Preko kilometar puta od Zelenike do Sasovića biće asfaltirano tokom narednih mjesec dana, čime će biti sanirana dionica na čiju su oronulost i neuslovnost mještani više puta ukazivali.
Nakon izvršenih radova, rupe na tom putu i manjak proširenja za mimoilaženje vozila biće prošlost. Ovaj projekat predstavlja jednu od planiranih realizacija infrastrukturnih projekata u naseljima na teritoriji cijele opštine, saopšteno je tokom obilaska terena potpredsjednika Opštine Herceg Novi Miloša Konjevića i saradnika.
Iz lokalne uprave navode da je Uprava javnih radova Crne Gore za ovu godinu obezbijedila 200 hiljada eura za sanaciju putne infrastrukture u našem gradu, a ovaj projekat koštaće između 60 i 70 hiljada eura. Preostala sredstva, uz ona predviđena budžetom Opštine Herceg Novi, biće usmjerena na sanaciju putne infrastrukture i u drugim naseljima.
Potpredsjednik Konjević ističe da lokalna uprava za ovu godinu ima u planu rekonstrukcije i sanacije više putnih dionica u gradskim i prigradskim naseljima, kao i u zaleđu Herceg Novog. U sklopu ovog projekta, biće asfaltirana i dionica od Doma penzionera do Džorovog mosta, što će koštati oko 20 hiljada eura, kao i put uz pumpnu stanicu, nakon izvršenih kanalizacionih radova.
„Posvećeni smo projektima unaprijeđenja lokalne putne mreže jer oni spajaju više tačaka koje su prioriteti rada lokalne uprave – podižu kvaliteta života građana, uljepšavaju lice našeg grada i doprinose vrijednovanju bogatih potencijala novskog zaleđa“, rekao je Konjević.
put zelenika sasovici
On je naglasio da hercegnovska lokalna uprava cijeni razumijevanje Uprave javnih radova Crne Gore za potrebe grada, pokazano time što su sredstva opredijeljena za Herceg Novi ove godine znatno veća nego prošle, kada su iznosila oko 50 hiljada eura.
Osvrćući se na projekte uređenja puteva u zaleđu tokom protekle godine, Konjević je istakao radove na probijanju puta do Rujeva u Zelenici i uređenju dionice puta prema Vrbanju. Kako je kazao, ovakvi projekti su potrebni Novom, što potvrđuju i dobre reakcije mještana koji se rado uključuju u inicijative lokalne uprave i učestvuju u skladu sa svojim mogućnostima.
Ambasadorka Sjedinjenih američkih država u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke posjetila je, u okviru svoje dvodnevne posjete opštini Kotor, „Luku Kotor“ AD Kotor i tom prilikom se sastala sa predsjednikom Odbora direktora, dr Brankom Ivanovićem, izvršnim direktorom, Brankom Kovačevićem, članom Odbora direktora Radomirom Rudanovićem i direktorkom administrativnog sektora, Snežanom Jonicom.
Sastanku su, takođe, prisustvovali i šef političko-ekonomskog odjeljenja u Ambasadi SAD u Podgorici Lewis Giter i politički savjetnik, Zlatko Ivanović.
Dr Ivanović se zahvalio američkoj ambasadorki na inicijativi za sastanak i upoznao je sa ključnim informacijama o Luci Kotor, upravljačkoj strukturi, strukturi akcionara, poslovnim rezultatima i planiranim investicijama. On je posebno ukazao na specifičnost Luke Kotor koja predstavlja privredni subjekt koji je od posebnog značaja ne samo za Kotor, već i za cijelu Boku i Crnu Goru, kao i na činjenicu da se radi o jednom od rijetkih preduzeca koje je državno-opštinsko vlasništvo, a koje je prepoznato po kontinuiranom uspješnom poslovanju.
Takođe, naglasio je da su zadnje dvije godine najplodotvornije godine u poslovanju Luke Kotor, jer je u tom periodu ostvareno 10 godina čekano pravo na Prvenstvenu koncesiju, utrostručen akcijski kapital svakog akcionara, proširen obuhvat usluga i ostvareni su izuzetno dobri poslovni rezultati.
Kao posebnu sepcifičnost napomenuo je da je Odbor direktora sve ključne odluke koje su dovele do najvažnijih poslovnih uspjeha Društva donosio jednoglasno, i pored činjenice da članovi Odbora imaju suprotna politička opredjeljenja, što ukazuje na činjenicu da je odgovornost ka akcionarima i zaposlenima te unapređenje poslovnih rezultata bilo prioritet svim članovima odbora.
