Predsjednik Opštine Tivat uručio donaciju Dispanzeru za žene Doma zdravlja Tivat

2
Sa uručenja donacije

Dio sredstava prikupljenih na prošlogodišnjoj donatorskoj večeri za nabavku opreme za Dispanzer za žene Doma zdravlja Tivat, usmjeren je na kupovinu posebne dijagnostičke sonde za postojeći ginekološki ultrazvučni aparat. Predsjednik opštine Tivat dr Siniša Kusovac je danas ovu vrijednu donaciju predao predstavnicama Doma zdravlja Tivat, dr Juliji Samardžić i šefici finansijsko-ekonomskog sektora Nikolini Franović. Vrijednost donacije je 6.500 €.

Predsjednik opštine je prisutne podsjetio na važnost društveno odgovornog poslovanja, ističući da je Opština oduvijek bila spremna odgovoriti na sve zahtjeve institucija od čijeg rada zavisi kvalitet života građana Tivta: “Na donatorskoj večeri koju smo organizovali prošle godine, u svrhu opremanja Dispanzera za žene i kupovine novog ultrazvuka, prikupljeno je ukupno 20.500 €. Ovaj novac ima svoju svrhu, a to je podizanje kvaliteta ginekološke dijagnostike u našem Domu zdravlja”, naglasio je Kusovac.

Donatorsko veče je održano u oktobru prošle godine, i zabilježen je izuzetan odaziv lokalnih privrednika, javnih ustanova, preduzeća i pojedinaca sa teritorije Opštine Tivat. Međutim Ministarstvo zdravlja je u međuvremenu obezbijedilo nedostajući ginekološki ultrazvučni aparat. Imajući ovo u vidu, odlučeno je da svrha prikupljenog novca isključivo bude opremanje Dispanzera za žene tivatskog Doma zdravlja, pa će i preostala sredstva prikupljena na ovaj način biti usmjerena na istu adresu.

Urucenje donacije

“Ova donacija ima veliki značaj za rad ginekološke ambulante, budući da je dijagnostika od ključnog značaja za zdravlje žene. Trenutno je oko 4000 žena u našem registru i one redovno koriste naše usluge”, navela je dr Julija Samardžić.

„Naš je cilj unaprijediti zdravlje majke i djeteta u mjeri u kojoj smo to u mogućnosti“, kazala je sekretarka Sekretarijata za mlade sport i socijalna pitanja, mr Darka Ognjanović. „Podsjetiću da Opština Tivat primjenjuje Odluku o pravima i uslugama iz socijalne i dječje zaštite, pa novčana naknada za novorođeno dijete iznosi 120.60 eura, dok je  visina novčane naknade za četvrto, peto ili svako naredno dijete 180.90 eura. Po našoj evidenciji, a na osnovu podnijetih zahtjeva, tokom 2019. godine u Tivtu su rođene 122 bebe“.

Ronioci i aktivisti NVO sektora čistili dio Bokokotorskog zaliva

Ministarstvo održivog razvoja i turizma danas je obilježilo Svjetski dan životne sredine akcijom čišćenja otpada na obali, moru i podmorju u Bokokotorskom zalivu – Verige, kao i plaže tom dijelu Boke Kotorske.

Cilj akcije je bio da se u okviru globalne kampanje Programa UN-a za životnu sredinu na temu „Vrijeme je za prirodu“ dodatno ukaže na problem otpada u moru i njegovog negativnog uticaja na kvalitet morske vode, živi svijet i zdravlje čovjeka, koji kao posljedica ljudskih aktivnosti predstavlja jedan od najvećih faktora ugrožavanja morskog ekosistem.

