Crnogorska i Barska plovidba – za brodove iz budžeta plaćeno 4,4 miliona dolara

0
Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba

Crnogorska i Barska plovidba uplatile su prve ovogodišnje rate kredita kineskoj Eksim banci u ukupnom iznosu od 4,74 miliona dolara, saopšteno je Pobjedi iz ovih brodarskih kompanija.

Vlada je obezbijedila 4,43 miliona dolara, dok je ostatak od 313,7 hiljada dolara platila Barska plovidba iz sopstvenih sredstava.

Od početka otplate kredita za četiri broda ovih kompanija do sada je kroz rate i učešće isplaćeno 53,64 miliona dolara, od čega iz budžeta 34 miliona eura. Vlada je dala garancije brodarskim kompanijama za dobijanje ovih kredita. Iz Crnogorske plovidbe su kazali Pobjedi da su u ponedjeljak uplatili desetu ratu kredita Eksim banci od 2,77 miliona dolara.

“Ovu ratu kredita u cjelosti je platila Vlada. Naredna rata dospijeva 21. jula i iznosi 2,73 miliona dolara”, kazali su iz kotorske firme i dodali da smatraju da neće moći da je izmire iz sopstvenih sredstava.

“U ovom trenutku možemo reći da će i sljedeću ratu većim dijelom platiti Vlada, a mi ćemo nastojati da učestvujemo u dijelu otplate”, poručeno je iz Crnogorske plovidbe.

Prošle godine je na ime otplate kredita za kupovinu brodova “21. maj” i “Kotor” ove kompanije ukupno plaćeno 5,64 miliona dolara, kroz osmu i devetu ratu.

Obje rate je lani u najvećem iznosu od oko 90 odsto ukupnog iznosa platila Vlada iz državnog budžeta, odnosno 5,36 miliona dolara. Iz Barske plovidbe su kazali da su juče uplatili četvrtu ratu kredita od 1,97 miliona dolara Eksim banci, a po osnovu otplate kredita za brodove “Bar” i “Budva”.

“Od navedenog iznosa iz državnog budžeta je obezbijeđeno 1,65 miliona dolara, dok je preostali iznos od313,7 hiljada dolara finansiran iz sredstava Barske plovidbe”, rekli su iz te kompanije.

Lani je za otplatu dvije rate kreditaza kupovinu dva broda ukupno plaćeno 3,99 miliona dolara, od čega je iz državnog budžeta obezbijeđeno 3,37 miliona dolara, dok je iz sopstvenih sredstava uplaćeno oko 610.000 dolara.

Naredna rata kredita i ovoj brodarskoj kompaniji dospijeva 21. jula i iznosi 1,95 miliona dolara.

Cadmus Cineplex prikazuje od 23. do 29. januara

0
repertoar

NOVI FILMOVI:

GRUDI

Novi film Marije Perović vodi nas u Nikšić na proslavu 25 godina mature i prati tri drugarice koje se okupljaju ovim povodom. Likovi su pripadnici srednje klase, intelektualci, neostvareni i šarmantni antijunaci, roditelji i oni koji pokušavaju da se ostvare kao roditelji. Jedna od ključnih tema je borba protiv kancera dojke. Tema priče je generacijsko, gimnazijsko prijateljstvo, a dramski razlog bolest, tako da se skreće pažnja na vrline i mane savremenog društva: tempo života, trka za afirmisanjem, opstanak, prijateljstvo, podrška, generacijski sukob i želja za boljim životom.

GOSPODA

Od reditelja Gaja Ričija, dolazi nova sofisticirana akciona komedija s velikim filmskim zvjezdama u glavnim ulogama.
Američki iseljenik Miki Person je u Londonu izgradio visoko profitabilno carstvo marihuane. Kad se pročuje vijest da se zauvjek želi povući iz tog posla, pokreće se niz zavjera, i podmićivanja i ucjenjivanja u pokušaju da se zauzme njegova pozicija.

MALE ŽENE

Priča o četri žene koje su odrasle u Americi u periodu nakon građanskog rata.