AMBASADORKA SAD SA MENADŽMENTOM LUKE KOTOR
Izvršni direktor, Branko Kovačević je predstavio planirane investicione projekte- izgradnju pilona, priveznih bova, unapređenje kapaciteta marine, kao i niz drugih investicija planiranih u periodu od 12 godina za koji je dobijena koncesija, čija je vrijednost 5,3 miliona eura. Takođe, govorio je i o uticaju izgradnje pilona na povećanje sigurnosti kruzera koji se vezuju na operativnoj obali.
Član Odbora, Radomir Rudanović govorio je o poziciji i vrijednosti akcija “Luke Kotor“ AD Kotor na tržištu kapitala i ukazao na činjenicu da je Luka Kotor od 2018.godine preuzela obavezu poštovanja Kodeksa korporativnog upravljanja čime su napravljeni koraci ka dodatnom unapređenju transparentnosti i kvaliteta upravljanja.
Direktorka administrativnog sektora, Snežana Jonica ukazala je na pozitivan ekološki uticaj planiranih projekata, kao i na komunikaciju sa reaktivnom misijom UNESCO-a vezano za poslovni plan „Luke Kotor“. Takođe, govorila je o planiranoj saradnji sa Institutom za biologiju mora koji će pratiti u svim fazama uticaj investicionih projekata na stanje morskog dna i kvalitet morske vode.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je ove sedmice zaključilo Ugovor sa kompanijom “DECOM MONTENEGRO” za izradu Idejnog rješenja i Glavnog projekta za izgradnju pješačke staze uz more od crkve Svetog Roka Donja Lastva do Lepetana u dužini 2,2 km. Projektant je dužan da izradi i Elaborat za procjenu uticaja na životnu sredinu.
Rok za dostavljanje Idejnog rješenja je 60 kalendarskih dana od dana zaključenja Ugovora, a rok za izradu Glavnog projekta je 80 dana od dana dobijanja saglasnosti na iedjno rješenje od strane Glavnog gradskog arhitekte u Tivtu.
Ugovorena vrijednost projektovanja sa izradom Elaborata iznosi 16.999 eura.
Podsjećamo da je JP za upravljanje morskim dobrom prošle godine izgradilo pješačku stazu od Risna do Perasta u opštini Kotor, a ove godine planirani su i radovi na izgradnji pješačke staze od rta Sv. Neđelja do Bijele u opštini Herceg Novi.
Navedeni poslovi realizuju se shodno strategiji JP za upravljanje morskim dobrom o integralnom upravljanju obalnom zonom u Crnoj Gori, a poseban akcenat stavljen je na spajanje pješačke komunikacije kroz Bokokotorski zaliv.
Opština Tivat ponovno je raspisala oglas za riješavanje stambenih potreba „lica koja bira ili imenuje Skupština Opštine i predsjendik Opštine i drugih lica čiji je rad ood posebnog interesa za Opštinu“.
Kako je navedeno u oglasu koji je uoavo postavljen an oglasnoj tabli u zgradi Opštine i na njenom sajtu,riješavanje stambenih pitanja tivatskih funcionera riješavaće se dodjelom stambenog kredita kojim imo mogu graditi ili kupiti stan ili zgradu, za pretvaranje zajedničke svojine ili susvojine u etažnu svojinu i za nadogradnju etađne stambene zgrade, za poboljšanje uslova stanovanja adaptacijom postojećih objekata, odnosno za učešće u dobijanju stambenog kredita kod komercijalnih banaka.
Prjave po ovo konkursu primaju se do 30.januara, a ukupno će na rapsolaganju za podjelu zainteresovanim funkcionerima biti 50 hiljada eura iz budžeta Opštine.
