Posada nizozemskog trajekta otkrila je u utorak 25 migranata skrivenih u hladnjači u brodu koji je plovio prema Velikoj Britaniji, i koji se zatim morao vratiti natrag, objavili su nizozemska policija i službe pomoći.
Tajnim putnicima, čije državljanstvo nije precizirano, pružena je medicinska pomoć u luci Vlaardingen, blizu Rotterdama i dvoje je hospitalizirano, prema tim izvorima.
Ranije je javljeno da nitko nije smrtno stradao.
Policijski psi su pretraživali brod koji je trebao uploviti u britansku luku Felixtown, i oni su pronašli migrante.
Katar je sklopio ugovor s kompanijom MSC Cruises za najam dva broda za krstarenje tijekom FIFA World Cup Qatar 2022.
Kruzeri će biti vezani u luci Doha i za vrijeme Svjetskog prvenstva služit će kao hoteli s ukupnim kapacitetom od 4000 kabina.
Najam kruzera za smještaj posjetitelja dio je dugoročne strategije Katra za smještajne kapacitete tijekom prvenstva, kojom se nastoje ponuditi održiva rješenja za organizaciju jednomjesečnog turnira koji počinje 21. studenog 2022.
Prema ugovoru, Katar će unajmiti MSC-ovu novogradnju „MSC Europa“ i kruzer „MSC Poesia“, izgrađen 2008.
Brod za krstarenja „MSC Europa“ trenutno je u izgradnji u francuskom brodogradilištu Saint-Nazaire s očekivanim datumom isporuke u 2022. Kao prvi brod u floti s pogonom na ukapljeni plin „MSC Europa“ će i na vezu u Dohi koristiti vlastiti pogon.
„Ministarstvo prometa i komunikacija dovršilo je radove u luci Doha, neophodne da bi luka mogla primiti najveće putničke brodove na korist navijača i posjetitelja koji će posjetiti Katar tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva 2022.“, izjavio je Jassim Saif Ahmed Al Sulaiti, ministar prometa i komunikacija.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) predstavlja turističku ponudu Crne Gore na specijalizovanom sajmu kongresne industrije IBTM u Barseloni, sa akcentom na kongresni turizam, koji je važan sa aspekta produženja sezone.
Iz NTO-a je saopšteno da je riječ o jednom od najznačajnijih evropskih sajmova kongresne industrije, poslovnih i motivacionih putovanja koji okuplja 2,6 hiljada izlagača iz 77 zemalja i preko 2,7 hiljada profesionalaca u toj oblasti.
Tokom prvog dana sajma, predstavnici NTO, za zainteresovane kupce (hosted buyer) održali su prezentacije ponude Crne Gore za kongresni turizam.
„Na sastancima sa organizatorima događaja sa tržišta Španije, Belgije, Njemačke, Rusije, Poljske, Velike Brtanije, Francuske, upoznali su ih sa unaprijeđenim hotelskim kapacitetima, boljom avio povezanošću i mogućnostima za organizaciju događaja koje nudi naša zemlja“, navodi se u saopštenju.
Iz NTO-a su rekli da je Crna Gora rastuća destinacija na listi najpopularnijih destinacija za poslovni turizam.
„Iz godine u godinu tražnja je sve veća, shodno brojnim prednostima, na prvom mjestu otvaranju novih hotela kategorije četiri i pet zvjezdnica koji raspolažu potrebnim sadržajima i najsavremenijom opremom, mediteranskoj klimi, nesvakidašnjoj prirodi, mogućnostima za organizaciju nezaboravnih izleta, kao i činjenici da je na oko svega dva sata leta udaljenosti iz većine evropskih centara“, dodaje se u saopštenju.
Za Crnu Goru je, kako su rekli, razvoj tog vida turizma posebno važan sa aspekta produženja sezone i stvaranja cjelogodišnje turističke destinacije i generisanja većih prihoda od turizma, imajući u vidu činjenicu da se poslovna putovanja realizuju u periodu van glavne turističke sezone, te da turista na poslovnom putovanju troši značajno više od prosječnog turiste.
Na štandu NTO svoju ponudu predstavljaju turistička organizacija Budve, Montenegro Stars Hotel Group, hoteli Regent Porto Montenegro, The Chedi-Luštica Bay, turističke agencije MTS Montenegro, Explorer, Intours DMC, Montenegro In Style i East West Voyage.
