Započeli radove na vrijednom istorijskom zdanju bez projekta i konzervatorskih uslova

0
Palac u D. Lastvi

Opština Tivat je nakon samo nekoliko dana od njihovog početka, morala da zaustavi radove na rekonstrukciji i obnovi vrijednog starog zdanja – kapetanskog palaca u Donjoj Lastvi, jer za njih nije dobika konzervatosrke uslove od Uprave za zašptitu kuklturnih dobara.

Ovako se u skandal se pretvorio još jedan u nizu investicionih projekata administracije gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS), ali za sada niko u lokalnoj uopravi ni ne pomišlja da snosi odgovornost za propuste koji su do toga doveli. Opština je posao na palacu u Donjoj Lastvi, osim što za njega nije dobila konzervatorske ulsove, počela čak i bez izrađenog glavnog projekta, samo na osnovu predmjera radova. Prema nezvaničnim saznanjima iz lokalne uprave, predmjer radova je izradio izvjesni G. P. koji je ujedno, i odgovorno lice u preduzeću GKM iz Podgorice, a koje je kasnije dobilo tender Opštine Tivat za obavljanje tog posla, vrijedan 81.000 eura.

Prema specifikaciji radova u tenderu koji je raspisala Opština Tivat, predviđeno je da se stara zgrada palaca površine oko 300 kvadrata detaljno očisti od šikare i rastinje u koje je zarasla, konstruktivno snanira izradom tzv. mrtve i međuspratne armirano-betonske ploče i novog krovnog vijenca, te napravi novi krov na objektu i postavi nova stolarija, srede i ofarbaju unutrašnji zidovi i plafoni, te uredi i opremi mokri čvor unutar zgrade.

Zanimljivo je da naručilac posla – Direkcija za investicije i razvoj Opštine, tenderom uopšte nije predvidjela bilo kakve elektroinstalacione radove u zgradi koju namjerava generalno sanirati. Time se nastavlja praksa na koju je upozoravalo nekoliko građevinskih kompanija u posljednje vrijeme kada su tenderi Opštine Tivat u pitanju – da se pod čudnim okolnostima prvo raspišu „podcijenjeni“ tenderi u kojima nisu predviđeni svi neophodni radovi koje se moraju izvesti na određenom projektu, pa se onda  naknadno raspisuju dodatni tenderi za „naknadne i nepredviđene radove“, a što po mišljenju jendog broja zainteresovanih izvođača, ostavlja prostor za razne manipulacije prilikom izbora izvođača i formiranje cijene koju na kraju plaćaju poreski obveznici Tivta.

Palac u D. Lastvi

Ovakav slučaj se već desio na primjeru gradnje kružnog toka u Kukuljini gdje je prvo  sklopljen ugovor vrijedan  535 hiljada eura sa nikšićkom kompanijom „Mehanizacija i programat“, a onda raspisan novi tender za „naknadne i nepredviđene radove“ na toj raskrnici vrijedan 200 hiljada eura koji je takođe dobila ova firma. Opština koju vodi Kusovac do danas je tek polovično završila prvu fazu gradnje lungo mare pješačke steze u Krašićima vrijedne 740 hiljada eura jer se, nakon polovine radova, ispostavilo da i dalje ima neriješenih imovinsko-pravnih problema na trasi šetališta. Tender za iskopavanje oko 40 hiljada kubika mulja iz podmorja gradske marine Kalimanj vrijedan 200 hiljada eura koji je sproveden lani pretvorio se u opštu ekološko-finansijsku katastrofu jer je Opština posao počela bez Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, mulj iz Kalimanja je zapravo opasni otpad, a odgovornost zašto je lani mjesec dana nekoliko stotina kubika tog materijala prosuto u more pred Tivtom a da projekat zvanično nije počeo jer nije bio određen ni nadzor niti otvoren građevinski dnevjik, Opština sada prebacuje na  odabranog izvođača, komapniju „Iva put“ sa kojom je sklopila ugovor vrijedan 200 hiljada eura.

