Aktivisti Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) za učenike završnih razreda „OŠ “Milan Vuković”održali su protekle sedmice predavanje o štetnosti pušenja. Na predavanju, koje je održao sekretar CDPR-a Domagoj Žarković, bilo je riječi koliko nepovoljno pušenje utiče na mladi organizam, pogotovo u toj fazi razvoja ličnosti.
-Aktivisti CDPR razgovarali su i sa direktorom škole Sinišom Brajovićem koliki je pušenje problem među nastavnim osobljem i učenicima. Na predavanju je predstavljanjen i novi Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, a razgovarano je i o problemima koje izaziva konzumiranje duvanskih proizvoda u školskom uzrastu.
Velika pomoć tokom predavanja bila je od školskog profesora predmeta Zdravi stilovi života. Pušenje i sve njegove negativne posljedice prvenstveno utiču na razvoj raznih vrsta kancera, kao i oboljenja srca i krvnih sudova. To sigurno svi dobro znaju, ali ne poštuju i ne cijene na taj način, kako svoje, tako i zdravlje svojih u familiji, zatim prijatelja i svih ostalih.
Stoga apelujemo na sve, pogotovo djecu školskog uzrasta, da ne počinju nikada pušiti, a ukoliko su već pušači da štetnu naviku ostave kako bi sačuvali ono najvažnije, a to je svakako zdravlje, poručuju iz CDPR.
Brod u vlasništvu norveške brodarske kompanije J.J. Ugland u subotu su zaposjeli pirati dok je bio na sidrištu ispred obala Benina te su oteli devetero članova posade, saopštila je u nedjelju norveška tvrtka.
Preostali članovi posade na brodu MV Bonita izvijestili su o događaju lokalne vlasti i brod je kasnije u subotu pristao u luku Cotonou, navela je tvrtka. Tvrtkin tim za hitne situacije poduzima potrebne radnje i planira poteze te je u kontaktu s relevantnim vlastima.
Ugland je u kontaktu s obiteljima članova posade i nastavit će ih dalje informirati, navodi se u priopćenju kompanije. Daljnje obavijesti biti će dane ovisno o dostupnosti novih informacija, navela je brodarska kompanija.
Lučke vlasti u Beninu objavile su da su pirati oteli devetero članova posade, koji su svi filipinski državljani, a to je kasnije za jedan norveški list potvrdio i glasnogovornik brodarske kompanije.
Predstavljanje turisičke ponude na teritoriji cijele kotorske opštine nagrađeno je na internacionalnom događaju „I Viaggiatori” u Luganu. Od ukupno 160 izlagača prezentacija Kotora uvrštena je među 10 najboljih kojima je pripalo međunarodno priznanje „Swiss Tourism Award”.
Naš grad je ovim povodom prikazan kroz kampanju „Scopri la bellezza dei villaggi di pescatori”, koju je prezentovala direktorica TO Kotor Ana Nives Radović, a koja je namijenjena upravo onima koji tragaju za alternativnim, mirnijim mjestima za odmor, sa autentičnim iskustvima.
Promotivne aktivnosti koje omogućava ovaj događaj usmjerene su na predstavljanje posebnim ciljnim grupama koje preferiraju putovanja na destinacije na koje ne može naići u najistaknutijoj ponudi vodećih tur-operatora.
Ciljna grupa ovako kreirane kampanje su stanovnici juga Švajcarske i sjevera Italije, pretežno stariji od 45 godina, sa mjesečnim primanjima iznad 5.000€ i najmanje dva rekreativna putovanja van zemlje tokom godine, koji su i najbrojniji među više od 20.000 posjetilaca ovog događaja. Njima su u kotorskoj opštini najprimamljivije destinacije Bigova, Stoliv, Ljuta i Morinj, autentična gastro i eno ponuda, lokalni običaji i rekreacija u prirodi na lokacijama za fotografisanje pejzaža.
U anketnom istraživanju urađenom tokom ovog događaja ustanovljeno je i da dnevna potrošnja ovakvih turista u mediteranskim gradovima iznosi više od 200€, da preferiraju putovanje automobilom i da ih najviše interesuje aktivni odmor.
Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com
Niskotarfini avio prijevoznik Rayanair širi svoje poslovanje u Hrvatskoj, ali i u zemljama u susjedstvu, Srbiji i Crnoj Gori, te Bosni i Hercegovini. U Sloveniji ova povoljna komapnija još nije prisutna. Avio kompanija Ryanair nastavit će se razvijati u zemljama bivše Jugoslavije u sljedećim mjesecima, neovisno i putem svojih podružnica.
Uz nove rute koje su već najavljene, slijedi ih još, posebice prema Bosni i Hercegovini, piše portal EX-YU Aviation. Niskotarifni zračni prijevoznik sljedeće godine putem svoje podružnice Lauda uvodi novu liniju od Beča do Banje Luke, a također će najaviti još jednu novu rutu sljedećih dana.
Očekuje se da će Ryanair također zaključiti sporazum sa Zračnom lukom Mostar o pokretanju usluga u tom gradu.
Ryanair je ove godine značajno povećao poslovanje u Hrvatskoj, prije svega u Zadru, i planira nastaviti širenje. Kompanija je ove godine na svojim linijama za Hrvatsku prevezla oko 550.000 putnika. Od osam novih linija koje su u Zadru pokrenute prošle ljetne sezone, očekuje se da će se sve nastaviti 2020. godine, osim Hamburga. Također, Lauda će uvesti letove iz Beča u Zadar i u Dubrovnik.
Ryanair je ove godine započeo operacije u Dubrovniku letovima iz Dublina. Kompanija je objavila da je održala pozitivne razgovore s hrvatskim ministrom turizma o dugoročnom rastu prometa i razvoju ruta.
U Srbiji će Ryanair ove zimske sezone nakon uvođenja letova s Malte u studenom proširiti svoje poslovanje na aerodromu Konstantina Velikog u Nišu, što će u siječnju pratiti nova usluga iz Frankfurt-Hahna, te će se natjecati izravno s Air Serbijom i njenom novom linijom za Njemačku.
S druge strane, prijevoznik je planirao letove iz Stockholma do Niša samo do kraja zimske sezone 2019./2020.
Ryanair je u Crnoj Gori postao treći po broju ponuđenih kapaciteta, iza Montenegro Airlinesa i Air Serbije. Niskobudžetna zrakoplovna kompanija prestigla je Turkish Airlines i ove godine planira prihvatiti više od 175.000 putnika na svojim letovima u Podgoricu, u odnosu na 150.000 u 2018. godini.
Za sljedeću godinu, Ryanair najavljuje pokretanje leta iz Dublina do glavnog grada Crne Gore, čime postaje prva zrakoplovna kompanija koja će povezala Irsku i Crnu Goru redovitim zračnim linijama. U Sloveniji Ryanair bi se nakon propasti Adria Airwaysa mogao ponovno pojaviti u ljubljanskoj zračnoj luci. Slovenija je jedina država članica EU u koju taj niskobudžetni zračni prijevoznik ne leti.
Animacija buduceg izgleda nasselja Luštica Bay Centrale sa novom ulicom R6
Opština Tivat daće u 29-godišnji zakup svoju parcelu – nekategorisani javni put površine 7.802 kvadrata koji prolazi kroz samo središte nekadašnje kasarne „Milan Spasić“ u naselju Radovići, kompaniji Luštica Development – odlučili su odbornici na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta u tom gradu.
DUP-om „Radovići“ na dijelu ove parcele planirana je nova saobraćajnica –ulica „R6“ a na drugom dijelu prema kompleksu Luštica Bay, planiran je drvored sa parking mjestima. Ova lokacija nalazi se neposredno uz tri urbanističke parcele u zahvatu DUP-a „Donji Radovići Centar“ na kojima će Luštica Development graditi više objekata mješovite namjene u okviru novg naselja Centrale kompleksa Luštica Bay, a koji uključuju stambene objekte, polikliniku, školu i drugo.
