja je poznata po vinu, medu i siru, a planiramo da smokvu uvedemo kao novi brend“, istakla je Čičkovićeva.
Ona je dodala da su u toku završni radovi na pripremi zemljišta za sadnju i osposobljavanje sistema za navodnjavanje.
„Obezbijedili smo solarne panele koji će napajati pumpu i sistem za navodnjavanje `kap po kap`, koje je donirala češka Ambasada. Planiramo da do kraja ove godine uposlimo dvoje ljudi, jednog mladog i jednu ženu sa sela, žrtvu porodičnog nasilja“, navela je Čičkovićeva.
Ona je najavila da će u Trebinju krajem marta biti organizovana trodnevna edukacija za sve ljude iz istočne Hercegovine koji su zainteresovani za organski uzgoj smokve, a predavanja će održati poznati agronom Željko Prgomet iz Istre.
„Resorno ministarstvo nam je pomoglo u nabavci ograde za cjelokupan plac, sadnice smo nabavili zahvaljući Fondaciji, a uz podršku grada Trebinja krenuli smo i u proces sertifikovanja“, kaže Čičkovićeva.
Ona je dodala da će socijalna zadruga imati razvijenu saradnju sa kooperantima.
„Planiramo da u asortimanu razvijemo desetak različitih, među kojima će biti prvenstveno suve smokve i organski džemovi“, rekla je Čičkovićeva.
Đorđe Kovačević iz Ženskog centra i Socijalne zadruge „Smokvica“ rekao je da će na početku biti zasađene tri vrste smokve.
„Odlučili smo se za petrovače, sušioke i zimice, koje su poznate na našem području. Profesor Prgomet je najavio da bi mogao da nam donira oko 51 sortu smokve od 150, koliko ukupno postoji u svijetu. U Izraelu se bave proizvodnjom hibrida kojih sada imaju oko 2.000, tako da možemo doći do smokve kakvu želite, i kada je u pitanju veličina, oblik, slador“, kaže Kovačević.
On je dodao da s ciljem dodatnog edukovanja u vezi sa plantažnim uzgojem smokve planiraju i saradnju sa poljoprivrednim fakultetima u Republici Srpskoj.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske će od ove godine subvencionisati razvoj plantažnog uzgoja smokve, a javni poziv za sve zainteresovane otvoren je do 23. marta.
Izložba “Ručni radovi u bijelom tekstilu” (dio bogatog nasljeđa dobrotske porodice Radimir) biće otvorena u četvrtak 5. marta u 19 sati u Galeriji solidarnosti u Starom gradu.
Autori su Zoran Radimir i Danijela Đukić.
Organizator je Opštinska javna ustanova “Muzeji Kotor”.
Opština Tivat će u saradnji sa Regionalnim vodovodom i EBRD do 2024. godine obezbijediti vodosnabdijevanje i kanalizacionu mrežu i za sva ruralna područja na svojoj teritoriji, o čemu se već sprovode konkretne aktivnosti sa ove dvije organizacije, saopštio je predsjednik opštine Tivat dr Siniša Kusovac na skupu koji je u Tivtu organizovan povodom posjete austrijskih privrednika iz oblasti vodoprivrede.
Predsjednik je dodao da Tivat raspolaže vodovodnom mrežom koja pokriva značajan dio teritorije opštine i ima ažuriranu evidenciju priključaka.
„Naši planovi su nastavak izgradnje vodovodnog i kanalizacionog sistema. Stoga je od izuzetnog značaja aktivnost vodoprivreda naših zemalja, Crne Gore i Austrije, i predlozi vaših kompanija koje donose nove tehnologije za preradu otpadnih voda, tretiranje pitke vode i vodosnabdijevanje. Tivat mora da, poštujući principe održivosti, iskorisiti bogate prirodne resurse kojima raspolaže stavljajući ih u funkciju realizovanja razvojnih projekata u cilju bržeg ekonomskog razvoja opštine i cijele države“, dodao je predsjednik Opštine.
U dvodnevnoj posjeti Podgorici i Tivtu boravi delegacija austrijskih privrednika iz oblasti vodoprivrede. Za predstavnike austrijskih kompanija koje pružaju širok dijapazon tehnologija za preradu otpadnih voda, tretiranje pitke vode i vodosnabdevanje biće organizovani poslovni susreti sa lokalnim privrednicima, ustanovama i stručnjacima iz ove oblasti.
Tokom boravka u Tivtu i prezentacije austrijskih privrednika, predviđeni su individualni razgovori sa predstavnicima JP „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, Vodacom-a i JP vodovoda i kanalizacija primorskih opština.
