Širom svijeta pripremaju se u utorak proslave ulaska u novu godinu i u novo desetljeće, a prvi koji će reći zbogom 2019. su stanovnici Samoe nakon što je tamo prije osam godina promijenjena vremenska zona.
Samoa će prva proslaviti dolazak 2020. nakon što je 2011. pomaknula računanje vremena i preskočila međunarodnu granicu datuma kako bi ojačala turizam. Tamošnji stanovnici i turisti bit će prvi na planetu koji će ući u novu godinu.
Američka Samoa koja se nalazi samo 220 kilometara istočno od Samoe na drugoj stranici datumske granice, posljednja će ući u 2020.
Nakon Samoe u novu godinu ulaze veliki gradovi Auckland na Novom Zelandu i Sydney u Australiji u kojemu se ponovno očekuje spektakularni vatromet, jedna od glavnih atrakcija općenito dočeka Nove godine u svijetu.
Unatoč pozivima da se vatromet otkaže zbog požara u Australiji i peticiji koju je potpisalo više od 280.000 ljudi, vatrogasci su u ponedjeljak dali zeleno svjetlo.
Stotine ljudi stigle su u utorak prije zore u luku kako bi ugrabili najbolja mjesta za gledanje vatrometa.
Nad proslavama u Australiji visi katastrofa požara koji su pogodili istok zemlje, ali sidnejski je gradonačelnik rekao da je proslava s vatrometom u tom gradu simbol nade i sreće za Australce i goste.
Njemačka najveća novogodišnja proslava održat će se u Berlinu kod Brandenburških vrata, a u Parizu se strahuje da bi štrajk mogao otežati proslavu koja obično privuče nekoliko miljuna ljudi.
New York će ponovno privući masu ljudi koje žele na Times Squareu svjedočiti odbrojavanju i tradicionalnom spuštanju kristalne lopte.
Za velike dočeke se pripremaju i Los Angeles i Honolulu a u Latinskoj Americi Buenos Aires i Rio de Janeiro bit će mjesta najluđih zabava.
Turistička organizacija opštine Budva, tradicionalno, prvog dana u godini organizuje svečani koncert klasične muzike na trgu ispred Starog grada u izvedbi Mediteranskog revijskog orkestra, sa početkom u 14 sati.
Lijepa tradicija se njeguje, iz tog razloga već više od 10 godina, po uzoru na svjetske metropole, Budva poklanja građanima i turistima koncert koji ih na najljepši način uvodi u novu godinu.
Koncert klasične muzike podrazumijeva nastupe istaknutih solista koji uz pratnju orkestra, a pod dirigentskom palicom gospodina Radovana Papovića, izvode najpoznatija klasična djela svih vremena.
Ove godine će uz Mediteranski revijski orkestar nastupiti renomirana operska imena: Marijana Šovran (sopran), Marko Kalajanović (bariton), Lana Asija Dabović (sopran), Emilija Minić (sopran) i poznati srpski tenor Stevan Karanac, a na flauti će svirati i Budvanka Ksenija Franeta.
U Risnu je juče zasađeno novih 17 palmi Washingtonia robusta, koje su otporne na surlaša. Visina palmi je sedam metara-pet metara stablo i dva metra krošnja, saopšteno je iz Opštine Kotor.
Podsjetimo, polovinom septembra sa šetališta u Risnu uklonjene su oboljele palme.
„Uklanjanje oboljelih palmi na šetalištu i užem urbanom jezgru u Risnu je bio izuzetno kompleksan posao”, kazao je tada prvi čovjek grada Željko Aprcović i obećao nove sadnice u najkraćem mogućem roku.
Ovo je definitivno, ali samo na kratko, promijenilo izgled risanskog šetališta, zbog čega su, naročito oni stariji sugrađani, bili posebno razočarani.
Turistička organizacija Tivat obogatila je svoj web sajt sa jednom novom kategorijom što upotpunjuje ovaj vid medijske promocije grada.