Krediti koje u ove svrhe daje Opštine Tivat bukvalno su pokonjeni jer njihovi dobitnici najčešće na kraju lokalnoj upravi u roku od 10 do 20 godina, vrate samo petinu ukupne sume koju im je Opština dala. Dosadašnje raspodjele ovih kredita pretvorile su se u skandale od kojih je najveći bio krajem 2017. kada je stambena komisija dodijelila „kredir za riješavanje stambenog pitanja kupovinom stana u izgradnji“ od 52.000 eura aktuelnom gradonačeniku dr Siniši Kusovcu (DPS) iako je on u godinama prije nego je dobio ovaj kredit, prijavljivao da je vlansik čak tri stana u Tivtu, a Opština mu je 1999. već jendom bila riješila stambeno pitanje dodjelom placa na Seljanovu po maksimalno diskontovanoj cijeni radi izgradnje poodične kuće. Po prijavu građana da su u vezi sa dodjelom ovog kredita Kusovcu od koga će on za 20 godina Opštini vratiti samo 14.560 eura, izvršili krivična djela zloupotreba službenog položaja i nesavjestan rad u službi, Speciojalno državno tužilaštvo vodi izviđaj protiv Kusovca i odbornika DPS u SO Tivat Dejana Sekulića kao predsjednika Komisije za rješavanje stambenih potreba lica koja bira ili imenuje Skupština opštine i Predsjednik opštine i drugih lica čiji je rad od posebnog interesa za opštinu.
Opština Tivat raspisala je i oglas za riješavanje stambenih potreba službenika i namještenika organa lokalne uprave na koji se prijave primaju do 6.februara, a ukupna sredstva koja su njima na raspolaganju iznose 30.000 eura. Za službenike je predviđena samo dodjela kredita za poboljšanje postojećih uslova stanovanja adaptacijom ili rekonstrukcijom objekata u kojima oni žive.
Za sdaa nije poznato sa koje će budžetske stavke Opština Tivat izdvojiti ukupno 80.000 eura za novu tranšu kreditiranja stambenih potreba i prohtijeva lokalne administracije jer je u budžetu za 2020. za “pozajmice i kredite pojedincima” predvižen samo iznos od 30 hiljada eura.
Inače, ukupna budetska sredstva od 80 hiljada eura koliko je administracija gradonačelnika Kusovca namjerila da ove godine podijeli opštinskim funkcionerima i činovnicima da oni sebi poboljšaju uslove stanovanja, znatno su veća nego što će Opština Tivat ove godine npr. pojedinčano izdvojiti za rad Gerontološke službe (50.000 eura), za transfere NVO organizacijama (60.000), trannsfere za jednokratne socijalne pomoći (60.000), kupovinu knjiga osnovcima i finansiranje đačkog prevoza (60.000), transfere za pomoć institucijama i organizacijama (50.000), transfere Crvenom krstu (15.000), transfere obrazovnim institucijama (15.000), dotaciju Komunalnom preduzeću za odrđavanje čitave mreže javne rasvjete u Tivtu (50.000 eura) itd…
Turska Dogus grupa prodala je poslovanje s marinama pod brendom D-Marin investicijskom fondu CVC Capital Partners iz Luksemburga, koji su time postali vlasnicima i triju hrvatskih marina – Dalmacija u Sukošanu, Borik u Zadru i Mandalina u Šibeniku – kojima je do sada upravljao Dogus.
Vlasnicima marina Dalmacija i Borik Dogus grupa postala je prije osam godina, odnosno 2012., a prije toga 2009. preuzela je upravljanje šibenskom marinom Mandalina, koja je pod brendom D-Marin s poslovanjem počela 2011. godine.
»Fond CVC VII tvrtke Capital Partners kupio je poslovanje tvrtke D-Marin u Grčkoj, Hrvatskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Korištenjem CVC-ove međunarodne mreže te iskustva u izgradnji tvrtki diljem svijeta, novi većinski dioničar namjerava stvoriti vodeću globalnu tvrtku za upravljanje premium marinama kroz organski rast i akvizicije«, priopćili su u srijedu na upit Hine iz hrvatskog ureda Dogus grupe.Ističu i da svi menadžerski i operativni timovi D-Marina nastavljaju obavljati svoje dosadašnje poslove te da taj ugovor ne uključuje hotele Dogus grupe u Hrvatskoj, kojih imaju tri – u Dubrovniku, u Šibeniku i u Zadru (hotel Maraska), na kojemu još rade.
»Hrvatske D-Marin marine ostvarile su još jednu uspješnu godinu s ostvarenim prihodom od oko 16 milijuna eura, dok su i ostale tvrtke Dogus grupe koje posluju u Hrvatskoj poslovale pozitivno i posvećene su daljnjoj optimizaciji poslovanja te usmjerene na novu turističku sezonu 2020. godine«, naglašavaju iz Dogusa.
