Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore zaključilo je ugovor sa d.o.o. „Civil Engineer“ iz Podgorice za projektovanje II faze šeatlišta duž budvanske plaže Jaz.
Predmet Ugovora je izrada Idejnog rješenja i glavnog projekta za rekonstrukciju šetališta na Jazu od postojećeg definisanog šetališta, obalnim zidom do zapadnog kraja plaže Jaz u dužini od cca 226 metara. Ukupna površina projektovanja iznosi 1050m2.
Rok za zavšetak Idejnog rješenja je 40 kalendarskih dana od dana zaključenja ugovora, a
rok predaje Glavnog projekta 80 kalendarskih dana od dobijanja saglasnosti na Idejni projekat od strane Glavnog gradskog arhitekte.
Radovi Jaz – foto MD
Ukupna vrijednost projektovanja iznosi 15.550 eura, dok je Planom sredstava Javnog preduzeća za 2020. godinu predviđeno 208.000 eura za rekonstrukciju i poločavanje II faze.
Podsjećamo da su krajem oktobra počeli radovi na uređenju i popločavanju I faze izgradnje šetališta na Jazu dužine cca 380 metara od plaže hotela “Posejdon” do kuće porodice Kunjić. Radovi na prvoj fazi izgradnje biće završeni u martu 2020. godine, a vrijednost ovih radova iznosi 150.000,00 €.
Crna Gora se i ove godine pozicionirala kao najpopularnija destinacija u regionu za doček Nove godine, koju je na crnogorskim trgovima dočekalo preko 60 hiljada posjetilaca, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).
„Zahvaljujući spektakularnim višednevnim dočecima na gradskim trgovima, atraktivnoj ponudi hotela i zimskih turističkih centara, Crna Gora se i ove godine pozicionirala kao najpopularnija destinacija u regionu za doček Nove godine“, kazali su predstavnici NTO.
Bogat novogodišnji program, sa nizom zabavnih, kulturnih i umjetničkih sadržaja, koji je organizovan u Podgorici, Baru, Budvi, Tivtu, Kotoru i Herceg Novom, prema njihovim riječima je privukao preko 60 hiljada posjetilaca tokom novogodišnje noći, većinom iz zemalja regiona, ali i Rusije, Francuske, Velike Britanije i drugih evropskih zemalja.
„Po uzoru na svjetske i evropske metropole kao što su Njujork, London, Beč i Pariz, crnogorski gradovi su za doček Nove godine zasijali posebnim sjajem. Okićene jelke, novogodišnji ukrasi i posebna osvjetljenja privukli su pažnju posjetilaca, građana i turista“, navodi se u saopštenju NTO.
Najveću posjećenost i ove godine je zabilježila Budva, koja nosi epitet mjesta regionalno najbolje zabave za „najluđu noć“. Budvu je za novogodišnju noć posjetilo oko 30 hiljada posjetilaca i par hiljada više za 1. januar, pokazale su procjene lokalne turističke organizacije.
„Dobru posjećenost zabilježili su i ostali primorski gradovi i glavni grad, koji su pored muzičkih koncerata vodećih izvođača domaće i regionalne muzičke scene, pripremili i dodatne sadržaje, kao što su novogodišnji bazari, klizališta, animacije i predstave za najmlađe“, kazali su iz NTO.
Oni su podsjetili da je zimska bajka u Tivtu počela 25. novembra, a posjetioci su osim u klizalištu uživali i u raznovrsnim tematskim sadržajima, božićnim bazarima, koncertima, dječijim predstavama i brojnim drugim aktivnostima.
Spektakularan trdonevni program priređen na rivi Pine u Tivtu je, prema procjenama lokalne turističke organizacije, okupio je oko 40 hiljada posjetilaca.
U Kotoru je doček Nove godine organizovan uz legende rok muzike, a u okviru tradicionalne manifestacije Od Božića do Božića organizovane su gastronomske manifestacije, muzički koncerti, ali i Nova godina za najmlađe posjetioce.
