Ucrtavaju nove sadržaje po željama investitora?

0
Župa – foto Boka News

Vlada Crne Gore donijela je odluku o izradi izmjena i dopuna Državne studije lokacije „Dio sektora 22 i sektro 23“ (Župa – Bonići) u Tivtu.

Radi se o planskom dokumentu koji pokriva površinu od 66,39 hektara na obali Tivta i morski akvatoriijum na udaljenosti od 200 metara od obale, a ovom DSL uređuje se jedan od najatraktivnihjih djelova Tivta – poluostrvo Župa i pojas obale naselja Bonići prema aerodromu Tivat.

Rok za izradu izmjena i dopuna DSL za Župu i Boniće je devet mjeseci od zaključenja ugovora sa rukovodiocem izrade, a Vlada će finansirati troškove koji za to iznose 19.800 eura.

Kako se navodi u Programskom zadatku koji je usvojila Vlada na sjednici u četvrtak, cilj izrade izmjena i dopuna ove DSL je „da se shodno razvojnim potrebama stvore preduslovi za dodatni razvoj djelatnosti koje su komplementarne sa razvojem turizma“.

„Kroz izradu izmjena i dopuna DSL-a potrebno je preispitati plansko riješenje u smislu stvaranja dodatnih uslova za poboljšanje nivoa usluga i obezbjeđivanje raznovrsnih sadržaja koji su komplementarni sa razvojem turizma.“- piše u Prigramskom zadatku.

Na prostoru obuhvaćenom ovom DSL velike zemljišne komplekse posjeduju kompanije pod kontrolom podgoričkog biznismena Veselina Barovića, belgijskog biznismena Žan Luk Dumortijea i člana Glavnog odbora DPS Hilmije France. Lokalna DPS-SD-HGI uprava Tivta najavila je da će tražiti izmjene i dopune važeće DSL kako bi se omogućilo sprovođenje u djelo privatno-javnog partnerstva Opštine sa Francom da se na dijlu zemljišta  na mjestu sadašnje dotrajale tivatske sportske dvorane i okolnom prostoru, podigne moderni sportski centar za novom dvoranom i zatvorenim bazenom. Najavljeno je i da će se u privatno-javnom partnerstvu sa Francom čiji detalji još nisu predočeni javnosti Tivta, raditi i na izmještanju neformalnog romskog naselja „7.jul“ koje se nalazi na Francinoj zemlji i u nepodsrednoj blizini njegovog hotela sa četiri zvjezdice, a što je takođe u obuhvatu ove DSL.

Vlada je za rukovodioca izrade izmena i dopuna DSL Župa-Bonići odredila Mirku Đurović, diplomiranu inženjerku arhitekture.

Ujedinjena Kraljevina napustila Evropsku uniju

0
Britanija – foto EPA

Ujedinjena Kraljevina je u ponoć, odnosno 23 sata u petak po lokalnom vremenu, napustila Evropsku uniju uz slavlje zagovornika brexita.

Ujedinjena Kraljevina je tako postala prva članica u povijesti Evropske unije koja je napustila tu zajednicu europskih država koja sada ima 27 članica.

Evropska unija do sada nikada nije izgubila neku članicu nego se isključivo širila.

Građani Ujedinjene Kraljevine odlučili su napustiti Europsku uniju na referendumu održanom 23. lipnja 2016. većinom od 51,9 posto glasova. Tadašnja britanska premijerka je u ožujku 2017. po članku 50 ugovora o Europskoj uniji formalno pokrenula proces istupanja iz EU-a nakon čega su počeli složeni pregovori koji su trebali biti okončani razvodom 29. ožujka 2019.

Prva verzija sporazuma o razdruživanju, koju je Bruxelles zaključio s tadašnjom britanskom premijerkom Theresom May, odbačena je tri puta u britanskom parlamentu, zbog čega je datum brexita više puta odgađan.

Njezin nasljednik Boris Johnson postigao je novi dogovor s Bruxellesom sredinom listopada 2019.