Najnoviji slučaj sa započinjenjem radova na objektu starog palaca kepetana Nikolića u Donjoj Lastvi do sada je možda i najeklatantiji primjer da je administracija gradonačelnika Kusovca potpuno zanemarila zakonsku proceduru za započinjanje radova. Ovaj objekat naime, je zbog svojih arhitekstonskih i kulturno-istorijskih vrijednosti kao veoma značajan, prepoznat od tadašnjeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora još 1998. u njihovom elaboratu pod nazivom „Stambena arhitektura tivatskog zaliva“ – predlog za stavljanje pod režim predhodne zaštite. Iako taj postupak sa ovim objektom nikada nije formalno završen, Regionalni zavod se u svojim administrativnim postupanjima prema obrađenim objektima nadalje ipak odnosio u skladu sa njihovim kulturno istorijskim vrednostima. To, kako je kazala arhitekta Marija Nikolić koja je i upouzorila na neadekvatan pristup Opštine sanaciji palaca, nameće potrebu da se za njegovu obnovu primjenjuju odrebe Zakona o zapštitu kulturnih dobara. To kako je naglasila Nikolić, podrazumijeva izrade arhitektonska analize, istraživanja istorijske dokumentacije i pribavljanja konzervatorskih uslova Uprave za zaštitu kulturnih dobara prije izrade projekta, odnosno primjenu adekvatnih konzervatosrkih mjera i nadzora prilikom vršenja radova. Toga svega u ovom primjeru nije bilo, kao ni poštovaanja standardne procedure za izradu projekta rekonstrukcije objekta, pa je Opština Tivat tek nakon što su se za sve zainteresovali mediji, bila prinuđena da zaustavi radove na palacu i obrati se Upravui za zašptitu kulturnih dobara da dobije konzervatorske uslove.

Ribarima predstavljene mogućnosti podrške iz Agrobudžeta

0
Ribari - foto Zoran Nikolić
Ribari – foto Zoran Nikolić

Profesionalni ribari upoznati su detaljnije sa podrškom sektoru morskog ribarstva kroz Agrobudžet za 2020. godinu, na prezentacijama koje su predstavnici Direktorata za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede prethodnih dana održali u Ulcinju, Baru, Budvi, Kotoru i Herceg Novom.

Ribarima je saopštena dobra vijest da će sektor ribarstva u ovoj godini imati još snažniju podršku države, te da su opredijeljena sredstva, u odnosu na 2019. godinu povećana 44% na ukupno 2,24 miliona.

Modernizacija plovila

Posebno su im predstavljeni uslovi i način ostvarivanja podrške kroz tri javna poziva za dodjelu podrške za modernizaciju profesionalne ribolovne flote, u tri kategorije ribolova – za ulov demerzalnih resursa, za ulov pelagičnih resursa, kao i u malom privrednom ribolovu. Saopšteni su im i planovi Ministarstva u realizaciji drugih mjera za razvoj njihovog poslovanja, infrastrukture i uopšte ribarstva u Crne Gore.

S obzirom na veliko prošlogodišnje interesovanje ribara da modernizuju svoja plovila i utrošak svih opredijeljenih sredstava, ove godine je Agrobudžetom opredijeljeno za 80.000 eura više novca za javne pozive za modernizaciju profesionalen ribolovne flote. Kroz tri objavljena javna poziva opredijeljena su sredstva u iznosu od 280.000 €. Ribari mogu dobiti bespovratnu podršku u iznosu od 50 % od ostvarene investicije, najviše do 10.000 € kroz javne pozive za modernizaciju profesionalne flote za ulov demerzalnih i pelagičnih resursa. Na inicijativu profesionalnih ribara, prošlogodišnji maksimalni iznos bespovratnih sredstava u malom privrednom ribolovu povećan je sa 5.000 € na 6.500 €.

Nabavka novih plovila kroz MIDAS 2 projekat

Ribari su informisani da se u junu očekuje raspisivanje javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava kroz MIDAS 2 projekat kroz koji će moći da realizuju veće investicije i da nabave nova plovila. Svakako, sve aktivnosti u pravcu pripreme kriterijuma za tu vrstu podrške, ribari će biti maksimalno uključeni, kako bi se definisali uslovi u skladu sa njihovim potrebama.

Izazov sa kojim se ribari već duže vrijeme susreću, a tiče se nedostatka veza za plovila i ukupne lučke infrastrukture bio je nezaobilazna tema razgovora sa predstavnicima Ministarstva. Informisani su da su započete aktivnosti kada je u pitanju ribarska luka u Ulcinju – Rt Đerane, kao i da se traže rješenja za ribarske luke i u drugim opštinama.

Profesionalni ribari

Nakon suzbijanja upotrebe dinamita, borba protiv krivolova noćnim ronjenjem

U toku diskusije posebno je istaknut problem noćnog ronjenja i krivolova. Predstavnici Ministarstva su istakli su da je na planu borbe protiv nelegalnog ribolova u prethodnom periodu postignuti rezultati, kao i da će se nastaviti sa intenzivnim aktivnostima na eliminisanju ovih pojava, pojačavajući kontrolu na terenu u saradnji sa ostalim institucijama, posebno policijom. Jedna od budućih aktivnosti Radne grupe za borbu protiv nelegalnog ribolova biće i borba protiv krivolova u noćnom ronjenju, dajući sve od sebe da rezultat bude sličan onom koji je postignut kada je u pitanju dinamit.

