Arhitektica Vlasta Mandić dobitnica je ovogodišnje nagrade „21. Novembar“ – saopšteno je iz opštinskog Sekretarijata za opštu upravu Kotor.
Nagrada joj je dodijeljena „za izuzetan doprinos na prezentaciji tradicionalnog muzičkog nasljeđa i unaprjeđenja kulturnih vrijednosti grada Kotora“.
Kako navode iz Opštine, žiri za dodjelu nagrade čija je predsjednica mr Vesna Vičević, je na sjednici održanoj 13. novembra ovu odluku donio jednoglasno.
Lične stvari Adolfa Hitlera i komandanta nacističkih avijacijskih snaga Hermanna Goeringa prodat će se na aukciji u Minhenu.
Kako pišu njemački mediji, a prenosi agencija Anadolija, aukcija na kojoj će biti predstavljeno stotinu i šezdeset predmeta, održat će se danas u aukcijskoj kući Hermann Historica.
Među njima će se naći jakne, čarape i kravate koje je nosio Hitler, kao i rendgenski snimci i medicinski nalazi iz 1944. godine kada je preživio atentat.
Goeringov veš i metalna kutija u kojoj je držao otrov kojeg je popio 1946. godine i izvršio samoubistvo, također su među predmetima.
Metalna kutija će se prodavati po početnoj cijeni od 25.000 eura.
Kritike jevrejskih organizacija
Na aukciji će se naći i odjevni predmeti koji su pripadali Hitlerovoj ženi Evi Braun.
Međutim, ova akcija je izazvala kritike jevrejskih organizacija.
Šef njemačkog Jevrejskog centralnog vijeća, Josef Shuster, rekao je da je “sramotno” i “odvratno” da se održava ovakva aukcija.
Opština Tivat osuđuje ovakav način tretiranja prirodnih vrijednosti kakav je uočen kada je u pitanju velika pinjola (Pinus pinea L.) iz nekadašnje bašte hotela „Mimoza“, i apeluje na nadležne institucije da sankcionišu odgovorne za propadanje jednog od najstarijih i najljepših stabala na prostoru gradskog jezgra Tivta.
„Očekujem od inspekcijskih organa da se primijene odgovarajuće mjere kojim bi bili kažnjeni odgovorni za nemjerljivu štetu nanijetu gradu i najavljujem da ovakav slučaj narušavanja prirodnih vrijednosti neće proći nekažnjeno“ – saopštila je Tamara Furtula, sekretarka Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj.
Opština Tivat se tokom proteklog perioda više puta obraćala inspekcijskim organima po pitanju narušavanja stanja ove zelene površine.
Zelena površina na kojoj se nalazi osušeno stablo pinjola prepoznata je kroz prostorno-plansku kao i dokumentaciju iz oblasti zaštite životne sredine, kao zelena površina koju je potrebno očuvati i nadgraditi, kao i da konkretna zaštita stabala na ovoj lokaciji treba da bude obezbijeđena kroz poštovanje mjera propisanih Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu.
Za izgradnju novog hotela “Mimoza” 5* izrađen je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu na koji je izdata saglasnost od strane Agencije za zaštitu prirode i životne sredine (Rješenje broj UPI-101-1556/1-02-1/24 od 23.08.2017. godine), u okviru kojega je izvršena pejzažna taksacija – dat je opis vegetacije na predmetnoj lokaciji i izvršena je kategorizacija dendroflore. Tom prilikom je utvrđeno da dva najveća stabla pinjola prečnika debla preko 1m, od kojih se jedno nedavno osušilo, spadaju u kategoriju A – drveće visokog kvaliteta (za očuvanje). U okviru pejzažne taksacije data je i tzv. zona zaštite korjena, koja pokazuje do kolike se udaljenosti od stabla smije prići prilikom vršenja iskopa bez opasnosti po oštećenje korjena. Oba impozantna primjerka pinjola Elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu predviđena su za očuvanje na lokaciji.
Međutim, preduzeće „Mimoza Group“ d.o.o. Tivat obratilo se dana 08.10.2019. godine Sekretarijatu za planiranje prostora i održivi razvoj dopisom u kojem su naveli da se stablo pinjola osušilo, da isto predstavlja opasnost za prolaznike i radnike na gradilištu, te da im u što kraćem roku bude data saglasnost za uklanjanje tog stabla.
