Dan nakon što je slovensku obalu pogodilo olujno nevrijeme, poplavivši niže dijelove Pirana i Kopra, teško je pogođeno djelovanje državne pomorske uprave u Kopru koja je zbog plimnog vala ostala bez dijela dokumentacije i komunikacijskih linija.
Zbog uklanjanja posljedica nevremena uprava za pomorstvo ne može osiguravati uobičajeno djelovanje, davati informacije strankama putem objavljenih telefonskih brojeva, niti s njima obavljati poslove vezane za izdavanje dokumenata, objavio je taj državni organ sa sjedištem u Kopru.
“Nažalost nismo u stanju u cijelosti operativno djelovati. Telefonske linije još su u prekidu, uništen nam je dio računalne opreme, a voda je poplavila i dio naše dokumentacije”, kazao je u četvrtak za ljubljansko “Delo” direktor državne uprave za pomorstvo Jadran Klinec.
Sjedište uprave nalazi se na trgu na koparskoj rivi, tik uz obalu, te je veliko nevrijeme s plimnim valom drugim najvećim u zadnjih pedeset godina uništilo ili oštetilo opremu.
Sa strankama trenutno komuniciraju samo e-poštom jer telefoni ne rade, a problem je i u uništenoj dokumentaciji u papirnatom obliku koju su držali na podu zbog nedostatka prostora, a nju je oštetila poplava.
Papire sušimo i u kontaktu smo s arhivarima, kako bismo vidjeli što možemo sačuvati, a što ne, navode u slovenskoj pomorskoj upravi.
Na sreću, brodski registar su ponovo uspjeli rekonstruirati, ali su još uvijek u zaostatku kod izdavanja dozvola za voditelje brodova, te dozvola za profesionalne pomorce.
Istaknuti filmski producent i dvostruki dobitnik Oscara Branko Lustig preminuo je u četvrtak u Zagrebu u 87. godini. Oscara je dobio za filmove “Schihdlerova lista” Stevena Spielberga (1993.) i “Gladijator” Ridleya Scotta (2000.), za koje je nagrađen i Zlatnim globusom.
Branko Lustig rodio se u Osijeku 10. lipnja 1932. a kao Židov bio je odveden u nacističke konclogore Auschwitz i Bergen Belsen.
Njegovo životno iskustvo iz Holokausta ugrađeno je u Spielbergovu “Schindlerovu listu”.
Po završetku rata studirao je na zagrebačkoj Akademiji za kazalište i film, i rano se angažirao u filmskoj industriji – prvo kao organizator snimanja, potom kao pomoćnik redatelja, direktor filma i producent u ukupno više od 100 hrvatskih, koprodukcijskih i stranih filmova.
Među filmovima na kojima je radio ističu se “Limeni bubanj”, V. Schlöndorffa iz 1979. i “Sofijin izbor”, A. J. Pakule iz 1982.godine.
Nakon rada na seriji “Vjetrovi rata” (1983.) odlazi u Sjedinjene Države gdje za televizijsku seriju “Ratovi za drogu: priča Camarena” (1990.) dobio nagradu Emmy.
Prije deset godina Lustig se vratio u Hrvatsku gdje je inicirao i vodio Festival tolerancije – Festival židovskog filma i osobno se angažirao u edukaciji o Holokaustu i toleranciji.
Godine 2019. proglašen je počasnim građaninom grada Zagreba za izniman doprinos promicanju vrijednosti demokratskog društva, filmske umjetnosti i kulture razumijevanja među različitima, čime je, kako stoji u obrazloženju, trajno zadužio Hrvatsku i Grad Zagreb.
“Moj broj je A3317. Dalek je put od Auschwitza do ove pozornice. Umirući su mi ostavili u amanet da – ako preživim – pričam kako je bilo”, rekao je Lustig kada je kao najbolji producent nagrađen Oscarom za Schindlerovu listu.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izrazila je sućut obitelji preminuloga filmskoga producenta, dodavši da je bio veliko ime u hrvatskoj i međunarodnoj kinematografiji, dobitnik Oscara, ali i puno više od toga.
