Sinoć je na Njivičkom putu, opština Herceg Novi, zasijalo novih 1,2 kilometra javne rasvjete, nakon što su proteklog vikenda završeni radovi na ugradnji.
Ovim projektom prvi put je osvjetljena ova dionica Njivičkog puta, koju koristi veliki broj građana i turista, te tako spojena javna rasvjeta od Igala do naselja Njivice. Takođe, realizacija ove investicije značajno će unaprijediti bezbjednost svih učesnika u saobraćaju, imajući u vidu da navedenu trasu koristi veliki broj pješaka koji ovaj dio grada biraju za šetnju i uživanje u predivnom pogledu na Herceg Novi.
U prvoj fazi osvjetljavanja ovog dijela grada, stubovi su postavljeni na potezu od Karaule do ulaska u naselje Njivice.
U planu je i druga faza ovog projekta, u okviru koje bi trebalo da bude ugrađena javna rasvjeta i na dionici od ulaska u naselje Njivice do graničnog prelaza Konfin.
Projekat je realizovan zahvaljujući saradnji Opštine Herceg Novi i kompanije „M-tel“, koja je na istoj trasi ugradila optički kabl.
Zajednica Italijana Crne Gore (ZICG), preko fondova Ministarstva inostranih poslova Republike Italije nudi građanima besplatan kurs italijanske kuhinje.
Kurs će biti organizoavn u obiku radionica od 25. do 28. februara ove godine u restoranu “Đardin” u Perastu, a obuku će voditi italijanski kuvar Alessandro Carmignani.
Broj polaznika je ograničen, prednost imaju članovi Zajednice Italijana Crne Gore, a biće upisani na kurs svi oni koji se prijave na vrijeme, saopštili su iz ZICG.
Aplikacija „Moje drvo“ zaživjeće u još jednom crnogorskom gradu. Tivat se, potpisivanjem ugovora o saradnji, pridružio najvećoj regonalnoj online platformi za doniranje drveća i ozelenjavanje životne sredine. Na taj način svi pojedinci i preduzeća mogu u nekoliko jednostavnih koraka da doprinesu i doniraju stablo koje će biti zasađeno na određenoj lokaciji i pod prepoznatljivim imenom inicijatora i u ovom crnogorskom gradu.
Mobilna aplikacija omogućava svim zainteresovanima da „kupe“ drvo, odnosno doniraju novac za sađenje na teritoriji opštine Tivat u tri jednostavna koraka, kroz koja korisnika na brz i intuitivan način vodi aplikacija dostupna i na Google Play Store-u i na App store-u. Korišćenjem aplikacije, koju je kreirala kompanija „Amplitudo“, korisnici mogu osvariti i posebne benefite. Zahvaljujući saradnji sa Crnogorskim Telekomom, jedna od pogodnosti su i besplatni gigabajti koje mogu dobiti njihovi postpejd i pripejd korisnici koji se uključe u akciju. Oni dobijaju jedan gigabajt (GB) za tri eura donacije, odnosno tri GB za pet eura donacije, koji traju 15 dana. O tim i svim drugim pogodnostima o tome kako možete postati dio zelene porodice pročitajte više na veb-sajtu www.goplant.me .
Do sada je, zahvaljujući aplikaciji, donirano i zasađeno nekoliko stotina stabala. Platforma je prepoznata kao inicijativa sa potencijalom da ujedini cijeli region, ali i šire, u akciji ozeljenjavanja Planete. Tivat je samo jedan od gradova koji je prepoznao značaj uključivanja u projekat, budući da Opština Tivat kontinuirano radi na obnovi i održavanju zelenila.
Zelene površine predstavljaju u naseljenim predjelima nezamjenljive prirodne elemente, koji doprinose poboljšanju životne sredine u najširem smislu riječi. Stoga je veoma važno da kontinuirano čuvamo i unapređujemo zelene površine, i time učinimo da prostor koji zajedno koristimo bude zdraviji i ljepši. Kroz ovaj oblik saradnje sa Crnogorskim Telekomom i kompanijom „Amplitudo“, korišćenjem aplikacije „Moje drvo“ svim korisnicima je omogućeno da učestvuju u nabavci sadnica koje će biti zasađene na javnim zelenim površinama u gradu – prvenstveno parkovima, skverovima i šetalištima, kazali su iz Opštine Tivat.
