I brodarske kompanije prisutne u teritorijalnom moru Australije pomažu ublažiti razmjere katastrofalnih požara koji već dugo haraju tom državom.
Tako je posada suppliera pod norveškom zastavom, „Far Saracen“ kompanije Solstad Offshore, od koordinatora za hitne situacije države Victorije dobila zadatak dostaviti zalihe hrane, vode i potrepština za oko 4000 stanovnika koji su bili odsječeni od svijeta u gradu Mallacoota.
Glavni tajnik Pomorske Unije Australije (MUA) Paddy Crumlin izjavio je kako su australski i novozelandski pomorci bili prvi koji su stanovništvu uskočili u pomoć i dostavili potrepštine.
„Dok se savezna vlada odupirala pozivima za pomoć vojske, naši pomorci dostavili su potrebnu pomoć 24 sata ranije nego što je u područje došao prvi vojni brod“.
„Posade civilnih brodova „Sycamore“, suppliera „Far Senator“ i kompanije Sealink Kangaroo Island ferries od samih početaka podupiru napore vatrogasaca i donose neophodne zalihe onima koji su radi požara odsječeni od svijeta“, rekao je Crumlin.
Policija u Podgorici uhapsila je novinare Dražena Živkovića (39) i Gojka Raičevića (56) zbog postojanja sumnje da su izvršili krivična djela izazivanje panike i nereda, saopštila je Uprava policije.
Živković je kao glavni i odgovorni urednik portala “Borba”, počinio ovo krivično djelo na način što je, kako se sumnja,izazvao paniku u javnosti objavljivanjem lažnih vijesti u vezi sa događajem u Vila Gorica u Podgorici a bez prethodne provjere informacije.
Raičević je, sumnja se, kao glavni i odgovorni urednik portala “IN4S”, izvršio ovo krivično djelo na isti način, objavljivanjem ove lažne vijesti na portalu “IN4S”.
“Sa navedenim je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da se u radnjama ova dva lica stiču elementi krivičnog djela izazivanje panike i nereda, da se liše slobode i uz krivičnu prijavu privedu tužiocu u zakonom propisanom roku”, kaže se u saopštenju.
Uprava policije saopštila je ranije da su aposlutno netaćne informacije da je u nedjelju u Vili Gorica u Podgorici odjeknula eksplozija i da bezbjednosne službe sumnjaju na pokušaj diverzije.
Kotorska Crkva danas 13. januara slavi 1211. godina od prijenosa relikvija Svetog Tripuna iz Carigrada u Kotor. Svečanu svetu misu, prema viševjekovnom običaju, služit će opat Svetog Jurja, peraški župnik mons. Srećko Majić, u 18 sati u kotorskoj katedrali.
Davne 809. godine u Kotor su stigle moći svetog Tripuna, zaštitnika Grada. Brod je u kotorski zaliv dopratio je opat Svetog Jurja. Upravo zbog toga u prvoj knjizi biskupskog arhiva, iz 1431., navodi se stari običaj da svakog 13. januara u godini sv. misu služi opat Svetog Jurja.
U narodu je za ovu misu odomaćen naziv Karike, koji potiče od talijanske riječi “incaricare” što znači zadužiti. Od XV vijeka na Dan karika bira se mali admiral, koji će izreći Lode – pohvale Svetom Tripunu 27. januara. To su jedine pohvale koje su do danas sačuvane na istočnoj obali Jadrana.
Andree Saracenis
Karike. – sarkofag Saracenis
U arheološkim istraživanjima krajem 1840 pronađen je sarkofag s latinskim natpisom Andree Saracenisa, Kotoranina i njegove žene Marije, koji je otkupio moći Svetog Tripuna od mletačkih trgovaca i njemu u čast u Kotoru sagradio prvu crkvu početkom IX. vijeka.
