Po svemu sudeći, Danska nastavlja sa svojim planovima izgradnje jednog ili više umjetnih otoka u sklopu projekta offshore vjetroelektrana kapaciteta 10 gigawata. Projekt bi omogućio ambiciozan cilj, napajanje 10 milijuna europskih kućanstava iz ovih izvora, sve u nastojanju da se ublaže posljedice klimatski promjena.
Za sada Ministarstvo eneregtike Danske je u potrazi za idelanom lokacijom umjetnih otoka, koji bi se gradili u neposrednoj blizini offshore vjetroelektrana, a koji bi služili kao svojevrsni tehnološki hubovi. Još od 2018. godine, Danska pokriva čak 41% svojih potreba za električnom energijom upravo proizvodnjom iz vjetroeloektrana, što je najviši postotak u Europi.
Ovaj je projekt dobio veliku većinu pri izglasavanju u danskom parlamentu jer je, kako se naglašavalo, posve u skladu s danskim nastojanjima zaštite okoliša.
Prema Ministarstvu energetike, cijeli projekt bi bio financiran iz privatnih izvora. Danska vlada bi dodatno financirala istraživanje koje bi za cilj imalo pronaći najbolje načine za skladištenje proizvedene energije jer bi planirana proizvodnja nadmašila potrebe domaćinstava.
Danska, koja već od ranije ima najveću vjetroelektranu u Skandinaviji, ovim projektom želi u potpunosti zamijeniti upotrebu fosilnih goriva energijom iz obnovljivih izvora u svim industrijskim sektorima.
Iz Turističke organizacije Tivat najavljuje Izložbu domaćih proizvoda, koja će se održati u subotu, 28. decembra na rivi Pine sa početkom u 10 sati.
Manifestacija u organizaciji Maslinarskog društva „Boka” i NVO „Nada” iz Herceg Novog, a pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Tivat, posvećena je tradicionalnim proizvodima, tipičnim za naše podneblje.
Posjetioci će imati priliku da uživaju u širokoj ponudi raznoraznih domaćih proizvoda kao što su: masline, maslinovo ulje, sir, mesne prerađevine, med, vino…
Izložba – masline
Pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže i osjete duh Mediterana na tivatskom šetalištu, budite dio Zimske bajke u Tivtu poručuju iz Turističke organizacije.
Badnja večer širom svijeta protekla je uglavnom mirno uz poziv pape Franje vjernicima da se čini dobro čak i kad drugi prema vama to nisu.
Papa Franjo pozvao je u utorak, uoči Božića, 1,3 milijardi rimokatolika da ne dopuste da ih propusti Crkve odvrate od prihvaćanja Božje ljubavi. “Ne čekajmo svoje susjede da budu dobri prema nama prije nego mi budemo dobri prema njima, Crkvu da bude savršena prije nego joj uzvratimo ljubav, poštovanje drugih prije nego što im služimo”, poručio je Franjo u homiliji na Badnju večer.
Nadbiskup Pizzaballa, apostolski administrator latinske patrijaršije Jeruzalema, služio je misu u biblijskom gradu Betlehemu u bazilici Rođenja Isusova. Uputio je poruku mira i oprosta i usporedio je vremena kada je Isus rođen sa stvarnim životom stanovništva “koje se očigledno ne može nositi sustavno s ogromnim društvenim i ekonomskim problemima u regiji”.
Na drugom kraju svijeta na Šri Lanki gdje je proteklog Uskrsa u terorističkom napadu na crkve i hotele ubijeno 268 osoba polnoćke su održane uz iznimne mjere sigurnosti. U Čileu najmanje je 120 domova uništeno u požarima u blizini obalnog grada Valparaisa a stanovnici su evakuirani usred proslave Badnje večeri, pri čemu su neki izgubili svu svoju imovinu, pa čak i kućne ljubimce. U Hong Kongu policija se na Badnju večer suzavcem, papar sprejevima i vodenim topovima obračunala s prosvjednicima i sukobi su trajali do ranih jutarnjih sati na Božić.