Da bi se postječi nekategorisani opštinksi put pretvorio u uređenu ulicu R6 po DUP-u, potrebno je ulaganje od preko 438,5 hiljada eura, pa je Opština odlučila da sa Lušticom Development napravi poseban aranžman po kome će ta kompanija o svom trošku sagraditi i urediti novu ulicu. Zauzvrat, Luštica Development će biti oslobođena obaveze plaćanja zakupnine za tu opštinksu parcelu. Uz to, od ukupno 97 parking mjesta koji su projektom predviđeni u novoj ulici, Luštica Develompent će dobiti na korišćenje njih 68 i to na period od 29 godina. Ta parking mjesta Luštica Development, po aranžmanu na koji su zeleno svjetlo dali odbornici, može izdavati u zakup vlasnicima ili zakupcima stanova i poslovnih objekata koji će biti izgrađeni u ovom dijelu naselja Centrale, odnosno može dati pravo pristupa i ili njihovog korišćenja i drugim korisnicima Luštica bay kompleksa. Preostali 29 parking mjesta u novoj ulici biće javno i dostuno svima na korišćenje.
Za ustupljenih im 68 parkinga u novoj ulici u Radovićima, Luštica Development je obavezna da Opštini Tivat godišnje uplaćuje 10% od prihoda koje sama ostvari njihovim izdavanjem korisnicima. Taj aranžman će trajati narednih 29 godina nakon čega će parkirališta biti vraćena u posjed Opštine Tivat.
Iz administracije gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS) koji je bio predlagač ovakve odluke, objašnjavaju da Opština, svojim dugoročnim investicionim planovima nije predvidjela izgradnju odnosno rekonstrukciju postojeće saobraćajnice kroz kompleks nekadašnje kasarne u Radovičima, te je stoga prihvatila inicijativu kompanije Luštica Development da ova to učini o svom troškku „u cilju stvaranja uslova da ovaj značajan investitor obezbijedi za buduće korisnike svoje lokacije i adekvatnu saobraćajnicu sa pripadajućim prostorom za parkiranje“.
„Saobraćajnica će svakako biti u opštoj upotrebi, a Luštica Development već je, o svom trošku i pribavila projektno tehničku dokumentaciju shodno izdatim urbanističko-tehničkim uslovima, pa je ocijenjeno da je cjelishodno prihvatiti njihovu inicijativu.“- objasnili su iz Kusovčevog kabineta. Po njihovoj računici, da Opština sama izgradi novu saobraćajnicu i potom Luštici Development u zakup da novih 68 parking mjesta u njoj, po važećem cjenovniku lokalna uprava bi od izdavanja te javne površine mogla da prihoduje samo 858 eura mjesečno, odnosno za 29 godina zakupa, ukupno bi lokalna uporava prhodovala nešto manje od 299 hiljada eura. Ta suma značajno je manja od iznosa investicije od 438,5 hiljada koliko je potrebno da se izgradi i uredi nova ulica, zbog čega su u administraciji gradonačelnika Kusovca odlučili da idu na varijantu privatno-javnog partnersa sa Lušticom Development u ovom slučaju.
Hercegnovska Gradska luka godinama se ne koristi na odgovarajući način iako je interes grada i države da se ovaj prostor uredi jer euro uložen u nautički turizam vraća se višestruko, kaže direktor Agencije za gazdovanje Gradskom lukom Božo Ukropina.
Očekuje da će uskoro Agencija na kvalitetan način riješiti pitanje korišćenja gradske luke, odnosno akvatorijuma Škver jer je pokrenuta procedura za dobijanje koncesije na 12 godina.
“Mora se na zakonit i validan način uspostaviti gazdovanje lukom da bi se moglo govoriti o bilo kakvom ulaganju“, navodi Ukropina uvjeren da bi grad i lokalno stanovništvo imali benefite od toga.
Herceg Novi – foto Boka News
Podsjećamo da je prije desetak godina idejni projekat rekonstrukcije i uređenja lučkog akvatorijuma u zoni Škver Herceg Novi , uradio Studio Grad iz Podgorice i na oko 80 hiljada kvadrataplanirao proširenje luke i uređenje prostora oko nje.