„Svi pokazatelji govore da imamo oporavak kako flore, tako i faune. Nemamo toplotnih talasa, količina  padavina je relativno povoljna, iako je nešto niža od prosječnih. U svakom slučaju, ovo je na neki način potreba da afirmišemo akciju koja mora konstantno da bude pristuna u čovjeku, da čovjek mora zbog svoje održivosti i svoje postojnosti biti u vezi sa prirodom na jedan kavlitetan način, i MORT će u tom dijelu zaista istrajati. U tom dijelu smo pokrenuli nekoliko projekata preko kojih učestvujemo u realizaciji prikupljanja otpada iz mora, podmorja i sa morskog priobalja. Ovom prilikom želim da se zahvalim svim institucijama sa kojima razvijamo sve ove aktivnosti, za dobrobit CG, i na taj način ćemo doći do onoga cilja koji znači održivo upravljanje svim prirodnim resursima na teritoriji naše zemlje“- kazaoje generalni direktor Direktorata za mediteranske poslove i klimatske promjene Esef Husic o akciji čišćenja.

Čišćenje mora – Boka jun 2020.

„Kao dugogodišnji ronilac sa svojom ekipom, primjećujem u poslejdnje vrijeme, naročito poslije ovog događaja sa koronom, da imamo neku promjenu u pogledu podvodne flore i faune, gdje je na nekim potopljenim brodovima na kojima smo radili u prethodnih dana imamo potpunu promjenu u smislu da su se vratile ribe , i to potpuno drugačije izgleda nego što je to bilo ranije. To zaista obećava , i nadamo se da će se to stanje održati, i da ćemo svi zajedno uspjeti da stabilizujemo taj sistem“- kazao je Danilo Mijalović predsjednik Ronilačkog saveza Crne Gore.

On ističe da su veliki problem podvodni ispusti u more.

Čišćenje mora – Boka jun 2020.

„Imamo veliki broj podvodnih ispusta, legalnih i nelegalnih. Najveći problem su nelegalni, ali problem predstavjaju i legalni ispusti , koji su stari 10, 20 ili 30. godina i na kojima treba da se radi redovna inspekcija. Postoje nesavjesni građani koji bace sidro, oštete cjevovod i  imamo izlivanje fekalija pri samoj obali. To bi svakako ukazali kao na jedan značajan problem CG. Ja sam siguran da je to veći problem od kruzera. Kruzeri poštuju propise, postoje lučke vlasti koje to kontrolišu i prate , dok ti podvodni ispusti nisu vidljivi golim okom i predstavljaju veliki problem“ – zaključio je Mijalović.

U akciji su učestvovali Ronilački savez Crne Gore, predstavnici Ronilačkog kluba iz Podgorice, Ronilački klub “Posejdon” iz Bijele, klub “Adriatic Blue” iz Herceg Novog i “Plava planeta” iz Kotora, kao i aktivisti NVO sektora.

Svi testirani iz Herceg Novog negativni na Kovid-19

0
testiranje na virus

Laboratorije Instituta za javno zdravlje (IJZ) utvrdile su da nema inficiranih korona virusom među kontaktima koje su u Herceg Novom ostvarili građani BiH pozitivni na Kovid-19.

“Oni ostaju u u samoizolaciji do isteka 14 dana od kontakta sa oboljelima, kada će i ponovo biti laboratorijski obrađeni”, navode iz IJZ.

Kraj epidemije korona virusa u Crnoj Gori proglašen je 2. juna.

Od početka epidemije ukupno su registrovana 324 slučaja obolijevanja.

Devet osoba je preminulo od posljedica virusa.

Ekološki incident – ispumpavali podzemne vode i blato u more

0
danas na Opatovu

Na gradilištu novog kraka Regionalnog vodovoda Crngorsko primorje od Tivta prema Herceg Novom u tivatskom naselju Opatovo, danas je došlo do ekološkog incidenta u kome su izvođači radova ispumpavali u more podzemne vode i blato iz rova u kojem treba da polažu vodovodne cijevi.

Največi dio rova dužine oko 200 metara koji je iskopan u desnoj kolovoznoj traci Jadranske magistrale u pravcu Lepetana je pod vodom, pa su izvođači radova pumpama krenuli da je izbacuju iz rova i prosipaju direktno u rigole na magistrali i kanale armosferske kanalizacije.