VRIJEME JE ZA SANKANJE

Frenki i njegov tim su pred novim izazovom. Spremaju se za takmičenja u sankanju a glavni protivnici su mu misteriozni Zak i njegov rođak – snagator Čarli. Frenki je specijalno za trku konstruisao fantastične sanke koje se raspadaju malo prije linije cilja. To je težak gubitak za Frenkija koji se ne miri sa činjenicom da je možda napravio grešku u konstrukciji ili da je strategija trke bila promašaj. Zajedno sa svojim prijateljima otkriva da je Zak varao da bi se domogao pobjede. Frenki zahtjeva revanš trku… Zak pristaje, pod uslovom da Frenki napravi novu pistu za trku. Frenki je sa drugovima napravio spektakularnu trasu, što je Zaku otvorilo oči, shvatio je da sa Frenkijem nema šale, smišlja nove smicalice. Dok se spremaju za novu trku Zak je obezbijedio sve podvale da bi dobio trku. Ali i Frenki sa svojim driugarima ima nekoliko jakih iznenađenja za Zaka.

ŽAO NAM JE ŠTO SMO VAS PROPUSTILI

Riki i njegova porodica vode tešku borbu s dugovima još od finansijskog sloma 2008.
Priliku da ih se oslobode dobijaju kada se Riki zaposli kao dostavljač. Kao i posao junakove supruge, negovateljice, posao dostavljača je težak. Porodična veza je snažna sve do trenutka kada im se poslovni putevi razilaze, tada dolazi do sloma. Ken Louč prikazuje emotivnu krizu jedne radničke porodice prouzrokovanu sve većim klasnim razlikama u društvu.

Sjeverna Koreja zbog korona virusa zatvara granice turistima – devet žrtava korona virusa u Kini

0
Foto EPA – People wear masks in Beijing, China, 22 January

Broj zaraženih novim tipom korona virusa u centralnoj Kini popeo se na 440, a devetero ljudi je umrlo, objavili su u srijedu državni kineski mediji.

Kako se navodi, pacijenti zaraženi novim tipom korona virusa identificirani su u 13 kineskih provincija, izjavio je direktor Nacionalne zdravstvene komisije Li Bin, prenijela je Hina, pozivajući se na državnu televiziju CCTV.

Strah od epidemije se širi i izvan Kine, jer će milioni Kineza ove sedmice putovati svojim kućama, na subotnju proslavu Nove godine.

“Već je bilo prenošenja virusa sa čovjeka na čovjeka i infekcije medicinskih radnika. Dokazano je da se bolest prenosi preko respiratornog trakta i da postoji mogućnost mutacije virusa”, rekao je Li.

Prvi slučaj u SAD-u

Slučajevi zaraze ovim virusom identificirani su do sada i na Tajvanu, Filipinima, Tajlandu, Japanu, Južnoj Koreji…

U utorak je potvrđen prvi slučaj zaraze i u SAD-u, a riječ je o pacijentu koji se nedavno vratio iz Kine.

Američki zdravstveni zvaničnici su saopćili kako je pacijent hospitaliziran i trenutno je u dobrom stanju.

Muškarac, star oko 30 godina iz države Washington, nedavno je boravio u dijelu Kine koji se smatra epicentrom izbijanja novog, potencijalno smrtonosnog virusa, prenosi AP.

Iako su neke zemlje ranije pojačale kontrole na aerodromima zbog epidemije, Sjeverna Koreja je saopćila da će u potpunosti zatvoriti granice turistima kako bi se zaštitila od širenja korona virusa.

Najveći dio stranih turista u Sjevernu Koreju dolazi upravo iz Kine, a njihov se broj prošle godine povećao zbog poboljšanja odnosa između dvije susjedne zemlje.

Hitan sastanak WHO-a

Međutim, od srijede će Sjeverna Koreja “privremeno zatvoriti granicu svim stranim turistima što je mjera opreza zbog korona virusa”, objavila je u saopćenju turistička agencija sa sjedištem u Kini Young Pioneer Tours, specijalizirana za putovanja u Sjevernu Koreju, prenijela je Hina.

Druga agencija Koryo Tours je saopćila da je “informirana o predviđenim mjerama”, pojašnjavajući da u srijedu čeka dodatne informacije.

To nije prvi put da Sjeverna Koreja zatvara granice turistima zbog straha od epidemije; u oktobru 2014. godine učinila je isto zbog virusa ebole.