Osim Podgorice i Tivta, očekuje se potpisivanje ugovora sa Barom, Cetinjem i Kotorom, ali i Skopljem, kao i u ostalim gradovima u Sjevernoj Makedoniji. U Beogradu je već aktivna aplikacija u prilagođenoj verziji. Akciji se priključio i jermenski grad Jerevan, a u toku su i pregovori sa brojnim gradovima širom svijeta. Kompanija „Amplitudo“ dodatno će promovisati upotrebu aplikacije posredstvom saradnje sa Ministarstvom vanjskih poslova, donirajući je svim gradovima u kojima Crna Gora ima ambasade i konzularna predstavništva. Interesovanje da se priključe inicijativi iskazale su i zemlje članice Dojče Telekom grupe.
U okviru Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih festi danas će se u Poslovnom centru “Vukšic” od 16 sati održati dječiji maskenbal.
Najmladje će zabaviti animatori. Sigurni smo da i ove godine neće nedostajati mašte i kreativnosti, poručuju organizatori.
Veliki maskenbal biće u subotu 22. februara od 21 sat, a 23. februara 2020.g. – KARNEVAL
Organizator Zimskih kotorskih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizaror Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor.
KotorArt Don Brankovi dani muzike organizuju KotorArt Akademiju, tri majstorske radionice za klavir, violinu i violončelo sa istaknutim muzičarima i pedagozima. Radionice će se organizovati od 15. jula do 7. avgusta 2020. u Kotoru u prostorijama Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan“.
Majstorsku radionicu za violončelo održaće profesor na Univerzitetu Mocarteum u Salzburgu, Đovani Njoki /Giovanni Gnocchi/, za violinu profesor na Univerzitetu Ilinois, Stefan Milenković, i za klavir, profesor na Međunarodnom Univerzitetu Florida u Majamiju, Kemal Gekić. Svaka radionica trajaće po 3 dana i to od 15. do 17. jula za violončelo, od 28. do 30. jula za violinu i od 5. do 7. avgusta za klavir.
Sve dodatne informacije, vezane za prijavu polaznika na neku od majstorskih radionica, mogu se pronaći na web stranici Festivala, www.kotorart.me/academy. Takođe, zainteresovani mogu pisati organizatorima na mail adresu academy@kotorart.me.
Nakon svake radionice očekuje nas i resital samih umjetnika na Festivalu. Đovani Njoki i Stefan Milenković nastupiće uz sjajne pijaniste, Alasdair Beatson-a i Vladimira Miloševića.
U nastavku pročitajte biografije umjetnika:
Đovani Njoki, violončelista
Svoj debitantski solistički nastup imao je na koncertu na kojem je nastupao i čuveni violončelista Jo-Jo Ma. Učio je od vrhunskih pedagoga kao što su Roko Filipini, Mario Brunelo, Enriko Bronci, Luka Simončini, Klemens Hagen i dr. Laureat je više takmičenja, dobitnik Nagrade Parkhouse,
londonskog Vigmor hola, a nakon jednog takmičenja 2012. godine, postao je profesor violončela na Univerzitetu Mocarteum u Salcburgu. Osam godina bio je solo-čelista Salcburške kamerate, tokom jedne sezone gostujući prvi čelista u Kraljevskom filharmonijskom orkestru u Londonu, zatim, po pozivu, i u Minhenskim filharmoničarima, Malerovom kamernom orkestru, Sidnejskоm simfonijskom orkestru, Londonskom simfonijskom orkestru. Od 2008. godine član je Orkestra Lucernskog festivala, pod upravom dirigenta Klaudija Abada. Kao solista, nastupao je s orkestrima kojima su dirigovali Gustavo Dudamel, Kristofer Hogvud, Daniel Koen i drugi, a kao kamerni muzičar ostvario je saradnju s Leonidasom Kavakosom, Aleksandarom Madžarom, Gordanom Nikolićem, Romanom Simovićem, Pjerom Amojalom, Iljom Gringolcem i dr. U tekućoj sezoni izvodi najvažnije koncerte za violončelo autora različitih epoha, među kojima su Dvoržak, Šuman, Bokerini, Čajkovski, Hajdn, Betoven, Brams, Gulda.