Zbog činjenice da Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj nenadležan po pitanju izdavanja traženog odobrenja, a imajući u vidu izuzetno veliku štetu nanijetu pejzažnim, ambijentalnim i hortikulturnim vrijednostima centra grada, ovaj organ je uputio prijavu Upravi za inspekcijske poslove – Odsjek za ekološku inspekciju, kao organu nadležnom u ovoj oblasti, odnosno kontrolisanju da li nosilac projekta realizuje mjere propisane Elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu na koji je izdata saglasnost.
Uslijedio je drugi dopis, odnosno obavještenje „Mimoza Group“ d.o.o. Tivat o uklanjanju osušenog stabla pinjola, nakon čega je ovaj organ ponovo uputio prijavu Upravi za inspekcijske poslove – Odsjek za ekološku inspekciju, kao i zahtjev za inspekcijski pregled projektne dokumentacije odnosno stanje na terenu upućen Ministarstvu održivog razvoja i turizma – Direktorat za inspekcijske poslove i licenciranje, zbog sumnje da se tokom izvođenja radova nije ispoštovala zona zaštite korijena, što je dovelo do oštećenja korijena i kasnije sušenja stabla.
NOVI FILMOVI:
ZALEĐENO KRALJEVSTVO 2
Od Oskarom nagrađenog tima koji čine reditelji Kris Bak i Dženifer Li i producenta Pitera Del Veka. Zašto je Elsa rođena sa čarobnim moćima? Odgovor na to pitanje je doziva ali i prijeti kraljevstvu. Zajedno sa Anom, Kristofom, Olafom i Svenom upustiće se na opasno ali i izvanredno uzbudljivo putovanje. U “Zaleđenom kraljevstvu” Elsa se pribojavala da su njene moći previše jake za svijet. U “Zaleđenom kraljevstvu 2” mora vjerovati da su dovoljne.
KOŽA
Brajon Vajdner je bio jedan od najtraženijih skinhedsa na FBI-ovoj listi. Zastrašujuće rasističke tetovaže kojima je pokriven od glave do pete simbolizuju zločine iz mržnje. Kada upoznaje Džuli i njene tri mlade kćeri, osjećaji očinstva i odgovornosti ga snažno podstiču da napusti pokret i život pun mržnje. Njegova odluka je dočekana na nož od strane njegove bivše bande koja mu prijeti smrću dok on pokušava da preokrene svoj život. Uz pomoć FBI-ja, imao je čak 25 brutalnih operacija uklanjanja tetovaža u zamjenu za razotkrivanje zločina na koji se svaka pojedinačna tetovaža odnosi.
ČOVJEK KOJI JE KUPIO MJESEC
Komedija Čovjek koji je kupio mjesec je najgledanija domaća komedija u italijanskim bioskopima u posljednjih pet godina, a reditelj Paolo Zuka je napisao i scenario za svoj film. Radnja filma smještena je u njegovoj rodnoj Sardiniji i prati jednog lokalnog ribara (Lazar Ristovski), koji je obećao ženi koju voli da će joj pokloniti mjesec. A, zna se da Sardinjani uvijek održe svoje obećanje.
Jedan od preostala dva velika primorska bora – pinije, iz nekada raskošne bašte hotela „Mimoza“ na gradskoj rivi u Tivtu, posječen je juče čime se nastavilo desetkovanje te zelene oaze u centru grada.
Radnici su juče uz pomoć dizalice, postepeno sjekli i skidali dio po dio velikog bora koji se proteklih mjeseci potpuno osušio, nakon što su mu je ruski investitor novog kondo-hotela „Mimoza“, bukvalno uništio koren, kopajući zemlju uz stablo i gradeći dvije etaže podzemnih garaža na mjestu gdje je nekada bila terasa i velika bašta starog hotela „Mimoza“.
Nakon ove sječe ostao je još samo jedan veliki promorski bor u krajnjem istočnom ćošku ove parcele, uz raskrsnicu Njegoševe sa Ulicom 21.novembra, ali Tivćani sumnjaju da će i on uskoro biti uništen jer njegove niže grane „ulaze“ u prostor na kojem bi trebao biti drugi sprat građevine novog hotela.