Zbog ogromne količine prljave vode i blata koja je na taj način dospjela u more, danas oko 14 sati na Opatovu je bila primjetna i velika blatnjava mrlja u moru.

danas na Opatovu

Na poziv građana, reagovali su iz Komunalne inspkecije Opštine Tivat pa je inspektor izašao na lice mjesta, naložio prestanak ispumpavanja vode iz građevinskog rova i postavljanje  adekvatnih filtera na ispustima pumpi.

Održana prva radionica – Tivat Piloting “Green Destinations”

0
Sa radionice – foto TOT

Safe, Smart & Sustainable – Tivat Piloting “Green Destinations” naziv je radionice koja je održana danas u hotelu “Regent” Porto Montenegro. Kao što smo već ranije izvjestili Turistička organizacija opštine Tivat je ušla u proces pozicioniranja Tivta kao destinacije za dobijanje “Green Destinations” sertifikata.

Konsultantkinja Turističke organizacije Tivat u pomenutom procesu, Kirsi Hyvaerinen je, nakon uvodne riječi direktorice TO Tivat Danice Banjević, upoznala sve učesnike sa pojmom “Green Destinations” i kroz iscrpnu prezentaciju približila dalje korake na putu za dobijanje “zelenog” sertifikata i profesionalnijeg upravljanja destinacijom.

Fokus prezentacije je bio na standardima koji pokrivaju 6 glavnih oblasti:

Upravljanje destinacijom, Priroda i okolina, Životna sredina i klima, Kultura i tradicija, Društveno blagostanje, Poslovanje i ugostiteljstvo.

Sam sertifikat nije krajnji cilj već rezultat uspješnog rada svih učesnika i lokalne zajednice u kreiranju bolje i održivije destinacije. Tivta kao destinacije već uspunjava neke od traženih kriterijuma, a Turistička organizacija Tivat će aktivno pristupiti realizaciji svih neophodnih aktivnosti u ovom procesu.

Misija u ovom procesu je da unaprijedimo destinaciju u svim aspektima. Učesnicima je na kraju radionice dato na razmišljanje kojim aktivnostima prvobitno treba pristupiti u narednih 12 mjeseci. Ti predlozi će biti razmatrani u narednom periodu.

Radionici su prisustvovali predstavnici NTOCG, Opštine Tivat, Zelenog tima Opštine Tivat, Morskog Dobra, Brand New Tivat, strateških partnera Porto Montenegro i Luštica Bay, vrtića, nevladinih organizacija, hotelijera, turističkih agencija, medija.

Reagovanje – Opština Tivat: Nema otpisivanja dugova DPS-u

0
Tivat – Centar

Prenosimo reagovanje Sekretarijata za finansije i lokalne javne prihode na saopštenje koje potpisuje Goran Božović, a vezano za navodno „otpisivanje“ dugovanja Demokratskoj partiji socijalista Tivat, od strane Opštine Tivat.

“Sekretarijatu za finansije i lokalne javne prihode Opštine Tivat, obratio se Goran Božović sa dva zahtjeva o Slobodnom pristupu informacijama o naplati zakupa multimedijalne sale od strane Demokratske partije socijalista. Prvim zahtjevom tražena je gore pomenuta informacija za period od 26.09.2019. do 31.01.2020, a drugim za period od 01.02.2020 do 11.05.2020. godine.

Kako nam program u kome vršimo administriranje ovih prihoda omogućava pregled uplata i zaduženja samo za određenu kalendarsku godinu, po prvom zahtjevu dana 04.02.2020. god su  štampane dvije kartice: jedna  se odnosi na kalendarsku 2019 godinu,  a druga za kalendarsku  2020 godinu.