Novi virus pripada skupini virusa koji je uzrokovao SARS, bolest od koje je prije 17 godina umrlo 800 ljudi širom svijeta, a također se počela širiti iz Kine.

Za srijedu je zakazan hitan sastanak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) povodom novog korona virusa.

TO Tivat sa predstavnicima hotelske turističke privrede sumirala rezultate

0
Tivat foto TO Tivat

Turistička organizacija opštine Tivat u utorak je održala sastanak sa predstavnicima turističke privrede, kome su prisustvovali predstavnici hotelskih preduzeća: Regent, The Chedi Luštica Bay, Astoria, HTP Mimoza, Magnolija, Palma, Franca i  predstavnici  iz  kompanije Porto Montenegra.

Na sastanku su sumirani rezultati protekle turističke sezone, koja je po ocijenama prisutnih bila izuzetno dobra na opšte zadovoljstvo.

Direktorica TO Tivat prisutnima je u uvodnom  izlaganju iznjela obrađene statističke podatke za period koji se odnosi na  prvih  10 mjeseci 2019.  u odnosu na 2018. god,  kada su u pitanju vodećih 10 zemalja po ostvarenim dolascima i noćenjima u svim vidovima smještaja (kolektivni i privatni ).

Predstavnici hotelskih preduzeća su izuzetno zadovoljni ostvarenom posjetom i pored vodećih tržišta koja već godinama prednjače u dolascima kao što su Rusija, UK, Njemačka  i zemlje regiona, navele su se i znatne promjene u strukturi gostiju i porastu dolazaka sa nekih novih tržišta. Takva tržišta su u odnosu na ranije godine: Skandinavija, zemlje Beneluxa, Španija, Kina i Francuska, na što bi svakako trebalo obratiti pažnju i planirati buduće aktivnosti i na tim tržištima.

Tivat foto Boka News

Direktorica TOT je uputila prisutne da su planirane digitalne i marketinške aktivnosti na ovim tržištima naročito kada su u pitanju zemlje sjevero zapadnog dijela Evrope, s obzirom da su to tržišta sa kojih turisti posjećuju  toplije destinacije tokom cijele godine a ne samo tokom glavne turističke sezone,  što značajno utiče na produžetak sezonalnost.

Prisutni predstavnici hotelske privrede Tivta svakako su naveli prednosti aerodroma za cjelokupnu destinaciju,  koji svojim direktnim letovima povezuju značajne destinacije sa našim gradom i jedan je od važnijih segmenata u kompletnoj  turističkoj ponudi  Tivta. Samim tim mišljenje lokalne turističke privrede je da se iskoriste trenutno povoljni klimatski uslovi i saobraćajna povezanost, te kreiraju atraktivne  turištičke ponude poput vikend paket artanžmana za potencijalne goste iz regiona. Cilj je privući goste u periodu od januara do aprila, kao i u drugom dijelu godine, sa nižim cijenama u hotelskom smještaju te povoljnijim avio kartama na relaciji BGD – TIV – BGD u ovom periodu, što će sve skupa uticati na još značajniji produžetak sezonalnosti.

Tivat – Pine januar 2020. foto Boka News

Takođe jedan od segmenata koji bi trebalo poboljšati je bogatija ponuda turističkih agencija za izletnički program, bolja i kvalitetnija umreženost među samim hotelijerima i svakako adekvatna kordinacija sa nivoa TO Tivat na tom polju.

Svi prisutni pohvalili su dosadašnji rad i aktivnosti TO Tivat u svom doprinosu u kreiranju bogatih i zanimljivih aktivnosti i programa, koji doprinose i samoj posjećenosti njihovih objekata, te zaključili da Tivat postaje sve popularnija i atraktivnija destinacija za goste, kao i život u njemu.

U najavi su predstojeći događaji kao što su “Love in the port“ u organizaciji Porto Montenegra, proslava osmog marta i drugi događaji u kojima će se dijelom uključiti i lokalna turistička organizacija sa ciljem uvezivanja aktivnosti i na gradskoj rivi Pine.

Sedamdeset slobodnih radnih mjesta u Luštici Development i hotelu Čedi

1
Luštica bay

Drugi sajam zapošljavanja na radnim pozicijama u kompaniji Luštica Development i hotelu Čedi Luštica Bay biće održan u petak i subotu, 7. i 8. februara, a na događaju će biti ponuđeno ukupno 70 sezonskih i stalnih pozicija.