Specijalizovani sajam kongresne industrije IBTM traje do četvrtka.
Izložba dokumentarno-umjetničkih fotografija i promocija filma „Plovidbe 2018 & 2019“, autora Stevana Kordića i Zorana Radonjića, otvorena je u utorak u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.
Riječ je o fotografijama i filmu nastalim na redovnim godišnjim višednevnim međunardonim krstrenjima studenata Pomorskog fakulteta iz Kotora na školskom brodu Mornarice Vojske Crne Gore, jedrenjaku „Jadran“. Prikazan materijal nastao na plovidbama „Jadrana“ sa studentima za Maltu, Tursku i Grčku.
Brojne posjetice pozdravio je u ime domaćina direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović, koji je kazao da se danas obilježava veliki jubilej, važan kako za Kotor tako i za Crnu Goru, 60 godina Pomorskog fakulteta u Kotoru.
„Čestitam dekanu, profesorima, studentima, na ovom velikom jubileju sa željom da bude još dosta studenata i brodova na kojima će naši pomorci ploviti“ – kazao je Radulović.
Istoričarka umjetnosti dr Maja Đurić podsjetila je na biografiju autora izložbe Stevana Kordića.
„Boka pa i brod Jadran imaju sreću što im je Kordić uvjek blizu sa fotoaparatom da zabilježi promjenu svjetla, predjela izmaglice, plavičaste bonace, ribare… Likovnost njegovih fotografija uključuje sve receptore. Na ove 22 izložene fotografije, mi uz pomoć magičnog medija fotografije možemo skoro čuti žamor mornara, huk mora, i osjetiti tišinu morske pučine.
Simbioza filma autora Zorana Radonjića i fotografija Stevana oblikovala su sažetu filmsku cijelinu na kojoj su snimci sa budećim moreplovcima, pršte energijom, dinamikom života na brodu i prikazuju posebnu atmosveru u koju nismo u prilici da zavirimo često. Stevan Kordić snažna je fotografska osoba i autor opčinjen onim pravim odlučujućim trenutkom i strašću za fotografisanje mora“ – kazala je Đurić.
Izložbu je otvorio komandant Mornarice Vojske Crne Gore, Vesko Tomanović.
Izložba Plovidba Š/B Jadran
„Protekla dva krstarenja bio sam sa studentima Pomorskog fakulteta profesorom Kordićem i ostalim profesorima. Kada je pramčana zvijezda zaranjala duboko u talase, kada je radila posada koja je morala da radi, profesor je uvjek bio tu da zabilježi svaki talas, svaki pomak na brodu, a na njegovim fotografijama ako bolje pogledate čuće se zvuk vjetra i mora“ – kazao je Tomanović.
Stevan Kordić zahvalio se Zoranu Radonjiću koji je od obilja video materijala za kratko vrijeme uspio napraviti film od šest minuta, koji odslikava kroz što su prolazili tokom posljednja dva putovanja.
Izložba Plovidba Š/B Jadran
„Želim posebno da se zahvalim posadi broda Jadran koji su uvjek i u svakoj prilici učinili sve da mi gosti sa Pomorskog fakulteta Kotor osjećamo se na tom brodu kao kod svoje kuće. Ovu izložbu bi posvetio našim studentima, jer sve ovo zapravo radimo za njih i propagandu pomorstva kao profesije, a oni su ono ka kome su naši napori usmjereni jer oni predstavljaju budućnost ove sjajne tradicije koju imamo.
Izložbu i promociju filma zajedno su priredili Pomorski fakultet, Pomorski muzej iz Kotora i Mornarica VCG.
Poslije oslobođenja Risna, jedinice Druge dalmatinske brigade (2.i 4.bataljon), zajedno sa 3.batoljonom Prve bokeljske brigade, nastavili su gojnenje razbijenih njemačkih jedinica prema Perastu, Orahovcu, Dobroti i Kotoru.
Četvrti bataljon Prve bokeljske brigade je napao Kotor iz pravca Dobrote i Škaljara, a od pravca Tivta, nakon njegovog oslobođenja, prema Kotoru prodirao je Prvi bataljon Druge dalmatinske brigade.