U ovdašnjem malom parku nekada je raslo nekoliko ogromnih stanala primorskog bora, više pitospora, juka, oleandara, lovora, jedna palma i jedno stablo eukaliptusa, kao i par manjih primorskih hrastova. Većina tog bilja posječena je od 2016. kada je stari hotel „Mimoza“ i plac od 4.600 kvadrata na kojem se on nalazio prodat novom vlansiku – kompaniji „Mimoza Grupa“ iza koje stoji ruski kapital. Oni su stari hotel koji su platili 6,5 miliona eura srušili i na njegovom mjestu nakon više mijenjanja planskih dokumenata u skladu sa njihovim željama, počeli gradnju novog kondo-hotela sa starim imenom.
Prema DUP-u Tivat-Centar inače, prostor na kome je proteklih godina bukvalno iskasapljen nekadašnji “Mimozin” park, predviđen je za “zelenilo turističkih objekata”, ali i pored toga ovaj mali park nikada nije bio formalno-pravno proglašen zaštićenim.
Svečanom akademijom koja je juče održana u velikoj Sali Kulturnog centra u Kotoru, obilježen je veliki jubilej – 60 godina Pomorskog fakulteta Kotor.
Brojne zvanivce, među kojima su bili rektor Univerziteta Crne Gore dr Danilo Nikolić gradonačelnik Kotora Željko Aprcović, komandant Mornarice VCG, kapetan bojnog broda Vesko Tomanović, admiral Bokeljske mornarice dr Antun Sbutega, te predstavnici pomorske privrede i instutucija, kao i dekani fakulteta sa kojima kotorski fakultet sarađuje u zemaljama regiona – Dubrovnika, Solita, Zadra, Beograda i Čačka, pozdravio je dekan Pomorskog fakulteta Kotor, prof.dr Špiro Ivošević.
,,Tokom svih predhodnih godina naš Fakultet ima misiju da kvalitetnim nastavnim sadržajem i metodama obrazuje mlade sručnjake iz oblasti pomorstva, u skladu sa referentnim standardima i trendovima. Upravo takvi kadrovi su sposobni da kreativnim radom pomažu prevashodno razvoj zemlje i regiona ali i da budu konkurentni i na svjetskom tržištu rada. Nagla ekspanzija pomorske privrede sredinom prošlog vijeka uticala je na formiranje brodarskih preduzeća u Crnoj Goru, i samim tim nametnula potrebu za sistemskim školovanjem pomoraca. Upravo zbog toga je 19.novembra 1959. godine osnovana najprije Viša pomorska škola u Kotoru, gradu crnogorskog pomorstva, koja se 1982. godine razvija u Fakultet za pomorstvo Kotor“- naglasio je Ivošević dodajući da je od 1961/62 godine do danas na Fakultetu diplomiralo 7.368 studenata, 419 specijalizaralo, 56 magistriralo, a odbranjeno je i deset doktorskih disertacija.”-kazao je pored ostakloga, Ivošević.
Pomorski fakultet Kotor nagrađen je posebnom plaketom za izuzetan doprinos razvoju Univerziteta, a koju je na ceremoniji dekanu Ivoševiću uručio rektor Nikolić.
,,Pomorski fakultet Kotor je neizostavni dio viševjekovne tradicije bokeljskog pomorstva. Šest decenija rada Pomorskog fakulteta, predstavlja sinonim za kvalitet, kvantitet i kontinuitet pogotovo u domenu jačanja konkurentnosti i internacionalizacije, kao strateških pravaca razvoja Univerziteta Crne Gore. Njegova obaveza je i odgovornost u generisanju i afirmaciji pomorskog kadra i struke u privredi i društvu Crne Gore. Stoga predstavlja najzahtijevniju kariku u obrazovnom lancu pomorskih kadrova usmjerenih ka produkciji kvalitetnih stručnjaka, kako na moru tako i na kopnu, na palubi i ispod palube.“ – istakao je Nikolić.