Procjene lokalne turističke organizacije Kotora su da je tokom 31. decembra i 1. januara na trgovima bilo oko devet hiljada posjetilaca.
Rok grupa Neverne Bebe uvela je Herceg Novi u Novu godinu, a prema procjenama lokalne turističke organizacije tokom tri dana u tom gradu je slavilo oko 15 hiljada posjetilaca
Praznična atmosfera u Podgorici počela je 6. decembra svečanim početkom Podgoričkog prazničnog pazara, koji pretenduje da postane tradicionalni način obilježavanja praznika u Glavnom gradu.
„Tokom trajanja manifestacije na Trgu nezavisnosti smjenjivali su se brojni crnogorski izvođači, a u najluđoj noći i reprizi dočeka i regionalne zvijezde. Prema procjenama turističke organizacije Podgorice, u završnici Podgoričkog prazničnog pazara uživalo je oko deset hiljada posjetilaca“, saopštili su iz NTO.
Oni su dodali da je barski novogodišnji program počeo 30. decembra, dok je trg Vladimira i Kosare tokom tri dana okupio oko 19 hiljada posjetilaca.
Iz NTO su kazali da hotelsko turistička privreda i ove godine tokom novogodišnjih praznika bilježi maksimalnu popunjenost kapaciteta, kako na primorju tako i na sjeveru.
„Crnogorski zimski turistički centri, na prvom mjestu Žabljak i Kolašin su tradicionalno posebno atraktivni za doček Nove godine, te se u hotelima koji su pripremili program i ove godine tražilo mjesto više“.dodali su iz NTO.
Zimska sezona je otvorena sredinom decembra, a tokom nje su na skijalištima planirani brojni koncerti, DJ žurke, takmičenja u zimskim sportovima za djecu i odrasle, maskenbali, grudvijade, kao i zabavni programi za djecu.
„S obzirom na dobru popunjenost kapaciteta, kako hotelskih, tako i privatnog smještaja u crnogorskim turističkim centrima tokom praznika, očekuje se da će se i na planu prihoda pozitivan trend iz prošle godine, koja je bila rekordna kada je u pitanju sektor turizma, nastaviti i u ovoj godini“, zaključuje se u saopštenju.
U svim vidovima registrivanog smještaja na području Tivatske rivijere, trenutno borave ukupno 1.052 zvanično prijavljena turista, što je čak 71 odsto bolja posjeta nego na isti dan prošle godine – saopštila je danas Turistička organizacija najmanjeg grada u Boki.
Koristeći neuobičajeno lijepo i toplo vrijeme za ovo doba godine, u Tivtu trenutno praznike provodi 1.009 stranih i 43 gosta iz Crne Gore.
Tivat – Pine januar 2020
Najviše posjetilaca – njih 699, koriste usluge izdavalaca privatnog smještaja dok u hotelima borave 353 gosta.
Praznik mimoze će početi 14. februara i trajati do 14. marta, a tokom četiri nedelje u Herceg Novom će nastupiti brojne regionalne muzičke zvijezde, biće organizovani maskenbali, fešte na otvorenom, kulturno-umjetnički i sportski programi.
Za ovogodišnje, 51. izdanje jedne od najpoznatijih zimskih turističkih manifestacija na našim prostorima već postoji veliko interesovanje u zemljama regiona i očekuje se odlična posjećenost, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare u foajeu Dvorane Park.
„Organizacioni odbor je odradio izvanredan posao i programski uklopio Praznik mimoze na način koji dolikuje jednoj od najvećih manifestacija u našem gradu. Program je koncipiran tako da se tokom četiri interesantna vikenda odvijaju koncerti, maskenbali i pučke fešte“, kazao je predsjednik Opštine Stevan Katić.
