U katedrali Notre Dame u Parizu ove godine prvi put nakon 200 godina nije održana Božićna misa.
Katedralu je u aprilu ove godine zahvatio požar u kojem je izgorio krov, dok se veliki dio arhitektonskog remek djela obrušio.
Zbog obnove koja će potrajati, misa se održavala u crkvi Saint-Germain l’Auxerrois koja se nalazi nekoliko stotina metara od katedrale Notre Dame.
Misu je predvodio rektor Patrick Chauvet, koji je kazao da je građevina toliko krhka, da postoji 50-postorna vjerovatnoća da neće biti u potpunosti spašena. Dodao je da radovi na restauraciji neće početi do 2021. godine.
“Danas možemo reći da je 50 posto vjerovatno da će se spasiti. Takođe velika je vjerovatnoća da skele padnu na tri svoda, tako da, kao što vidite, zgrada je i dalje veoma krhka”, rekao je Chauvet.
Katedrala Notre Dame iz 12. stoljeća biće godinama zatvorena za posjetioce nakon što je požar uništio krov i oborio toranj.
U nevremenu, proteklih dana razbijene su Morske orgulje, jedan od novijih simbola Zadra.
Nekoliko teških kamenih blokova, valovi praćeni jakim vjetrom i obilnom kišom, pomaknuli su kao od šale.
Čini se da jedan blok čak nedostaje, pa će šteta opet biti velika.
Ovo nije prvi put da vremenske nepogode oštećuju Morske orgulje. Nekoliko puta instalacije je sanirana, a koliki su razmjeri najnovijih šteta, tek se treba utvrditi.
Ilij-Mijatović sa ocem-predsjednik-Kusovac i sekretarka
Predsjednik opštine Tivat Siniša Kusovac primio je jednogodišnjeg Iliju Mijatovića za čiju operaciju na srcu je prošlog decembra, kada je bio star svega 45 dana, usmjerena donacija od 7,5 hiljada eura prikupljena na tradicionalnom Novogodišnjem humanitarnom bazaru “Dan otvorenog srca“.
Ilija je u proteklih godinu imao tri puta intervencije na srcu.
“Ove godine građani Tivta, preduzeća i kompanije donirali su 3.470 eura u fond Bazara koji će biti usmjeren za potrebe Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju”, saopšteno je iz opštine.
Ilij-Mijatović sa ocem-predsjednik-Kusovac i sekretarka
Uz iskrene praznične želje i čestitke praznika, predsjednik Kusovac i sekretarka Darka Ognjanović uručili su Iliji novogodišnje poklone za njega i sestru blizankinju.
U Boki se sve do Drugogo svjetskog rata lovorika (lovor), kitila kao božićno drvo, koji uz maslinu smatraju svetom biljkome. I sam njen latinski naziv LAURUS – pobjeda pohvala, slavlje NOBILIS – slavan, glasovit, plemenit to potencira.
U nekim porodicama ta tradicija se zadržala do današnjih dana. I badnjaci su se znali praviti od lovorike . Ili su bili od maslinovog drveta, a kitili su se lovorom .
Običaj je i da se da se pred ulaz u kuću postavi mali lovorov vijenac, kao znak dobrodišlice I slobodnog ulaza. Po podu se razastre lovorovo lišće, kao slama u unutrašnjosti. Uz nalaganje badnjaka u vatru se bacaju i pera lovorike. U pravoslavnim domovima sve ikone o Božićnim praznicima kite se lovorikom.
Lovor ili lovorika (Laurus nobilis) je biljka iz porodice lovora (Laureaceae), zimzeleno je stablo ili grm s tamnozelenim, kožastim, kopljastim listovima. Cvjetovi su dvodomni, neugledni, žute boje, a plod je modrocrna bobica. Potiče iz zapadne Azije odakle se proširio zemljama Mediterana. Šume lovora na Liburniji (zapadna obala Kvarnerskog zaliva) u okolici Lovrana (odakle mu i ime), smatraju se najljepšim na svijetu.
Danas se lovor koristi u hortikulturi, a u kulinarstvu kao začin, i u narodnoj medicini kao ljekovita biljka.
lovor
“Postoji vjerovanje da je mjesto gdje raste lovor, dobro za život”, kaže ing, pejzažne arhitekture Vesna Vidić, projektantica mnogih zelenih javnih površina I privatnih vrtova. Ističe da je I danas lovor popularan I često se sadi u vrtovima, jer se od njega prave žive ograde ( može lijepo da se orezuje), ali raste I kao drvo stablašica koje može da naraste do 15 metara u visinu.