Stefan Milenković, violinista
Karijeru je započeo sa samo šest godina. S deset je svirao na Božićnom koncertu u Vašingtonu za predsjednika SAD-a R. Regana, potom za predsjednika Sovjetskog Saveza M. Gorbačova u Beogradu, a s četrnaest godina za papu Jovana Pavla II. Već u šesnaestoj godini održao je svoj hiljaditi koncert. Pobjednik brojnih svjetskih takmičenja, posvećen humanitarnom radu, s bogatom diskografijom, Milenković nastupa s vodećim svjetskim orkestrima, a kao strastveni kamerni muzičar redovno koncertira u ciklusu „Jupiter Chamber Music“ (Njujork), na festivalima „Manchester“(Vermont), „High Peaks“(Njujork), kao i na Zagrebačkom festivalu kamerne muzike. Kroz saradnju s rok bendom „Gorillaz“, gitaristom Edinom Karamazovim i gitaristom Vlatkom Stefanovskim, Milenković istražuje svijet improvizacije, akustične i električne violine. Predavao je na čuvenom Džulijardu, a trenutno je redovni profesor na Univerzitetu Ilinoisa, kao i gostujući profesor na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu.
Kemal Gekić, pijanista
Kao jedan od najistaknutijih pijanista svoje generacije, KEMAL GEKIĆ se prepoznaje po originalnom pristupu muzičkoj interpretaciji, ekspresivno i tehnički perfektnoj, često provokativnoj i intrigantnoj. Redovno nastupa po čitavoj Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama, Bliskom i Dalekom istoku, Kanadi, bivšim zemljama Sovjetskog Saveza, Japanu, Jugoistočnom Pacifiku i Egiptu. Veliko interesovanje na američkom tržištu posljednjih godina odvelo ga je u mnoge zemlje Južne Amerike. Ovacije na koncertima u Venecueli, Gvatemali, Boliviji svjedoče o sve većoj popularnosti njegovih izvođenja. Pune sale na koncertima Kemala Gekića u Japanu privukle su pažnju mnogih univerziteta i konzervatorijuma širom zemlje u kojima održava brojne majstorske kurseve. Njegov kompakt-disk objavljen za Izdavačku kuću Naxos, s transkripcijama Rosinija – Lista, osvojio je Rosetu, nagradu muzičkog vodiča Penguin, dok se njegov tonski zapis za JVC, s Transcendentalnim etidama Franca Lista smatra najboljim u istoriji pijanizma.
Turističke kompanije u Istri još su koncem prošle godine počele tražiti sezonce kojih kronično manjka, pa ih moraju uvoziti čak i s Filipina. Sindikalci tvrde da je to posljedica podcjenjivanja domaćih radnika.
Porečka hotelska kuća Valamar Riviera ovih je dana objavila natječaj kojim traži smještaj za svoje sezonske radnike. Nudi od 180 do 300 eura po radniku mjesečno, odnosno i do 6.000 eura za pet mjeseci. Uz to nudi „pogodnosti”: osiguranu popunjenost od 1. svibnja do 30. rujna i otklanjanje gnjavaže oko bukinga i dočekivanja gostiju. Smještaj je, naravno, potreban, jer i ova kompanija, poput mnogih drugih, mora uvoziti radnike, bilo iz kontinentalne Hrvatske, bilo iz inozemstva. Oni će je na koncu stajati skuplje nego da je pronašla lokalce, o čijem smještaju ne bi morala brinuti. I pulski Arena Hospitality Group lani je dio radnica s Filipina smjestio u vlastite apartmane i time u startu izgubio dio prihoda jer su objekti bili izvan turističke upotrebe.
To je tek dio ceha koji plaćaju turističke kompanije jer radne snage manjka u svim sektorima, kamoli u turizmu, radno intenzivnoj grani koja u kratkom razdoblju zapošljava velik broj ljudi. Hotelijeri danas plaćaju cijenu vlastite bahatosti jer nisu na vrijeme, boljim uvjetima rada, zadržali kvalitetan kadar.
Broj zaposlenih u turizmu svake se godine povećava za oko pet posto, pa i više, i to zbog stalnog rasta investicija, ali i odlaska domaće radne snage, navodi Marina Cvitić, predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije. U sezoni je, kaže, potrebno oko 150.000 radnika, među kojima nešto manje od 60.000 njih ima ugovor na neodređeno vrijeme. Od preostalih 90.000 njih manje od deset tisuća ima razne ugovore na određeno, na dulji period ili tzv. stalne sezonske poslove, veli Cvitić i zaključuje:
“Ukupno je dodatno potrebno oko 80.000 sezonaca. Oko 30.000 zapošljava se putem Zavoda za zapošljavanje, s područja Hrvatske, pa će odobrena uvozna kvota od 30.000 biti nedovoljna.”