On je objasnio da su organizatori prilikom osmišljavanja sadržaja centralne događaje smjestili u dane vikenda, kako bi se što veći broj turista odlučio da u Herceg Novom boravi više dana, što će ići na ruku hotelijerima. On je podsjetio da je okvirni program 51. Praznika mimoze saopšten prije više od dva mjeseca i istakao da kampanja u regionu traje od tada, što smatra da će značajno doprinijeti dobroj posjećenosti.
„Ugostitelji i turistički radnici su me ovih dana informisali da već postoji veliko interesovanje i da je posebno tražen prvi vikend Praznika mimoze“, rekao je Katić. Izrazio je zadovoljstvo što će ove godine Praznik mimoze Karavanom biti najavljen u Mađarkoj i Sjevernoj Makedoniji, dodavši da su neke makedonske agencije već iskazale interesovanje da dovedu grupe turista u Herceg Novi.
Konferencija za novinare
Karavan mimoze opet u Mađarskoj i Sjevernoj Makedoniji
Nakon dugog niza godina, Karavan Praznika mimoze će ove godine opet posjetiti i Mađarsku – glavni grad Budimpeštu i pobratimski Segedin, kao i Sjevernu Makedoniju – glavni grad Skoplje i pobratimski Bitolj, najavljeno je na konferenciji.
Karavan Gradske muzike, mažoretki, trombonjera i klovnova, koji uvijek izaziva veliko interesovanje, najaviće 51. Praznik mimoze u Beogradu, Segedinu, Budimpešti, Nišu, Skoplju i Bitolju, kazao je potpredsjednik Opštine i predsjednik Organizacionog odbora Praznika mimoze Miloš Konjević. On se zahvalio timu koji već četiri mjeseca radi na osmišljavanju programa, što je dalo dobar rezultat.
Kako je informisao, Karavan kreće iz Beograda, gdje će 10. i 11. januara biti organizovana dva maskenbala na kojima će nastupiti Vlado Georgiev i Dragoljub Đuričić, proslavljen muzičari koji su rođeni Novljani, kao i novska klapa Stari kapetan.
Uslijediće posjeta pobratimskom gradu Segedinu gdje će biti organizovan defile 12. januara, a dan kasnije Karavan će stići i u Budimpeštu.
Karavan će svoje putovanje nastaviti 24. januara kada će posjetiti Niš, a iz tog grada će se uputiti u Skoplje i pobratimski Bitolj.
Otvara Lepa Brena, zatvara Željko Joksimović
Na spisku izvođača koji će tokom februara i marta nastupiti u Herceg Novom nalaze se zvučna imena regionalne muzičke scene. Na otvaranju Praznika mimoze 14. februara nastupiće Lepa Brena, dan kasnije na Berbi mimoze Kaliopi, a festival će biti zatvoren koncertom Željka Joksimovića 14. marta. Tokom mjesec dana Novljane i goste će zabavljati i: Goran Karan, Ana Štajdohar, Dejan Vlado Georgiev, Matić, Aco Pejović, Magla bend, OK bend.
Slogan prve nedjelje 51. Praznika mimoze je „Mimoza za dobra stara vremena“, druge nedjelje „Punom forcom, jer mimoza je!“, treće „Ljubav u vijeme mimoze!“, a četvrte „Mimoza za sva vremena!“, kazala je direktorica Javne ustanove kulture „Herceg Fest“ Gordana Porobić Krcunović.
Komentarišući koncept četiri nedelje programa, direktor Turističke organizacije Herceg Novi, Pavle Obradović kazao je da je na osnovu prošlogodišnjeg iskustva donijeta odluka da programi budu koncentrisani na vikende, kako bi privukli turiste iz regiona. On se osvrnuo na uspjeh prošlogodišnjeg, jubilarnog Praznika mimoze tokom kojeg je ostvareno preko 35 hiljada noćenja nego u istom periodu 2018. godine.