Tokom dvodnevnog sajma u hotelu Čedi u Luštica Bay marini, zainteresovani će imati priliku da se upoznaju sa informacijama o radnim pozicijama, obiđu Luštica Bay naselje i Čedi hotel i saznaju više o planovima za predstojeću sezonu. Kandidati će imati mogućnost da na licu mjesta popune aplikaciju za ponuđene poslove. Aplikantima se savjetuje da ponesu više kopija rezimea, jer ih očekuju i personalni intervjui sa članovima Čedi i Luštica Bay timova. Kandidatima će biti organizovan besplatan prevoz iz Tivta, Kotora i Budve.

Kompanija je početkom ove godine pokrenula drugi ciklus stručnog osposobljavanja mladih kadrova bez radnog iskustva, na pripravničkim pozicijama.

„Kao nastavak napora za regrutovanje uspješnih mladih ljudi, kao i ljudi sa iskustvom, kompanija nastavlja sa praksom organizovanja sajmova zapošljavanja. Zadovoljstvo nam je da pozovemo zainteresovane mlade ljude koji žele da učestvuju u stvaranju novog grada i sticanju novih iskustava u Luštici Bay da nas posjete te provjere ponuđene opcije za radne angažmane u našoj kompaniji”, saopštila je menadžerka za ljudske resurse Luštica Bay naselja, Antonia Kelava.

Sve blago Mediterana prenio na hvarski kamenjar

1
foto Mirko Crnčević Slobodna Dalmacija

Legendarni učitelj biologije i hemije Matko Roić iz Staroga Grada je još u ono doba kada su devastacije unutar Faroske hore bile poprilično česte “okrenuo ploču” i započeo podizati botanički vrt “Katovnica” kod Dola sv. Ane na otoku Hvaru.

U međuvremenu je, na svu sreću, glasovito spomeničko polje uvršteno na Popis svjetske baštine UNESCO-a, a uporni meštar je nadasve marljivim radom u jednom od rijetkih privatnih botaničkih vrtova u Lijepoj našoj uspješno izolirao više od 250 biljnih vrsta, tako da je postao predmetom interesa brojnih posjetitelja (turista, učenika, studenata…), osobito u “Tjednu botaničkih vrtova i arboretuma” i turističkoj sezoni.

foto Mirko Crnčević Slobodna Dalmacija

– Poticaj za ovaj projekt pronašao sam u monografiji otoka Hvara, gdje je posve stručno obrađeno mediteransko bilje. Uz nekoliko sorti maslina danas na Katovnici (3200 četvornih metara) vidimo upravo te mediteranske biljke, grmlje, drveće, garig. Većina njih, kao što su buhač, smilje, lavanda, bodljikava veprina, kadulja, ružmarin, smarča, udikovina, vrisak, žuka, odnosno badem, martina, mirta, rogač, šipak, velika oskoruša…, obilježena je hrvatskim, latinskim i dijalektalnim nazivima.

Međutim, želio sam da raspoložive poučne staze budu svojevrstan spoj prirodne i kulturne baštine, pa u vrtu također imamo jedan tradicijski trim, obrađeno stinje (kamenje) i zemlju (tla) otoka Hvara. Tu su još maketa Faroske hore, reljef škoja s posvetom pjesniku Cvitetu Škarpi, omanja meteorološka stanica s termometrom, barometrom i vlagomjerom, tako da se ima što vidjeti – kaže ovaj veliki entuzijast, zaneseni prirodnjak.

foto Mirko Crnčević Slobodna Dalmacija

Riječ je o čovjeku koji puno zna o svakoj biljci i rado će vam pripovijedati o njihovu porijeklu, kako su stigle na otok, za što su ih ljudi upotrebljavali… Neke su korištene za jelo ili kao prirodni lijekovi, druge opet kao insekticidi, u proizvodnji tinte, užadi… ili su pak služile u kućanstvima, umjesto metli, za pranje posuđa… Naravno, njegovi planovi su širenje i dogradnja vrta, ali nerado govori o onome što još nije napravio. Za sve ono što je već stvoreno zahvalan je svojoj supruzi Šimi, široj obitelji i prijateljima (Boris Karin, Damir Carić, Ivica Radonić…), međutim, posebno ga se dojmila suradnja s dr. sc. Mirkom Ruščićem, profesorom Odjela za biologiju Prirodnoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, koji je jednom prigodom i posjetio Roićev botanički vrt.