Poslije potiskivanja neprijatelja prema Trojici i Budvi,21 novembra,oko 06.00 sati,u oslobođeni Kotor ušli su djelovi 4.bataljona Prve Bokeljske brigade ,a oko jedanaest sati u grad su ušli djelovi Druge Dalmatinske brigade.
Druga dalmatinska proleterska brigada formirana je 3.oktobra 1942 godine u selu Uništa podno Dinare.
U danima formiranja u brigadu je bilo oko 950 boraca iz svih slojeva društva, seljaci, ribari, radnici,učenici, studenti iz Sjeverne i Srednje Dalmacije i ostrva-Hrvati i Srbi
O kakvoj brigadi se radi govori njeno pismo upućeno drugu Titu na Sutjesci: “Njemci nadiru sve jačim snagama i sve upornije .Mi smo izgubili dvije trećine sastava ,ali računajte na nas kao da smo u punom sastavu“.
A drug Tito o brigadi kaže sledeće: “Ova je brigada kasnije odigrala presudnu ulogu u povlačenju naše glavnine preko tjesnaca rijeke Sutjeske i pokazala divne primjere upornosti i hrabrosti“.
Komandant IV operativne zone Vicko Krstulović-predaje-zastave-Brigadi-prigodom-njenog formiranja
Tokom oktobra i do kraja novembra 1944 godine brigada vodi borbe za konačno oslobođenje Trebinja, Dubrovnika i gradova u Boki Kotorskoj a zatim u rejonu Dubrovnika popunjava, reoorganizira i priprema se za nove borbe.Tada ona broji preko 2300 boraca od kojih je skojevaca i članova KPJ bilo oko 400.
Iz njenih redova za oslobođenje Risna i Kotora poginuli su sledeći borci:
1.Abramović Petra Božo,Gornje Polje-Nikšić,Crnogorac, zemljoradnik,u NOV od 20.09.1943. poginuo30.10.1944 godine kod Perasta
2.Bulatović Stanka Nikola,1923,Rečine, Kolašin, zemljoradnik,Crnogorac, član KPJ OD 1944. u NOV od 1941. u Komskom P.O.,u Drugu dalmatinsku od oktobara 1943, poginuo 31.10.1944 kod Risna
3.Bulatović Jakova Tomo,1924, Petrovo Selo, Mokošica –Dubrovnik,Hrvat, brodograditelj. U NOV od 18.10.1944. Poginuo novembra 1944 u Boki Kotorskoj.
4.Dadić Mirko, Velika, Hrvat, zemljoradnik, poginuo 7.11.1944 u Dobroti.
5.Delić Antuna Jakov,1911,Cavtat, Hrvat, zemljoradnik. U NOV od 1.11.1944, poginuo 7.11.1944. kod Risna.
6.Dvokić Petra Stevo, Knin, Srbin, zemljoradnik, član KPJ od 1944, poginuo 7.11.1944 kao komandir čete u Dobroti.
7.Prkut Pere Mato, Kupari, Hrvat, poginuo 7.11.1944 Kamenari ,Boka
8.Gavrančić Ivana Ivan,Blato ,Korčula,Hrvat,đak,Član SKOJ-a od oktobra 1944,poginuo kod Perasta 1.11.1944
9.Guljemvić Joka Ivo,1926. Obod, Dubrovnik, Hrvat, zemljoradnik, poginuo 17.11.1944 kod Risna
10.Guljemović Pera Pero,1926,Obod –Dubrovnik, zemljoradnik, poginuo kod Risna 17.11.1944
11.Hodzić Jozo, Ivana, Babino Polje, Dubrovnik, zemljoradnik, u NOV od novembra 20.10.1944, poginuo 12. 1.11.1944 kod Perasta
13.Ibelić Ibro,1922,Bukovici, Tuzla, zemljoradnik. poginuo 25.10.1944 kod Risna.
14.Jaklić Tome Frane,1922,Odrečje ,Samobor, Hrvat, zemljoradnik ,poginuo 2.11.1944 kod Risna.
15.Jelak Kristo,1923, Dubrovnik, Hrvat, student, poginuo 4.11.1944 kod Risna
16.Jemo Pera Luka,Komoje kod Dubrovnika, Hrvat, zemljoradnik ,poginuo 6.11.1944 kod Ledenica
17.Jovanović Andro ,1918, Gruž ,Dubrovnik,Hrvat ,zemljoradnik,poginuo 28.10.1944 kod Risna.