Dogus je svojedobno bio kupio i paket dionica hrvatskog sustav marina u državnom vlasništvu ACI-ja, uz izjave da ga žele preuzeti, no u ožujku 2019. prodali su svoj udjel od 10,8 posto dionica u ACI-ju.
Krajem maja 2018. godine je Dogus grupa u Zagrebu s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) potpisala ugovor kojim ta banka za 70 milijuna eura preuzima približno 25 posto udjela u kompaniji D Marinas, koja je u to vrijeme kao dio turske Dogus grupe upravljala s deset marina u Hrvatskoj, Turskoj i Grčkoj.
Iz kineskog Nantonga prema Pelješcu krenuo je prvi od tri broda na koji je utovareno prvih 30 segmenata rasponske konstrukcije budućeg mosta Pelješca. Riječ je o dijelovima glavne nosive grede, odnosno kolničkoj konstrukciji mosta. Osim toga iz Kine će brodovima biti dopremljeni i bazni segmenti stupova mosta. Prema dostupnim informacijama, prvi brod s dijelovima rasponske konstrukcije mosta na Pelješac bi trebao stići u roku mjesec dana, piše Jutarnji list.
Montaža rasponske konstrukcije počinje nakon završetka izgradnje stupa mosta. Naime, dijelovi rasponske konstrukcije bit će na početku montirati sa svake strane stupa. Kada krene postavljanje procjenjuje se kako će se na tjedan montirati 48 metara rasponske konstrukcije.
Brodovima će biti ukupno dopremljeno oko 400 segmenata rasponske konstrukcije. Svaki dio dugačak je šest, odnosno 12 metara. Težina svakog 12 metara dugog segmenta je oko 200 tona dok je ukupna težina rasponske konstrukcije mosta više od 30.000 tona.
Gornja limena ploča rasponske konstrukcije izrađena je od čeličnog lima debljine dva centimetra. Konstrukcija je šuplja te će u nju biti smještene instalacije kao i staza za pristup.
Kineska kompanija CRBC na gradilište mosta Pelješac uvedena je 31. srpnja 2018. godine i do sada je izvršena trećina planiranih radova, donosi Jutarnji list.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u četvrtak je objavila kako je prerano za proglašenje međunarodnog izvanrednog stanja zbog epidemije koronavirusa u Kini.
Novi koronavirus, poznat pod nazivom nCoV-2019, prvotno je zabilježen u kineskom gradu Wuhanu, ali su do sada prijavljeni slučajevi zaraze u više zemalja. Do četvrtka je Nacionalna zdravstvena komisija potvrdila 830 slučajeva zaraze, a 25 je osoba umrlo. Većina zaraženih je iz kineskog grada Wuhana. Pretpostavka je da se virus proširio s tržnice trgovanjem ilegalnim divljim životinjama, a preliminarna istraživanja sugeriraju da je u recentnoj fazi evolucije virus prešao sa zmije na čovjeka.
Wuhan, grad s 11 miliona stanovnika, i susjedni Huanggang, u kojemu živi oko 7 miliona ljudi, blokirani su. Željeznička mreža najvećim je dijelom zatvorena, letovi su suspendirani, dok su na glavnim cestama u gradu i izvan njega formirane kontrolne točke. U Wuhanu se oprema nova bolnica s tisuću kreveta za zaražene virusom, a vlasti žele da ona bude spremna za rad do ponedjeljka.
Kina je pojačala mjere suzbijanja širenja koronavirusa, od kojega je umrlo 25 ljudi, a 800 ih je zaraženo, te je obustavila javni prijevoz u deset gradova, zatvorila hramove i hitno oprema novu bolnicu za liječenje zaraženih.
Deset gradova u središnjoj pokrajini Hubei suspendiralo je dio javnog prijevoza, prenosi Hubei Daily u petak. Procjenjuje se da je zabranama putovanja pogođeno oko 37 milijuna ljudi. Neki poznati hramovi zatvoreni su zbog epidemije, poput pekinškog hrama Lama. Haikou, glavni grad poznatog turističkog odredišta otoka Hainana, zatvara knjižnice i muzeje. Šangajski Disney također će biti zatvoren od subote kako bi se spriječilo širenje virusa.