Ministarstvo će se posebno pozabaviti i sa rješavanjem problema ribe koja se nalazi na tržištu, a potiče iz sportsko – rekreativnog ribolova. Novim Zakonom o morskom ribarstvu i marikulturi dodatno se uređuje ova oblast i pojačaće se kaznene mjere za počinioce. Svakako, radiće se i na boljoj saradnji sa Savezom sportskih ribolovaca i pojačaće se inspekcijska kontrola, kako bi se ispratio tok ribe koja se nalazi na tržištu.

Predstavnici Direktorata za ribarstvo pozvali su profesionalne ribare da iskoriste dostupna finansijska sredstva, kako bi modernizovali svoja plovila i nabavkom novih alata povećali efikasnost, a samim tim i vrijednost ulova i poboljšali uslove za rad. Na ovaj način, zajedno, u partnerskom odnosu, stvaramo uslove za bolje iskorišćavanje potencijala koje Crna Gora ima kada je u pitanju izlov ribe. (PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja)

Baština najvažniji resurs kojim moramo racionalno upravljati

0
Dubrovnik- foto Hina

Baština je najvažniji resurs kojim moramo mudro i racionalno upravljati te u nju ulagati i čuvati je, istaknula je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u četvrtak u Dubrovniku na otvaranju međunarodne stručne konferencije posvećene europskoj suradnji u zaštiti kulturne baštine od rizika.

Dubrovnik je domaćin konferencije jer je simbol kako se nositi s prirodnim katastrofama i ratom, a danas i velikim brojem posjetitelja, ocijenila je ministrica Obuljen Koržinek.

Konferencija “Jačanje europske suradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika” održava se od 26. do 28. februara u Lazaretima u organizaciji Ministarstva kulture, kao jedan od dva središnja događaja tog ministarstva u okviru predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije.

“U Dubrovniku su u smislu teme konferencije napravljeni značajni iskoraci. Pohvalila bih gradsku upravu s kojom surađujemo na svim pitanjima. Vrlo aktivno se radi na ključnom dokumentu Plana upravljanja, ali i mimo toga Grad je poduzeo cijeli niz koraka. Ne samo ograničavajući rast broja posjetitelja ili komercijalizacije kulturne baštine, već i kroz vidljivu kampanju ‘Poštujmo Grad’ koja se ne obraća samo građanima, nego i posjetiteljima. Taj primjer preuzimaju ostali gradovi”, istaknula je ministrica kulture.

Dodala je da se problemi ne mogu riješiti u godinu ili dvije, ali je bitno preokrenuti trendove.

“Moramo shvatiti da nam je baština najvažniji resurs s kojim moramo mudro i racionalno upravljati te u nju ulagati i čuvati. Time ćemo je prenijeti budućim generacijama”, rekla je Obuljen Koržinek.

Napomenula je i kako je prerano za procjene o utjecaju epidemije novog koronavirusa na kulturni turizam. “Situacija se mijenja iz dana u dan, ali u ovom trenu ništa ne upućuje na to da moramo razmišljati o dugoročnim ograničenjima. Ako ćemo se odgovorno ponašati, kroz krizu ćemo proći. Nema prostora za paniku. Postoje određena usporavanja u turizmu, otkazi gostovanja u Italiji, ali to će se sve smiriti”, izjavila je Koržinek.

Odaziv na konferenciju je velik, kako je rekla, jer uz stručnjake iz ovog područja iz 27 država članica sudjeluju i predstavnici relevantnih međunarodnih organizacija, od UNESCO-a do ICOM-a i ICCROM-a.

“Na konferenciji, ali i na zaključcima Vijeća ministara u majuu, dat ćemo važan doprinos državama članicama EU kako se ovom temom baviti u idućem razdoblju”, zaključila je Obuljen Koržinek.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je da rast turizma donosi sve veći priljev novca, što odredištima pod zaštitom UNESCO-a donosi rizik u urbanizmu, odnosno načinu gradnje, te u posezanju za javnim prostorom u cilju što većeg profita.

“Turizam je osnovna gospodarska grana u Dubrovniku. Čak 80 posto ljudi živi od turizma. Zato kad donosimo mjere moramo imati na umu da ne smijemo uništiti turizam, već postići održivost s ciljem bolje kvalitete života naših sugrađana”, rekao je Franković.

Ravnoteža je Dubrovniku nužno potrebna, naglasio je Franković, a sve dosad učinjeno nije ni približno dovoljno za održivost.

“Plan upravljanja se sporije radi jer je proširena zona koji obuhvaća. Bit će uskoro gotov. Neće nam promijeniti život, ali moramo provesti ono što u Planu stoji. Ugradnja tzv. buffer zone u prostorni plan Grada Dubrovnika kasni barem pet godina. Da je tada donesen, ne bismo imali problem s divljom gradnjom. Urbanistički smo 2014. godine donijeli stratešku pogrešku i omogućili maksimalno divljanje u prostoru. Trebat će nam pet do sedam godina da sustav bude održiv”, zaključio je Franković.