Temelji te crkve otkriveni su u arheološkim istraživanjima poslije katastrofalnog potresa 1979. godine. Osim toga sačuvan je i dio parapetne ploče iz IX. vijeka na kojoj je latinski natpis, koji pominje biskupa Ivana i navodi datum, mjesec i godinu – 13. I. 809. koji i faktički potvrđuje datum prenosa moći zaštinika grada Kotora, Svetog Tripuna.
Pijanista, univerzitetski profesor i direktor KotorArta Ratimir Martinović je tokom novembra i decembra boravio u Kini. Za vrijeme jednomjesečnog boravka Martinović je nastupao u okviru festivala “Music week 17+1” u Čengduu (provincija Sečuan). Radi se o festivalu koji je produkt saradnje u okviru inicijative “Jedan pojas jedan put” Kine i 17 zemalja Istočne i Centralne Evrope. Martinović je inače i član umjetničkog savjeta ovog festivala, imenovan od strane tamošnjeg Internacionalnog kulturnog centra.
Cjelovečernji koncert Martinović je održao na festivalu “Maritime Silk Road Art Festival” u Džengdžou koji je istorijski jedan od najvažnijih gradova Kine. Takođe, Martinović je održao i majstorski kurs na Šangajskom muzičkom konzervatorijumu. Tokom ovog profesionalnog boravka napravljeni su uspješni kontakti sa važnim institucijama kulture Kine, između ostaloga sa Šangaj Art Festivalom, najvećim festivalom umjetnosti u Kini i spomenutim Šangajskim muzičkim konzervatorijumom koji će rezultirati novim serijalom koncerata počevši od ovog ljeta. Martinović je ovom prilikom potpisao i Memorandum o saradnji sa direktorom Šangajskog orijentalnog kulturnog centra, gospodinom Zheng Jinguom koji je tokom prošlog ljeta već boravio u Kotoru, a koji će biti jedan od partnera za gostovanje izuzetnih, nagrađivanih mladih kineskih studenata, muzičara koji njeguju klasičnu i tradicionalnu muziku kao i savremeni kineski izraz. Svi ovi koncerti biće dio novog serijala u okviru izdanja festivala KotorArt Don Brankovi dani muzike, pod nazivom “China Stage”.
Kina, kao najmoćnija ekonomija svijeta i zemlja u kojoj se izuzetno cijeni, poštuje i podržava umjetnički izraz, za nas predstavlja važnog partnera u osmišljavanju novih programa. Izvođački, interpretativni, umjetnički ali i infrastrukturni dometi onoga što se dešava u ovoj zemlji u polju umjetnosti i muzike, sve nas na zapadu trebaju da ohrabre i motivišu ne samo da učimo od naših kineskih prijatelja nego i da se podsjetimo na obavezu koju imamo prema našoj baštini, našoj kulturi i identitetu jer bez njih nema ni nas – istakao je Martinović za intervju najvećoj svjetskoj novinskoj agenciji Xinhua news.
Prvi koncert iz serijala “China Stage” biće priređen u Kotoru već tokom februara mjeseca u saradnji sa Ambasadom Kine u Crnoj Gori dok će se centralni programi ovog serijala održati tokom jula i avgusta. Najpopularnija kineska pijanistkinja, planetarno poznata Judža Vang /Yuja Wang/ već je u dva navrata boravila u Boki a ova saradnja će se nastaviti i u budućnosti.
Martinović je na nastupima u Kini promovisao i svoj novi album sa kompletnim klavirskim opusom Vasilija Mokranjca koji je izdao u povodu 35. godina smrti velikog kompozitora čiji je cjelokupni opus dugo bio zapostavljen. Dupli CD je izdala izdavačka kuća Grand Piano, filijala NAXOS kompanije specijalizovana za klavirsku muziku i u pitanju je prvo integralno izdanje sa dijelima ovog izuzetnog kompozitora.
Tokom naredne sedmice pod djelovanjem anticiklone očekuje nas relativno stabilno vrijeme. Temperatura bez veće promjene, i dalje malo viša od prosjeka za sredinu januara.