“Privremeno zatvaramo šangajski Disneyland i Disney Town u sklopu prevencije i kontrole epidemije te kako bismo osigurali zdravlje i sigurnost naših gostiju i osoblja”, stoji na mrežnoj stranici zabavnog parka. Strah od epidemije se širi jer će milijuni Kineza ovog tjedna putovati svojim kućama na subotnju proslavu Nove godine. Slučajevi zaraze ovim virusom identificirani su i izvan Kine, u Tajvanu, Filipinima, Tajlandu, Japanu, Singapuru, Južnoj Koreji, a u utorak je potvrđen i prvi slučaj u SAD-u.
Novi virus pripada skupini virusa koja je prouzročila SARS, bolest od koje je prije 17 godina umrlo 800 ljudi širom svijeta, a također se počela širiti iz Kine.
Zajednička firma opština Kotor i Tivat „Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda – PPOV“ koja je osnovana prije dvije godine da upravlja postrojenjem sagrađenim na Klačini u Krtolima kod Tivta, tek će u junu ove godine preuzeti upravljanje tim tehnolopkim kompleskom koje je u pogonu još od ljeta 2016.
Postrojenjem upravlja njemačka kompanija WTE koja je i sagradila taj infrastrukturni objekat kapaciteta 72.500 ekvivalent stanovnika, vrijedan 12,2 miliona eura, a sa njom je do sada zbog nespremnosti opštinske firme PPOV da to uradi, u nekoliko navrata produžavan ugovor po kojem Njemci taj posao obavljaju za opštine Tivat i Kotor. Posljednjji takav aneks potpisan je prije tri dana, a po njemu, WTE će sa postrojenjem na Klačini upravljati do 31.maja ove godine. To će dvije opštine Njemcima plaćati nešto više od 11 hiljada eura mjesečno, čime se nastavlja rast nepredviđenih troškova vezanih za preuzimanje upravljanja postojenjem koje suporeske obveznike Tivta i Kotora od septembra 2018. kada je to trebala da počne raditi opštinska firma do sada koštale 327 hiljada eura. Zajednička opošptinska firma PPOV u međuvremenu nije zaživjela u punoj mjeri jer su svi napori njenog v.d. direktora Srećka Tripovića (HGI) da riješi početne porbleme i firmu stavi na noge bivali blokirani od Odbora direktora u kojem je većinu članova imala Opština Kotor, pa je Tripović stoga ljetos podnio ostavku na tu funkciju. U međuvremenu je imenovan novi direktor Radoje Vučević (DPS) i promijenjeni svi članovi Odbora direktora jer je se u Kotoru na vlast ponovno vratio DPS koji sada lakše sarađuje sa stranačkim kolegama iz DPS-a koji su na vlasti u opštini Tivat.
Ipak, PPOV-u kojeg sada vodi Vučević ostalo je da riješi čitavo brdo problema jer je u međuvremenu, krajem avgusta prošle godine, već istekao i garantni rok za svu opremu na postrojenju, pa će sada značajno porasti i troškovi njenog održavanja.
“Dodatni problem je što WTE upravlja i održava PPOV od početka rada, više od tri godine, pa u PPOV-u nema dovoljno informacija o problemima u dosadašnjem radu i funkcionisanju opreme i sistema u cjelini, kao i troškovima tekućeg održavanja. To je nepovoljna okolnost, jer tim koji bude formiran u PPOV mora da počne od „nule“, sa opremom koja je djelimično amortizovana i već imamo zamjenu pojedinih komponenti novim, kao što su pumpe, frekfentni regulatori, ležaji i drugo.”- piče u Planu i prgramu rada PPOV za 2020. koji su Vučeviću usvojili odbornici na posljednjoj sjednici SO Tivat. Zanimljivo je da postrojenje koje radi već više od tri godine do danas nije uspješno prošlo tehnički prijem i dobilo upotrebnu dozvolu, a pitanje je da li će nedostaci koji su evidentirani u njegovom do kraja maja biti otklonjeni o trošku WTE-a, jer je garantni rok istekao.
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Novo rukovodstvo PPOV sistematizovalo je 10 radnih mjset au toj firmi sa ukupno 13 izvršilaca, od čega će u početku biti popunjeno njih 8, ali obuka svih tih kadrova da prezmu upravljanje i održavanje sofisticiranog postrojenja sa SBR tehnologijom prečišćavanja otpadnih voda, tek treba da bude završena da bi optinski PPOV kako se očekuje, u junu mogao konačno da počne raditi ono za što je osnovan.