– Na Katovnici imamo baš izvorno prirodno stanište, kamenjarski travnjak na kojem su gotovo sve prirodne autohtone samonikle biljke s hvarskog područja. Među njima nalazimo: ljekovitu kadulju, ružmarin, vrisak, brnistru, najkvalitetniji buhač na svijetu (dalmatinsku krizantemu), biljku koja je othranila mnoge otočane, pistaciju (listopadnu, vazdazelenu); mirtu, planiku, kozokrvinu itd.

Te biljke su zaista velika vrijednost za posjetitelje, naročito u pogledu edukacije vrtićara, učenika, studenata, pa čak i odraslih ljudi, turista. Osim flore pruža im se mogućnost upoznavanja kulturne, etnološke, geološke, pa i pedološke baštine Otoka sunca, a sve je to veliko bogatstvo Katovnice – rekao je dr. Ruščić, koji je općenito poznat po svom nesebičnom angažmanu na podizanju i zaštiti jednog drugog botaničkog vrta, onog na splitskom Marjanu.

/Mirko Crnčević/

UNHCR: Svijet se mora spremiti na ‘milione’ klimatskih izbjeglica

0
foto AFP

Svijet se mora pripremiti za nagli porast izbjeglica sa potencijalno, milionima ljudi koji bi mogli biti protjerani iz svojih domova zbog uticaja klimatskih promjena, rekao je u utorak Filippo Grandi visoki povjerenik Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR).

Govoreći za Reuters na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, Filippo Grandi rekao je da je odluka Ujedinjenih nacija da svi oni koji bježe iz svojih domova kao rezultat klimatskih promjena u svojim zemljama, moraju biti tretirani kao izbjeglice.

Odbor za ljudska prava Ujedinjenih nacija je u ponedeljak donio historijsku odluku u slučaju Ioane Teitota sa Kiribata koji je pokrenuo slučaj protiv Novog zelanda nakon što su vlasti odbile njegov zahtjev za azil.

“U presudi se navodi da ako imate neposrednu prijetnju po život zbog klimatskih promjena i ako pređete granicu i odete u drugu zemlju, ne biste trebali vraćeni natrag jer biste time rizikovali svoj život, baš kao u slučaju rata ili progona”, rekao je Grandi.

“Moramo biti spremni na veliki nalet ljudi koji se sele protiv svoje volje. Ne bih se usudio govoriti o specifičnim brojevima, to je previše spekulativno, ali sigurno govorimo o milionima”.

UNHCR, čiji je godišnji budžet porastao sa milijarde godišnje početkom devedesetih na više od 8,6 milijardi u 2019. godini, sada pomaže više od 70 miliona prisilno raseljenih ljudi.

Tivat – prekršajne prijave zbog vrijeđanja đakona CPC

6
policija

Policija je u Tivtu podnijela prekršajne prijave protiv tri osobe zbog, kako se navodi u saopštenju Uprave policije, vrijeđanja đakona Crnogorske pravoslavne crkve.

Oni se sumnjiče da su počinili prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru.

“S.Đ. (20), N.C. (20) i N.K. (19) su počinili prekršaj grubo vrijeđanje na štetu N.A. i njegove majke M.A. na način što su lupali na vrata stana u kojem su se pomenuti nalazili i vrijeđali ih”, saopšteno je iz Uprave policije.

N.A. je đakon Crnogorske pravoslavne crkve.

“Od S.Đ., N.C. i N.K. su prikupljena obavještenja na zapisnik”, saopšteno je iz Uprave policije.

Nadležni tužilac se izjasnio da u radnjama prijavljenih nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

“Protiv S.Đ., N.C. i N.K. podnijeta je prekršajna prijava po osnovu člana 7. st. 2. Zakona o javnom redu i miru, zbog grubog vrijeđanja ili naročito drskog i uvredljivog ponašanja na štetu N.A. i njegove majke M.A.”, saopšteno je iz Uprave policije.