Grčku nimfu Dafne otac pretvorio u lovorovo drvo
Starim Grcima drvo lovora bilo je sveto i često su ga koristili u vjerskim svečanostima i za ukrašavanje ulaza u kuću. Lovor je bio posvećen bogu Apolonu, a njegov hram imao je krov od lovorovih listova koji su, prije svega, imali ulogu da štite od bolesti, uroka i gromova. Prema legendi nimfu Dafne njen otac, bog Pinios, je da bi izbjegla Apolonovu osvetu zbog neuzvraćene ljubavi pretvorio u lovorovo drvo. Nimfa Dafne nije mogla da zavoli boga Apolona, zato što ju je bog ljubavi Kupidon pogodio u srce svojom otrovnom strelom. Nakon toga, Apolon je nosio lovorov vjenac u znak sjećanja na Dafne.
Lovorov vijenac ukrašavao je i pobjednike Olimpijskih igara, a proročica Pitija je žvakala lovorove listove prije objavljivanja proročanstava, pa se i kasnije preporučivalo spavati s lovorovim listom ispod jastuka kako bi u snovima vidjeli budućnost.
Lovor – foto pixbay
Rimljani su lovor zvali laurus, što znači zlato, a ukazuje na njegovu vezu s bogom sunca. Za njih je lovor bio simbol mudrosti i slave i vjerovali su da štiti od gromova, bolesti i zlih duhova. Lovorov list je od davnina korišten kao znak slave i pobjede te su stoga glave starih rimskih imperatora bile ukrašene vijencem od lovorovog lišća.
U Indiji su slava, moć i žrtvovanje lovora simbolizirani u kultu boga Shive što se smatra muževnom i nebeskom moći, znakom pravde i više ljubavi. “Kao što sunce kao Božje oko sve vidi i ljudima omogućava da vide, tako i lovor otkriva sve ono što je skriveno”.
U Bibliji lovor često predstavlja obilje i slavu. U kršćanstvu simbolizira Hristovo uskrsnuće koje je uzrok trijumfa čovječanstva.
Lovor
Lijek i začin
Lovorov list sadrži eterična ulja, tanine, terpene, aromatske materije, minerale poput natrija, kalija, magnezija i željeza, dijetalna vlakna, vitamine A, C i B. Kao lijek djeluje antioksidativno, protuupalno i antivirusno.
Zato se koristi kao lijek protiv kašlja, bolova i problema s kosom i kožom. Kada se zapali lovoro list ispušta linalol, aromatični spoj koji djeluje opuštajuće i umirujuće. U dimu se nalaze i drugi vrijedni sastojci koji djeluju na smanjenje stresa i glavobolja. Od lovora se dobija jedno od najdjelotvornijih ulja za jačanje i preventivu jer čisti limfni sistem.
U primorskim krajevima lišće se se i danas upotrebljava prilikom konzerviranja i oblaganja suvog voća. Kao začin u jela poput juha, variva, marinada i tamnih umaka stavljaju se suvi lovorovi listovi. Slaže se s jelima od povrća, mesa, pečenjima, pa čak i desertima.
Imena kao što su Lovro, Lovorka, Lovrenac, Lora, Loreta, Lara, Dafne i neka druga potiču od lovora. Postoji vjerovanje da lovor pomaže u rješavanju loših odnosa u kojima neko drugi „živi“ od našeg znanja i truda.
Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog uradila je idejno rješenje uređenja terena i rekontrukcije zelenih površina Ilijinog parka u Igalu. Ovaj projekat predstavlja nastavak aktivnosti lokalne uprave na planiranju i realizaciji radova na uređenju hercegnovskih ulica i mjesta za druženje na otvorenom, a uradila ga je inžinjerka pejzažne arhitekture Milica Berberović.
Kako iz Agencije navode, projektom je predviđeno parterno i hortikulturno uređenje prostora Ilijinog parka, sa ciljem da ova parkovska površina u centralnoj urbanoj zoni Igala bude reprezentativna i visoko dekorativna.
Prema idejnom rješenju, predviđeno je proširenje postojećih pješačkih staza, zamjena dotrajalih instalacija oko fontane, kao i uređenje platoa oko iste.