Na Filipinima pogođenima tajfunom Phanfonom tisuće su Badnju večer provele u skloništima ili kišom natopljenim domovima. U Australiji kiša koja pada na Božić nije uspjela ograničiti požare koji haraju područjem oko Sydneya i vatrogasci su se, nakon kratkog predaha, u srijedu po visokim temperaturama nastavili boriti s dva snažna požara u zaleđu grada.
Djed Mraz je krenuo juče u obilazak osnovnih škola u Herceg Novom. Poklone je podijelio đacima područnih odjeljenja na Podima i u Igalu, kao i učenicima škole „Ilija Kišić“ u Zelenici, a danas će biti u Sutorini, Baošićima, Bijeloj i Kamenarima.
Posjetu Djeda Mraza novskim školama organizovali su Opština Herceg Novi i Turistička organizacija Herceg Novi, koji su obezbijedili 1.700 paketića za sve učenike prva četiri razreda, mališane koji se najviše obraduju Djedu Mrazu.
„Ovo je mali znak pažnje za našu djecu, željeli smo da ih obradujemo poklonima i dolaskom Djeda Mraza, da im tako još malo uljepšamo praznike i uputimo lijepe želje“, kazao je potpredsjednik Opštine Miloš Konjević nakon uručivanja paketića u područnom odjeljenju Osnovne škole „Milan Vuković“ na Podima.
Dodjeljivanje paketića osnovcima
Učenici Osnovne škole „Milan Vuković“ poklone će dobiti sjutra, a „Dašo Pavičić“ prekosjutra. Ako vrijeme posluži, uručivanje poklona biće upriličeno na Trgu Nikole Đurkovića, gdje će đaci stići u pratnji učiteljica. U slučaju da bude kišovito, pokloni će biti uručeni u školama.
Đaci u Sutorini paketiće su dobili i od svoje Mjesne zajednice. Za 18 učenika ovog područnog odjeljenja juče je organizovan dolazak Djeda Mraza, a poklone koje im je donio obezbijedila je Mjesna zajednica Sutorina.
U susret novogodišnjim praznicima, pokloni koje su obezbijedile Opština i Turistička organizacija stići će i u ustanove i nevladine organizacije za djecu i osobe sa smetanjama i teškoćama u razvoju: javne ustanove Dnevni centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju Herceg Novi i Dnevni centar Dječijeg doma „Mladost“, kao i nevladine organizacije: „Zrak Sunca“, „Sunčev zrak“ i „Nova šansa u Novom“.
Hrišćanski vjernici koji poštuju Gregorijanski kalendar danas slave praznik rođenja Isusa Hrista.
U Kotorskoj biskupiji na ponoćnim misama vjernici su ispratili Badnju večer i dočekali Božić.
Zvona kotorske katedrale Svetog Tripuna i drugih crkava Kotorske biskupije označila su okupljanje vjernika a posebno svečano bilo je u kotorskoj katedrali Svetog Tripuna, gdje je misu predvodio kotorski biskup u miru mons. Ilija Janjić.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić na ponoćki u crkvi Svetog Jeronima
Svečano je bilo i u Herceg Novom u crkvi Svetog Jeronima. Misu je predvodio don Siniša Jozić a ponoćki osim brojnih vjernika prisustvovao je gradonačelnik Herceg Novog Stevan Katić.
Dragi svećenici, redovnici i redovnice, dragi vjernici barske nadbiskupije i kotorske biskupije, draga braćo i sestre. Sretan vam Božić!
Novorođeni Isus, Sin Božji, nama je dar i svjetlo.
Slavimo blagdan Božića – Božji dolazak među nas. Sjećamo se ovim slavljem povijesnog događaja koji je postao najdraži blagdan u godini za većinu kršćana. Božić je blagdan koji doista očarava čovjeka. Očarao ga je prije više od 2000 godina simbolično okupivši oko siromašne štalice sve ljude – od pastira do kraljeva. Pred tom tajnom Božjeg djelovanja ostajemo zadivljeni i mi danas, djeca i odrasli, muškarci i žene, siromašni i bogati, zdravi i bolesni, nemoćni i moćni…
Svi smo se mi brižno i u čežnji i iščekivanju pripremali za ovaj blagdan. Nažalost, čini se da nam konzumerizam pokušava iz godine u godinu narušiti advent – tu pripremu za veliki blagdan Božića pa nas obasipaju brojnim reklamama kao da je proslava blagdana samo u kupovini. Zasigurno smo, pomalo i pod tim utjecajem, razmišljali kakvim poklonima da obradujemo svoje najbliže. Trebamo i to činiti, jer ovi nas dani pozivaju da iziđemo iz sebe, da se zbližimo i ujedinimo sa svojim obiteljima. No, smisao Božića nije samo u poklonima. Zapitajmo se jesmo li razmišljali i odlučili kakav i koji ćemo dar pokloniti Novorođenome?