Novitet u odnosu na protekle godine je da će i na fešti od mimoze, ribe i vina na hercegnovskoj rivijeri, pored Gradske muzike Herceg Novi, Mjesne muzike Đenović i mažoretki, nastupiti i muzička zvijezda – Kaliopi. Na tom događaju očekuje se oko 15 hiljada posjetilaca, kazao je član Organizacionog odbora Praznika, Zoran Živković.
Na programu 51. Praznika mimoze su i neizostavni maskenbali za odrasle i djecu, Izložba cvijeća, Salon vina, Riblja večera, Dječija cvijetna povorka, Picigin, Veče mediteranske pjesme, Trka karića, Dani mađarske kulture, Sajam domaće trpeze, Međunarodni susret duvačkih i mažoret ansambala i sportski turniri.
Nastupiće i kozački ansambl Atamani iz Sankt Peterburga, a u parku Boke će biti organizovan koncert tribute bendova na kojem će publika uživati u hitovima legendi kao što su James Brown, Michael Jackson i Red Hot Chilli Papers. Tradicionalno, pred početak festivala biće otvorena
Pored raznovrsnih zabavnih sadržaja, na programu su dvije pozorišne predstave – „Lepa Brena project“ i „Ekvinocijo“, kao i likovne izložbe Zimski likovni salon i Mali salon hercegnovskih galerija. Takođe, u periodu od 24. do 28. februara biće realizovan omladinski projekat bleh orkestara u partnerstvu Opštine Herceg Novi, grada Lobeca iz Poljske i Babenhauzena iz Njemačke, a pod pokroviteljstvom Bavarske fondacije iz Babenhauzena.
Planirani budžet ovogodišnjeg Praznika mimoze je oko 200.000 eura. Generalni pokrovitelji Praznika mimoze su Opština Herceg Novi i Turistička organizacija Herceg Novi, dok je Javna ustanova kulture „Herceg Fest“ zadužena za kreiranje koncepta kulturno – umjetničkih programa i realizaciju kompletnog programa.
Program pod nazivom “Doživjeti stotu”, u okviru manifestacije “Od Božića do Božića” biće održan danas.
Planirano je druženje sa štićenicima iz Doma starih “Grabovac” u Risnu, uz specijalni muzički program, nastup grupe “Hipnos” i novogodišnju tombolu.
Tradicionalni Božićni koncert Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ održaće se sutra (subota 4. januar) u crkvi Sv. Nikole sa početkom u 18 sati.
Na Badnji dan, u ponedjeljak 6. januara u 10 sati ispred glavnih gradskih vrata biće služene priganice.
Sedma organizacija projekta “Od Božića do Božića” biće završena u srijedu 8. januara, na Trgu od Oružja u 12 sati, uz gastro specijalitete kotorskih domaćica na Papaladi ala Maka. U programu će učestvovati “Nitro” bend.
Uprava lokalnih javnih prihoda Opštine Budva za 12 mjeseci naplatila je nevjerovatnih 3.8 miliona eura na ime boravišne takse i time premašila za sto hiljada eura rekord koji je postignut prošle godine.
To je za “Primorske novine ” potvrdio sekretar za finansije i vd direktora Uprave za naplatu javnih prihoda Petar Odžić (SDP) navodeći da je premašen rekord iz 2018. za čak više od 300 hiljada eura.
On je kazao da je zaključno sa 28. decembrom naplaćeno tačno 3.808.682.20 eura, što je za 311 hiljada eura više nego u istom periodu 2018. godine.
Budva foto Boka News
„Od ukupnog iznosa na naplatu boravišne takse za privatni smještaj se odnosi 1.764.457.90 eura. da je ostvaren odlična rezultata svjedoče i uporedni podaci iz 2018. kada je zaključno sa 28. decembrom naplaćeno 3.496.750.31 , od čega se 1.638.135.35 eura odnosi na fizička lica“, kazao je Odžić i dodao da boravišna taksa predstavlja prihod Nacionalne i Turističke organizacije Budve.