Uručene su i prigodne nagrade i priznanja najuspješnijim studentima kotorskog fakulteta za ovu godinu. Za najboljeg studenta cijelog fakulteta proglašen je Krsto Šućur koji je diplomirao na studijskom programu Pomorske nauke, a priznanja i novčane nagrade dobili su i najbolji studenti po smjerovima i to: Ivan Papić (Nautika), Srđan Marić (Brodomašinstvo), Nataša Zorić (Menadžment u pomorstvu) i Isidora Jovanović (Pomorske nauke).
Odata su priznanja i uručene plakete zahvalnosti pojedinicima i institucijama za posebne zasluge u vezi sa njihovim doprinosom Pomorskom fakultetu. Plakete su dobili Slobodan Starović iz “Crnogorske plovidbe”, kapetan Rajko Čavor iz Tivta, Ministarstvo odbrane Crne Gore, prof.dr Pero Viđan sa Sveučilišta u Splitu i pomorska kompaniji ,,Dabinović“ iz Monaka u čije je ime plaketu primio kapetan Milan Sbutega.
U povodu velikog jubileja najstarije univerzitetske jedinice u Boki Kotorskoj, juče je na Pomorskom fakultetu priređen poseban “Dan nauke”.
Tom prilikom predstavljeni su Zbornik naučnih radova i Monografija Pomorskog fakulteta Kotor, nakon čega je u amfiteatru priređena prezentacija „Pomorski put svile“ Instituta Konfucije, a potom i naučni projekti kotorske visokoškolske institucije. Zbornik su predstavili članovi uredničkog tima: doc. dr Tatjana Dlabač, doc. dr Senka Šekularac Ivošević i prof. dr Mimo Drašković, dok su o Monografiji Pomorskog fakulteta Kotor govorili dekan dr Špiro Ivošević i prof. dr Stevan Koridić.
U reonu Stoliva u ponedeljak 18.11.2019. godine, na prijavu člana Stop krivolovu da lice roni uz pomoć boca i vadi školjke vongole, kontaktirana je policija, i u kratkom vremenskom roku, na licu mesta su bili pripadnici Stanice granične Policije II Tivat.
Lice je zatečeno u nelegalnom izlovu pomenutih školjki, i kontaktiran je Inspektor za morsko ribarstvo, po čijem dolasku je prekršilac procesuiran, i uz sve materijalne dokaze kažnjen ne malim novčanim kaznama po dva osnova!
Oprema u vidu boca sa kiseonikom, regulatorom, tegovima, perajama i nešto preko 10 kg Vongola je oduzeta od lica, višestrukog povratnika u ovim i sličnim krivolovnim djelatnostima.
Inače, radi se o prekršiocu koji se ovim bavi duži niz godina,i to ne da bi “prehranio porodicu”,već da bi došao do materijalne koristi unatoč tome što je upoznat sa činjenicom da u delo sprovodi kriivolovnu aktivnost!
Nadamo se da će on, i njemu slični shvatiti da je ovo postalo “neisplativo”, jer osim znatnih novčanih kazni koje su izrečene, iste se pohranjuju u centralni registar prekršaja, pa će u budućnosti po više osnova praviti smetnju prekršiocima ako nisu izmirene, a i svako naredno pojavljivanje pred Sudom iziskuje drugačiji stav i odnos prema višestrukim povratnicima u pomenutim delima!
Sa oduzetim Vongolama se postupilo na jedini mogući način u datim okolnostima, i iste su vraćene u more uz nadu da će bar deo njih preživeti, a prekršiocu ostaje da pronađe neko drugo “zanimanje”, jer osim toga što su i on i vozilo koje koristi odavno poznati u zalivu, i da automatski izaziva podozrenje meštana i članova Stop krivolovu, zaveden je i kao prekršilac sa više prekršaja ovog tipa, i mora biti svestan da će svako njegovo naredno pojavljivanje na obali biti propraćeno!