“Plan između ostalog predviđa zaštitu luke sa zapadne strane od tramontane, uređenje sistem vezova i pontona što neće biti lako realizovati u kratkom roku, ali se od nečega mora početi. Ako rješavate i gradite dio po dio, na kraju ćete doći do rješenja”, uvjeren je Ukropina, ustvrdivši da će biti mjesta i za komunalne vezove, ribare i za jedriličare.
Luka Herceg Novi
Zaštita lukobrana sa vanjske snage“jer trpi velike udarce nevera i juga, a ni jedan kamen u tom dijelu godinama niko nije postavio, uz proširenje kapaciteta luke (postavljanje pontona) u dijelu od novog bazena, su prema mišljenju Ukropine, prioritetni zadaci. Postoje predlozi i da se sa spoljne strane lukobrana kada se “ojača”, napravipristanište koje bi ljeti, od maja do septembra, moglo da primi veća plovila.
Najveći brod koji je uplovio u luku bio je dug 53 metra, a prosječna dužina turističkih brodića koji su najbrojniji je oko 35 metara.
Ukropina ističe da nedostaju komunalni vezovi gdje domaće stanovništvo može da veže plovila pod uslovima koja je propisano pravilnikom Morskog dobra. “Sistem sidrišta u luci posljednjih godina rađen je bez plana, jer godinama tim dijelom akvatorijuma nije upravljano na pravi način, pa se sidrio ko je gdje htio, a blokovi za sidrenje spuštani su čak i na plovnom putu”, objašnjava Ukropina.
Božo Ukropina – direktor Agencije za gazdovanje Gradskom lukom HN
“Dubrovčani su prije dvije godine izgradili prvu fazu komunalne lučice Batala sa šest plivajućih pontona sidrenog sastava dugih ukupno 600 metara za 500 vezova za domaće korisnike,u što su uložili 12 miliona kuna koji će biti vrlo brzo vraćeni sa cijenom od oko 200 kuna po dužnom metru plovila” navodi Ukropina.
Nedavno je hercegnovska lokalna vlast opredstavila mapu investicija koja nudi investitorima 15 projekata posebno značajnih za unaprijeđenje kvaliteta života Novljana, u smislu razvoja infrastrukture, otvaranja novih radnih mjesta i uvođenja naprednih tehnologija. Između ostalih to je i nautički turizam na Škveru, ali o veličini investicijeni za jedan projekat, nije bilo riječi.
Gradska luka godinama bez mokrog čvora
Izgradnja morskog čvora na Škveru, bez koga je nezamisliv kavalitetan razvoj nautičkog turizma, najavljuje se godinama, ali ideja nije realizovana ni ove sezone.
“Preduzeće Vodovod i kanalizacija bilo je spremno da uloži sredstva u ugradnju mokrog čvora. Bio bi to objekat u mediteranskom stilu od oko 35 metara kvadratnih sa toaletima, tuševima i mašinama za pranje i sušenje robe. Problem je kanalizacija koja bi morala da se riješi sistemom pumpi, što nije neizvodljivo”, objašnjava Ukropina ne navodeći kada bi objekat mogao biti izgrađen.
Manje čartera
Luka Hrceg Novi
Iako je broj plovila koji je ove godine koristio usluge luke bio manji od prošlogodišnje rekordne sezone, u Agenciji za upravljanje gradskom lukom su zadovoljni. Do 1. novembra kada je i završila nautička sezona u luku je uplovilo 1.600 plovila, dok je lani taj broj bio dvije hiljade. Ukropina objašnjava da je ove godine manje čartera u luci i da nemaju klijente koji su ostajali dva tri mjeseca.Po nekim pokazateljima iz okruženja, čarter je manji i u Budvi i Kotoru.