Nakon novog pomicanja datuma izlaska na 31. siječnja 2020., na izvanrednim izborima u decembru osvojio je uvjerljivu većinu u parlamentu i to je napokon omogućilo ratifikaciju Sporazuma o povlačenju.

Johnson i čelnici Evropske unije su 24. siječnja potpisali sporazum o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije a Europski parlament ga je 29. siječnja potvrdio.

Sporazum o razvodu predviđa prijelazno razdoblje do 31. decembra, do kada dvije strane moraju usuglasiti buduće odnose, posebice trgovinske. Do tada će Britanija primjenjivati europska pravila, ali neće imati pravo glasa.

Ujedinjena Kraljevina se 1973. godine pridružila Evropskoj ekonomskoj zajednici, iz koje je nastala današnja Europska unija, a već 1975. je u toj zemlji održan referendum o članstvu u zajednici na kojem se, za razliku od posljednjeg, dvije trećine Britanaca izjasnilo za ostanak u EEZ-u.

Predstavlaju turističku ponudu Crne Gore u Rimu

0
Tivat Pine – foto Miko Đ.

Nacionalna turistička organizacija (NTO) predstaviće ponudu Crne Gore na prvom salonu turizma Roma Travel Show u Rimu.

“U okviru predstavljanja Crne Gore, tokom tri dana trajanja salona, posjetioci će moći da se upoznaju sa raznovrsnom ponudom primorskog i centralnog dijela Crne Gore, prirodnim i kulturnim znamenitostima, nacionalnom kuhinjom, mogućnostma za aktivni odmor, kao i konkretnim paket aranžmanima hotelske grupe Budvanska rivijera”, navodi se u saopštenju NTO.

Kako su kazali, učešće na salonu turizma u Rimu ima za cilj povećanje vidljivosti i prisustva Crne Gore na italijanskom tržištu.

“Za deset mjeseci prošle godine Crnu Goru je posjetlo skoro 38 hiljada broj turista iz Italije što je više u odnosu na čitavu 2018. Oni su ostvarili skoro 130 hiljada noćenja, a prosječno su se zadržavali 3,4 dana”, dodaje se u saopštenju.

Očekuje se da će se trend rasta nastaviti i u ovoj godini, zahvaljujući pojačanoj promociji na italijanskom tržištu, ali i činjenici da Crna Gora ima izuzetno dobru avio-konekciju sa Italijom.

Nacionalna avio-kompanija Montenegro Airlines (MA), Alitalia i Air Serbia imaju letove ka Rimu, dok niskobudžetne kompanije Wizz Air i Ryanair imaju letove ka Milanu, odnosno Bolonji.

Na štandu NTO svoju ponudu na salonu turizma u Rimu predstavljaju i lokalne turističke organizacije Bara, Budve, Cetinja, Kotora, Podgorice i Tivta kao i strateški partner Budvanska rivijera.

Nastup na Roma Travel Show realizovan je na poziv Ambasade Italije u Crnoj Gori.

U pitanju je B2C događaj koji pruža direktnu mogućnost posjetiocima da se upoznaju sa ponudom destinacija i da bukiraju aranžmane.

Na sajmu je prisutno preko sto izlagača, među kojima su turističke organizacije Slovenije, Tajlanda, španskih regija, Polinezije, predstavnici hotelskih lanaca.

Tivat bilježi šest odsto bolju posjetu

U svim vidovima registrovanog smještaja na području Tivatske rivijere trenutno boravi ukupno 806 zvanično prijavljenih turista, što je šest odsto bolja posjeta nego na isti dan prošle godine – saopšteno je juče iz Turističke organizacije Tivta.

Stranih turista u Tivtu je 793, a samo 13 su posjetioci iz Crne Gore.

Najviše turista – njih  707, koristi usluge izdavalaca privatnog smještaj, dok u hotelima boravi 99 gostiju.