Novorođeni Isus, Sin Božji, kao tek rođeno dijete u središtu je svih jaslica koje za Božić gotovo svi, koji se imalo smatraju vjernicima, imaju u svojim kućama. Simbol štalice i u njoj Svete Obitelji istaknuo je ove godine i papa Franjo kada je na prvu nedjelju došašća, 1. decembra, u talijanskom gradiću Grecciu – mjestu u kojem je sv. Franjo Asiški uprizorio prve žive jaslice 1223. godine – uputio Apostolsko pismo Admirabile signum (Čudesni znak) o značenju i važnosti božićnih jaslica. Time je Papa podržao je tu lijepu tradiciju pripremanja jaslica u obiteljima.
U kojem god obliku bile ili kojom god tehnikom da su izrađene božićne jaslice, one progovaraju o Božjoj ljubavi. Bog je postao nemoćno dijete, ovisno o drugima. Bog nam je time poručio da je blizu svakom ljudskom biću: djetetu i odraslom, muškarcu i ženi, siromašnom i bogatom, zdravom i bolesnom, nemoćnom i moćnom… Kroz simbol jaslica upoznajemo poruku nade i ljubavi. Kroz figure u štalici predočavamo sebi božićnu atmosferu kako bismo s vjerom mogli živjeti otajstvo rođenja Otkupitelja koji je na svijet došao u siromaštvu, malenosti, jednostavnost i poniznosti.
Jaslice nam dakle govore bez puno riječi. Sam prizor poziva nas na djelovanje. Dijete Isus, Sin Božji i naš Spasitelj, potiče nas da postanemo svjedoci poniznosti, nježnosti, dobrote i bratske ljubavi. Ne možemo to postići slijedeći buku misli i djela užurbanog današnjeg svijeta. Potrebni su nam trenutci tišine i molitve. Potrebni su nam trenutci molitvenog promatranja ljepote lica djeteta Isusa rođenoga u siromaštvu štale, a koje ipak zrači svjetlošću. Moći ćemo tada zahvaljivati i veličati Boga za primljeni dar ljubavi. Nosit ćemo tada božićne kreposti – radost, nadu i vjeru – svima koji su ih izgubili.
Ipak, mnogima nažalost ovi sveti dani ostaju zaglušeni onime što nam moderno društvo nudi kao središte ovozemaljskog života i djelovanja: novac, bogatstvo, uspjeh, karijera, hedonizam… Povijest kao da se ponavlja. Bog i ovoga Božića hoda od vrata do vrata kucajući ne bi li ga njegovi primili. No, oni koji se zovu njegovima, nerijetko su zauzeti svojim problemima i nemaju vremena zastati i čitati Božju Riječ. Razmatranjem te Riječi, koja nas potiče na budno čekanje, otkrivamo da je život kratak, da brzo prolazi i da ćemo sa sobom u Vječnost moći ponijeti samo dobra djela.
Dobrim djelima ustvari dovodimo Vječnost – Raj na zemlju. To je Božić. Pripremanje srca kako bi Bog s nama mogao podijeliti istinski život – sebe. Dopustiti da se Bog rodi u meni, u tebi, u svima nama. Doista, bez te vjere, uzajamne ljubavi, poštovanja i pouzdanja u Boga, obiteljski život, život u zajednici, ali i životi svakoga pojedinca postat će strka i košmar. Autentičnom vjerom i ljubavlju zagrijat će se i najhladnija srca te pripremiti prostor u kojem se može roditi Bog.