„Imao je veliku ulogu u društvu zadnjih godina. Promovirao je kulturu sjećanja, pokrenuo Festival židovskog filma i Festival tolerancije i svjedočio je svojim životom o tome kako se ti strašni zločini koje je preživio ne smiju zaboraviti, ali je slao poruku uključivosti, tolerancije i ono što je uvijek govorio – da je oprostio ali da nije zaboravio. Tako da je njegova uloga u hrvatskom društvo velika, a njegov gubitak još i veći,“ kazala je ministrica Obuljen Koržinek.
Djelovi Venecije su potpuno potopljeni usljed najveće plime koja je pogodila ovaj italijanski grad u poslednjih pedeset godina.
Tim povodom predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović uputio je pismo podrške gradonačelniku Luigi Brugnaro.
,,Sa žaljenjem sam primio vijest o elementarnoj nepogodi koja je pogodila Veneciju i tom prilikom nanijela nenadoknadiv gubitak ljudskog života i neprocjenjivu štetu materijalnim dobrima vašeg grada. Tim povodom, molim Vas da u ime građana Kotora i u moje ime, primite izraze dubokog saosjećanja zbog nastalog stanja, a porodici nastradalog prenesete iskreno saučešće građana Kotora.
Vjekovna tradicionalna veza Kotora i Venecije predstavlja temelj znatnog dijela nasljeđa i identiteta našeg grada. Venecija je ostavila duboki kulturološki pečat u Kotoru koji je prepoznatljiv i u današnje vrijeme. Ove kuturološke i istorijske veze ogledaju se u materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini, a posebno u duhu i kulturi življenja našeg naroda. Zbog toga, Kotor naročito saosjeća sa Venecijom i svim njenim stanovnicima zbog razornih poplava koje su zadesile vaš grad.
Kada nas veže zajednička istorija, onda je neminovno i svaka nevolja zajednička. Stoga vam, u ovim u teškim momentima, upućujemo iskrenu solidarnost i prijateljsku podršku iz Kotora, uz uvjerenje da će snaga duha i volje stanovništva i rukovodilaca službi istrajati, u nadi za što skoriju stabilizaciju vremenskih nepogoda i vraćanje života vaših sugrađana i gostiju u redovne tokove.
Gospodine gradonačelniče molim Vas da primite izraze mog najvišeg uvažavanja i prijateljske pozdrave” – navodi se u pismu Aprcovića, koje nam je proslijeđeno iz Kabineta predsjednika opštine Kotor.
Prvi zvanični helipad u Tivtu uspostavljen je u nautičko-turističkom centru Porto Montenegro.
Riječ je o posebno uređenom prostoru na krajnjem sjeverzapadnom dijelu kompleksa Porto Montenegro, na malom poluostrvu između otvorenog bazena Porto Montenegro Yacht Cluba i tzv. oficirskog mula ispred zgrade bivšeg Doma Vojske na Seljanovu – sada upravne zgrade Adriatic Marinasa. Ovdje je napravljeno betinsko uzletište prečnika 12,5 metara, sa pristuopnim saobraćajnicama i najneophodnijom opremom, pa su zadovljeni standardi koje propisuje Agencija za civlino vazduhoplovstvo Crne Gore za registraciju ovog helipada i odobravanje njegovog redovnog korišćenja.
Helipad u Porto Montenegru napravljen je kao privremeni objekat u pojasu morskog dobra, na osnovu Programa objekata privremenog karaktera u toj zoni za period 2019-2023. godine, a koji je donijela Vlada na predlog Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Helipad je inače, znatno jednostavniji objekat od helidroma – vazdušne luke za helikoptere koja podrazumijeva čitav niz pratećih infrastrukturnih, sigurnosnih i bezbjedonosnih sadržaja za nesmetano odvijanje helikopterskih operacija.