O njemu su pjevali Goran Karan i Teška industrija – pokušajte i vi

0
nikola-tesla

Grmi negdje nad Likom i dječak jedan oluju sluša, i kreće u svijet za vidikom, veliko srce, čista duša – pjevaju o svjetskom geniju Nikoli Tesli Goran Karan i Teška industrija.

Po geniju rođenom 10. jula 1856. godine u Smiljanu u Lici, dobila je ime jedinica jakosti magnetskog polja, tvornica žarulja u Češkoj, asteroid i krater na Mjesecu…

Mnogi su za Teslu govorili da je “čovjek koji je izumio dvadeseto stoljeće”, a o njemu su se pisale i pjevale pjesme.

Jedna od najpoznatijih i najpopularnijih sigurno je pjesma Nikola Tesla, ona što ju je Teška industrija, sa svojim već dobro poznatim veteranima Ivicom Propadalom i Vedadom Hadziavdićem publici novijeg doba predstavila potpomognuta vrhunskim glazbenim umijećem Gorana Karana.

Više nego dovoljan poticaj da se krene u realizaciju međunarodnog natječaja za stihove o Nikoli Tesli, koji organizira Udruga Kulturosfera iz Zagreba, kojoj je na čelu dugogodišnji novinar Milivoj Pašiček, a po autorskoj ideju svestrane umjetnice Sandre Petrž.

Nakon natječaja, koji završava 1. martaa 2020. godine u izdanju Kulturosfere izaći će međunarodni zbornik s ponajboljim pjesmama pristiglim na natječaj, koje će odabrati stručni ocjenjivački sud.

Osim toga, pjesnici će dobiti još jednu priliku, jer će neke od pjesama od onih koje nisu ušle u međunarodni zbornik biti objavljene u zbirci u izdanju Udruge umjetnika “Vjekoslav Majer” iz Zagreba.

Uvjete natječaja možete naći na stranici Kulturosfera.hr. a pjesme možete slati na mail:

sandra.petrz@kulturosfera.hr

Možda je i to još jedan poticaj za maštu, kreativnost i druženje s Teslom.

Herceg Novi – Katić na molitvenom doručku kod Trampa

0
Molitveni doručak

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić prisustvovaće molitvenom doručku koji će se ove godine održati 6. februara u Vašingtonu.

Molitvenom doručku prisustvovaće predsjednik Skupštine Ivan Brajović, potpredsjednik Branimir Gvozdenović i poslanik Aleksandar Damjanović. Kako je saopšteno iz Skupštine Crne Gore, prisustvo na tom prestižnom događaju potvrdili su i potpredsjednik Opštine Bar Radomir Novaković Cakan, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i predsjednik Odbora direktora Monteputa i bivši predsjednik Opštine Bijelo Polje Aleksandar Žurić. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je domaćin, a svake godine na događaju je i poseban gost iznenađenja, čiji identitet nije poznat do glavnog događaja.

Stevan Katić – foto Z.K.

Ovo je druga godina za redom da je predsjedniku Opštine Herceg Novi upućen poziv da prisustvuje Molitvenom doručku. Podsjećamo, tada je delegaciju Crne Gore primio kongresmen Robert Aderholt, kojeg je Katić upoznao sa prilikama u zemlji, ali i sa potencijalima i položajem Herceg Novog u turističko-privrednom i kulturnom pogledu.

Molitveni doručak je prvi put organizovan 1953. godine, a od 1980. godina održava se u u hotelu Vašington Hilton. Doručku koji se održava u međunarodnoj plesnoj dvorani prisustvuje oko 3.500 gostiju, od kojih je veliki broj istaknutih ličnosti iz skoro svih zemalja svijeta.

Putnici napuštaju kruzer nakon potvrde da kineski par nije zaražen koronavirusom

0
Foto; Baris Seckin – Anadolu Agency

Putnicima je dopušteno da napuste brod Costa Smerelda, koji se od jučer nalazi u luci Civitavecchia, u zapadnoj Italiji, zbog sumnje da su se među putnicma nalazila dva kineska državljanina zaražena koronavirusom.