Draga braćo i sestre, što ćemo pokloniti novorođenom Isusu? Želimo li mu ovoga Božića u svojim srcima pripremiti jaslice skromnosti, poniznosti i jednostavnosti? Hoćemo li mu pri kraju ove kalendarske godine pokloniti spremnost da budemo Njegovi autentični svjedoci? Jesmo li spremni pokloniti mu sebe?
Evanđelje nam poručuje da se Bog objavljuje malenima. Doživjeti Isusovo rođenje znači upravo to – postati maleni i pristupiti dubokom misteriju božićnih jaslica. Slavlje Božića poziva nas dakle na razlučivanje bitnoga od nebitnoga u životu. Molimo stoga Gospodina za ustrajnost na tom putu i usavršavanje u vjeri i ljubavi. Molimo da budemo iskreni i autentični kršćani.
U tom duhu, želim vam sretan Božić i blagoslovljenu Novu 2020. godinu!
Građani Tivta, preduzeća i kompanije donirali su 3.470,12 eura u fond Novogodišnjeg humanitarnog bazara „Dan otvorenog srca“ koji je uz učešće više od 30 organizacija i prisustvo velikog broja posjetilaca, održan na rivi Pine.
“Kao i jedanaest godina do sada, sva sredstva su namijenjena u humanitarne svrhe. Ali ove godine, na svu sreću nismo se opredijelili za pomoć djetetu, jer će ono biti upravo korisnik usluga novog Dnevnog centra za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju. Planirali smo, a kasnije će komisija odučiti, da sva sredstva opredijelimo za nabavku specijalnog vozila za djecu sa smetnjama u razvoju”, saopštila je sekretarka za mlade, sport i socijalna pitanja Darka Ognjanović otvarajući bazar.
Na rivi Pine 30 štandova je bilo prepuno novogodišnjih ukrasa, hrane, čestitki, magneta, a posebnu maštovitost su pokazali zaposleni u „Vodovod i Kanalizacija“ doo čiji štand je, pored ostalog izazivao pažnju ribicama i kornjačama, te „Parking servisa“ sa autićima u sniježnim teglama, kao i Komunalnog DOO divnim rasadnikom bilja. Organizacija žena nudila je razne đakonije a liker od fortunele je rasprodat već na početku događaja. Veselu atmosferu upotpunio je program hora učenika srednje Muzičke škole Tivat i mališana vrtića „Bambi“ Luka Radović i Danilo Vujović, djeda-mrazica na štulama, maska „Elze“ i jednoroga, a red se čekao na Click4help, fotografisanje studija Miko Đuričić.
Muzička škola
Organizatori Humanitarnog bazara su Opština Tivat, Organizacija žena i Crveni krst Tivta. U zabavnom dijelu programa učestvovali su plesni klubovi Diamond, Bellissima, Modest i Enigma, kao i KUD Boka i škola baleta, quintet klase profesora Gorana Tutkalja Muzičke škole Tivat, recitatori Sabina i Sabrija Rama OŠ „Drago Milović“.
Učesnici bazara su: Organizacija žena Tivat, Dom zdravlja Tivat, Centar za socijalni rad Tivat,Književna omladina Tivta,doo Komunalno Tivat, doo Vodovod Tivat, NVO “Harlekin”, OŠ “Drago Milović” i učiteljica Nevenka Saveljić sa preduzetničkom radionicom , OŠ “Branko Brinić”, SMŠ “Mladost”, JPU “Bambi”, Savjet roditelja JPU “Bambi”, vrtić “Kreativna čarolija”, Pomorski fakultet Kotor, doo Parking servis Tivat, SRD Atleta, NVO Đurđevo Brdo, Slatka radionica, Omladinski klub Tivat, Dekupaž – Nada Bulatović i Nada Grbović, NVO “Evropski dom”, KK Teodo, Click4Help i Turistička organizacija Tivta, Aerodrom Tivat, Opština Tivat i Happy ballons.
Uplatom na žiro-račun sredstva su donirali Montespeed, UNA Montenegro i PZU Apoteka Bosiljak.
Na inicijativu Turističke organizacije Tivat kao glavnog organizatora programa “Zimska bajka 2020”, održan je sastanak predstavnika svih gradskih službi relevantnih u finalnoj fazi pripreme glavnog novogodišnjeg programa.