Porto Montenegro je prije dvije godine uz više nego milionska ulaganja, napravio helidrom u istočnom dijelu tog kompleksa, neposredno uz tivatski veliki Gradski park i objekte OŠ „Drago Milović“, Srednje škole „Mladost“ i međunarodne škole Knightsbridhge, ali nije dobio zeleno svjetlo od Agencije za civilno vazduhoplovstvo da u upotrebu stavi taj objekat jer je ACV smatrala da se sa te lokacije ne mogu na siguran način odvijati operacije helikoptera, Zato je sada pribjegnuto jednostavnijem i jeftinijem riješenju da se bogatim gostima tog nautičkog kompleksa omogući da u neposrednu blizinu svojih stanova ili jahti dođu helikopterom, na način da će se na malom poluostrvu na samom sjeverozapadnom kraju Porto Montenegra, napravio helipad. Sa ovog mjesta helikopteri mogu letjeti samo na relacijama unutar Crne Gore, a najčešće su to transferi putnika do aerodroma u Tivtu i Podgorici, panoramski letovi nad Crnom Gorom ili letovi do skijaških rizorta na sjeveru na Žabljaku i u Kolašinu.
Helipad u Porto Montenegru za saobraćaj je otvoren tokom dnevnih časova, od momenta izlaska do momenta zalaska Sunca, a parkiranje i zadrđžavanje helikoptera na njemu tokom noći je zabranjeno. Helipad može primiti jedan jednomotorni ili dvomotorni helikopter maksimalne težine u polijetanju do 4 tone, a vrijeme zadržavanja helikoptera na tlu tokom operacije ukrcaja ili iskrcaja putnika je ograničeno na maksimum 15 minuta. Tokom upotrebe helipada, helikopteri koji ovdje saobraćaju lete po tzv. VFR procedurama i u stalnom su kontaktu sa Aerodromskom kontrolom letjenja SMATSA na Aerdromu Tivta, budući da se helikopet nalazi u najosjetljivijoj, tzv. CTR zoni tivatskog aerodroma.
Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković razgovarao je u Londonu sa predstavnicima kompanije Qatari Diar koja je u Crnoj Gori 2010. godine kupila 285.000 m² terena na prostoru nekadašnjeg hotela Plavi Horizonti u uvali Pržna, Opština Tivat, kako bi izgradila turistički kompleks.
Na sastanku je iskazano zadovoljstvo činjenicom da su prevaziđeni izazovi koji su usporili rad na projektu ove kompanije i izražena obostrana spremnost da se što je prije moguće pristupi nastavku gradnje kompleksa koji uključuje luksuzni hotel, više od 140 rezidencijalnih vila i turističko naselje sa svim pratećim sadržajima ukupne vrijednosti veće od 250 miliona eura.
Predstavnici Qatari Diara, koje je predvodio Tarik al Abdula, direktor razvoja Qatari Diara za Evropu i Ameriku, izrazili su zadovoljstvo realizacijom razvojnih projekata u Crnoj Gori i napretkom našeg turizma i informisali predsjednika Vlade o tome da imaju pripremljen plan daljih aktivnosti i da će uskoro nastaviti rad na gradnji ovog rizorta.
Uvala Pržno
Premijer je upoznao sagovornike sa razvojnim planovima na području Luštice kao i o detaljima predstojeće modernizacije aerodroma Tivat i saobraćajne infrastrukture što će povećati i vrijednost projekta Qatari Diara.
NVO Crnogorsko društvo ekologa u saradnji sa NVO Septentrion Environnement iz Marseja sprovelo je terensko istraživanje o morskoj vrsti ribe – velikoj kernji u trajanju od 20 dana.