Italijanski kruzer sa šest hiljada putnika zadržan je jučer u italijanskoj luci Civitavvechia, 80 kilometara od Rima, nakon što je kineski par pokazao simptome koronavirusa.

Kineski par se požalio na povišenu temperaturu nakon čega su iz ambulante koja se nalazi u sklopu kruzera, prebačeni u Naciolnalni institut za zarazne bolesti Lazzaro Spallanzani u Rimu. Nakon što je sinoć nalazima potvrđeno da nisu zaraženi korornavirusom, putnicima je jutros dozvoljeno da napuste brod.

Riječ je o kruzeru koji je obilazio zemlje na obalama Sredozemnog mora, a nakon što je okončan karantin u italijanskoj luci brod je napustilo oko 1.100 putnika.

Gradonačelnik Civitavecchia Ernesto Tedesco rekao je medijima kako se situacija od sinoć normalizovala.

“Potvrđeno je da osobe za koje se sumnjalo da su zaražene koronavirusom u bolnici, ipak nisu bile zaražene. Dakle, situacija je normalizovana i to je u ovom trenutnu najbitnije”, rekao je Tadesco.

Italijanka Clara, koja je jedna od putnika na kruzeru, kazala je kako su jučer cijeli dan bili primorani čekati na kruzeru.

“Najprije nismo shvatili šta se dešava, kasnije nam je saopćeno kako je riječ o sumnji na koronavirus. Bili smo šokirani. Naravno i zabrinuti. Kada je stigla vijest da su te osobe negativne na virus, na kruzeru se mogao čuti i aplauz uz veliko oduševljenje”, kazala je Clara.

Poklonio pedeset umjetničkih slika

0
Ranko Pavićević foto Boka News

Novinar, publicista i galerista Ranko Pavićević iz Budve, koji se preko dvadeset godina bavi afirmacijom kulture, a prije svega likovne umjetnosti i književnosti, do sada je raznim institucijama, društvenim odganizacijama i pojedincima, poklonio pedeset umjetničkih slika domaćih i stranih autora, raznih formata u različitim slikarskim tehnikama.

Pavićević je do sada u Crnoj Gori i inostranstvu, organizovao preko 200 samostalnih i zajedničkih izložbi poznatih umjetnika iz Crne Gore, zemalja regiona i svijeta.

U 43 medjunarodna likovne i vajarske kolonije koje  sam organizovao,  stvaralo je oko 600 poznatih akademskih slikara iz zemlje i svijeta, a za 20 godina rada na polju afirmacije likovne umjetnosti, nastalo je ukupno preko 1.430 vrijednih umjetničkih djela, koja godinama krase brojne hotele, institucije i ustanove, kao i privatne kolekcije na Budvanskoj rivijeri, pojasnio je za budvanski ART PRESS, novinar, publicista i galerista Ranko Pavićević.

Organizovanjem brojnih likovnih izložbi i medjunarodnih likovnih i vajarskih kolonija, želio sam da zadovoljim svoju potrebu i žedj za likovnom umjetnošću i kulturom uopšte i obogatim kulturni život u Budvi i Budvanskoj rivijeri uopšte, a samim tim i u Crnoj Gori, ističe Pavićević.  Kako bi likovnu umjetnost još bliže približio gradjanima i gostima, za sve ove godine, sa zadovoljstvo sam poklonio 50 umjetničkih slika, smatrajući da umjetnost i kultura uopšte, moraju postati sastavni dio naših života i naše svakodnevice i sa tom praksom, nastaviću i dalje.

Drago mi je, ako su moje poklonjene slike nekoga obradovale i oplemenile, a siguran sam da jesu, kazao je za budvanski ART PRESS, novinar, publicista i galerista Ranko Pavićević.