Po drugom zahtjevu dana 01.06.2020.godine štampana je finansijska kartica sa početnim datumom 01.02.2020. iz koje je izostavljeno početno stanje, a koje je prilkazano u kartici koja je dostavljena po prvom zahtjevu iz razloga što se u njoj sagledava stanje od 01.januara.

Kad se posmatraju obje kartice zajedno, jasno je da se ne  radi o opraštanju dugova. Dakle, Opština Tivat nije otpisala niti dio, niti ma koji iznos dugovanja DPS-u. Opština Tivat ni u kom slučaju ne otpisuje dugovanja i ne „lažira“ dokumenta, a sva dugovanja će biti namirena.

dug za zakup

Što se tiče  računa br.08-419/20-5/7-1 od 12.03.2020. godine  kojim je utvrđeno zaduženje u iznosu od 242.00 €, gdje se  pogrešno navodi „električna energija“ umjesto „multimedijalna sala“ i godina 2019. umjesto 2020, obavještavamo javnost da je došlo do tehničke greške prilikom pisanja računa  jer u tom trenutku nisu bili podešeni parametri u programu za 2020. godinu, i isti nisu imali uticaja na iznos računa.

Hotel Regent Porto Montenegro otvorio svoja vrata

0

Hotel Regent Porto Montenegro je danas, 12.juna otvorio svoja vrata gostima i posjetiocima.

“Hotel Regent Porto Montenegro danas dočekuje prve goste nakon ponovnog otvaranja te je tim povodom pripremljen niz posebnih ponuda kreiranih da boravak učine još sadržajnijim. Izdvaja se paket aranžman pod nazivom Luksuz na vašem pragu koji je koncipiran sa ciljem animiranja regionalnog tržišta. Novina koju smo uveli u cilju obilježavanja otvaranja je dnevna karta od 30 eura za pristup bazenima na podijumu Regent Pool Club-a na kojem se nalaze dva spektakularna bazena površine skoro 600 m2 i bar.”  – izjavio je Ivan Gajić, direktor prodaje i marketinga hotela Regent.

Povodom ponovnog otvaranja hotela snimljen je i video.

Hotel primjenjuje unaprijeđene mjere održavanja i higijene iz programa “Clean Promise” (garancija čistoće) IHG-a, svjetske hotelijerske grupacije kojoj pripada, kao i programa “Safe Haven” (sigurna luka) koji se realizuje u cijelom nautičkom naselju Porto Montenegro.

Budva – tvoj dom na moru

0
Budva

Vi nas poznajete. Znate svaki kamen našeg grada starog više od 2000 godina, svaki pedalj obale pjeskovite, šljunkovite, kamenite… Ne moramo da vam govorimo gdje se pije najbolja kafa, gdje je najfreškija riba, a gdje najukusnija pašta. Znate to i bolje od nas, poruke su iz Turističke organizacije Budva.

Zapamtili ste gdje su najbolje klupe u hladovini borova, kad ispljovljavaju brodići za Školj, znate gdje je najukusniji “sladoled na kugle”.

Prepoznajete mjesta gdje ćete sigurno sresti “nekoga svoga”.
Imate ovdje svog omiljenog “domaćina”, sa njim svake godine pijete jutarnju kafu na terasi. A uz kafu i jednu “domaću”.

Na pijaci vas prepoznaju “od prošloga ljeta”, a konobar u gradskoj kafani već zna da pijete “dužu sa mlijekom”.

Uostalom, tu ste, na sat dva od nas. Vratićete se već narednog vikenda. Možda i na duže. Toplo je more, a odmor je počeo.

Ovdje se osjećate sigurno, opušteno, mirno.

Ovdje su vam prijatelji. Ovdje ćete sresti prijatelje. Ovdje ćete pozvati prijatelje.

Vi nas poznajete.

I mi vas.

Mi smo Budva, mjesto kojem se uvijek rado vraćate.

Mi smo Budva, grad koji se po svojim gostima prepoznaje.

Mi smo Budva, vaš dom na moru.