Unutar parka planirano je proširenje postojećeg dječijeg igrališta, stvaranje nove zone igrališta za djecu sa posebnim potrebama, kao i zone za rekreaciju. Obodom parka predviđena je izgradnja trotoara duž Norveške ulice koji je neophodan za bezbjedniji pješački saobraćaj.
Prema riječima direktora Agencije za izgradnju i razvoj Bora Lučića, prvi neophodni radovi odnose se na uređenje staza i klupa („pižula“), izgradnju trotoara duž Norveške ulice, kao i zamjenu starih i ugradnju novih instalacija.
Iz idejnog rješenja 3d prikaz
Nakon tih primarnih radova, uslijediće uređenje platoa oko postojeće fontane, a to će podrazumijevati zamjenu postojećih instalacija, čišćenje fontane i postavljanje nove česme i novog pločnika. Oko sadašnjeg pločnika planirana je izgradnja „vodenih ogledala“ – plitkih bazena sa vodom do maksimalno 10cm dubine. U njih je moguće postaviti prskalice čija visina izbacivanja vode ne bi trebalo da pređe 20cm.
Kako objašnjava Lučić, nakon što bude završena prva faza radova, u planu je uređenje i proširenje postojećeg dječijeg igrališta, zatim izgradnja novog igrališta za djecu sa posebnim potrebama, kao i posebna faza izgradnje zone za rekreaciju.
Po svemu sudeći, Danska nastavlja sa svojim planovima izgradnje jednog ili više umjetnih otoka u sklopu projekta offshore vjetroelektrana kapaciteta 10 gigawata. Projekt bi omogućio ambiciozan cilj, napajanje 10 milijuna europskih kućanstava iz ovih izvora, sve u nastojanju da se ublaže posljedice klimatski promjena.
Za sada Ministarstvo eneregtike Danske je u potrazi za idelanom lokacijom umjetnih otoka, koji bi se gradili u neposrednoj blizini offshore vjetroelektrana, a koji bi služili kao svojevrsni tehnološki hubovi. Još od 2018. godine, Danska pokriva čak 41% svojih potreba za električnom energijom upravo proizvodnjom iz vjetroeloektrana, što je najviši postotak u Europi.
Ovaj je projekt dobio veliku većinu pri izglasavanju u danskom parlamentu jer je, kako se naglašavalo, posve u skladu s danskim nastojanjima zaštite okoliša.
Prema Ministarstvu energetike, cijeli projekt bi bio financiran iz privatnih izvora. Danska vlada bi dodatno financirala istraživanje koje bi za cilj imalo pronaći najbolje načine za skladištenje proizvedene energije jer bi planirana proizvodnja nadmašila potrebe domaćinstava.
Danska, koja već od ranije ima najveću vjetroelektranu u Skandinaviji, ovim projektom želi u potpunosti zamijeniti upotrebu fosilnih goriva energijom iz obnovljivih izvora u svim industrijskim sektorima.
Iz Turističke organizacije Tivat najavljuje Izložbu domaćih proizvoda, koja će se održati u subotu, 28. decembra na rivi Pine sa početkom u 10 sati.
Manifestacija u organizaciji Maslinarskog društva „Boka” i NVO „Nada” iz Herceg Novog, a pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Tivat, posvećena je tradicionalnim proizvodima, tipičnim za naše podneblje.
Posjetioci će imati priliku da uživaju u širokoj ponudi raznoraznih domaćih proizvoda kao što su: masline, maslinovo ulje, sir, mesne prerađevine, med, vino…
Izložba – masline
Pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže i osjete duh Mediterana na tivatskom šetalištu, budite dio Zimske bajke u Tivtu poručuju iz Turističke organizacije.
Badnja večer širom svijeta protekla je uglavnom mirno uz poziv pape Franje vjernicima da se čini dobro čak i kad drugi prema vama to nisu.
Papa Franjo pozvao je u utorak, uoči Božića, 1,3 milijardi rimokatolika da ne dopuste da ih propusti Crkve odvrate od prihvaćanja Božje ljubavi. “Ne čekajmo svoje susjede da budu dobri prema nama prije nego mi budemo dobri prema njima, Crkvu da bude savršena prije nego joj uzvratimo ljubav, poštovanje drugih prije nego što im služimo”, poručio je Franjo u homiliji na Badnju večer.