U Istri, koja prednjači po materijalnim pravima, potrebno je oko 20.000 ljudi. Hotelijeri agresivnim nastupima privlače većinu radnika s hrvatskog tržišta. Lani je u tim tvrtkama bilo oko hiljadu stranaca, najviše iz BiH, Makedonije, Srbije, ali dolaze i iz Filipina, Ukrajine…”Iako u razgovorima gotovo svi veliki poslodavci tvrde da im se više od 70 posto sezonskih radnika vraća, mislim da je taj postotak manji i da neće priznati da im je svaka sezona izazov. Prije pet, šest godina deficitarni su bili stručni i kvalitetni kadrovi, posebno kuhari. Nažalost, danas su svi profili deficitarni: nedostaje sobarica, čistačica, vrtlara, šofera, servira, konobara, kuhara, pa čak i recepcionara”, veli Cvitić. I to usprkos plaćama koje će i ove godine rasti od tri do pet posto. U Istri, na primjer, konobar zaradi između 5.200 i 6.500 kuna (700-880 eura) mjesečno, a sobarica od 4.800 do nešto više od 5.500 kuna (650-740 eura).
Turizam – foto Boka News
Zabrinjavajuća je, kaže, činjenica da poslodavci ne priznaju da najveću krivicu za nedostatak kadrova u turizmu snose upravo oni i katastrofalna kadrovska politika koju su vodili u posljednjih 10-12 godina.
„Znali su ili su trebali znati što će uslijediti kad uđemo u EU i otvore se granice. I prije 12 godina, u vrijeme globalne ekonomske krize, imali su mogućnost povećanja plaća i zapošljavanja na neodređeno. Nisu to učinili, niti su stvorili adekvatne uvjete smještaja jer je tržište rada bilo takvo da su mogli naći radnike po niskoj cijeni”, napominje sindikalistica. S otvaranjem granice uspaničili su se kako će odraditi sezonu jer su domicilni radnici o kojima nisu brinuli otišli u druge zemlje gdje su im dali veće plaće, bolje uvjete i rada i smještaja, podsjeća. Iako su plaće u međuvremenu rasle, problem je ostao. Njega bi, smatra, trebalo rješavati koordiniranim aktivnostima poslodavaca i nadležnih ministarstava. Poslodavci moraju više ustrajati na osiguranju boljih uvjeta rada, a Vlada poraditi na rasterećenju poslodavaca. PDV u turizmu bi, smatra, trebao biti 10 posto, kao u konkurentskim državama.
Da hotelijeri sve ranije kreću u „lov” na radnu snagu svjedoči primjer rovinjske Maistre koja je još koncem prošle godine krenula u potragu za sezoncima koji će odraditi ovogodišnju sezonu. No, odgovor na pitanje o broju traženih radnika i eventualnom manjku nismo dobili. Ova kompanija svake godine intenzivno ulaže u objekte i radi na produljenju sezone, pa su i potrebe za radnicima sve veće.
Porečka Plava laguna traži oko 3.000 radnika, stalnih i sezonskih. Proces regrutacije trajat će sve do lipnja. Među strancima dominiraju oni iz regije: BiH i Srbije. Primanja ovise o kvaliteti rada, a ne o prebivalištu, pa tako svi radnici imaju priliku ostvariti jednake plaće, napominju iz Plave lagune.
I Aminess aktivno traži radnike: u sezoni ih je ukupno 650, a trenutno je otvoreno stotinjak mjesta. Priznaju da su lani imali problema s brojem kvalificiranih radnika ali su, tvrde, „uspjeli odgovoriti na izazov i pronaći dovoljan broj”. Lani su, navode, zapošljavali 108 stranih državljana, većinom iz BiH i Srbije, koji su najavili povratak i ove godine. Pulski Arena Hospitality Group uz nešto manje od 500 stalno zaposlenih te oko 140 tzv. stalnih sezonaca, traži još 850 ljudi. Sigurni su da će u tome uspjeti, mada su lani morali po radnu snagu potegnuti sve do Ukrajine i Filipina.
Statistika pokazuje da 20 posto turista dolazi na Island kako bi gledali kitove. Da budemo malo precizniji, to je otprilike 300-400 hiljada ljudi, što nije zanemariva brojka u kategoriji turizma. No, istovremeno imamo i antinomiju jer 70 posto turista u lokalnim restoranima jede meso kitova. Usporedbe radi, Islanđani jedu samo 2 posto od ulova u domaćim vodama.