U ponedjeljak malo do umjereno oblačno vrijeme, sa dužim sunčanim intervalima, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Na sjeveru ujutru ili prijepodne moguća je magla i sumaglica ili niska oblačnost.
Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od -10 do 5, najviša dnevna od 3 do 15 stepeni.
Ponuda crnogorskih zimskih centara je, s obzirom na odnos cijene i kvaliteta, regionalno konkurentna, saopštili su iz Privredne komore (PKCG) i dodali da turistički privrednici spremno dočekuju ovogodišnju zimsku turističku sezonu.
Iz Odbora Udruženja turizma PKCG agenciji Mina-business su kazali da ovogodišnja zimska turistička sezona, koja je je uglavnom fokusirana na aktivnosti u skijaškim centrima, donosi poboljšan kvalitet ponude i usluga u svim segmentima turizma.
“Turistički potencijali, komplementarni sadržaji, kao i intenzivne aktivnosti na promociji turističkog proizvoda Crne Gore, doprinose očekivanju da će zimska sezona biti uspješnija od prošle, uz rast prometa i Prihoda”, rekli su predstavnici PKCG.
Oni su dodali da su mali hoteli adekvatno pripremili svoje kapacitete i ostvarili kontakte sa turističkim agencijama iz zemlje i inostranstva kako bi obezbijedili bolju popunjenost svojih smještajnih kapaciteta.
“Veći hoteli su pravovremeno donijeli strategiju prodaje za period zimske sezone, pripremili su paket aranžmane i već uveliko realizuju prodaju. Prema informacijama iz ski centara aktivnosti na pripremi predstojeće zimske sezone protekle su planiranom dinamikom”, naveli su iz PKCG.
U PKCG smatraju da su domaća skijališta cjenovno veoma konkurentna s obzirom na kvalitet koji pružaju, a prošlogodišnjim otvaranjem novog ski centra Kolašin 1600, kvalitet ponude ski centara podignut je na veći nivo.
“Ski centar Kolašin 1600 je prvi izgrađen u nizu novih planiranih ski centara na području Bjelasice i Komova. Na skijalištu Ski resort Kolašin 1450, je predviđen veliki broj aktivnosti kulturno zabavnog karaktera, dok su na skijalištu Savin kuku funkciji dvije dvosjedne žičare, tri ski lifta i jedan dječiji, koji opslužuju oko pet kilometara skijaških staza”, saopštili su iz PKCG.
Takođe, u ponudi su staze za hodanje na krpljama kroz šumu, koja povezuje skijalište Savin kuk i Crno jezero, kao i za nordijsko skijanje u podnožju.
Kolašin-1600 – foto: skijalista.me
“Ski centar Vučje, spremno dočekuje goste sa unaprijeđenom ponudom i cijenama na prošlogodišnjem nivou. U planu je realizacija škole skijanja uz najbolje licencirane instruktore. Svakog vikenda, počev od januara organizovaće razne manifestacije muzičkog karaktera za sve posjetioce”, rekli su iz PKCG.
Krajem februara i početkom marta zavisno od vremenskih uslova u planu je organizacija manifestacije Snow dance, koja je sportsko zabavnog karaktera. U ski centru Lokve Ski opening će biti ispraćen i zabavnim programom. Ski centar Hajla je, nakon 13 godina stagnacije, ponovo stavio u funkciju skijalište Turjak 2.
“U ponudi zimske sezone su ski škole, rentiranja motornih sanki, četvorotočkaša, ture na krpljama, ciciban staze… A kako bi poboljšali svoju ponudu, turistički poslenici su posjetiocima pripremili i nordijsko skijanje, zimski foto safari, zimski rafting na Tari, planinarske ture, zimski hiking, kao i snowboard park sa skakaonicom”, podsjetili su iz PKCG.
Iz PKCG su saopštili da je za dalji rast pozitivnih poslovnih pokazatelja i trendova u oblasti turizma potrebno ispuniti nekoliko važnih preduslova koji će doprinijeti daljem unapređenju konkurentnosti Crne Gore kao turističke destinacije, kao što su izgradnja hotela visoke kategorije i drugih kapaciteta, unapređenje turističke ponude i produženje sezone, edukacija kadra, povezivanje turizma i poljoprivede, unapređenje komunalne i lokalne infrastrukture, suzbijanje sive ekonomije.