A vi ste nam dobrodošli i ovoga ljeta!

Vaša TOB!

Brodosplit ipak u projektu Pelješkog mosta: Gradi čeličnu konstrukciju za pristupne ceste

0
Budući Pelješki most

Brodosplit je s grčkim Avaxom ugovorio posao izrade čelične konstrukcije za most Ston i vijadukt Prapratno, objekte na trasi stonske obilaznice, koja je dio projekta cestovnog povezivanja juga Hrvatske odnosno pristupnih cesta Pelješkom mostu.

A to je prvi veliki posao za neku od hrvatskih kompanija u cijelom projektu cestovnog povezivanja juga Hrvatske, projekta vrijednog tri milijarde kuna. Kolika je vrijednost ugovora s Avaxom, u Brodosplitu ne otkrivaju, no na tom poslu radit će pozamašan broj njegovih radnika, piše Večernji list.

Tako su u splitskoj tvrtki kazali da su uz izradu čelične konstrukcije za stonski most i vijadukt Prapratno ugovorili i transport do gradilišta, montažu, spajanje i antikorozivnu zaštitu.

Čelične konstrukcije 2580 t – Radi se o 2580 tona čelične konstrukcije, a na tom poslu bit će angažirano oko 200 radnika – kažu u Brodosplitu. Avax će sagraditi stonsku obilaznicu odnosno poddionice Sparagovići – Prapratno i Prapratno – Doli ukupne duljine 18 kilometara, a ugovorena vrijednost posla je 511,5 milijuna kuna (bez PDV-a). Gradnja mosta Ston bit će vrlo zahtjevan građevinski pothvat jer će s obje strane tog mosta biti tuneli. Most Ston bit će dug 485 metara, s jedne njegove strane bit će tunel Polakovica dug 1242 metra, a s druge strane tunel Supava dug 1290 metara. Vijadukt Prapratno, na devetom kilometru dionice, bit će dug 223 metra. Avax je u posao gradnje dionice Sparagovići – Doli uveden početkom prosinca prošle godine, no ozbiljni radovi još nisu počeli, djelomično i zbog koronakrize.

Pelješki most

U Hrvatskim cestama ipak očekuju da će ti radovi biti završeni u ugovorenom roku od 28 mjeseci. Brodosplit bi osim posla na pristupnim cestama mogao dobiti i dio radova na Pelješkom mostu, o čemu se trenutačno pregovara s kineskim izvođačem radova China Road and Bridge Corporation (CRBC). Naime, zbog koronakrize iz Kine na gradilište Pelješkog mosta ne mogu doći specijalizirani radnici – varioci i monteri čelične nosive konstrukcije mosta. Prvih 29 od ukupno 165 segmenata čelične konstrukcije iz Kine je na gradilište stiglo još potkraj veljače. U Brodosplitu o angažiranju njihovih varioca na Pelješkom mostu i pregovorima s CRBC-om ne žele još govoriti.

– S obzirom na to da su pregovori o našem angažmanu i suradnji još u tijeku, ne bi bilo u skladu s dobrim poslovnim običajima da s pojedinostima pregovora izlazimo u javnost – poručili su iz Brodosplita.

U CRBC-u su nam kazali da trenutačno neki kineski varioci već rade na gradilištu.

– Sada se trudimo na sve moguće načine da razni radnici što prije dođu na gradilište iz Kine – poručuju iz CRBC-a i dodaju da će izvršiti sve radove u skladu s ugovorom.

No napominju da će, s obzirom na znatan utjecaj koronavirusa na projekt, oni kao izvođač zajedno s naručiteljem i nadzornim inženjerima procijeniti taj utjecaj te naći rješenje. CRBC je gradnju Pelješkog mosta ugovorio za 2,08 milijardi kuna i treba ga završiti do 31. srpnja 2021. godine. Kinezi su zbog koronavirusa najavili moguće zakašnjenje u rokovima, ali ne i koliko bi ono moglo biti. U Hrvatskim cestama smatraju da je još uvijek moguće da most bude gotov u ugovorenom roku. Radove na drugom dijelu pristupnih cesta izvodi Strabag. Ti radovi vrijedni 478,3 milijuna kuna (bez PDV-a) trebaju biti gotovi u roku od 33 mjeseca od dana uvođenja izvođača u posao, a to je bilo sredinom studenoga 2019. godine.