Na otvaranju su govorili i zamjenica dubrovačko-neretvanskog župana Žaklina Marević te voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev.

Jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU u području kulture je očuvanje kulturne baštine, a posebice upravljanje rizicima u kulturnoj baštini. Uključivanje upravljanja rizicima u području kulturne baštine prijeko je potrebno u svakodnevnom funkcioniranju institucija i društva, unatoč smanjenim ljudskim kapacitetima te visokoj predanosti i posvećenosti stručnjaka. Europska unija je također, u suradnji s brojnim istaknutim vladinim i nevladinim organizacijama, u posljednjem desetljeću istaknula područje kulturne baštine kao jedan od svojih prioriteta.

Konferencija Jačanje europske suradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika strukturirana je u obliku moderiranih tematskih panela, a za sudionike je priređen i popratni kulturni program.

Ronjenje može biti jedan od najboljih i najunosnijih turističkih proizvoda

0
Ronjenje

Više od petnaest godina čekao se trenutak okupljanja ronilačke struke na jednom mjestu što je okupio 1. hrvatski ronilački kongres u Zagrebu u organizaciji agencije Promocija ronjenja.

Kongres je okupio više od četiri stotine učesnika iz svih dijelova Hrvatske, ali i susjednih zemalja, koji su sudjelovali na brojnim, edukativnim i zanimljivim panelima i predavanjima.

Zajednička ocjena je kako ronjenje, prema riječima struke, nije u cijelosti iskorišteno, kao jedan od najboljih i najunosnijih turističkih proizvoda. Osim turizma, na kongresu su se dotakli promocije na svim razinama, ekologije , zdravstvenog aspekta ronjenja te sigurnosti u ronjenu.

Ronjenje je u zadnjih 15 godina jedna od značajnijih aktivnosti u turističkoj ponudi dok zaštitu podmorja ne možemo zamisliti bez ronioca, također važna tema je i znanstveno ronjenje kao i druga ronjenja. Veliki naglasak stavljen je na ekologiju i zaštitu Jadranskog mora. Upravo su ronilački klubovi ti koji svojim kontinuiranim akcijama čišćenja podmorja održavaju naše podmorje čistim.

Osim njih veliki obol čistoći podmorja daju i gradovi koji gravitiraju turizmu i životu na moru i od mora. Lokalna uprava prepoznala je ronjenje i ronilačke manifestacije kao jedan od bitnih marketinških alata i platformi za promidžbu destinacije i produžetak turističke sezone.

Predstavnici zajednice ronilačkog turizma HGK koja okuplja sve ronilačke centre na Jadranu istaknuli su kako više treba ulagati u promociju postojećih bogatstva koje imamo te raditi na zajedničkoj promociji kroz manifestacije, stručna okupljanja i ulagati u modernizaciju promocije dok se je na predavanjima o hrvatskim potonulim brodovima (lokacijama za ronjenje) tražila stolica više.

Manifestacija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma Republike Hrvatske, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske, Središnjeg državnog ureda za sport Republike Hrvatske, Grada Zagreba te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Partneri su bili Hrvatska turistička zajednica i Turistička zajednica grada Zagreba.

WHO: Epidemija koronavirusa je u presudnoj fazi

0
virus – foto EPA

Glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) ocijenio je u četvrtak da je epidemija koronavirusa u “presudnoj fazi”, pozivajući zemlje da “brzo” djeluju kako bi zaustavile širenje tog “opasnog virusa”.

U epidemiji, otkrivenoj u decembru u Wuhanu u Kini, zaraženo je više od 78.600 ljudi u toj zemlji, od čega je više od 2.700 umrlo.

No, ističe čelnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus, “najviše smo zabrinuti za ono što se događa u ostatku svijeta”, pošto je u 44 zemlje zabilježeno 3.470 slučajeva.

“U presudnoj smo fazi”, rekao je za medije, dodajući da je u zadnja dva dana dnevni broj novozaraženih u svijetu veći nego u Kini.

Bila bi “fatalna pogreška” da bilo koja zemlja zaključi unaprijed da ju neće pogoditi novi virus, a bogate zemlje ne bi smjele misliti da su sigurnije od onih siromašnih.

“Nijedna zemlja ne bi smjela pretpostaviti da neće imati slučajeve, to bi bila fatalna pogreška, doslovce”, rekao je direktor WHO-a. Naveo je primjer Italije i kazao da bi “i mnoge druge razvijene zemlje mogle doživjeti iznenađenja”.

Čelnik WHO-a je pozvao i one zemlje koje još nisu zabilježile slučajeve bolesti da se pripreme za epidemiju.

“Ako sada budete djelovali radikalno, moći ćete zaustaviti koronavirus. Moja je preporuka da se brzo djeluje”, istaknuo je.

“Epidemije u Iranu, Italiji i Južnoj Koreji pokazuju što taj virus može sve učiniti”, rekao je.