Neki klijenti su se preselili u novu marinu Lazure u Meljinama “.Mi smo jeftiniji što se tiče dnevnog veza, ali smo ograničeni brojem i ne možemo da ponudimo povoljnosti kao veće marine. Smatram da nas marina Portonovi u Kumboru ne može ugroziti jer su oni predviđeni za visoko platežnu klijentelu “, naveo je Ukropina. S druge strane povećan je broj izletničkih brodova koji su u Herceg Novi dnevno dovodili i preko 2.000 turista. “To daje jednu živost luci, turisti obilaze Stari grad, tvrđave, muzej a svakako je dobra reklama za grad jer se jedan broj odluči da kasnije izabere Herceg Novi za odmor”, kazao je Ukropina.
Vijek i po gradskog mula
Gradska luka HN nekada
Gradsku luku u Herceg Novom 70-tih godina devetnaestog vijeka izgradila je Austro Ugarska koja je tada upravljala Bokom, a današnje gabarite dobila je 50-tih godina pro{log vijeka. Lukobran je dug 200 metara, a širina je od 6 do 15 metara.
Jedriličar JK Delfin iz Tivta, Ilja Marković, osvojio je 21. mjesto do devetnaest godina i 61. ukupno na Svjetskom prvenstvu u jedrenju za klasu Laser do 21 godine u konkurenciji 144 jedriličara iz 45 zemalja svijeta. Prvenstvo je održano u Splitu od 26. oktobra do 02. novembra u organizaciji Jedriličarskog kluba Mornar.
Jedriličarski klub Mornar bio je domaćin mnogih prvenstava u klasi Laser, od Evropskog za standarde (2003), Evropskog za radijale (2015) pa do Svjetskog za standarde (2017). JK Mornar i grad Split, još jednom su osvojili sve simpatije učesnika i komplimente za domaćinstvo i odličnu organizaciju. Kako je inače ovaj oktobar bio potpuno drugačiji u pogledu vremenskih prilika, tako je na ovoj poznatoj i omiljenoj destinaciji za jedriličare, ovog oktobra najveća borba bila sa strpljenjem u čekanju vjetra.
Bila je to nedelja puna neizvjesnosti i čekanja, što je naporno i za jedriličare i za regatni odbor i za organizatore. Nakon čak četiri dana jedrenja jedna od muških flota završila je dva jedrenja, a druga samo jednu, i jedriličarke su završile samo jedno jedrenje. U petak se po laganom vjetru sa ranim startom već u 9 ujutru nastavilo jedrenje. Na kraju petog dana sve flote su konačno imale po dva jedrenja. Pravila Svjetskog prvenstva za klasu Laser do 21 godine predviđaju da se odjedri dvanaest jederenja – dva jedrenja dnevno tokom šest dana. Potrebna su najmanje četiri jedrenja da bi prvenstvo bilo validno.
Subota je konačno osvanula praćena jakim jugom, dugo očekivanim vjetrom jačine 15 do 19 čvorova, po malo kiše, talasima do metar visine i jakim strujama. Nakon što je u 10 ujutru dat prvi start, jedriličari su odjedrili tri regate po planiranom rasporedu. Cijelokupno prvenstvo obilježio je finalni dan ispunjen izuzetnim jedrenjem kada su jedriličari i jedriličarke pokazali raskoš svojih jedriličarskih vještina.
Prvenstvo je uspješno završeno, najbolje plasiranim jedriličarima dodijeljene su titule šampiona svijeta. Argentinski jedriličar Juan Pablo Cardozo osvojio je titulu šampiona svijeta u klasi Laser Standard U21 i U19 za 2019. godinu, a slijede ga Čileanac Clemente Seguel i Indijac Vishnu Saravanan. Ialcin Citak TUR ponio je titulu evropskog šampiona u klasi Laser Standard, koji je završio na 5. mjestu ukupno i na drugom u konkurenciji U19.
Poljska jedriličarka Viktoria Golebiovska šampion je svijeta u ženskoj olimpijskoj klasi Laser Radial, a za njom na pobjedničkom postolju slijede Ruskinja Valerija Lomachenko, koja je jedrila za Grčku, na drugom mjestu i Ruskinja Mariia Kislukhina na trećem mjestu.