Očekuje se da će naplata na ime boravišne takse biti još veća, jer su Budvu tokom novogodišnjih praznika posjetile na hiljade turista.
Australska mornarica evakuisala je oko hiljadu turista i stanovnika koji su ostali zarobljeni u požarom opustošenom gradu Mallaccoti na obali Victorije, javlja BBC u petak.
Tokom cijelog dana ljudi su ukrcavani na dva broda – MV Sycamore i puno veći HMAS Choules. Dopušteno im je da povedu svoje kućne ljubimce.
Meteorolozi predviđaju za vikend visoke temperature i snažne vjetrove, što znači da je ponovno opasnost od požara ekstremno velika.
U drugim dijelovima Victorije ljudi su pozvani na evakuaciju cestovnim konvojima. Također su veliki redovi na željezničkim kolodvorima.
Lokalni zastupnik Darren Chester nazvao je to “masovnim preseljenjem civila bez presedana”.
Oko 4000 stanovnika i turista pobjeglo je na plaže u ponedjeljak navečer kada su požari okružili grad.
Evakuirani će biti prevezeni u Western Port, priopćila je mornarica, a taj put traje 16 sati.
Budući da su neke ceste odsječene zbog požara, vojska je u četvrtak evakuirala 60 ljudi helikopterom. Otad je previše zadimljeno za daljnje zračne evakuacije.
australija foto reuters
Premijer Victorije Daniel Andrews proglasio je stanje katastrofe za šest područja, uključujući Mallacootu.
Tisuće ljudi bježe iz susjednog Novog Južnog Walesa, gdje je na snazi izvanredno stanje.
Od rujna je u požarima poginulo najmanje 20 ljudi u dvije države i deseci se vode pod nestalima.
Požari su dosad uništili više od 1300 kuća.
U međuvremenu je australski premijer Scott Morrison izložen napadima zbog svog odgovora na požare.
Ljutiti stanovnici Cobargoa u Novom Južnom Walesu prekidali su njegov govor upadicama, a vatrogasac se odbio s njim rukovati.
Video snimka pokazuje kako je Morrison pokušao vatrogasca primiti za ruku, a ovaj je ustao i udaljio se. Lokalni vatrogasni dužnosnik rekao je da je muškarac izgubio svoju kuću dok je branio domove drugih.
Na tiskovnoj konferenciji u petak Morrison je rekao kako razumije gnjev ljudi te da su “puno propatili”.
Morrison je također na udaru kritika zbog svoje politike prema klimatskim promjenama, za koje mnogi kažu da je potrebna hitna akcija u borbi protiv njih.
On tvrdi da se Australija nosi s tim izazovom “bolje od većine zemalja” te da ispunjava međunarodne ciljeve.
Čelnik oporbenih laburista Anthony Albanese kaže da vlada ne čini dovoljno.
Morrison je ranije kritiziran zbog toga što je otišao na odmor na Havaje u jeku požara. Zbog bijesa javnosti na kraju je skratio odmor.
Iako je u Rijeci zadnjih godina često spominjan brod »Galeb« kao zaštićeni spomenik kulture Republike Hrvatske i sva je pažnja posvećena njemu, malo je poznato da je zaštićeni spomenik kulture RH i trabakul „Larus“ koji je star devedeset godina, i jedno je od rijetkih ovakvih plovila u funkciji na hrvatskoj obali Jadrana, donosi Novi list.
Ovaj brod pod zaštitom Ministarstva kulture, stanovnici, ali i gosti Rijeke mogu vidjeti privezanog u luci, kako odolijeva zubu vremena, ali ne i vandalima.
Očevid policije
Naime, prošli tjedan su vandali, nakon što su ušli na brod, s broda ukrali neke dijelove opreme i devastirali dijelove broda. Policija je napravila očevid i prema informacijama iz Policijske uprave primorsko-goranske, intenzivno traga za sada nepoznatim počiniteljima koji se ovim činom nisu značajnije mogli okoristiti jer stvari koje su otuđene nemaju neću veću materijalnu vrijednost, ali je nenadoknadiva šteta nanesena plovećem zaštićenom spomeniku kulture.