Stoga su Icelandic Whale Watching Association i udruga International Fund for Animal Welfare (IFAW) pokrenuli edukacijsku kampanju pod nazivom Meet Us, Don’t Eat Us (Upoznajte nas, ne jedite nas) s ciljem očuvanja kitova.
I kampanja je uspjela s obzirom da je konzumaciju mesa islandskih kitova u 2019. smanjena za 50 posto.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore Predlogom zakona o upravljanju otpadom predvidjelo je zabranu kesa, vreća i torbi za jednokratnu upotrebu izrađenih od plastičnih materijala koje se koriste za stavljanje robe na raspolaganje potrošaču na prodajnim mjestima. Planirano je da se ova odredba Zakona počne primjenjivati šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
Takođe, Predlogom zakona predviđene su novčane kazne za nepoštovanje ove odredbe za pravna i fizička lica, kao i za preduzetnike. Novčane kazne kreću se u rasponu od 500 eura do 20.000 eura za pravno lice, od 500 eura do 6.000 eura za preduzetnike, od 30 eura do 2.000 eura za fizičko lice.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma odlučilo se na ovaj korak u cilju postizanja permanentnog smanjenja zagađenja životne sredine plastičnim kesama. Osim negativnog uticaja na životnu sredinu, plastične kese imaju i negativan uticaj na rezultate u drugim oblastima, prije svega u turizmu. Slika kesa u koritima rijeka, pored puteva nedopustiva je za Crnu Goru kao ekološku državu i prestižnu turističku destinaciju koja ugosti četiri puta više gostiju nego što ima stanovnika, a od turizma prihoduje više od 1.1 milijardu eura na godišnjem nivou.
Plastične kese
Podsjećamo da je Ministarstvo, kao institucija nadležna za oblast upravljanja otpadom, prije desetak godina kroz zakonodavni okvir, prateći odredbe Evropske unije i najbolje prakse njenih razvijenih zemalja, počelo da se bavi rješavanjem problema plastičnih kesa. Kao rezultat toga, danas supermaketi u Crnoj Gori uglavnom koriste plastične kese koje imaju kratak period razgradnje, dok je za manje trgovačke radnje primjetno da se njihova upotreba stalno povećava.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma u narednom periodu planira sprovođenje aktivnosti kada je riječ o promjeni odnosa prema ovom pitanju kako krajnjih korisnika, tako i trgovačkih radnika, a naročito putem kampanja u cilju podizanja svijesti građana i informisanja javnosti. Smatramo da će sve ove aktivnosti doprinijeti da se razmišlja o upotrebi torbi za kupovinu (takozvanih „cegera“), koji su se u nekom ranijem periodu znatno više upotrebljavali.
Broj mrtvih od koronavirusa u kontinentalnoj Kini popeo se do kraja dana u nedjelju za 105 na ukupno 1770, a vlasti su nametnule nove restrikcije kretanja u pokrajini Hubei kako bi se spriječilo širenje bolesti.
U kontinentalnoj Kini u nedjelju je zabilježeno i 2048 novih slučajeva zaraze, a 105 novih smrtnih slučajeva najmanji je broj mrtvih u jednom danu od 11. veljače.
Gotovo 90 posto novih slučajeva nalazi se u Wuhanu, a više od 94 posto u pokrajini Hubei. Ukupno je u kontinentalnoj Kini zaraženih dosad 70.548. Od toga broja 10.844 ljudi liječeno je i otpušteno iz bolnice.
Od 105 novih smrtnih slučajeva u Kini, 100 je zabilježeno u Hubeiju, u pokrajini Henan koja graniči s Hubeijem tri, a 2 u Guandongu.
Pad novozaraženih
Kineske su vlasti u nedjelju objavile da su 2 dana pada broja novih potvrđenih slučajeva pokazala da njihovi napori u zaustavljanju širenja virusa daju rezultate, iako su međunarodni stručnjaci kazali da je prerano reći da je epidemija dosegla vrhunac.
Izvan Kine potvrđeno je više od 500 slučajeva zaraze, najviše kod ljudi koji su putovali iz kineskih gradova, uz 5 smrtnih slučajeva.
Ograničenja su dodatno pojačana u Hubeiju u nedjelju gdje je vozilima, osim neophodnih službi, zabranjeno voziti, a tvrtkama je rečeno da ostanu zatvorene do sljedeće upute.