“U cilju smanjenja negativnih uticaja vremenskih prilika i daljeg unaprijeđenja ponude zimskih centara, u narednom periodu treba dograditi i rekonstruisati skijališne kapacitete, nabaviti topove za vještačko osnježivanje staza i noćno skijanje, izgraditi klizališta, staze za nordijsko skijanje i bob”, dodali su iz PKCG.
Potrebno je, kako smatraju, poboljšati smještajne kapacitete na sjeveru i vanpansionske sadržaje, odnosno bazene, saune i spa centre, ostvariti bolju saradnju i koordinaciju rada državnih i lokalnih organa i službi, unaprijediti komunalnu i lokalnu infrastrukturu, putne pravce i njihovu prohodnost, posebno prema zimskim turističkim centrima i skijalištima.
“Poseban izazov je u unapređenju i diverzifikaciji turističkog proizvoda. U stvaranju kompleksne turističke ponude Crne Gore kao povezane cjeline primorja i zaleđa, vidi se najbolja mogućnost da se produži sezona i da se sjeveru daju razvojni impulse”, tvrde u PKCG.
Iz PKCG su saopštili da je jedan od najkritičnijih aspekata sadašnjeg turizma koncentracija na relativno kratak period godine.
“Uspješan i visokokvalitetni turizam zavisi od privlacnosti destinacije tokom citave godine. Imajući u vidu globalne klimatske promjene, periodi funkcionisanja se veoma teško mogu isplanirati, zbog čega na Primorju i na planinama moraju paralelno nastati i proizvodi koji nisu uslovljeni vremenskim prilikama i koji su konkurentni na međunarodnom tržištu”, dodali su predstavnici PKCG.
Oni su rekli da je cjelovita turistička ponuda Crne Gore najbolja mogućnost da se produži sezona i sjeveru pruže razvojni impulsi.
“Posljednjih godina sve veća pažnja posvećuje se razvoju planinskog turizma koji ima veliki potencijal. U turističku infrastrukturu će do 2022. godine biti uloženo 140 miliona EUR, a koji se odnose na izgradnju skijališta Kolašin 1600, Žarski, Cmiljača, Štedim i Hajla, te dodatnu valorizaciju durmitorskog skijališta”, zaključili su iz PKCG.
Evropski zeleni dogovor, kojemu je cilj da Europa do 2050. bude klimatski neutralna, mogao bi biti uzor za cijeli svijet, izjavila je u srijedu u Zagrebu predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Plan predviđa da Evropa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent i tranziciju u kružno gospodarstvo za što će biti potrebna velika sredstva.
“Uvjereni smo da evropski zeleni plan može biti nova strategija za cijeli svijet … Radi se o investicijama, inovacijama, novim tehnologijama i želimo da EU bude predvodnik”, rekla je Von der Leyen na konferenciji za novinare.
Dodala je da će u to trebati puno investirati i najavila da će Komisija idućih dana donijeti plan za održive investicije.
U sklopu “Božićne pjacete” u Budvi, u organizaciji Turističke organizacije opštine Budva, u ponedjeljak, 13. januara u 17 sati nastupiće klapa Castell Nuovo i grupa Perper.
Montenegro Airines pregovara o potencijalnom uvođenju sezonskih linija ka Lisabonu i Istanbulu dok je istovremeno irski Ryanair najavio nove dvije linije ka Podgorici, na bazi cijele godine.
Izvršni direktor Montenegro Airlinesa Živko Banjević kazao je da u kompaniji razmatraju nove destinacije za 2020. godinu.
“Trenutno završavamo analize i pregovore za Lisabon i Istanbul. Osim te dvije linije, radimo i na uvođenju novih komercijalnih letova u Evropi, bivšem Sovjetskom Savezu i Srednjem Istoku”, naveo je Banjević.