Sjećanje na pobunu mornara u Boki Kotorskoj

4
Pobuna mornara - Đenovići
Pobuna mornara – Đenovići

Ceremonija i polaganje vijenaca u znak sjećanja na pobunu mornara u Prvom svjetskom ratu biće održano u  Đenovićima u subotu 1. februara u 16 sati.

Radi nesmetanog i bezbjednog odvijanja ceremonije obilježavanja godišnjice pobune mornara u Boki, sutra će biti privremeno izmijenjen režim saobraćaja na priobalnom putu u naselju Đenovići. Na potezu od Portonovog do restorana Papagaj saobraćaj će biti zabranjen za sva vozila u terminu od 15.30 do 17 sati.

Podsjetimo, tog 1. februara 1918. godine, oko 6.000 mornara se pobunilo protiv osvajačkog rata koji su vodile Njemačka i Austrougarska, ali i protiv nepodnošljivih uslova života na ratnim brodovima i surove discipline.

Tada je podignuta crvena zastava na krstašu „Sankt Georg“. Nakon tri dana pobuna je ugušena, 250 mornara upućeno je na sudski postupak, a njih 43 na prijeki sud.

Đenovići spomen obilježje foto Boka News

Četvorica koja su vodila pobunu, osuđena su na smrtnu kaznu i strijeljana 11. februara 1918. godineu Kotoru. U tadašnjoj austrougarskoj mornarici služilo je 11 nacija, a u Boki je najviše bilo Hrvata, Italijana, Čeha, Slovaka, Njemaca, Mađara i Slovenaca.

Bakalar “vjerni prijatelj” Portugalaca

0
Portugal – bakalar

Dok kiša rominja šetalištem uz rijeku Douro, ugostitelji u Portu s vrata svojih lokala pozivaju turiste da probaju bakalar. Nude im ga pripremljenog na različite načine – iz peći, prženog s papričicama ili pak kuhanog s jajetom i krumpirom poznatog kao „Bacalhau á Brás“ ili „Bacalhau dourado“ (Zlatni bakalar).

Bakalar je neupitan identitet portugalske gastronomije.

Zbog činjenice da je Portugal najveći potrošač bakalara na svijetu, kao i to da ima kilometrima dugu obalu uz Atlantski ocean, mnogi misle da taj specijalitet dolazi iz tamošnjeg mora. No to nije tako.

Početak konzumacije bakalara u Portugalu seže u 14. stoljeće kada su kraljevstva Portugala i Engleske postigla sporazum o ribarstvu prema kojem su portugalski ribari dobili dozvolu za izlov u engleskim vodama tijekom 50 godina.

Već u 15. stoljeću, eri velikih pomorskih otkrića, bile su potrebne nekvarljive namirnice za mjesecima duga putovanja svjetskim morima. Portugalci su pokušali s autohtonom ribom, no nije išlo.

Bakalar

Zatim su probali s bakalarom iz Newfoundlanda (Terra Nova) u Kanadi, velikog otoka kojeg je 1497. posjetila ekspedicija britanske krune. Funkcioniralo je. Nakon što su se uvjerili da može izdržati duga putovanja, portugalski mornari su ga prvi počeli unositi na svoje jedrenjake. Hraneći se njime tražili su nove trgovačke puteve i zemlje.

Godine 1508. već je 10 posto komercijalizirane ribe u Portugalu dolazilo iz tih ledenih voda.

„Još su u srednjem vijeku naši pomorci slijedili baskijske pomorce prema sjeveru i tako se našli u bogatim vodama gdje su uspijevali izloviti velike količine bakalara. No tek su ga oko 16. stoljeća počeli soliti i uvoziti u Portugal“, kaže antropolog José Manuel Sobral.

Bakalar sušenje Norveška

Bakalar je ubrzo postao uobičajena hrana i ljudi na kopnu, a danas je tradicionalno jelo u Portugalu.