Sredstva imaju samo za djelimičnu ekspropijaciju trase bulevara kroz Tivat

0
Tivat - Photo Anton Marković
Tivat – Photo Anton Marković

Opština Tivat ove će godine za ekspropijaciju privatne imovine građana radi izgradnje nove lokalne javne infrastrukture, izdvojiti više od 3 miliona eura. Piše to u Programu uređenja prostora za 2020. koji je usvojen na posljednjoj sjendici lokalnog parlamenta.

Najviše novca – 1 milion eura, lokalna uprava Tivta izdvojiče za eksporpijaciju privatne imovine uz Jadransku magistralu na trasi budućeg bulevara kroz Tivat. Opština će već počela gradnju dva od ukupno tri nova kružna toka na trasi bulevara dugog 4,3 kilometra od ulaza u Tivat kod aerodroma, do Bokeljske ulice na Seljanovu. Iz administracije gradnačelnika dr Siniše Kusovca (DPS) obećali su da će gradnja bukevara početi na jesen ove godine, ali iznos od milion eura koji su opredijelili za ekspropijaciju, neće ni izbliza biti dovoljan za cijelu njegovu trasu, već u Opštini računaju da će tim novcem moći da ekspropiišu privatnu imovinu duž samo jedne od dionica koja spaja dva od tri kružna toka koji će biti gotovi do jeseni.

Pored tih milion eura, Opština namjerava da za ekspropijacuju zemljišta na Seljanovu u Kotorskoj ulici kod marketa „Queen“ izdviji 400 hiljada eura, kako bi se ovdje realizovali sadržaji predviđeni DUP-om – uređenje javnih zelenih i površina za parkiranje vozila.  Ekspropicijacija privatne imovine na Donjem Seljanovu radi izgradnje nove saobraćajnice koštaće 380 hiljada eura, a za obeštećivanje privatnih vlasnika zemlje na trasi nove saobraćajnice u naselju Podkuk, planirano je 345 hiljada eura.  Za ekspropijaciju zemlje radi gradnje saobraćajnice S-26 na Župi predvišen je iznos od 98 hiljada eura,  dok će tek nakon izrade projektne dolukentacije vodovodne mreže u selu Gornja Lastva, biti poznat iznos novca koji će lokalnoj upravi biti potreban da obešteti vlasnike zemljišta na mjestu gdje će se graditi glavni seoski vodvodni rezervoar.

Za sve ostale manje projekte koje će tokom ove godine realizivati opštinska Direkcija za investicije i razvoj, za ekspropijaciju je opredijeljeno ukupno 777.000 eura.

Tivat će uskoro dobiti novu turističko-informativnu signalizaciju

0
Tivat – mikophotography montenegro

Opština Tivat potpisala je sa kompanijom „Model 5“ iz Beograda, ugovor o nabavci i postavljanju nove turistilčke signalizacije u tom gradu, vrijedan ukupno 39.367 eura sa PDV-om.

Shodno tom aranžmanu, Tivat će uskoro dobiti novu turističko-informativnu signalizaciju sa ukupno 440 informativnih tabli na poluportalnim nosačima na ukupno 85 lokacija širom te opštine. Beograđani imaju rok od mjesec dana da završe ovaj posao.

Nove, putokazno turističko – informativne table u Tivtu projektovane su u skladu sa Pravilnikom o sadržaju i načinu isticanja turističke signalizacije na putevima, a korišćeni su i primjeri dobre prakse iz okruženja.

Postojeća turističko informativna signalizacija na teritoriji Opštine Tivat je postavljena 2005. godine na osnovu Projekta turističko informativne signalizacije koju je izradio MonteCEP.  Tada su projektovana  ukupno 324 znaka putokazne signalizacije.

Postojeća turističko – informativna signalizacija je u relativno lošem stanju, dio postavljenih znakova turističke signalizacije je neupotrebljiv i ne vrši funkciju, neki znakovi nedostaju, neki su oštećeni, neki zaklonjeni, neki su projektovani mimo standarda i kao takvi postavljeni. Pored toga  u međuvremenu je  došlo do izmjene u sadržajima, kao i do izmjene režima saobraćaja na pojedinim djelovima ulične mreže, što je sve nametnulo potrebu detaljne obnove turističke signalizacije na čitavom području najmanje opštine u Boki Kotorskoj.