Jedrilicom sveti Mihovil Grgić je sa šibenske rive isplovio 6. januara, a do španjolske Cartagene plovio je u društvu kolege Branimira Vlaje. Od onda je jedrio sam. Imao je misiju sam prejedriti Atlantik i stići iz Šibenika do Brazila, točnije do otočja Fernando de Noronha. Šibenski oftamolog Dražen Grgić uspio je u svom naumu.
Zadnje kopno na koje je pristao bio je otok Lanzarote (Tenerife) u Atlantskom oceanu odakle je isplovio 10. februara, a na Zelenortskim otocima, otprilike između Afrike i Južne Amerike, nije se zadržavao.
Od 10. februara do danas, 21 dan u kontinuitetu, šibenski je avanturist jedrio bez zaustavljanja sam na brodu, a nakon odmora u brazilskom otočnom nacionalnom parku Fernando de Noronha, slijedi povratak kući istim putem.
Preko kornatskog arhipelaga Draženu Grgiću je cilj bio doploviti do otočja Fernando de Noronha ispred obale Brazila i natrag, a te dvije točke nisu izabrane slučajno, jer riječ je o vjerojatno dva najljepša pomorska nacionalna parka na svijetu čijim se simboličnim povezivanjem želi potaknuti svijest o očuvanju mora.
Otočje Fernando de Noronha, sastoji se od 21 otoka i otočića ukupne površine 26 kilometara kvadratnih. Glavni otok Dois Irmãos čini 18,4 km² i na njemu je 2010. živjelo svih 3.012 stanovnika otočja. Otočje je vulkanskog podrijetla i presudno je za održavanje bioraznolikosti cijelog južnog Atlantika. Zajedno s rezervatom Rocasov atol zajedno je upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine 2001. godine.
Navodi kako je najzahtjevniji bio dio oko ekvatora tzv. Doldrum. Teško je to more i treba puno više snage za prolazak broda kroz valove, barem 20-30% više nego na Jadranu. To automatski znači da si toliko i sporiji. Oko ekvatora je bilo i puno morske trave koja se lovila za timun, kobilicu, propelu i još više usporavala brod.
Plovidba uz Afriku, gdje je bio cca 50-100 nm od obale ga je iznenadila količinom magle i vlage u zraku, kasnije uz obale Zapadne Sahare i pijeska koji je poput pudera prekrio brod. Tek od Cabo Verdea se raščistio zrak i konačno dobio Sunce, ali je bome tada i zapržilo preko 30°C.
Navodi kako nije vidio neka čudovišta, ali je puno dupina, dva kita, jednog morskog psa, puno opakih žarnjaka Portugalske galije. Na brod su noću skakale poletuše, a kod Afrike čak i lignje! Otok Fernando de Noronha izgleda kao iz gusarskih priča o tropima. Prepun zelenila, usidren sam u zaljevu gdje na obali s jedne litice teče slap prema moru.
Ljudi su jako srdačni, a planira ostati nekoliko dana kako bi se odmorio i provjerio brod.
Onečišćenje plastikom
Ipak, njegova plovidba nije bila samo avanturističke, već humanitarne prirode. Čisto more, Čisto srce uz podizanje svijesti na problem onečišćenja mora. Bilo je boca, najlona, dosta ribarskih kašeta i otrgnutih oznaka, ali neke veće, vidljive nakupine nije viđao onuda kuda je plovio.
Cilj ove akcije nije samo jačanje svijesti o zaštiti okoliša kao što je to bio slučaj lani, već su ove godine napravili suradnju s SOS Dječjim selom Hrvatske. Ujedno je ova plovidba i kampanja za prikupljanje sredstava za djecu koja tamo žive, za njihovo obrazovanje i dobrobit. Cilj je omogućiti im obrazovanje s kojim će moći promišljati o okolišu i važnosti njegovog očuvanja.
Furtvengler kamerni solisti, članovi Berlinske filharmonije, učestvovaće na ovogodišnjim KotorArt Don Brankovim danima muzike.
“U godini kada KotorArt, ali i sve značajne muzičke institucije u svijetu, proslavljaju 250 godina od rođenja Ludviga van Betovena, koji nesumnjivo spada u najznačajnije ličnosti umjetničke istorije, ovaj vrhunski kamerni sastav mu posvećuje cijelo veče”, ističu organizatori.
Kako ističu u KotorArtu, ovi izuzetni solisti, kamerni i orkestarski umjetnici, inspiraciju za ime ansambla našli su u Gustavu Furtvengleru, važnoj ličnosti u svijetu muzike 20. vijeka, posebno Berlinske filharmonije, čiji je bio dugogodišnji šef dirigent.