18.Jurković Andro,1918,Gruž,Dubrovnik,Hrvat,poginuo kod Perasta 19.11.1944
19.Kesovija Petar,1923,Dubrovnik,Hrvat,zemljoradnik,poginuo 28.10.1944 kod Risna
20.Klarić Marija ,Ante,1923,Kaštel Stafilić,Split,Hrvatica ,domaćica ,poginula 7.11.1944 u Dobroti
21.Kostanić Ivana Nedjeljko,Drvenik ,Hrvat,zemljoradnik,poginuo 25.10.1944 kod Risna
22.Nakamić Alije Šukrija,1914,Trebinje,Musliman,poginuo10.11.1944 kod sela Đuric,Boka
23.Novaković Nike Pero,1925,Ćilipi,Dubrovnik ,Hrvat,zemljoradnik ,poginuo novembra 1944 kod Risna
24.Perov Smaja ,1917,Gabela,Metković,Hrvat ,poginuo 5.11.1944 kod Risna
25.Rumora Mihe,Miše,1926,Hrvat,Cavtat,đak, poginuo 17.11.1944 kod Risna
26.Sladić Vice Mato,1926,Cavtat,Hrvat ,zemljoradnik,poginuo kod Kamenara 7.11.1944
27.Spilonja Ive Niko,1926,Doli ,Dubrovnik,Hrvat,zemljoradnik ,poginuo 2.11.1944 kod Risna
28.Višnić Kazimir,Gornja Rijeka,Varaždin,Hrvat,zemljoradnik ,poginuo 20.11.1944 kod Risna
29.Vlahović Mihaila Vlado,1919,Trmanje,Rovci ,Kolašin,Crnogorac,poginuo kod Ljute kao komandir čete7.11.1944
30.Vukorepa Paška Frane,1923,Šibenik,Hrvat,zemljoradnik,poginuo kod Orahovca 3.11.1944
31,ŽupanovićNike Božo,Vitaljina ,Dubrovnik,zemljoradnik,poginuo 7.11.1944 kod Ljute,Kotor
32.ŽupanovićPera Vlaho,1944,Vitaljina ,Dubrovnik,poginuo kod Risna 10.11.1944
33.Banović Antuna Antun,1925,Dubrovnik,Hrvat,zemljoradnik,poginuo kod Risna 13.10.1944
34.Barbijer Nika Niko ,1922 ,Poljica ,Dubrovnik,Hrvat,zemljoradnik,poginuo 25.10.1944 kod Risna
35.Rasica Luke Pero,Đurinići,Dubrovnik,Hrvat,zemljoradnik ,poginuo 2210.1944 kod Risna
37.Runjalo Arif,Obranice,Jajce,Musliman,zemljoradnik ,poginuo 17.11.1944 kod Risna
38.Srelo Luka ,poginuo 7.11.1944
39.Stanović Vlahe Božo,1915,Ćilipi ,Dubrobnik ,poginuo 12.11.1944 kod Risna
40.Sudzuk Alije Hasan,Sarajevo,musliman ,poginuo 2.11.1944 kod Risna
41.Žitković Mata Ivo,19215 ,Obuljeno,Dubrovnik,Hrvat,zemljoradnik ,poginuo 5.11.1944 kod Risna
U Opštini Kotor nalazi se spomenik na Krivoj ulici,Ljuta ,sa netačnim imenima i neznanim borcima,u Perastu nalazi se spomenik a u Risnu kosturnica takođe neznanim poginulim borcima Druge dalmatinske brigade.
No spomenici NOB i NOP bili su i ostaće spomenici veličanstvene antifašističke borbe i pobjede naroda Jugoslavije nad fašizmom,najvećim zlom dvadesetog vijeka.
Navedeni spomenici obilježavaju najvažniji događaj u istoriji Kotora.
Zato društvo koje ne prepoznaje i cijeni spomenike umjetničke i civilizacijske vrijednosti ne može prepoznati i cijeniti bilo kakve druge vrijednosti.
UBNOR-a i Antifašista Kotor ulaže napor da se popravi postojeće stanje spomenika Narodnooslobodilačkoj borbi, izgrađenih od 1945 do današnjih dana.