On, kako javlja ExYu Aviation, nije precizirao da li će nove linije ići iz Podgorice ili Tivta.
Trenutno Turkish Airlines leti između Podgorice i Istanbula dok direktne linije prema Lisabonu nema.
Trenutno, Montenegro Airlines planira letove prema 16 destinacije, od čega će pola biti cjelogodišnje a pola sezonske.
Plan je da u 2020. kompanija leti prema 15 čarter destinacija.
Planovi Ryanaira
rayanair
Isrski niskotarifni avio-prevoznik Ryanair je najbrže rastući prevoznik na podgoričkom aerodromu i, kako je najavljeno iz kompanije, planira da u ovoj godini uvede još dvije linije.
Kompanija je nedavno pokrenula linije iz Poznana, Krakova i Dablina prema Podgorici, od čega će posljednje dvije destinacije biti cjelogodišnje.
Direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić kazao je da je Ryanair opslužio 172.135 putnika na podgoričkom aerodromu u periodu od januara do novembra 2019, “što predstavlja snažan rast od 25% u odnosu na isti period godinu ranije”.
ExYu Aviation piše da je moguće da će Ryanair za jednu od destinacija ka Podgorici ove godine izabrati Maltu.
Porto Montenegro je u ljeto 2011, otvorio Zbirku pomorskog nasljeđa, autentičnu riznicu prestižne pomorske istorije MTRZ „Sava Kovačević“, Tivta i Boke Kotorske, koja čuva uspomenu, ali ne samo uspomenu, već novim sadržajem doprinosi turističkoj ponudi grada. Zbirka svjedoči o nama, našim prethodnicima, o tome što su radili, od čega su živjeli, kakvi su meštri bili,…
„Zbirka pomorskog nasljeđa, Porto Montenegru daje neku vrstu patine i utemeljenja u istoriji i tradiciji. Svjedoči da je Porto Montenegro marina koja iza sebe ima jako interesantnu i zanimljivu priču, građenu na temeljima nekadašnjeg pomorskog Arsenala (MTRZ „Sava Kovačević“). Arsenal ima bogatu i zanimljivu istoriju, bio je svjedok svih turbulentnih dešavanja tokom XX vijeka. Ako se Porto Montenegro gleda kroz ovu Zbirku, shvatićemo da marina nije neka nova priča već ustvari neka vrsta prenamjene, nastavak života u drugom obliku, u drugoj namjeni od onoga što je prvobitno ovdje bilo, a vezano je za pomorstvo. Ove godine se, inače, obilježava 130 godina od osnivanja Arsenala – rekao je za Boka News rukovodilac i kustos Zbirke pomorskog nasljeđa, Dražen Jovanović.
Sve izložbe i aktivnosti koje se dešavaju u Zbirci i organizuju tri do četiri puta na godišnjem nivou, na neki način su omaž čitavoj istoriji. Izložbe organizovane tokom 2019. godine su, praktično, bile o Arsenalu.
Inače, menadžment Porto Montenegra svojevremeno je odlučio da zgradu bivše pilane sačuva i izvrši njenu prenamjenu.
„Ova zgrada je pravljena dvadesetih godina dvadesetog vijeka. Originalno je bila pilana i skladište za drvnu građu. Prije nego što je muzej otvoren 2011. godine ona je renovirana. Mislim da je zgrada reprezentativna, da pruža velike mogućnosti ne samo za organizovanje izložbi već i koncerata, promocija knjiga, prijema, gala večera, tako da je jako zahvalan i lijep prostor“ kaže Jovanović.
Zbirka pomorskog nasljeđa – foto M. Marušić
Arhitektonska konstrukcija zgrade je uslovila da Zbirka pomorskog nasljeđa bude podijeljena na dva dijela-segmenta. Na gornjem spratu je dokumentarni dio koji se tiče istorije Arsenala (fotografije, table sa tekstovima, ilustracije, projekti, pisani dokumenti), a na donjem spratu su eksponati, stare mašine, alati, dijelovi brodske opreme, naoružanja, makete brodova.