„Predstavnici Komunalnog preduzeća, MUP-a Odjeljenje bezbjednosti Tivat, Komunalne inspekcije i policije, Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj, Direkcije za investicije, taksi i Udruženja ugostitelja, te Službe obezbjeđenja i Službe zaštite i spašavanja, razmatrali su odluke o izmjeni radnog vremena za ugostitelje tokom praznika, režim saobraćaja u gradu te punktove za pripadnike OB Tivat i komunalnu policiju“- saopšteno je danas iz Opštine.
U prisustvu gradonačelnika dr Siniše Kusovca, razmatran je novi režim saobraćaja koji će važiti od srijede, 25. decembra u ulici Njegoševa, od kafea KLM do spajanja sa Istarskom (pored stadiona Arsenala). Režim saobraćaja u ovoj, inače jednosmjernoj ulici, do daljnjeg će biti dozvoljen u oba smjera. Regulacija saobraćaja na ovaj način, rezultat je očekivanog značajnog priliva gostiju tokom praznika, kao i zbog radova na izgradnji kružnog toka kod stare opštine.
Dogovoreno je obilježavanje dva glavna ulaza u centar grada – od pravca magistralnog puta ka pravcu pošte, i glavnog magistralnog puta pored Doma zdravlja sa ulazom u Đačku ulicu.Sa predstavnicima MUP-a su dogovoreni punktovi na kojima će biti prisutni predstavnici policije kao i komunalne policije koji će raspolagati informativnim flajerima za goste, sa skicama za lakšu orijentaciju i informacijama o raspoloživim parking prostorima u užem centru grada, kako bi se izbjegla saobraćajna začepljenja. Taksi službama je sugerisano da kreiraju red u Arsenalskoj ulici i klijente prevoze kroz Porto Montenegro praveći na taj način najblizu konekciju sa glavnim magistralnim putem.
U Tivtu inače, već neko vrijeme traju problemi u odvijanju saobraćaja jer se radi na više lokacija u gradu, magistrala je prekopana u dužini od oko 300 metara na Seljanovu, a u Kukuljini i kod zgrade stare Opštine počela je izgradnja dva nova kružna toka.
“S obzirom da u narednim danima očekujemo veći priliv gostiju iz susjednih gradova apelujemo kao i prethodnih godina da sugrađani ne koriste motorna vozila već da do rive dolaze pješke. Za sada su najave jako dobre od 28.decembra do 3.januara kada je u pitanju hotelski a privatni smještaj naročito.”-ističu iz TO Tivat.
DOBRA REAKCIJA NA NEVRIJEME I POPLAVE
Tivatske službe i preduzeća reagovale su pravovremeno, profesionalno i koordinisano u zajedničkoj akciji tokom poplava na teritoriji tivatske opštine u nedjelju i petak – konstatovano je danas na petoj sjednici Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje kojom je predsjedavao potpredsjednik Opštine Dejan Maslovar (SD).
Maslovar je istakao brzu reakciju i koordinisano djelovanje Službe zaštite i spašavanja (SZS), Komunalnog preduzeća, Komunalne policije, Parking servisa i drugih službi koje su u petak omogućile izvlačenje osam vozila sa poplavljenog putnog pravca kotorski kružni tok – Radovići.
“Procedure koje smo uspostavili kao tim pokazale su se kao veoma svrsishodne i na korist građanima.-ocijenio je Maslovar.
Članovi tima su razmatrali i predlog mjera zaštite i spašavanja tokom novogodišnjih praznika.
U udaljenoj finskoj regiji Laponiji, zabavni park – selo Djeda Božićnjaka snježno je kraljevstvo sa sobovskim zapregama, ledenim dvorcima i hotelima u obliku igloa u kojemu Božić traje 365 dana godišnje.
U njegovu je središtu drvena bajkovita koliba u kojoj je sjedište Djeda Božićnjaka od 1980-ih kad su turistički stručnjaci odlučili reklamirati glavni grad regije Rovaniemi kao službeni dom Djeda Božićnjaka. Od tada sve više turista dolazi iskusiti zimu na arktičkom području.
No Laponija je i domovina Laponaca (Sama), nomada koji se bave uzgajanjem sobova i koji prosvjeduju što turistička industrija širi uvredljive stereotipe o tom narodu i nastoji izvući profit eksploatacijom njihove drevne kulture.