“Od prvoga izdanja KotorArta, njegujemo vrhunsku kamernu muziku, trudeći se da publici priuštimo mogućnost slušanja kamernih ansambala različitih formacija, spajajući nekada članove sastava po prvi put, ekskluzivno za koncerte u Kotoru. Do sada je na Festivalu publika imala prilike da čuje standardne i nestandardne kamerne grupe poput onih Nemanje Radulovića sa ansamblom Đavolji Trileri; Tango Compas – sastav violiniste Stefana Milenkovića; nekoliko godina zaredom slušali smo različite kvartete i kvintete oformljene tokom festivala i vođene violinistom Romanom Simovićem; zatim Bečku kamernu simfoniju, Zagrebački kvartet, i mnoge druge. Ove godine, u Kotoru će zasvirati Furtvenglerovi solisti, izuzetni kamerni i orkestarski umjetnici. Nama je posebno drago da će ovo veče biti dio serijala kojim u okviru festivala obilježavamo veliku Betovenovu godišnjicu. Niz programa, festival će posvetiti muzičkom opusu ovog velikana, dok će nekoliko programa za temu imati i njegov širi društveno-istorijski kontekst. Kroz programe umjetničke muzike, a u izvođenju renomiranih domaćih, regionalnih i svjetski afirmisanih solista, ansambala i orkestara čuće se njegova simfonijska, kamerna i solistička muzika”, istakli su iz PR službe Festivala.
Kornelia i Julia Garteman su odrasle u muzičkoj porodici gdje su svoje prve lekcije iz violine imale već sa šest godina. Dok je Kornelia nastavila svoje sviranje violine i već sa 15 godina upisala prestižni fakultet, Julia se ipak odlučila za violu, i od tog dana 1990. godine više nikada nije zasvirala violinu. Od 2014. godine bavi se i pedagogijom. Predaje na “Hanns Eisler” muzičkoj akademiji u Berlinu, a svira na Landolfijevoj violi iz 1767. godine.
Violončelista Knut Veber aktivni je član nekoliko ansambala Berlinske filharmonije, među kojima se ističe poznati ansambl “12 čelista Berlinske filharmonije”. Solistički, u kamernim sastavima ili orkestarski, nastupao je u Evropi, Aziji, Sjevernoj i Južnoj Americi. Veber je član upravnog odbora Berlinske filharmonije, kao predstavnik orkestarskih muzičara.
Ozgur Ajdin je pijanista koji često sarađuje sa mnogim ansamblima Berlinske filharmonije. Pobjednik ARD takmičenja u Minhenu kao i Nippon muzičke nagarde u Tokiju, nastupa širom svijeta
Nedjelja označena u programu 51. Praznika mimoze naslovom „Ljubav u vrijeme Mimoze“ donosi nam tokom narednih dana brojne kulturne i zabavne događaje, poručuju iz Herceg festa.
Za četvrtak je zakazano otvaranje izložbe Mali salon hercegnovskih galerija i Veče mediteranske pjesme, a u petak nas očekuje maskenbal na kojem će nastupiti Dejan Matić i Ansambl Toć.
U subotu prijepodne će biti održani Trka karića „Karotrc“ i Dani mađarske kulture, a iste večeri koncert Aca Pejovića u Igalu.
U nedelju na programu je Dječija cvijetna povorka i koncert Ibrice Jusića u Dvorani Park.
Tokom vikenda možete posjetiti trodnevni bazar lokalnih proizvoda „Šesno i ukusno“.
Mimoza
Zbog nesmetanog i bezbjednog održavanja ovih programa, tokom vikenda će privremeno biti izmijenjen režim saobraćaja u novskim ulicama. U subotu, 07. marta od 09.30 do 15 časova biće zabranjen saobraćaj u Njegoševoj ulici, na potezu od raskrsnice sa Ulicom Mića Vavića (zgrada „Novljanke“) do Ulice Save Kovačevića. Istog dana od 08.30 do 15 časova biće zabranjen saobraćaj u Ulici partizanski put, na potezu od raskrsnice Njegoševe i Ulice Save Kovačevića (picerija „Touch“) do Škvera. U subotu, 07. marta u terminu od 20.30 do 23.30 časova biće zabranjen saobraćaj u Ulici Sava Ilića u Igalu, na potezu od raskrsnice sa Pete crnogorske brigade (bivši hotel „Tamaris“) do raskrsnice sa Osječkom ulicom; U nedelju, 08. marta u terminu od 14.30 do 18 časova biće zabranjen saobraćaj u Njegoševoj ulici, na potezu od raskrsnice sa Ulicom Mića Vavića (zgrada „Novljanke“) do Ulice Save Kovačevića, kao i u Ulici Desete hercegovačke brigade, na potezu od skretanja sa magistralnog puta do Trga Nikole Đurkovića.