Istodobno, istaknuo je Ghebreyesus, “neke zemlje nisu prijavile slučajeve bolesti već više od dva tjedna”, poput Belgije, Kambodže, Indije, Rusije i Vijetnama.

“Svaka od njih je drukčija. I sve one pokazuju da se pravodobnim i radikalnim mjerama može spriječiti prenošenje virusa kako se ne bi proširio”, rekao je.

Virus ima pandemijski potencijal, naglasio je. Ali “sada nije vrijeme za strah. Sada je vrijeme da se poduzmu mjere kako bi se spriječile infekcije i spasili životi”.

UNESCO: Pilon u Luci neće uništiti Kotor

0
Luka Kotor-foto Ivka Janković

Crnogorska nacuionalna  komisija za UNESCO dobila je pozitivno mišljenje UNESCO-a na Biznis plan preduzeća Luka Kotor ad za narednih 12 godina, a čija je navodna nesuklađenost za zahtjevima te organizacije, bila formalni razlog da SDP u proljeće prošle godine sruši lokalnu vlast opozicionih partija u Kotoru.

Time je Svjetska organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih nacija (UNESCO), potpuno poništila argumentaciju koju je SDP tada predvođena Rankom Krivokapićem, lani koristila u obračunu sa lokalnom upravom Kotora na lčijem je čelu bio Vladimir Jokić (Demokrate).

U pismu koje je danas generalna sekretarka Crnogorske komisije za UNESCO Milica Nikolić dostavila izvršnom direktoru Luke Kotor  Branku Kovačeviču, stoji da su „upravo dobili pozitivno mišljenje UNESCO-a u odnosu na ovaj dokument (Biznis plan- prim.aut.)“.

„U Zaključcima mišljenja se kaže da je dostavljeni dokument konzistentan sa informacijama koje su predstavljene Reaktivnoj monitoring misiji 2018. te da daje više informacija o predloženim infrastrukturnim radovima koji ne predstavljaju prijetnju za izuzetne univerzalne vrijednosti (Zaštičenog područja prirodne i kultune baštine Kotora – prim.aut.)“- stoji u dopisu Nikolićeve koja je Kovačeviću prenijela službene stavove UNESCO-a u vezi Biznis plana Luke, a koji je on toj organizaciji dostavio 26.marta prošle godine.

Milica Nikolić – foto Boka News

U dopsisu stoji i da je UNESCO skrenuo pažnju na potrebu da država razmotri strateško upravljanje kruzing turizmom u zalivu Boke Kotorske, ali je to van domašaja i ne odnosi se na Biznis plan Luke Kotor.

Inače, ključni dio tog Biznis plana je izgradnja pilona za privez kruzera u moru na oko 100 metara od završetka aktuelne operativne obale na Luži i postavljanje priveznih plutača za kruzere u akvtorijumu ispred Dobrote, što će zajedno će koštati oko 3 miliona eura. Pilon i privezne plutače za koje je tehnički projekat gotov, značajno će povećati nivo sigurnosti brodova koji borave u Kotoru, posebno u nepovoljnim vremenskim uslovima i omogučiti da Luka istovremeno na siguran vez primi do dva kruzera dušimne 250-300 metara. Doprinijeće i smanjenju zagađenja vazduha od izduvnih gasova iz brodskih pogonskih sistema koji, za razliku od aktuelne situacije kada veliki kruzeri u Kotoru ostaju mahom na sidru uz tzv. dinamičko održavanje pozicije radom mašina, pramčanih i krmenih potisnika, neće biti toliko dugo i intenzivno korišćeni tokom boravka broda u luci.

Gradonačelnik Jokić je kao predstavnik većinskog vlasnika Luke – Opštine Kotor, na Skupštini akcionara lani glasao za usvajanje spornog biznis plana i prihvatanje prioritetne koncesije za upravljanje lukom i akvatorijumom podno zidina Starog grada, a koji je aktuelni menadžment Luke Kotior AD uspio da dobije od Vlade Crne Gore. Prethodna uprava Luke Kotor koju je vodio SDP, to nije uspjela da uradi, ali je stranka Ranka Krivokapića izrazila rezervu prema postignuću lokalne uprave predvođene Jokićem i Borda direktora Luke na čijem je čelu dr Branko Ivanović (tada u SNP), te je izazvala krizu lokalne vlasti.

SDP je tada javno govorila da je taj aranžman protivan svemu što Kotor drži na listi UNESCO-a i da „još niko tako nije krenuo u zatrpavanje mora ispred Kotora” kao  Jokić i sekretarka Odbora direktora Luke Kotor Snežana Jonica, te da su da u provesu dobijanja koncesije za Luku pokazali “drskosti, neznanje i nedomaćinsko gazdovanje povjerenim im dobrima grada Kotora.”