Vlasti su naredile selima i okruzima da provedu najstrože mjere kako bi spriječile ljude da ulaze ili izlaze iz mjesta.
Međunarodni stručnjaci koje je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) poslala u Peking počeli su u ponedjeljak razgovore sa svojim kineskim kolegama.
Glasnogovornik kineskog ministarstva zdravstva Mi Geng rekao je da Kina uspijeva zauzdati epidemiju.
– Već se mogu vidjeti učinci mjera kontrole i prevencije epidemije u različitim dijelovima zemlje, rekao je Mi Geng.
Međutim, čelnik WHO-a na prošlotjednoj sigurnosnoj konferenciji u Münchenu upozorio je da je nemoguće predvidjeti u kojem će smjeru epidemija krenuti.
Nastavlja se evakuacija s Diamond Princessa
Australija je objavila da će evakuirati više od 200 svojih državljana koji se nalaze na kruzeru Diamond Princess usidrenom u japanskoj Yokohami.
Premijer Scott Morrison rekao je u ponedjeljak da će putnici krenuti u srijedu i biti potom u karanteni u Australiji 14 dana.
Diamond Princess na kojem se nalazi oko 3700 ljudi u karanteni je od 3. veljače nakon što se utvrdilo da je muškarac koji se iskrcao u Hong Kongu prije nego je kruzer krenuo za Japan zaražen koronavirusom.
Morrison je dodao da će se u avion koji će prebaciti australske državljane ukrcati i oni s Novog Zelanda koji će potom biti prebačeni u svoju zemlju. Oko 400 Amerikanaca s broda u ponedjeljak je u 2 zrakoplova odletjelo iz Japana, i također će biti zadržani u 14-dnevnoj karanteni.
Japanske su vlasti u nedjelju objavile da je broj zaraženih ljudi na brodu 355.
Ambasador Ruske Federacije u Crnoj Gori Vladislav Maslenikov boravio je proteklog vikenda u prvoj zvaničnoj posjeti Opštini Herceg Novi, gdje je sa predsjednikom Stevanom Katićem i saradnicima razgovarao o ostvarenoj saradnji Herceg Novog i gradova Ribinsk i Sankt Peterburg tokom prethodne godine, kao i o potencijalima proširenja te saradnje, kako na kulturnom tako i na ekonomskom polju.
Ambasador Maslenikov zahvalio je predsjedniku Katiću na ostvarenim naporima da Herceg Novi postane centar ruske kulture u Crnoj Gori, a Ambasada Ruske Federacije će i ubuduće pružiti podršku i pomoć u povezivanju dva naroda i ruskih gradova sa Herceg Novim.
Sastanku je prisustvovala i delegacija Ribinska, sa kojim naš grad ima Sporazum o saradnji još od 2018. godine. Zamjenica gradonačelnika za socijalna pitanja Natalija Šuldina, predstavnik administracije i savjetnik gradonačelnika Ribinska za međunarodne odnose i istoriju Dmitrij Hristenko, pomoćnica gradonačelnika Irina Karpova, pozvali su rukovodstvo našeg grada da prisustvuju obilježavanju Dana pobjede nad fašizmom, 9. maja u tom gradu.
Takođe, delegacija Ribinska uputila je predsjedniku Katiću i saradnicima pohvale za organizaciju i saradnju na polju kulture i umjetnosti, posebno uzimajući u obzir da je ta saradnja obuhvatila rad kulturnih i umjetničkih kolektiva oba grada i razmjenu iskustava. Tim povodom, predstavnici Ribinska ponudili su učešće njihovog folklornog ansambla „Karusel“, koji u Rusiji imaju status „počasnog kolektiva narodne umjetnosti“ , na nekoj od manifestacija koje se tokom godine održavaju u Herceg Novom.
Pored kulturnih dešavanja na ovogodišnjem Prazniku mimoze, ali i tokom cijele godine, predsjednik Katić se osvrnuo i na činjenicu da u Herceg Novi dolazi sve više gostiju, turista i investitora iz Rusije, čime se dodatno učvršćuje viševjekovna spona dva naroda.
Ispred Opštine Herceg Novi, sastanku su prisustvovali i šef Kabineta predsjednika Opštine Dragana Stanišić, Glavni gradski administrator Nenad Đorđević, savjetnica predsjednika Tamara Vujović i direktorica JUK „Herceg fest“ Gordana Porobić Krcunović.