Istraživanje je rađeno u priobalnom dijelu budućeg zaštićenog područja u moru (ZPM) – Katič (Skočiđevojka na sjeveru – Kraljičina plaza i okolina pristaništa u Čanju na jugu).
Cilj istraživanja je utvrđivanje procjene stanja populacija juvenilnih jedinki velike kernje i njihove rasprostranjenosti u budućem ZPM – Katič. Pored velike kernje (E.marginatus) sakupljeni su podaci o kernji zlatici (E.costae), i o svim ostalim vrstama riba sa kojima se tim ronilaca susreo.
Na nivou Mediterana uočen je trend smanjivanja populacije kernji, čiji je najčešći uzrok krivolov. U Crnoj Gori minimalna dozvoljena veličina za izlov velike kernje je 45cm, a uprkos tome u restoranima često možemo vidjeti manje primjerke.
Spor rast jedinki kernje kao i njihov neobičan životni ciklus utiču na oporavljanje populacija od pretjeranog izlova. Svaka jedinka svoj životni ciklus započne kao ženka, pa kada dostigne određene godine i veličinu pretvara se u mužjaka. Ženkama je potrebno pet godina da bi dostigle polnu zrelost, i još barem toliko da bi se transformisale u mužjake, što otežava da se populacija brzo regeneriše.
Sa istraživanja velike kernje
ZPM, posebno zone u kojima je ribanje potpuno zabranjeno, predstavljaju jako važno utočište za vrste koje, kao kernje, bivaju pretjerano eksploatisane, pružajući im prostor bez uznemiravanja i vrijeme koje je potrebno za oporavak populacija. Kada se broj jedinki u ovoj zoni dovoljno poveća, tada dolazi do takozvanog spill-over efekta. Tada iz zone stroge zaštite jedinke prelaze u okolne zone i izlaze iz ZPM, oporavljajuči riblji fond cijelog jednog područja.
Pored krivolova, prijetnja budućem ZPM Katič pa i ovoj vrsti predstavljaju otpadne vode iz Petrovca koje se, prema riječima lokalnih ribara, direktno ulivaju u more, nedaleko od ostrva.
Rezultati istraživanja sa preporukama za očuvanje i unapređenje populacije ove vrste biće poznati krajem ove godine.
Istraživanje je dio projekta ,,Podrška lokalnoj zajednici u zaštiti i promociji potencijalnog ZPM Katič’’, koji CDE sprovodi u saradnji sa NVO Green Home i NVO Mediteranski centar za ekološki monitoring (MedCEM), uz finansijsku podršku Fondacije za kritično ugrožene ekosisteme (CEPF).
U Tivu je danas završena javna rasprava o Nacrtu nove Odluke o porezu na nepokretnosti koju je pripremila lokalna administracija gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS).
Kako objašnjavaju iz Sekretarijata za finasije i lokalne javne prihode Opštine Tivat, lokalna uoraava bila je u obavezi da nakon donošenja novog Zakona o porezu na nepokretnosti, donese sa njime usklađenu novu opštinskuu Odluku, pa je to iskoripteno i za blage korekcije zona po kojima se obračunavaju koeficijenti za naplatu ove dadžbine. Prihod od poreza na nepokretnosti inače jedan je od glavnih izvora finansiranja opština, a Tivat ove godine od njega u gradskoj kasi očekuje 5,1 miliona eura. Do kraja septembra ukupno je po tom osnovu naplaćeno 3,4 miliona eura.
Porez na napokretnosti Opštini jednom godišnje plaćaju svi vlasnici nekretnina koje se nalaze na teritoriji dotične lokalne samouprave, a za opštinare je osnovni kriterijum za određivanje visine ove vrste dadžbina, tržišna vrijendot nekretnine za koju se porez plaća.