Tradicija, vjera, kultura i gastronomija

Portugalci pojedu 20 posto ukupno izlovljenog bakalara u svijetu, uglavnom ulovljenog u vodama Norveške. Više ga ne love nego ga uvoze zasoljenog ili sušenog, ili ga pak prerađuju u vlastitoj industriji.

Bakalar je ušao u portugalska domaćinstva i zbog religioznog razloga. Tijekom posta, kada je Katolička crkva branila jesti toplo meso, situaciju su iskoristili trgovci bakalarom. S obzirom da ga se smatralo hladnim mesom bio je dopušten, a zatim i poželjan.

„Pretvorio se u ključni dio prehrane naroda, tada izrazito katoličkog, jer je bilo zabranjeno jesti meso tijekom više od 100 dana u godini. Bakalar je bio izvor proteina, lako se konzervirao i transportirao u unutrašnjost zemlje“, objašnjava Manuel Sobral.

Veza bakalara i religije održala se do naših dana. On se obavezno nalazi na meniju Portugalaca na Badnjak i u vrijeme prije Uskrsa.

Upravo je decembar razdoblje kada ta riba doseže najvišu vijednost i cijenu na tržištu. Tada svi na stolu žele imati bakalar pripremljen na jedan od tisuću načina. Posebno je popularan „Bacalhau cozido“, odnosno kuhani bakalar. Prošle godine je 10 milijuna Portugalaca pojelo 6.000 tona bakalara.

bakalar

O kako traženom proizvodu je riječ pokazala je i prošlomjesečna pljačka u predgrađu grada Aveira. Lopovi su napravili rupu u zidu postrojenja te iznijeli frižidere s kutijama u kojima se nalazila riba vrijedna 100.000 eura. Iz oštećene kompanije Ilhamar rekli su kako su provalnici točno znali što žele. Ukrali su norveški bakalar prve kvalitete čija cijena prelazi 20 eura po kilogramu.

Portugal, koji je prilikom ulaska u Europsku uniju 1986. godine bio jedna od njenih najsiromašnijih članica, prvi je u bloku 28 zemlja po konzumaciji bakalara.

„Čak i tijekom običnih dana, većina stanovništva nekada nije imala novca za meso“, kaže Manuel Sobral.

 „Bakalar je tako snažan dio naše kulture da ga ovdje duže od 200 godina nazivamo ‘vjernim prijateljem’. Zato što je ta namirnica uvijek tu“.

Laličić: Članovima DPS-a koji idu na litije u našim redovima neće biti mjesta

11
Jovanka Laličić Poslanica DPS-a u Skupštini Crne Gore i predsjednica OO DPS Tivat

Poslanica DPS-a u Skupštini Crne Gore i predsjednica OO te partije u Tivtu, Jovanka Laličić najavila je da će svi članovi DPS koji učestvuju u litijama Mitropolije crnogorsko primorske protiv Zakona o slobodi vjeroispovjesti, biti izbačeni iz članstva te partije. Ona je konstatovala da su litije politički skupovi „upereni protiv ove države i njenog rukovodstva“.

Laličić je kazala da je svakom pojedincu u Crnoj Gori prepušteno da slobodnom voljom izabere hoće li ili ne u nečemu učestvovati, te da DPS ne brani bilo kojem svojem članu da odlazi u bilo koju crkvu i da poštuje svoje vjerske običaje.

„To je najintimnije i najsuptilnije osjećanje svakog čovjeka i niko nema pravo da ulazi u njihovu intimu, kao što moramo poštovati i ako je neko ateista i slično.  Ali upravo našim članovima moramo ukazati da se ta njihova najiskrenija osjećanja ovih dana  duboko zloupotrebljavaju i da se moraju  braniti od nasrtaja  i kletvi  da će biti izbačeni iz crkve, iz pravoslavlja,  ako ne budu prisutni na litijama, da te litije i procesije nijesu ništa drugo nego  politički skupovi po ponašanjima, ikonografijama, incidentima   koje su uperene  protiv ove države, njenog rukovodstvva. I nećemo nikoga  siliti. Ukoliko se opredijele da  je to njihov izbor, iskreno im se moramo zahvaliti. Takvima u našim redovima više neće biti mjesta”- kazala je danas predsjednica OO DPS Tivta u intervjuu za Radio Tivat.