 “Ovo je posao za tužioca – zlouptreba dužnosti sa prijetnjom uništenja neobnovljivih prirodnih dobara pod zaštitom UNESCO-a i imovine opštinske kompanije.”- saopštio je 2.aprila prošle godine OO SDP Kotor napominjući da njihovi partneri u tadašnjoj koalicionoj vlasti u Kotoru “vođeni svojim uskopratijskim i ličnim interesima pokušavaju da poharaju najvažniji privredni resurs grada i da za vijek devastiraju najljepši zaliv i kolijevku kulturnog života Crne Gore.”

Kako Jokič i menadžment Luke nisu odustali od zaključenja koncesije, SDP je uskoro i  srušio lokalnu vlast kada je odbornica SDP dr Bruna Lončarević 24.aprila prošle godine otvoreno prešla na starnu dotadašnje opozicije i sa kolegama iz DPS, SD, HGI i LP izglasala smjenu gradonačelnika Jokića. Zbog toga je SDP Lončarevićku isključio iz stranke, a Ranko Krivokapič se poslije 17 godina povukao sa mjesta predsjednika te partije. Iako je vlast u Kotoru praktično predala u ruke DPS-a i njjegovih partnera, SDP se međutim, do danas nije sasvim iz nje povukla jer njeni kadrovi i dalje obavljaju funkcije direktora kotorskog Vodovoda, odnosno zamjenika izvršnog direktora Luke, a što je SDP dobila u prethodnoj svojoj koaliciji sa Demokratama, DF, URA i SNP.

Luka Kotor – foto Ivka Janković

SDP SE VRATILA I U SKUPŠTINU OPŠTINE DA TRAŽI SMJENU MENADŽMENTA LUKE KOJI JE DOBIO BLAGOSOV UNESCO-A

SDP koja je nakon smjene Jokića, zvanično bojkotovala rad SO Kotor koju kontroliše nova većina predvođena DPS-om, prije dva dana se iznenada vratila u lokalni parlament.

Povratak Tene Božović (koja je i zamjenica izvršnog direktiora Luke) i Gorana Brguljana u odbornike klupe nakon desetak mjesci odsustva, posebno je pozdravio gradonačelnik Željko Aprcović (DPS).

Učestvujući u raspravi, Božović je od predsjednika SO Jova Suđića (DPS) zatražila objašnjenje zašto u dnevni red sjednice nije uvrstio tačku dnevnog reda Izbor i imenovanja, jer je, kako je kazala, vrijeme da se opunomoći predstavnik Opštine Kotor kao većinski vlasnik akcija u AD Luka Kotor, za učešće i odlučivanje na predstojećoj sjednici Skupštine akcionara te firme zakazanoj za 16.mart. Na toj sjendici bi trebalo da se bira novi sastav Borda direktora Luke u kojem će aktuelna vkast predvođena DPS-om, posmjenjivati kadrove koje je dovela prethodna vlast a u  kojoj je učestvovao i SDP.

Božović je zatražila da se odmah imenuje predstavnik Opštine za Skupštinu akcionara (koji i sam moše izglasati sve odluke jer Opština ime većinu akcija te firme), kako bi Luka dobila novi menadžment.

“Imajući u vidu da je prethodni gradonačelnik Vladimir Jokić uzrurpirao ovlašćenja Skupštine i prekršio i Zakon o lokalnoj samoupravi i Statut, i samovoljno donio mimo zakona određene odluke kojima je nanio štetu opštini”- poručila je Božovićeva.

“Papirni novac iz fundusa Muzeja grada Perasta”

0
Muzej grada Perasta

Povodom Dana muzeja grada Perasta, 28. februara, Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor organizuje izložbu “Papirni novac iz fundusa Muzeja grada Perasta”.

Na osnovu Programu zaštite kulturnih dobara za 2019. godinu, Ministarstvo kulture Crne Gore odobrilo je sredstva za konzervaciju i restauraciju papirnih novčanica iz fundusa Muzeja grada Perasta.

Na ovom projektu učestvovale su kustos-istoričar umjetnosti Aleksandra Simeunović i konzervator-restaurator Maja Uskoković, koje će na otvaranju govoriti o sprovedenim aktivnostima koje su omogućile značajan napredak u očuvanju i prezentaciji muzejskog fonda.

Izložbu će otvoriti Radojka Abramović, istoričar umjetnosti Pomorskog muzeja Crne Gore, dok će u muzičkom programu učestvovati pijanista Dejan Krivokapić.

Otvaranje izložbe je u petak, 28. februara sa početkom u 19 sati.

Maškarada trijumfalno u Braunšvajgu

0

Tivatska Maškarada vratila se trijumfalno sa 42. međunarodnog karnevala u Braunšvajgu u Njemačkoj.

U kategoriji hodajućih gupa Maškarada je proglašena za najbolju, što predstavlja do sada najveće priznanje za udruženje karnevalista iz Tivta.