Tivat je po ovoj Odluci, podijeljen na ukupno deset zona u kojima koeficijent za obračun poreza na napokretnosti, zavisno od atraktivnosti pojedine lokacije i njene blizine moru, odnosno centru grada, te stepena komunalne opremljenosti, iznosi od minimalnih 0,25 u zoni VI do maksimalnih 2 u Ekskluzivnoj zoni. U najskuplju, Ekskluzivnu zonu, pored nekretnina na ostrvu Sveti Marko i Ostrvu cvijeća, spadaju u nekretnine u zahvatu velikih investicionih projekata Porto Montenegro, Luštica Bay i Qatari Diar. Nešto manje skupa je zona Ia u kojoj koeficijent za obračun poreza na nepokretnosti iznosi 1,6, a ona obuhvata gotovo sve priobalne djelove opštine Tivat na podruju od Lepetana do Krašića.
Sama stopa poreza na nepokretnosti primjenjuje se na utvrđenu njenu tržišnu vrijednost, i iznosi od 0,25 do 0,30% i za zemljišta i za građevinske objekte.
„U nacrtu nove Odluke o porezu na nepokretnosti suštinski se za najveći broj građana ništa neće promijeniti jer ostaku iste stopei koeficijenti, samo se mijenjaju neke lokacije zona za određivanje poreza. Namjera nam je bila da ispravimo dosadašnju praksu da su isti porez plačali i vlasnici nekretnina na samoj obali mora, odnosno uz Jadransku magistralu, u istom iznosu kao i njihove komšije u drugom ili trećem redu iza njih. Tržišna vrijenost nekretnina u prvom redu uz obalu mora, odnosno uz magistraku ipak je veća nego što je to slučaj sa nekretninama iza njih, pa je stoga i logično da se na takve nepokretnosti obračunava i nešto veći porez.“- objasnila je Jasmina Pejović iz Sekretarijata za finansije, dodajući da je to bio motiv da se u nacrtu nove Odluke, takve nekretnine, „unaprede“ u jednu poresku zonu više nego što je to do sada bio slučaj.
„To ipak neće dovesti do značajnijeg povećanja poreskih obaveza, jer smo prema nekim projekcijama koje smo radili izračunali da bi vlasnik nekretnine u jednoj od zona koja se sada mijenja na veću, a koji je do sada godišnje za svoju kuću i dvorište plaćao 150 eura poreza,, ubuduće grebalo da plati oko 180 eura“- kazala je Pejović.
Ona međutim, nije mogla da kaže koliko će primjena nove Odlukue kumulativno dovesti do povećanja prihoda Opšine Tivat od ovog poreza, istakavši da opcija linerarnog smanjenja dosadašnjeg poreza za vlansnike nekretnina koje nisu u prvom redu uz more ili magistralu, a zadržavanje aktuelnog poreza za vlansike nekretnina koje jesu u tim pojasevima, nije dolazilo u obzir kao opcija za „pravednije oporezivanje“ jer bi time dođlo do drastičnog smanjenja ove vrste prihoda za Opštinu.
Ovakva namjera opštinara naišla je na kritike građana koji smatraju da lokalna uprava u protekle četiri godine nije uradila ništa na konkretnom poboljšanju uslova života građana u većem dijelu zona gdje sada namjerava povećati porez na imovinu fizičkih i pravnih lica, a da bi to opravdalo povećanje ove dadžbine. Tako Donja Lastva gdje će vlansici nekretnina uz magistralu plaćati veći porez i daljje nema kanalizacionu mrežu, Jadranska magistral kroz Tivat je ljeti najzakrčenija saobraćajnica u državi, a uslovi za život u kućama na Obala Đuraševića su sada lošiji negi prije pet godina, jer je zbog loše gradnje postrijenja za prečišćavanje otpadnih vod na Klačini, ovdje često širenje vrlo neprijatnih mirisa i povremeno izlivanje kanaluzacije u more.