Ta firma, kako piše u Programu rada, suočena je i sa nizom drugih problema od prozaičnih tipa da službeno vozilo i kamion koji su kupljeni jop 2016., do dana nisu registrovani jer njihovi papiri ne glase na PPOV, već na WTE, do onih veoma ozbiljnih kakav je činjenica da država Crna Gora nije sistemski riješila pitanje odlaganja kanalizacionog mulja koji je nusprodukt rada ovakvih postrojenja. Stoga se mulj sa Klačine za sada preko jedne privatne firma izvozi za Albaniju što jako puno košta. Mjesečno se na postrojenju akumulira oko 140 tona mulja, odnosno oko 1.680 tona godipnje, a čiji transport i odlaganje u Albaniju valja platiti skoro 55 hiljada eura.
Inače, PPOV čiji je osnovni prihod naknada za prečišćavanje otpandih voda koju ta firma treba da naplaćuje preduzečima Vodovod i kanalizacija iz Tivta i Kotora (idirektno svim građanima koji plaćaju usluge kanaluizacije) još uopšte nije ni određena. PPOV naime, do sada nije mogao napraviti tu kalkulaciju jer nije imao uvid u sve operativne troškove postrojenja kojim upravlja WTE, troškove radne snage koju tek zapošljava i ostalog, ali je svakako izvjesno da će ta konalna tržišna cijena usluga ove firme, biti prilično visoka i da će je građani Tivta i Kotora itekao osjetiti na svojim računima za vodu i kanalizaciju, kada ona bude konačno fakturisana lokalnim ViK-ovima.
Inače, prema Planu i programu rada PPOV će ove godine raspolagati sa ukupno 416.600 eura- sve na ime dotacija koje će za rad te firme dobiti direktno iz budžeta opština Kotor (250.000) i Tivat (166.600 eura). Troškovi rada PPOV iznosiće najmanje isto toliko novca, pri čemu će najviše – 158.616 eura biti izdvojeno na plate i doprinose za zaposlene, materijalni troškovi iznosiće 128.800 eura, a troškovi za razne usluge još 127.684 eura.
PPOV inače, planira da ove godine u postrojenju na Klačini tretira ukupno 3 miliona kubika otpadnih voda iz Tivta i Kotora pri čemu se očekuje da se zadrži dosadašnji generalni odnos količina kanalizacije koje dolaze na preradu od oko 60 prema 40 odsto u korist Kotora.
TREBA POPRAVLJATI UNIŠTENI PODVODNI ISPUST U ZALIVU TRAŠTE
Podmorski dio cjevovoda koji odvodi prečišćene otpadne vode iz PPOV na Klačini do ispusta u more na oko 3 kilometra od obale u zalivu Trašte je oštećen.
“Iz tog razloga prečišćene otpadne vode se izlivaju u more prije predviđenog ispusta Trašte. U narednom periodu treba planirati snimanje postojećeg podmorskog cjevovoda, utvrditi mjesta i obim oštećenja, kao i procjenu potrebnih radova i sredstava u cilju sanacije ovog dijela cjevovoda. Jer, svaki problem ili zastoj u funkcionisanju postrojenja za posljedicu može imati izlivanje neprerađenih otpadnih voda u more u neposrednoj blizini obale gdje su izgrađeni značajni turistički kapaciteti.”- piše u Planu i programu rada PPOV za 2020.
Dio cijevi podmorskog ispusta u zalivu Trašte lani je isplivao na povrpinu i more ga je potom izbacilo na obalu u blizini popularne plaže Oblatna na tivatskom dijelu Luštice, što znači da se prečišćena otpadna voda iz PPOV sada izliva u neoposrednoj blizini marine i luksuznog turističkog kompleksa Luštica Bay, a ne na preko tri kilometra dalje odatle na pučini kako bi to trebalo biti.
U Planu i programu rada PPOV za 2020. piše i da “treba izvršiti funkcionalne probe pojedinih djelova sistema, jer predviđene su situacije u vanrednim okolnostima kada postrojenje može privremeno da zaustavi prijem otpadnih voda zbog problema u funkcionisanju i kada se otpadne voda mogu preusmjeriti direktno u more postojećim cjevovodom.”
“Ovakav scenario je moguć i pitanje je samo vremena kada će se to desiti. Zato treba pripremiti sistem za ovakve situacije. Posljedice neće biti iste ako se neprerađene otpadne vode ispuste u more na oko 3,5 km od obale i dubini od oko 30 mertara ili ako se to desi u neposrednoj bilzini obale.”- stoji u tom dokumentu.