Pismo supruge pomorca: Turisti se dočekuju raširenih ruku, a oni koji su zdravi na brodovima se ne smiju vratiti domovima

0
More, vino i pomorci

Zaprimili smo poruku supruge jednog našeg pomorca koji već dugo nema mogućnost vratiti se kući zbog situacije s pandemijom koronavirusa, piše pomorac.net.

Poruku prenosimo u cijelosti:

Povedena trenutnom situacijom u svijetu, bila sam primorana obratiti se javnosti. Vijest o zatočenim pomorcima kružila je internetom svega nekoliko dana dok se nije imalo o čemu pisati, pa ajmo dva dana pisati o prosvjedima na brodovima. Budući da se pomorci ne smiju nikome obratiti jer im se prijeti otkazima i stigmatizacijom kao radnicima koji su kompanije ostavili na cjedilu, vrijeme je da vam se obratim ja. Ja sam majka 5-mjesečne bebe koju otac nije vidio, niti je bio uz mene 6 mjeseci trudnoće. Ja sam majka koja se svako jutro mora buditi s prisilnim osmjehom zbog djeteta kojem svaki dan moram pričati o “jednom” ocu koji je daleko od svoje obitelji, kojem svaku večer prije spavanja pričam priče o tati, pokazujem slike kako on izgleda, i ništa od toga mi ne bi bilo teško da je ovo jedna uobičajena i normalna situacija, ali teško je u ovakvoj situaciji ostati pribran i normalan kad znaš da ti je suprug, dečko, otac, prijatelj, rođak daleko u svijetu zarobljen na brodu ne zato što ima Covid-19, nego zato što je karta jako skupa da bi ga netko mogao zamijeniti.

Oči su nam svima uprte u raznorazne vijesti, internet stranice u nadi da ćemo nešto novo doznati. Ali nažalost, uvijek se vrti jedna te ista poruka podrške kako su kompanije uz svoje zaposlenike i kako zahvaljuju na strpljenju. No brine li o njima netko doista?? Brine li tko o onima koje doma čeka ili možda više ne čeka bolesna majka,žena,sestra,brat? Brine li netko dali su oni zdravi i dobrog psihičkog stanja jer ipak u tako lošem stanju oni upravljaju brodom nasred oceana? Koliko se još ljudi mora ubiti, koliko njih još mora umrijeti od depresije da bi shvatili težinu ove situacije? I oni su ljudi, nisu roboti. I oni kao i svi vi imaju doma obitelj i nekoga tko ih s nestrpljenjem čeka. Ali to nije bitno, budi sretan i šuti jer imaš rižu za ručak i imaš kabinu za spavanje, šta ti više treba? Strah je nadvladao ovu situaciju.

Svi oni bi vama i nama imali štošta toga za reći i molili bi za pomoć, ali usta su im “začepljena” i uvjetovani su otkazima. A znaju ako se svi oni kao masa oglase svijetu, izgubit će sve ono što su godinama stvarali i za što su se trudili. Zanimljivo je što se maskice više ne nose, o koroni se tu i tamo priča, turisti se dočekuju raširenih ruku, a oni koji su zdravi na brodovima se ne smiju vratiti u svoju matičnu zemlju zato jer je avionska karta trenutno preskupa pa se kompanijama jednostavno više isplati zbrajati mrtve i psihički bolesne na brodu, nego zbrajati koliko su karata kupili da bi zdrave ljude poslali svojim kućama nakon dugih mjeseci plovidbe. Ali nema veze, lako njemu… on je pomorac.”