„Trenutno imamo oko 300 izloženih eksponata, u depou nešto više, a s vremena na vrijeme se eksponati mijenjaju. Postoji i vanjski dio, skver, na kome su izložene podmornice i brod „Barbara“, a planiramo da postane jedno od centralnih mjesta okupljanja u Porto Montenegru“, ispričao nam je Jovanović.
Posebnu pažnju posjetilaca i turista privlači podmornica „Heroj“ koja je samostalno napravljena u Jugoslaviji, od prve linije na papiru i razrade projekta, ispitivanja u Brodarskom institutu u Zagrebu, do same gradnje.
„Ja često našim gostima koji dođu da obiđu podmornicu kažem da je „Heroj“ neka vrsta spomenika nivoa tehničke kulture koji je imala nekadašnja država. U stvari, „Heroj“ svjedoči da je država u tom periodu bila sposobna da se svrsta u red najrazvijenih država u svijetu. Nemojmo zaboraviti da je projekat za podmornicu urađen 1963, kobilica položena 1965, a to je manje od 29 godina od završetka II Svjetskog rata. Podmornica je završena za godinu i po dana, a koštala je, ako bismo to preveli na današnje uslove, koliko gradnja 100 kilometara autoputa“ ističe Jovanović.
Una foto M. Marušić
Na naše pitanje kako reaguju turisti, on kaže:
„Podmornica je najatraktivniji dio naše ponude i veliki broj turista i posjetilaca u Muzej dolazi upravo zbog podmornice. Ona je zaista velika atrakcija ne samo na lokalnom nivou već u cijeloj regiji. Imamo dosta turista koji dolaze iz drugih gradova Boke Kotorske da posjete podmornicu, turiste iz Dubrovnika koji su na odmoru, ali dođu da nas posjete i vide podmornicu, a sami znate kakve su saobraćajne gužve ljeti i koliko se čeka na granici. Od marta do decembra imamo stalne posjete turista sa kruzera iz Kotora, dobru saradnju sa turističkim agencijama. Reakcije su jako pozitivne. Domaćih posjetilaca imamo oko 28% ostalo su stranci. Turisti iz inostranstva su iz zemalja nekadašnjeg Sovjetskog saveza, zatim Srednje i Zapadne Evrope, Njemci, Česi, Mađari, Poljaci…
Stalno raste broj posjeta tako da smo ove godine imali oko 10 000 individualnih posjetilaca, što je za mali muzej jako dobra posjeta, jer Tivat nema veliku fluktuaciju turista sa kruzera.
Sve zvuči kao vrlo interesantno upakovan turistički paket u ukupnom ambijentu, za koga Jovanović smatra da može i bolje da posluje.
„Trudimo se da ljudima približimo i jednu lijepu priču o moru, brodovima, pomorstvu, ne samo u smislu priče koja baštini lokalni duh i istoriju, ne samo za Tivćane koji čuvaju svoje uspomene i sjećanja na ta vremena, već i za sve goste, turiste. Tivat bi trebalo da ima još takvih sadržaja“, ističe Jovanović.
Koji je, po Vašem mišljenju, najvrjedniji eksponat u Zbirci?
„Ja ću tu sigurno biti subjektivan… nisam o tome razmišljao, ali moj favorit je stara pila za drvo iz 1886. godine, jedan predivan primjerak industrijskog dizajna s kraja 19. vijeka.