Istina je da u Crnoj Gori nema neznanih i nepoznatih junaka.
Ovaj spisak poginulih boraca ide tome u prilogu, kaže se u saopštenju UBNOR-a i Antifašista Kotora koje potpisuje Jovo M. Bećir.
tom godišnje u Europu leti oko 20 milijuna ljudi ali samo 500 hiljada putnika rezervira preko njih i smještaj, navodi BBC.
Objašnjavajući odluku o opetovanom uvrštenju godišnjih odmora u ponudu, u EasyJetu objašnjavaju: “Ukupno evropsko tržište paket aranžmana vrijedi oko 61 milijardu funti godišnje. Samo je tržište Ujedinjenog Kraljevstva vrijedno 13 milijardi funti a u proteklom je razdoblju godišnje raslo šest posto”.
“Klijenti danas drugačije provode odmor, znamo da žele aranžmane različitog trajanja, ne tradicionalnih sedam ili 14 noćenja”, ističu u irskoj kompaniji.
Najava proširenja ponude objavljena je uz izvješće o poslovnim rezultatima u godini 2018/2019., koja je završila u rujnu. Dobit prije poreza pala im je 26 posto, na 427 milijuna funti (500,4 milijuna eura).
Prihodi su porasli 8,3 posto, na 6,38 milijardi funti.
Ujedno su izvijestili da žele postati prva svjetska zrakoplovna kompanija s neto nultom emisijom štetnih ugljikovih spojeva, i to tako što će svaku tonu ispuštenog ugljičnog dioksida neutralizirati sadnjom drveća odnosno izbjegavanjem dodatnog povećanja emisija štetnih plinova.
Izvršni direktor Johan Lundgren ističe u razgovoru za BBC da to „nije dugoročno rješenje, neutralizacija nije savršeno rješenje“.
Otklanja ujedno kritike da samo pokušava “oprati” ekološki imidž kompanije.
“Ne mislim da je to ‘pranje imidža’, svi znaju da takve mjere donose rezultate, plan se nadovezuje na činjenicu da smo od 2000. godine smanjili emisiju ugljikovih spojeva za 30 posto”, istaknuo je Landgren.
Napominje da će mjere stajati kompaniju 25 milijuna funti i dodaje: „To nećemo dodati cijeni karata, a svrstat ćemo se među najveće kompanije u svijetu koje neutraliziraju emisiju ugljikovih plinova.”
Mjesna zajednica Stari grad i Turistička organizacija Kotor, povodom proslave Oslobođenja Kotora i Dana Opštine Kotor organizuje manifestaciju KOTORSKE NOTE I BOKUNI, koja će se održati u srijedu 20.11.2019.godine na Pjaci od muzeja sa početkomu 19.00h.
Pokrovitelj je Opštine Kotor
“U slučaju kiše manifestacija će se održati pod Markat”, obavještavaju organizatori.
Opština Tivat formirala je danas Privredni savjet kako bi unaprijedila institucionalnu podršku lokalnoj privredi i podstakla razvoj privrede na teritoriji opštine.
Na predlog Sekretarijata za turizam i preduzetništvo koje je inicijator formiranja Savjeta, a na osnovu rješenja predsjednika Opštine, ujedno i predsjednika Privrednog savjeta dr Siniše Kusovca, pored predstavnika iz lokalne uprave, Savjet je formiran od značajnih i uticajnih predstavnika privrede u Opštini Tivat. Članovi su Snežan Kovinić – “Ben Kov” d.o.o. ,Tonći Francesković – NVO “Udruženje ugostitelja i hotelijera”, Branko Zgradić – “Navar Incorporated” d.o.o, Risto Lučić – “UNA” d.o.o. i predstavnici startetiških investitora “Adriatic Marinas” i „Luštica Development“, Predrag Leković i Goran Kovačević.
„Ovo savjetodavno, stručno tijelo predsjednika Opštine ima više zadataka, između ostalog da diskutuje o aktuelnim temama, analizira i daje sugestije, predlaže aktivnosti i mjere za kreiranje stimulativnog ambijenta za privlačenje investicija, predlaže mjere za unaprijeđenje poslovnog ambijenta, identifikuje potrebe za rješavanje problema poslovne zajednice, predlaže mogućnosti i mnoge druge aktivnosti koje za cilj imaju sinergiju i razvoj saradnje između privatnog i javnog sektora“- saopšteno je tim povodom iz lokalne uprave.