“Gotovo svaki dan ljudi dolaze na područje Sama i pitaju gdje mogu vidjeti šamane i gdje su samske vještice”, kaže Tiina Sanila-Aikio, predsjednica samskog parlamenta Laponije za AFP.
“To je samo slika koju je stvorila i razvila turistička industrija”, kaže ona.
Laponci, što je zastarjeli naziv za Same, žive u svjevernim dijelovima Švedske, Finske, Norveške i ruskog poluotoka Kola.
Predstavnici Sama optužuju pružatelje turističkih usluga da se lažno predsatvljaju kao pripadnici toga naroda te da prodaju suvernire koji prikazuju Same kao primitivne i mistične ljude.
Prošle je godine samski parlament izdao smjernice za “etički odgovorno” ponašanje turističkih vodiča i turista kako bi se očuvala samska kultura.
“Ako se primjerice samo jedna osoba suzdržava od nošenja tradicionalne laponske odjeće jer ne želi biti fotografirana to je jedan slučaj previše”, navodi se u smjernicama.
Vožnje zapregama s haskijima, među najpopularnijim atrakcijama u Laponiji, izdvojene su kao posebno problematične za zajednicu koja uzgaja sobove više od 3000 godina.
Ti psi, koji nisu dio laponske tradicije, prema predstavnicima domorodačkog naroda uznemiruju sobove koji slobodno tumaraju šumama.
Laponci se protive širenju hotela u obliku iglua u tom području jer se ne radi o tradicionalnim laponskim nego eskimskim skloništima koji pripadaju drugim dijelovima arktičkog područja.
Stoga je samski parlament predložio da se grade sklioništa u skladu s laponskom tradicijom poput šatora s drvenom konstrukcijom koje koriste domorodački uzgajivači sobova.
Sa svakom zimom raste broj posjetitelja Laponije a posebno Kineza, a s njima i prijeko potrebni prihodi.
Laponsko regionalno vijeće kaže kako je turizam donio toj regiji prošle godine 1,1 milijardu dolara.
Gradske vlasti u Rovaniemiju suočene su s dilemom kako ubrati financijske koristi a istodobno spriječiti nepovratne štete za jednu od najosjetljivijih divljina u svijetu.
“Pseće zaprege i duge šetnje popularne su među Francuzima, Britanci su zainteresirani za snježna motorna vozila, a azijski turisti žele vidjeti polarnu svjelost”, kaže voditelj turističkog ureda Visit Rovaniemi Sanna Karkkainen za AFP.
Prošle je godine Laponija dosegnula rekordnih 2,9 milijuna noćenja, prema finskom statističkom zavodu.
Rastući turizam pomogao je smanjenju stope nezaposlenosti u Rovaniemiju na ispod deset posto, prvi put od 1990.
No, masovni turizam razlog je za zabrinutost u regiji u kojoj stanovnici tradicionalno cijene mir i bliskost s prirodom iznad svega.
Lokalni mediji redovito izvjetavaju o turistima koji zagađuju netaknutu divljinu smećem i odbačenim limenkama alkohola te o hordama posjetitelja koji unose pomutnju u mirni gradski život.
U tradicionalnoj manifestaciji “Splitu s ljubavlju,” koja se na Badnjak organizira na Prokurativama, stotinjak volontera u utorak je podijelilo 5.000 porciji bakalara, a pomagali su im i gradonačelnik Andro Krstulović Opara te župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban.
Gradonačelnik Krstulović Opara, čestitajući Splićanima Božićne blagdane, istaknuo je kako je ta podjela bakalara lijepa tradicija, koju financijski podupire Grad i Županija.
Župan Boban je istaknuo kako je ta manifestacija važna za Split jer se njome potiče zajedništvo, te je veliki broj ljudi nazočan na njoj zbog ugođaj Badnjeg dana.
Direktorica splitske Turističke zajednice Alijana Vukšić je rekla kako su u toj manifestaciji angažirani hotelijeri, ugostitelji i šefovi kuhinja koji se zajdno s posjetiteljima raduju nadolazećem Božiću.