Definitivno najvrjedniji su stari papiri, tehnički nacrti, kad su u pitanju istorijski kontekst i kultura sjećanja. Srećom, ostalo nam je dosta tehničkih nacrta koji ustvari pokazuju nivo znanja, stručnosti koji je ovde bio. Nacrtati, odnosno projektovati jednu drvenu barku nije mala stvar, a kamoli jedan brod, tako da se kroz te nacrte mogu vidjeti ukupna sposobnost, znanje, stručnost tih ljudi, inženjera, crtača, logistike, brodoželjezara, varilaca, cjevara, livaca, električara, stolara koji su radili divan brodski namještaj. Kroz te nacrte možete pratiti kako je jedan brod građen, kako je nastajao…
Zbirka pomorskog nasljeđa – foto M. Marušić
Zbirka pomorskog nasljeđa često ugosti domaće i strane delegacije. Kada stranci dođu reakcije su izuzetno pozitivne. Posjetili su je predsjednici država, ministri, članovi diplomatskog kora…
Bivši predsjednik države Crne Gore, Filip Vujanović je pokazao veliko interesovanje, više puta je dolazio, dugo se znao zadržati i dovodio je razne delegacije.
„Sadašnje predsjednike, od opštinskih pa do državnih, mnogo ne interesuje Zbirka pomorskog nasljeđa. Uglavnom dovedu goste, ostave ih nama da im pokažemo i ispričamo istoriju.
Sa diplomatskim korom imamo jako dobru saradnju tako da svake godine organizujemo izložbu u saradnji sa nekom od ambasada.
Sjećam se da je predsjednik Vujanović dolazio sa predjednikom Slovenije, Milanom Kučanom, sa predsjednikom BiH. Obišli su kompletan muzej, podmornicu, zadržali se više od sat vremena i upisali u knjigu utiska“ – kaže Jovanović.
Na pitanje koliko vlasnici jahti posjećuju Zbirku pomorskog nasljeđa, on kaže da, uglavnom, nisu zainteresovani. Imali smo više prodajnih izložbi, očekivali smo veće interesovanje, ali oni će radije platiti neku večeru par hiljada eura, nego kupiti sliku. Nadam se da to neće tako dugo trajati. Imali smo fantastične izložbe prodajnog karaktera. Samo je pokojni Mank kupio jednu sliku i to tivatskog slikara Aranđusa“, ispričao nam je Jovanović.
Simbol Arsenala i Boke Kotorske „Barbara“, vratila se kući…
Barbara foto M. Marušić
Od 2018. godine, muzejsku Zbirku pomorskog nasljeđa Porto Montenegra krasi brod oldajmer, BM-58 „Barbara“, jedan je od simbola nekadašnjeg tivatskog Arsenala i neodvojivi dio novije pomorske istorije Boke Kotorske.
“Barbara” kao eksponat koji govori o pomorskoj i brodograđevinskoj prošlosti Boke, pridružila se podmornicama P-821 “Heroj” i P-912 “Una” ispred Zbirke pomorskog nasljeđa.
“Barbaru” su u Hamburgu 1926. izgradili njemački studenti brodogradnje kao svoj diplomski rad. U Jugoslaviju je „Barbara“ sa još nekim plovnim objektima, došla krajem 20-tih godina 20. vijeka, na ime ratnih reparacija za Prvi svjetski rat.
Služila je kao otvoreni municijski tender Artiljerijskog zavoda u Lepetanima, da bi 1945. bila rekonstruisana u putnički brodić od kada “Barbara” decenijama, sve do početka 2000-tih, služi za prevoz radnika Arsenala duž cijele Boke Kotorske.
“Danas nas je ovdje okupio ovaj mali brodić koji na originalan način reprezentuje istoriju Tivta i Boke Kotorske. Ova stara dama svojevrsni je industrijski spomenik, svjedok jednog vremena i načina življenja. Upostaje zato, postala je jedan od najaktraktivnih muzejskih eksponata Zbirke pomorskog nasljeđa. Prošlost Tivta i duh jednog vremena, svojom pojavom, prenosi svim budućim generacijama”- kazala je nekadašnja gradonačelnica Tivta, dr Snežana Matijević.
Dobrodošlicu “Barbari” i sretan povratak kući (jer Porto Montenegro egzistira na temeljima bivšeg Arsenala u kome je ona služila decenijama), poželio je kustos Zbirke pomorskog nasljeđa, istoričar Dražen Jovanović.