Maškarada je raskošnim kostimima i performansom, maskom „Ljepotica i zvijer“ duševila brojnu publiku u Braunšvajgu na trasi dužine 6 kilometara, ali i zvanični žiri koji je u ozbiljnoj konkurenciji prepoznao kvalitet i Maškaradi dodijelio međunarodno priznanje. Menadžer Tivatskog karnevala Goran Božović na svečanom prijemu uručio je prigodne poklone organizatorima i gradonačelniku Braunšvajga Ulrihu Markurtu.

Ovo je bio prvi put u dugoj istoriji karnevala u Braunšvajgu da je na toj manifestaciji učestvovala jedna karnevalska grupa iz Crne Gore.

Mašakarada

„Dobili smo poziv za učešće u Braunšvajgu zahvaljujući kvalitetnom i predanom radu članova Maškarade koji je nadaleko poznat. Izgradili smo imidž vrhunske karnevalske grupe koja je rado viđen gost na karnevalima širom Balkana, a sada smo pomjerili granice. Zahvaljujući angažovanom članstvu u Federaciji Evropskih Karnevalskih Gradova (FECC), kao i vrhunskom organizacijom Međunarodnog karnevala u Tivtu, postali smo respektabilna organizacija, poželjna za saradnju širom svijeta. Oduševljeni smo ozbiljnošću organizacije i popularnošću karnevala u Braunšvajgu, kao i posvećenošću gradske administracije kompletnom događaju. Njemci su se pokazali kao odlični domaćini, potrudili su se da ponesemo najljepše utiske o njihovom gradu i državi. Maškarada je i ovog puta pokazala da je jedan od najreprezentativnijih ambasadora Tivta i Crne Gore. Ova nagrada je ogromno priznanje i potvrda kvaliteta, ali i podstrek za dalji rad. Zahvaljujemo Turističkoj organizaciji Tivat koja je sa 500 eura pomogla naš odlazak na ovaj karneval.“- istakao je Božović.

U povratku iz Njemačke Maškarada je učestvovala i na karnevalu u Mozirju, što predstavlja prvo učešće Tivatskog karnevala u Sloveniji. Dio ekipe Maškarade je proteklih dana učestvovao i na tradicionalnim karnevalima u Donjoj Lastvi i Kotoru, kao i na kotorskom maskenbalu, sa maskama Štrumpfovi i Candy Shop, na kojima su takođe osvojene nagrade.

Iz maškarade su potvrdili da će se treći po redu Međunarodni karneval ove godine održati od 11. do 14. juna.

Pregrupisavanje među kompanijama koji su u najužoj konkurenciji za dobijanje koncesije nad crnogorskim aerodromima

1
foto Aerodromi CG

Fracuska korporacija Airports de Paris (ADP) postaće vlasnik 49% posto udjela u indijskoj korporaciji GMR Airports, čime će se dva od preostala četiri takmaca za dobijanje u koncesiju aerodroma u Crnoj Gori, praktično biti jedan te isti „igrač“.

To dodatno baca sjenku na ovaj kontriverzan proces koji vodi Ministarstvbo saobraćaja i pomorstva (MSP), a oko kojeg je politička, ali i stručna ekonomska javnost u Crnoj Gori podijeljena jer sada Francuzi koji samostalno ili u partnerstvu sa drugim kompanijama već kontrolišuu veliki broj aerodroma u regionu istočnoj Balkana, imaju sada još i veće šanse da u 30.godišnji zakup dobiju i vazdušne luke u Tivtu i Podgorici.

Pretkvalifikacioni tender MSP za dodjelu koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat naime, prošle su četiri kompanije. “Incheon International Airport Corporation” iz Južne Koreje upravlja najvećim aerodromom u Aziji koji ima godišnji promet od preko 65 miliona putnika. GMR iz Indije ima nekoliko aerodroma u toj državi i na Filipinima kao i “Sabiha Gokcen” u Istanbulu na kojem su od preuzimanja 2008. godine povećali broj putnika sa 4,3 na 35 miliona. Konzorcijum francuskog ADP-a i turskog TAV-a, na svojim aerodromima ima preko 120 miliona putnika godišnje, a već imaju tri u susjedstvu – Zagreb, Skoplje i Ohrid. Četvrti ponuđač je “Corporacion America Airports” iz Luksemburga čiji portfolio većinom čine aerodromi u Južnoj Americi, a u Evropi ima Firencu, Pizu i Jerevan.