Prema procjenama šteta na brodu „Larus“ iznosi desetak tisuća kuna, ali ono što zabrinjava vlasnika broda je da ukoliko se ne osigura kvalitetnija zaštita broda, opet se može očekivati vandalski pohod i nova oštećenja.
Trabakul ima svoju zanimljivu povijest. Kupljen je 1999. godine na otoku Ugljanu, a izgrađen je 1930. godine i nekad je služio za prevoženje pijeska. Kada je kupljen, bio je u vrlo lošem stanju, a svaku fazu rekonstrukcije morali su odobriti konzervatori.
Kada je obnovljen, postao je prava ne samo turistička, već i povijesna znamenitost – jedrenjak koji može primiti 60 putnika svojevrsna je atrakcija za svaki grad i luku. Poznat je bio posebno u Rovinju gdje je godinama bio zaštitni znak tamošnje luke, a rado je dočekan i u Trstu, jer za vrijeme Barcolane, najmasovnije jedriličarske regate na svijetu, ima počasno mjesto na tom događanju.
Privremena zaštita
Nažalost, devastaciju je doživio u svojoj matičnoj luci – u Rijeci.
– Žalosti me činjenica da se 27. ili 28. prosinca oskvrnulo kulturno dobro, jedrenjak „Larus“. Ovaj čin dogodio se u našoj Rijeci, pomorskom gradu, Europskoj prijestolnici kulture 2020. Ne znam je li to bio čisti vandalizam ili se netko materijalno okoristio, ali to je manje bitno od činjenice da je oskvrnuto »zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske« i znamenitost grada Rijeke. Time je počinjena materijalna šteta jer otuđeni predmeti i dijelovi broda imali su najveću vrijednost u svojoj izvornosti i stogodišnjoj sačuvanosti, u što je uloženo izuzetno mnogo rada i truda. Jedrenjak „Larus“ trebao bi biti ponos Riječke luke, ali nažalost zbog okolnosti koje su se dogodile, morali smo ga privremeno zaštititi, odnosno prekriti mrežama, u nadi da je tako zaštićen od nepoželjnih posjetitelja, kazao nam je vlasnik broda Mladen Matijević.
Naredna faza smanjivanja cijena rominga u regionu Zapadnog Balkana biće implementirana 1. jula ove godine, saopštili su iz Ministarstva ekonomije.
Oni su kazali da Sporazumom o smanjenju cijena usluga rominga u regionu Zapadnog Balkana nije predviđeno nikakvo dodatno snižavanje cijena od 1. januara ove godine, kako je, prema navodima nekih regionalnih medija, saopšteno iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije.
„Sporazum predviđa drugu fazu snižavanja cijena dolaznih poziva i prenosa podataka od 1. jula, a zatim i potpuno ukidanje roming naknada u regionu od 1. jula naredne godine“, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Ministarstva ekonomije.
Iz tog Vladinog resora su podsjetili da od 1. jula prošle godine, u skladu sa Sporazumom, operаtori javnih mobilnih komunikacionih mreža u regionu Zapadnog Balkana primjenjuju regulisane dodatne naknade rominga na domaće maloprodajne cijene.
Sporazumom je definisano da tako formirane cijene roming usluga u državama potpisnicima ne mogu biti veće od 19 centi po minutu za odlazne pozive, četiri centa po minutu za dolazne, šest centi za odlazni SMS i 18 centi po megabajtu (MB) za prenos podataka. U te cijene nije uračunat porez na dodatu vrijednost (PDV).