Na kraju, veliko hvala momcima iz Stanice granične Policije II Tivat koji su još jednom pokazali spremnost da odreaguju munjevito i adekvatno na svaku prijavu vezanu za krivolov, kao i Inspektoru za ribarstvo koji je prekršioca procesuirao i ukazao mu po ko zna koji put na negativne strane onoga što radi, i naravno, veliko hvala svim članovima Stop krivolovu iz reona Boke, koji su uvek prisutni na terenu i čije aktivnosti daju nemerljiv doprinos u očuvanju mora i obale zaliva! Kao i do sada,saradnja institucija i građana nanovo daje primer da je ovo jedini pravi recept za rešavanje problema krivolova,i ovako uhodani i sa sjajnom saradnjom imamo realnih nadanja da će neko skorije sutra biti bolje, a bliska budućnost oslobodjena balasta krivolova…Idemo dalje poručuju iz Stop krivolovu !!!
Izložba dokumentarno-umjetničkih fotografija i promocija filma „Plovidbe 2018 & 2019“, autora Stevana Kordića i Zorana Radonjića, otvorena je u utorak u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.
Riječ je o fotografijama i filmu nastalim na redovnim godišnjim višednevnim međunardonim krstrenjima studenata Pomorskog fakulteta iz Kotora na školskom brodu Mornarice Vojske Crne Gore, jedrenjaku „Jadran“. Prikazan materijal nastao na plovidbama „Jadrana“ sa studentima za Maltu, Tursku i Grčku.
Brojne posjetice pozdravio je u ime domaćina direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović, koji je kazao da se danas obilježava veliki jubilej, važan kako za Kotor tako i za Crnu Goru, 60 godina Pomorskog fakulteta u Kotoru.
„Čestitam dekanu, profesorima, studentima, na ovom velikom jubileju sa željom da bude još dosta studenata i brodova na kojima će naši pomorci ploviti“ – kazao je Radulović.
Istoričarka umjetnosti dr Maja Đurić podsjetila je na biografiju autora izložbe Stevana Kordića.
„Boka pa i brod Jadran imaju sreću što im je Kordić uvjek blizu sa fotoaparatom da zabilježi promjenu svjetla, predjela izmaglice, plavičaste bonace, ribare… Likovnost njegovih fotografija uključuje sve receptore. Na ove 22 izložene fotografije, mi uz pomoć magičnog medija fotografije možemo skoro čuti žamor mornara, huk mora, i osjetiti tišinu morske pučine.
Simbioza filma autora Zorana Radonjića i fotografija Stevana oblikovala su sažetu filmsku cijelinu na kojoj su snimci sa budećim moreplovcima, pršte energijom, dinamikom života na brodu i prikazuju posebnu atmosveru u koju nismo u prilici da zavirimo često. Stevan Kordić snažna je fotografska osoba i autor opčinjen onim pravim odlučujućim trenutkom i strašću za fotografisanje mora“ – kazala je Đurić.
Izložbu je otvorio komandant Mornarice Vojske Crne Gore, Vesko Tomanović.
„Protekla dva krstarenja bio sam sa studentima Pomorskog fakulteta profesorom Kordićem i ostalim profesorima. Kada je pramčana zvijezda zaranjala duboko u talase, kada je radila posada koja je morala da radi, profesor je uvjek bio tu da zabilježi svaki talas, svaki pomak na brodu, a na njegovim fotografijama ako bolje pogledate čuće se zvuk vjetra i mora“ – kazao je Tomanović.
Stevan Kordić zahvalio se Zoranu Radonjiću koji je od obilja video materijala za kratko vrijeme uspio napraviti film od šest minuta, koji odslikava kroz što su prolazili tokom posljednja dva putovanja.
„Želim posebno da se zahvalim posadi broda Jadran koji su uvjek i u svakoj prilici učinili sve da mi gosti sa Pomorskog fakulteta Kotor osjećamo se na tom brodu kao kod svoje kuće. Ovu izložbu bi posvetio našim studentima, jer sve ovo zapravo radimo za njih i propagandu pomorstva kao profesije, a oni su ono ka kome su naši napori usmjereni jer oni predstavljaju budućnost ove sjane tradicije koju imamo.
Izložbu i promociju filma zajedno su priredili Pomorski fakultet, Pomorski muzej iz Kotora i Mornarica VCG.
Izložba se može pogledati do 10. decembra.