Na današnjoj konstitutivnoj sjednici Privrednog savjeta koju je inicirao i otvorio gradonačelnik Kusovac, definisana je uloga Savjeta koji bi trebao da prati sva pitanja koja su od interesa za privredu i lokalni ekonomski razvoj i da predlaže gradonačelniku aktivnosti za unapređenje uslova za poslovanje. Razmotren je Poslovnik o radu Privrednog savjeta, a nakon predstavljenog nacrta Strategije razvoja turizma Tivta 2020-2024 godine, Privrednom savjetu je data mogućnost da se izjasni i uključi u raspravu, te su na na dokument date sugestije i primjedbe za eventualne izmjene i dopune Strategije razvoja turizma.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je čestitku povodom jubileja – 60 godina postojanja i rada Pomorskog fakulteta u Kotoru, dekanu Špiru Ivoševiću, profesorima, studentima i svima zaposlenima na fakultetu uz najbolje želje za dalji uspješan rad.
„Vaš fakultet je čuvar slavne tradicije i vjekovnog nasljeđa crnogorskog pomorstva, koji generacije pomoraca priprema kroz savremene studijske programe, u duhu novih tehnoloških dostignuća i standarda u ovoj oblasti.
Kadrovi osposobljeni na Pomorskom fakultetu Kotor decenijama su davali značajan doprinos razvoju pomorske privrede i ukupnom napretku Crne Gore. Kvalitet rada ove obrazovne ustanove dobija najbolju potvrdu kroz kontinuirano angažovanje svršenih studenata u pomorskim kompanijama širom svijeta, a istovremeno je i kadrovska baza za revitalizaciju ove privredne grane u našoj zemlji. To je posebno važno danas za Crnu Goru koja je pomorska, mediteranska država, uvažena članica NATO, u poodmaklom pregovarčkom procesu sa EU“, poručio je predsjednik Đukanović.
Pomorski fakultet Kotor
Pomorski fakultet u Kotoru je visokoškolska ustanova koja pripada Univerzitetu Crne Gore. Osnovan je 1959. godine kao Viša pomorska škola. Prateći narastajuće potrebe pomorske infrastrukture Crne Gore, ova obrazovna ustanova, poznata širom tadašnje Jugoslavije, 1981. godine prerasta u Pomorski fakultet, sa ciljem obrazovanja specijalizovanih pomorskih kadrova na dvogodišnjim studijama (smjer: brodomašinstvo, nautika, pomorska elektrotehnika) i četvorogodišnjim studijama (smjer: upravljanje u pomorstvu). Akademske 1999/2000. godine na Fakultetu se osnivaju Pomorsko-nautički i Brodomašinski odsjek u četvorogodišnjem trajanju.
Danas na Pomorskom fakultetu u Kotoru, u skladu s Bolonjskom deklaracijom, postoje akademske i primijenjene studije u trajanju od po tri godine (šest semestara).
Odbornici SO Kotor na juče održanoj sjednici usvojili su Odluku o regulisanju međusobnih odnosa između Opštine Kotor i Bigove Bay. Za odluku je glasalo 17 odbornia a jedan odbornik je bio protiv.
Kako se čulo, Opština Kotor i Direkcija za uređenje i izgradnju su Bigova bay d.o.o. prepoznali kao strateškog razvojnog partnera, a kroz ovaj sporazum kompanija će, kako je planirano, razviti luksuznu turističku destinaciju u Glavatičićima.
“Područje je pokriveno planskom dokumentacijom. Najprije mislim na Državnu studiju lokacije za Sektor 38, koji se odnosi na Bigovu i Lokalnu studiju lokacije koja se odnosi na Trašte.
Kompanija Bigova bay je, kao investitor, dužna da plati šest i po miliona eura vrijednosti naknade za komunalno opremanje zemljišta, a Opština Kotor preko petnaest miliona eura”, istakao je predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović.
Vrijednost ove investicije procjenjuje se na 300 miliona eura.
Ova investicija je važna za razvoj Kotora, ali i države Crne Gore čulo se na sjednici.