U skladu sa odredbama Sporazuma, i u zavisnosti od toga kojeg mobilnog operatora koriste, korisnici iz Crne Gore od 1. jula plaćaju 7,82 do 8,16 centi po minutu za odlazne pozive prema mrežama u Crnoj Gori, četiri centa po minutu za dolazne, od 2,46 do 3,5 centi za SMS poruke poslate prema mrežama u Crnoj Gori, kao i 2,6 centi po MB za uslugu prenosa podataka.
„Kao što se može zaključiti, primijenjene cijene u Crnoj Gori su znatno niže od maksimalno dozvoljenih u skladu sa sporazumom“, rekli su iz Ministarstva.
Oni su objasnili da pošto operatori u svim državama regiona nijesu imali tehničke mogućnosti da od 1. jula prošle godine implementiraju tarifne modele na način da se svakom individualnom korisniku cijena roming usluga izračunava na bazi tarifnog paketa koji koristi u domaćem saobraćaju uvećanog za iznos regulisane roming naknade, regulatori su im dozvolili da implementiraju pojednostavljeni cjenovni model. Taj model je zasnovan na prosječnim cijenama usluga u nacionalnom saobraćaju uvećanim za regulisane roming naknade.
Iz Ministarstva su saopštili da je svaka zemlja u tom trenutku samostalno utvrdila te cijene i dala operatorima rok od šest mjeseci da prilagode svoje sisteme na način koji će dozvoliti implementaciju različitih cijena rominga u regionu za različite tarifne pakete.
„Ono što je sada aktuelno u nekim zemljama regiona je da operatori od 1. januara ove godine prelaze sa jednog na drugi model tarifiranja, što automatski ne znači snižavanje cijena za sve kategorije korisnika. Ta promjena metodologije formiranja cijena, u odnosu na trenutno važeće, prozvodi smanjenje cijena roming usluga za određen broj korisnika i njihovo povećanje za ostale u svim državama potpisnicama sporazuma“, navodi se u saopštenju.
Prelaskom na taj model cijene regulisanih roming usluga bi se, kako je objašnjeno, razlikovale za korisnike različitih tarifnih paketa i iznosile bi za odlazne pozive pet do 19 centi po minuti, za dolazne iz regiona četiri centa po minuti, za SMS poruke dva do šest centi, dok bi maksimalne cijene za uslugu prenosa podataka iznosile od 2,5 do 18 centi po MB. U te cijene nije uračunat PDV.
„Kao što se može zaključiti, u odnosu na sadašnji nivo cijena, prelazak na novi model bio bi nepovoljniji za većinu korisnika u Crnoj Gori. Dakle, Crnoj Gori nije potrebno nikakvo dodatno vrijeme za usklađivanje sa mobilnim operatorima, već je upravo na osnovu pravovemenih i detaljnih analiza i iz razloga zaštite interesa krajnjih korisnika, regulator odlučio da dozvoli operatorima da primjenjuju trenutno važeći cjenovni model i nakon isteka roka od šest mjeseci“, kazali su iz Ministarstva.
Ministarstvo ekonomije, kao potpisnik sporazuma u ime Crne Gore, podržalo je takvo rješenje budući da bi insistiranje na primjeni modela koji će od 1. januara ove godine biti jedini zastupljen u nekim zemljama regiona, rezultiralo određenim smanjenjem cijena usluga rominga za 22 odsto korisnika, dok bi za čak 56 odsto došlo do značajnijeg povećanja cijena poziva i pristupa internetu.
Za ostale korisnike bi promjena bila uglavnom neutralna u cjenovnom smislu.
„Naravno, u skladu sa sporazumom, i crnogorski operatori imaju pravo da primjene novi tarifni model i za to im nije potrebna posebna saglasnost Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost. Prema informacijama dobijenim od operatora, Crnogorski Telekom i Telenor će i dalje primjenjivati dosadašnji model naplate usluga rominga, dok će Mtel od 1. januara ove godine preći na model po kojem se za svaki tarifni paket formiraju posebne cijene regulisanih usluga rominga“, zaključuje se u saopštenju.