U svjetskom turizmu se i u 2020. godini očekuje nastavak pozitivnih trendova, s rastom međunarodnih putovanja za otprilike 4 posto, pri čemu bi putovanja iz Azije i nadalje najviše rasla, a potom iz Europe i Amerike, najnovije su prognoze analitičke kuće IPK International i svjetske burze ITB Berlin.
“Uprkos političkoj i ekonomskoj nestabilnosti širom svijeta, podaci o namjeravanim putovanjima koje smo prikupili upućuju na pozitivne izglede za 2020. Iz Azije se iznova očekuje najveći porast međunarodnih putovanja, od 5 posto, što je i nešto viši rast od opće prognoze, dok bi iz Europe taj porast mogao biti 3 do 4 posto, a iz Amerike oko 3 posto”, ističu iz IPK-a, napominjući da se prognoze temelje na njihovim istraživanjima namjere u idućih godinu dana.
Slični trendovi u globalnom turizmu ostvareni su i u 2019. Iz te kuće tako iznose podatke iz zajedničke analize sa svjetskom turističkom burzom ITB Berlin, koja pokazuje da turizam u svijetu u 2019. raste, iako ne tako snažno kao prije – u prvih osam mjeseci, naime, međunarodna putovanja porasla su po stopi od 3,9 posto, što je za jedan postotni bod manji rast nego u 2018.
Takav globalni rast, po ocjeni istraživača, pokreću Azijci, kojih je 6 posto više putovalo do kraja kolovoza ove godine nego u isto vrijeme 2018., a u tome najveće ‘zasluge’ imaju kineski turisti, s 9-postotnim rastom putovanja po svijetu.
S druge strane, inozemna putovanja turista iz sjeverne Amerike porasla su nešto iznad prosjeka, za 4,5 posto, dok su putovanja Europljana povećana za 2,5 posto, što je nešto manje nego u 2018., a putovanja turista iz južne Amerike su pala za 3 posto.
Azija u 2019. bilježi i najveći porast broja posjetitelja među svim svjetskim regijama, od 6 posto, a s porastom ‘dolaznih’ turista od 3,5 posto slijedi ju Europa te Amerika, u koju je došlo 2 posto više turista.
Iznadprosječni porasti gradskog turizma i krstarenja
“Putovanja zbog godišnjih odmora u prvih osam mjeseci 2019. bilo je u svijetu 4 posto više nego u 2018., ali su stagnirala poslovna putovanja, u sklopu kojih imamo trend rasta MICE putovanja – kongresi, nagradna, poticajna i sl. – od 2 posto uz istodobni pad od 4 posto tradicionalnih poslovnih putovanja”, napominje predsjednik uprave IPK International Rolf Freitag.
Podaci IPK-a i ITB Berlina pokazuju da je ove godine za 8 posto u svijetu rastao i segment kratkih gradskih odmora (city break), koja u ukupnim putovanjima sada sudjeluju s oko 30 posto, dok su odmori na suncu i plaži porasli 2 posto, a krstarenja za 6 posto.
Uzimajući u obzir sigurnost u destinacijama, prema istraživanjima IPK iz rujna ove godine, većina svjetskih putnika i ove je godine Izrael, Tursku, Egipat, Jordan i Tunis svrstavala u posebno nesigurna područja, a lošu sliku imaju i SAD, Meksiko, Južna Afrika i Francuska.
Suprotno tome, Skandinavija, Švicarska, Austrija, Irska, Portugal, Australija i Kanada označena su sigurnim odredištima s niskom prijetnjom od terorizma.
Posada nizozemskog trajekta otkrila je u utorak 25 migranata skrivenih u hladnjači u brodu koji je plovio prema Velikoj Britaniji, i koji se zatim morao vratiti natrag, objavili su nizozemska policija i službe pomoći.
Tajnim putnicima, čije državljanstvo nije precizirano, pružena je medicinska pomoć u luci Vlaardingen, blizu Rotterdama i dvoje je hospitalizirano, prema tim izvorima.
Ranije je javljeno da nitko nije smrtno stradao.
Policijski psi su pretraživali brod koji je trebao uploviti u britansku luku Felixtown, i oni su pronašli migrante.
© BokaNews, 2021