Nadbiskup Pizzaballa, apostolski administrator latinske patrijaršije Jeruzalema, služio je misu u biblijskom gradu Betlehemu u bazilici Rođenja Isusova. Uputio je poruku mira i oprosta i usporedio je vremena kada je Isus rođen sa stvarnim životom stanovništva “koje se očigledno ne može nositi sustavno s ogromnim društvenim i ekonomskim problemima u regiji”.
Na drugom kraju svijeta na Šri Lanki gdje je proteklog Uskrsa u terorističkom napadu na crkve i hotele ubijeno 268 osoba polnoćke su održane uz iznimne mjere sigurnosti. U Čileu najmanje je 120 domova uništeno u požarima u blizini obalnog grada Valparaisa a stanovnici su evakuirani usred proslave Badnje večeri, pri čemu su neki izgubili svu svoju imovinu, pa čak i kućne ljubimce. U Hong Kongu policija se na Badnju večer suzavcem, papar sprejevima i vodenim topovima obračunala s prosvjednicima i sukobi su trajali do ranih jutarnjih sati na Božić.
Na Filipinima pogođenima tajfunom Phanfonom tisuće su Badnju večer provele u skloništima ili kišom natopljenim domovima. U Australiji kiša koja pada na Božić nije uspjela ograničiti požare koji haraju područjem oko Sydneya i vatrogasci su se, nakon kratkog predaha, u srijedu po visokim temperaturama nastavili boriti s dva snažna požara u zaleđu grada.
Djed Mraz je krenuo juče u obilazak osnovnih škola u Herceg Novom. Poklone je podijelio đacima područnih odjeljenja na Podima i u Igalu, kao i učenicima škole „Ilija Kišić“ u Zelenici, a danas će biti u Sutorini, Baošićima, Bijeloj i Kamenarima.
Posjetu Djeda Mraza novskim školama organizovali su Opština Herceg Novi i Turistička organizacija Herceg Novi, koji su obezbijedili 1.700 paketića za sve učenike prva četiri razreda, mališane koji se najviše obraduju Djedu Mrazu.
„Ovo je mali znak pažnje za našu djecu, željeli smo da ih obradujemo poklonima i dolaskom Djeda Mraza, da im tako još malo uljepšamo praznike i uputimo lijepe želje“, kazao je potpredsjednik Opštine Miloš Konjević nakon uručivanja paketića u područnom odjeljenju Osnovne škole „Milan Vuković“ na Podima.
Dodjeljivanje paketića osnovcima
Učenici Osnovne škole „Milan Vuković“ poklone će dobiti sjutra, a „Dašo Pavičić“ prekosjutra. Ako vrijeme posluži, uručivanje poklona biće upriličeno na Trgu Nikole Đurkovića, gdje će đaci stići u pratnji učiteljica. U slučaju da bude kišovito, pokloni će biti uručeni u školama.
Đaci u Sutorini paketiće su dobili i od svoje Mjesne zajednice. Za 18 učenika ovog područnog odjeljenja juče je organizovan dolazak Djeda Mraza, a poklone koje im je donio obezbijedila je Mjesna zajednica Sutorina.
U susret novogodišnjim praznicima, pokloni koje su obezbijedile Opština i Turistička organizacija stići će i u ustanove i nevladine organizacije za djecu i osobe sa smetanjama i teškoćama u razvoju: javne ustanove Dnevni centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju Herceg Novi i Dnevni centar Dječijeg doma „Mladost“, kao i nevladine organizacije: „Zrak Sunca“, „Sunčev zrak“ i „Nova šansa u Novom“.
Hrišćanski vjernici koji poštuju Gregorijanski kalendar danas slave praznik rođenja Isusa Hrista.
U Kotorskoj biskupiji na ponoćnim misama vjernici su ispratili Badnju večer i dočekali Božić.
Zvona kotorske katedrale Svetog Tripuna i drugih crkava Kotorske biskupije označila su okupljanje vjernika a posebno svečano bilo je u kotorskoj katedrali Svetog Tripuna, gdje je misu predvodio kotorski biskup u miru mons. Ilija Janjić.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić na ponoćki u crkvi Svetog Jeronima
Svečano je bilo i u Herceg Novom u crkvi Svetog Jeronima. Misu je predvodio don Siniša Jozić a ponoćki osim brojnih vjernika prisustvovao je gradonačelnik Herceg Novog Stevan Katić.