Predsjednik Opštine Željko Aprcović primio je danas ambasadorku Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Nj.E. Judy Rising Reinke.
Prvi čovjek grada je izrazio zadovoljstvo susretom te istakao da su Sjedinjene Američke Države dugo prisutne na teritoriji opštine, u smislu jačanja kapaciteta i kao finansijska podrška – preko programa USAID-a, IRD-a kao i preko programa saradnje sa pobratimskim gradom Santa Barbarom.
“Prijateljska razmjena na poljima sporta i kulture kao i projekat kulinarske akademije su opravdali u cjelosti potpisanu Povelju,” kazao je predsjednik Aprcović.
On je posebno istakao nemjerljiu podršku Sjedinjenih Američkih Država evroatlantskim procesima koje Crna Gora uspješno sprovodi.
“Vaša podrška nam daje snagu da istrajemo u svemu onome što smo od obnove nezavisnosti radili na polju integracije i stabilizacije regiona”, rekao je predsjednik Aprcović.
“Pored toga što je Kotor grad svjetske baštine od univerzalne vrijednosti, Kotor je i pomorski grad. Nažalost, usljed sankcija i dešavanja 90-ih godina naša pomorska privreda je bila uništena. Radimo na obnovi Crnogorske plovidbe iz razloga što oko 5 000 naših sugrađana plovi na inostranim kompanijama. Trenutno imamo 2 broda u odnosu na 27 koliko smo ih imali na početku 90-ih”, rekao je predsjednik Opštine Kotor.
On je dodao i da se moramo oslanjati na turizam.
“Turizam koji proizvodi određene benefite, ali nameće i ograničenja lokalnom stanovništvu i njihovom životu. Treba naći balans između onoga što jesu ekonomski interesi lokalne samouprave u odnosu na ono što je želja investitora i ograničenja koja imamo kao grad pod zaštićenim statusom UNESCO-a”, zaključio je Aprcović.
Ambasadorka Judy Rising Reinke se zahvalila na informacijama o glavnim pravcima razvoja grada i predstavljanju razvojnih izazova sa kojima se lokalna samouoprava suočava i najbitnijih investicionih projekata.
“Smatram da ste već uspjeli u ambiciji da uvrstite Kotor na listu top 10 turističkih destinacija na svjetskom planu. Jedna od uticajnijih svjetskih publikacija ‘Blumberg’ stavila je Crnu Goru na prvo mjesto na svojoj listi. Mislim da je Vaš najveći izazov da održite razvoj na zavidnom nivou, ali, naravno, ne na uštrb prirodne ljepote grada”, istakla je Nj.E. Judy Rising Reinke.
Ambasadorka je kazala i da bi željela vidjeti što više američkih kompanija i investitora koji će biti partneri Opštine Kotor.
“Tokom naše dvodnevne zvanične posjete Kotoru trudiću se da identifikujem neke oblasti u kojima bi američke kompanije mogle biti vaši partneri”, rekla je ambasadorka, i dodala da iskreno vjeruje da će se uzajamna saradnja i prijateljski odnosi nastaviti razvijati i ubuduće.
Predsjednik Aprcović je u zaključku predložio da se napravi iskorak u dijelu koji se tiče saradnje na polju kulture i da je neophodno da dvije strane u narednom periodu uspostave dijalog u dijelu ulaganja na području opštine Kotor.
Protestna šetnja ulicama Kotora 23. januar 2020. foto dr Stevan Kordić
1 od 9
Protestna šetnja ulicama Kotora 23. januar 2020.
Protestna šetnja ulicama Kotora 23. januar 2020.
Protestna šetnja ulicama Kotora 23. januar 2020.
Protestna šetnja ulicama Kotora 23. januar 2020.
Protestna šetnja ulicama Kotora 23. januar 2020.
Protestna šetnja ulicama Kotora 23. januar 2020.
Protestna šetnja ulicama Kotora 23. januar 2020.
Protestna šetnja ulicama Kotora 23. januar 2020.
Protestna šetnja ulicama Kotora 23. januar 2020.
Više hiljada vjernika na čelu sa sveštenstvom Mitropolije crnogorsko-primorske večeras su protestnom šetnjom u Kotoru izrazili protest zbog usvajanja Zakona u slobodi vjeroispovjesti.
Moleban u crkvi Svetog Nikole u Starom gradu služiio je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
Kako je bilo u Kotoru na fotografijama dr Stevana Kordića urađene iz ptičije perspektive – dronom.