Indijska grupa GNR Airporst objavila je u međuvremenu da je prošle nedjelje postigla sporazum sa ADP-om da Francuzima proda 49% udjela u svom biznisu sa aerodromima. Posao će se završitu u dva koraka u kojem će ADP prvo za par dana postati vlasnik 24,99% GMR Airportsa, a potom otkupiti i još 24,01% akcija. Francuzi će pored toga, dobiti i „produžena prava“ da u Bord direktora GMR-a imenuju jednak broj svojih predstavnika u odnosu na broj predstavnika indijskog partnera, kao i da postave buduće ključne izvršne menadžre GMR Airportska oko čijih konkretnih imena su se dvije strane već usaglasile. Cijeli posao vrijedan je milijardu i 360 miliona eura koje će ADP Grupa finansiratui iz sopstvenih izvora i bankarskih kredita. Nakon praktične akvizicije indijske kompanije, ADP Grupa će kroz svoje tri grane – sam ADP Airports, turski TAV Airports koga su kupili prije dvije godine i indijski GMR Airports kontrloisati najveću mrežu aerodroma na svijetu.

TAV iza čije ponude je ADP stao, formalno nastupivši u konzorcijumu sa Turcima na tenderu za crnogorske aerodrome, nezvanično važi za favorita na tenderu koji je organizovalo ministarstvo što ga vodi Osman Nurković (Bošnjačka stranka). Ni ADP ni TAV međutim, nisu se „proslavili“ dobrim rezultatima kao članovi korporacije ZAIC koja je koncesionar aerodroma u Zagrebu. Taj posao iz 2013. se nizom aneksa originalnog ugovora koji je hrvatska Vlada sklopila sa koncesionarom, pretvorio čak i u štetu za hrvatske ekonomske i finansijke interese, sa sumnjama u korupciju na visokom nivou, što međutim, hrvatsko pravoduđe do danas nije ni pokupalo istražiti. Zanimljivo je da je dio konzorcijuma ZAIC koji se nije proslavio postignutim rezultatima u Zagrebu i Međunarodna finansijska korporacija IFC a koja je u Crnoj Gori bila konsultant Minsiatrva pomorstva i saobraćaja u poslu davanja aerpdroma u konceisju i izrade koncesionog akta i ugovora sa budućim zakupcem. Po tom ugovoru je inače, predviđeno da budući zakupac koji će dobiti aerodrome Tivat i Podgorica, plaća posebnu “Naknadu za razvoj projekta” i to istom tom IFC-u koji je kao konsultant, prethodno crnogorsku Vladu savjetovao da aerodrome da u koncesiju, a što je više nego očiti konflikt interesa.

Stečajna uprava Jadranskog brodogradilišta: Za 160 povjerilaca 1,4 miliona eura

0
Bijela

Stečajna uprava Jadranskog brodogradilišta u naredna dva dana isplatiće 1,4 miliona eura za 160 povjerilaca tog preduzeća koji su u trećem isplatnom redu.

Stečajni upravnik Žarko Ostojić kazao je da je juče stupilo na snagu rješenje o četvrtoj diobi stečajne mase i isplati dugova.

Do sada je od prodaje imovine Jadranskog brodogradilišta ukupno prihodovano 22,86 miliona eura, od čega su namireni povjerioci prvog, drugog i većim dijelom trećeg isplatnog reda. Privredni sud je u toj kompaniji sredinom 2015. godine pokrenuo stečaj na zahtjev Poreske uprave (PU) zbog dospjelog dugovanja u iznosu od oko šest miliona eura.

Kada se završi podjela ovih 1,4 miliona eura, ukupno će biti isplaćeno dugovanja za oko 92 odsto povjerilaca iz trećeg isplatnog reda, pa će za isplatu preostalih dugova preduzeća biti potrebno još 880 hiljada eura. Preostala imovina bivše remontne kompanije iz Bijele značajno je veća, tako da će na kraju stečaja ostati novca za raspodjelu sadašnjim akcionarima.

Ostojić je precizirao da je tokom stečaja, odnosno do sada isplaćen dug Crnogorskoj komercijalnoj banci od 2,2 miliona, bivšim radnicima oko 1,38 miliona, PU pet miliona, Opštini Herceg Novi 44 hiljade eura…

Ostojić je kazao da ne postoji bojazan da će CKB aktivirati garanciju koju je država ranije dala brodogradilištu za drugi kredit. On je precizirao da banka potražuje još 923.000 eura što je u trećem isplatnom redu, a sa novom isplatom će biti namirena u iznosu od oko 92 odsto ukupnog kredita.

Neobezbijeđeno potraživanje države, u trećem isplatnom redu, iznosilo je 2,91 milion eura.

Ostojić je kazao da će u ovom stečajnom postupku biti namireni svi povjerioci, a koliko će od viška novca dobiti akcionari zavisiće od prodaje ostatka imovine, za koju je u toku jedanaesti tender čiji će rezultati biti poznati 12. marta.

Upravna zgrada brodogradilišta je procijenjena na oko milion eura. Ukupna procijenjena preostala imovina višestruko je veća, ali za jedan njen dio preduzeće ima samo pravo korišćenja.

/M.Milošević/