„Porez na nepokretnosti je tzv. nedestinirani porez i za njega ne postoje čvrsti kriterijumi da se novac ubran od tog poreza, mora potrošiti u poboljšanje komunalne opremljenosti ili podizanje standarda života građana u pojedinim djelovima grada. Taj novac dakle ide u opštu javnu potrošnju lokalne administracije kkja te pare troši za sve i svašta a to građani koji porez plaćaju, najčešće ne osjećaju kao konkretni napredak za sebe i svoje komšije. Koliko vremena tek treba da prođe da bi Tivćani, plačajući uvećan porez na neporetnosti, nadoknadili preko 5,6 miliona eura koje je aktuelna gradska uprava oprostila i poklonila investitorima Porto Montenegra“- zapitao se mještanin Krtola Saša Klakor.
Najveći trgovac u regiji koji se može pohvaliti najvećim dosegom kupaca svojim karticama vjernosti (1,8 milijuna), uskoro bi se mogao pohvaliti prvom pametnom ili tzv. pop up trgovinom poput najvećih svjetskih trgovačkih lanaca kao što su Tesco, Sainsbury’s, Carrefour, Walmart…
“Razvijamo uzbudljiva rješenja. Slijedeći model iz inozemstva, uskoro ćemo uspostaviti testnu pop-up trgovinu u kojoj se moći kupovati bez prisustva prodavača. Ovo je mobilna trgovina za prolaznike i sve one koji žele novo iskustvo kupovine: nadzor ulaza/izlaza, elektronski cjenovnik, blagajne samoposluživanja za plaćanje karticama, virtualni asistent za pomoć u kupovini i slično”, rekla je Kristina Gregorc, pomoćnica predsjednika Mercatora Tomislava Čizmića za ljubljanski list Delo.
Mercator je ranije uspostavio mrežu tik tak blagajni, gdje kupci sami skeniraju i plaćaju robu ili usluge, odnosno samoposlužujućih blagajni gdje kupci mogu platiti karticama.
Istovremeno, jedini je trgovac u Sloveniji koji ima vlastiti M-pay mobilni novčanik, koji uključuje sve prednosti Pika kartica, ali i pruža jednostavan pregled kupovine, prenosi Indikator.
Kulturno zavičajno udruženje “Napredak” iz Gornje Lastve, u okviru Novembarskih dana kulture, u nedjelju 17. novembra u Domu kulture “Ilija Marković”, organizuje multimedijalno veče “BOKA kraj ljepote tajanstvene”, sa početkom u 19 sati.
Glumica Dubravka Drakić čitaće poeziju Frana Alfirevića, nastupiće Maja Antić (violončelo), a biće prikazan i kratak film Dušana Vulekovića “Južina”. Ulaz je slobodan.
Organizovan je besplatan prevoz do Gornje Lastve u 18 sati i 30 minuta sa autobuske stanice u centru Tivta.
Rijedak portret austrijskog skladatelja Wolfganga Amadeusa Mozarta ponudit će 27. novembra na licitaciji u Parizu aukcijska kuća Christie’s, a procjenjuje se da će slika postići između 800.000 i 1,2 milijuna eura.
Umjetničko djelo, a riječ je o jednome od četiriju portreta naslikanih za vrijeme skladateljeva života, dio je privatne kolekcije, a naslikano je 1770. Pripisuje se talijanskom slikaru Giambettinu Cignaroli.
“Riječ je o jednoj od rijetkih slika čiju povijest možemo pratiti od samog početka”, rekla je Astrid Centner-d’Oultremont, voditeljica Odjela za stare majstore pariškoga Christie’sa za Reuters TV.
Ulje na platnu prikazuje trinaestogodišnjeg Mozarta kako svira čembalo odjeven u crveni kaputić s bijelom perikom na glavi, a pred njim je partitura. U vrijeme kada je slika nastala Mozart je putovao Italijom da bi ondje mogao nastaviti svoje umjetničko obrazovanje te je usput održavao koncerte po cijeloj zemlji.