Svi učesnici ovog svjetskog prvenstva su istinski šampioni, koji su pokazali snagu svoje volje i istrajnost da djeluju i žive u skladu sa prirodom.
Vlasti u Švicarskoj planiraju uvesti mnogo oštrije kazne za bacanje smeća, posebno kad je riječ o zagađivanju poljoprivrednog zemljišta.
Neki švicarski zastupnici predlažu da kazne za bacanje smeća budu čak 100 puta veće od trenutnih, prenosi Anadolija.
Roger Zurbriggen, zastupnik iz Luzerna, kazao je novinarima da bacanje smeća izaziva “namjernu prijetnju dobrobiti ljudi i životinja”.
Naglasio je da su strožije novčane kazne potrebne kako bi se zaštitili ljudi, životinje i životna sredina.
Trenutna kazna 36 eura
“Smeće koje životinje pojedu može dovesti do bolnih povreda, pa čak i smrti”, kazao je Zurbriggen, dodajući da su velika prijetnja aluminijske limenke i drugi bačeni predmeti.
Trenutna novčana kazna za bacanje smeća u Švicarskoj iznosi 40 franaka (36 eura). Međutim, neki zastupnici, uključujući i Zurbriggena, predlažu da kazne budu povećane i do 4.000 franaka (3.600 eura).
Mandolinski orkestar Hrvatskog građanskog društva „Tripo Tomas“, nastupio je protekle sedmice na XXIV Hrvatskom festivalu mandolinista „Mandolina Imota“ u Imotskom.
Orkestar je brojao 13 članova, a nastupili su u A kategoriji – Mandolinski orkestri ( Sastavi sa programom revijalne, zabavne ili folklorne glazbe).
Pod dirigentskom palicom prof. Iva Brajaka, orkestar je u jakoj konkurenciji, među kojima su bili mandolinski orkestri iz Šibenika, Splita i Imotskog, osvojio treću nagradu.
Mandolinski orkestar se predstavio sa kompozicijama, Bokeljski plesovi – splet igara iz Boke, Dmitri Shostakovich: Waltz no.2 i Hrvoje Hegedusic, Maja Perfiljeva: Bokeška noć
Mandolinski orkestar u Imotskom
Prof. Ivo Brajak je izrazio zadovoljstvo osvojenom nagradom i poručio da je ovo ogromno iskustvo za djecu, jer su mogli da čuju puno kvalitetnih orkestara i saznaju kako drugi orkestri zvuče i funkcionišu.
Ovo je prvi put da je Mandolinski orkestar “Tripo Tomas” učestvovao u takmičenju mandolinskih orkestara i evidentno je da je uz puno vježbe, proba i nastupa ostvaren veliki napredak.
Dubrovnik je u svojoj dugoj povijesti doživljavao mnogobrojne oluje, ali ono što im se događalo 2. novembra 1906. godine, premašilo je sve dotadašnje, donosi Sebastijan Vukosavić u emisiji Gradoplov Radio Dubrovnika.
Dan je bio običan, s manjim jugom, ničim ne nagovještavajući ono što će uslijediti. Oko 20 sati oluja je krenula takvom žestinom da se nitko u gradu nije sjećao sličnog događaja.
More je prelijevalo preko zidina, a svakoga trenutka je izgledalo da će se srušiti poznata hridina Penatur. I upravu tu ispod Lovrijenca sedmoro ljudi pokušalo je spasiti barke izvučene na kraj. U jednom trenutku val je poklopio svu sedmoricu, a u ponovnom naletu za jednoga od njih više nije bilo pomoći – val ga je bacio u more, gdje se i utopio.
U Kuparima, nošena strašnim vihorom trabakula “Lucietta” bačena je na hridine i u potpunosti uništena, dok se posada srećom uspjela spasiti. Istovremeno talijanski parobrod “Brindisi” na putu za Dubrovnik oluja je zatekla kod Meljina, te ga nasukala, srećom na plićini, te su se putnici i mornari plivajući do kopna spasili. oluja je trajala samo jedan sat, ali je ostavila strahovite posljedice, donosi Gradoplov.