Lider DPS i predsjednik Cre Gore Milo Đukanovićje prije nekoliko dana, učestvujuči na sastanku OO DPS Tivta, ocijenio da su litije usmjerene na “rušenje Crne Gore” i pozvao simpatizere i članove te partije da “ne učestvuju u tom luđačkom pokretu”.

Prema nezvaničnim saznanjima predsjednica OO Jovanka Laličić je u međuvremenu članovima OO  i aktivistima vladajuće partije u Tivtu “skrenula pažnju” da za stranku nije dobro da oni učestvuju u molebanimja i litijama koje u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjerispovjesti kojeg smatra diskriminatorskim prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, već mjesec dana organizuje Mitropolija crnogorsko-primorska. Laličić je kako saznajemo, stim u vezi, obavila posebne razgovire sa  dva člana lokalnog odbora i prepoznatljiva aktivista DPS-a: jednim od rukovodilaca u Komunalnom preduzeću i drugim, službenikom jedne od opštinskih Direkcija (imena poznata redakciji), a čije je redovno učešće na svim do sada održanim litijama u Tivtu, bilo zapaženo od većeg broja građana.

Laličič je Radio Tivtu  kazala da je ponosna na svoje učešće u donošenju i izglasavanju Zakona o slobodi vjerosiposvjesti za koga ona smatra da je “moderan i liberalan, usaglašen sa  najvišim međunarodnim standardima, počev od konvencija UN u ovoj oblasti, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, preporukama OEBSa, ODIRA i Venecijanske komisije.”

Aludirajuči na prozivke nje i  poslanika HGI Adrijana Vuksanovića koje su se mogle čuti tokom litija u Tivtu, kazala je  da  “kletve, neistine da ne upotrijebim grublju riječ  oko moje pripadnosti ovoj ili onoj vjeri  koje su mogle čuti na moj račun, a i na račun mog kolege iz parlamenta, nije su me mnogo pogodile”.

“Ja nijesam učinila ništa loše čega bi se imala stidjeti. Naprotiv, veoma sam ponosna na to što sam bila neposredni  učesnik ovog procesa koji je važan za nezavisnu Crnu Goru, njen kulturni i sveukupni identitet i integritet.  Vrijeme će pokazati  da sam bila u pravu. Kakvi su to vjernici koji kunu nekog ko misli drugačije? Je li to u skladu sa 10 božjih zapovijesti?”- priokomentarisala je poslanica i šefica tivatskog DPS-a.

Ona je istakla  da “zakoni Crne Gore važe jednako za sve, da  svako ko je vlasnik imovine mora imati dokaz o vlasništvu, da svako pravno lice mora da bude  evidentirano kod države i da je kulturna  baština kao dobro svih njenih građana zaštićeno od države.” Laličić smatra da je svakome, pa i MCP u zakonu obezbijeđeno pravo da u upravnom i sudskom postupku dokaže svoje vlasništvo nad vjerskim objektima i da “nijedsn objekat neće preko mnoći biti prepisan na državu”.

“Nema otimanja imovine, nema nasilnog izbacivanja sveštenika iz crkava i manastira.  To su sve grube manipulacije koje nailaze na plodno tlo kod onih koji zakon nijesu ni pročitali i ne znaju što u njemu  piše. A kad nešto ne znate, onda ste pogodna meta za manipulacije”- istakla je Laličič dodajući da sa strane države, postoji spremnost na dijalog sa Mitropolijom.

“Međutim, u ovom momentu dijalog može biti samo oko primjene zakona. I tu nema povratka. Dakle, iskreni dijalog a ne ucjene. Zakon je stupio na snagu i postao sastavni  dio pravnog poretka Crne Gore” –zaključila je Laličić.