Riječ je o virtuelnom prikazu opštine Tivat, kojem se može pristupiti na web adresi www.tivat.travel. Kroz virtuelnu šetnju, posjetioci sajta imaju mogućnost da na detaljan način upoznaju sve obilježene lokalitete i atrakcije u opštini Tivat, na potezu od Lepetana do Luštice.
Pomenuta virtuelna tura će se u narednom periodu udopunjavati sa novim detaljnijim tačkama I njihovim detaljnijim opisom. Virtuelna tura urađena je u saradnji sa kompanijama “Info biro Montenegro” i “Falco Nero”.
Godina 2019. bila je najtoplija zabilježena u Rusiji otkad su počela meteorološka mjerenja, a vlasti u Moskvi odlučile su u centar grada dopremiti snijeg za novogodišnju proslavu jer i prijestonica bilježi rekordne temperature, prenosi Hina.
“Ova godina u Rusiji općenito je bila najtoplija otkad postoji praćenje instrumentima”, rekao je direktor hidrometeorološkog centra Roman Vilfand.
Prema njegovim riječima, godišnja prosječna temperatura u Moskvi 2019. srušila je raniji rekord za dodatna 0,3 Celzijeva stepena.
Meteorološka praćenja u Rusiji postoje od 1891, a u Moskvi od 1879.
Blaga zima
Ruska prijestonica trenutno prolazi kroz izuzetno blagu zimu, što zabrinjava zemlju koja je prilično izložena klimatskim promjenama.
Gradske vlasti odredile su da se snijeg iz područja gdje ga ima dopremi prema centru Moskve kako bi bila napravljena pista za snoubord.
Snijeg je napravljen lomljenjem leda s nekih od moskovskih klizališta, te je dopremljen na jednu od glavnih avenija, kao i na Crveni trg.
Aktualna zima, piše BBC, daleko je od onih koje su pomogle pobjedama nad Napoleonom i Hitlerom.
Tri orke, poznatije kao kitovi ubojice, viđene su u Mesinskom tjesnacu na krajnjem jugu Italije, a migrirale su s Islanda, javlja u ponedjeljak Reuters i ističe da je ovo prvi puta ikada da su orke viđene u tom morskom prolazu.
Mesinski tjesnac odvaja Siciliju od ‘talijanske čizme’ te povezuje Tirensko i Jonsko more.
Morski biolozi vjeruju da se radi o istoj skupini koja je migrirala s Islanda i početkom mjeseca stigla do sjeverozapadne obale Italije.
Ribari koji su ih uočili bili su oduševljeni prizorom, ali su se i malo uplašili jer su bili dvostruko veći od njihovih čamaca.
Početkom prosinca skupina od pet orki stigla je s Islanda do Genove, prevalivši put dug 5200 kilometara.
“Ovo je prvi ikada zabilježeni slučaj da su orke migrirale s Islanda u Italiju, prevalivši jednu od najduljih migracijskih ruta”, objavilo je islandsko udruženje za zaštitu kitova Orca Guardians.
Genova se nalazi na 800 kilometara od Mesinskog tjesnaca i kitovi su tu udaljenost, kako se procjenjuje, prevalili u tjedan dana.
Biolozi za sada nemaju odgovor na pitanje zašto su se kitovi ubojice uputili na tako dugo putovanje te će se tek vidjeti da li će se zadržati u Sredozemlju ili će se ponovo vratiti na sjever.
Crnogorski premijer Duško Marković i direktor Uprave policije Veselin Veljović izjavili su da napadi na policijske službenike u toj državi neće ostati nekažnjeni.
“Pozivam sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori da se vrate u hramove i pozovu vjernike da borave u hramovima i da ih ne pozivaju da pružaju otpor vlastima. Jer se iz crkava i hramova i sa njihovih liturgija izlazi na ulice, projektuju se neredi i napadi na policijske službenike, na građane i imovinu”, kazao je premijer Marković novinarima nakon sastanka koji je u ponedeljak (30. decembar) imao u Privrednoj komori u Podgorici.
Markovićevo upozorenje usledilo je nakon višednevnih incidenata koji su započeli u 27. decembra, u noći usvajanja Zakona o slobodi vjerispovjesti u Skupštini Crne Gore. Nakon što je skupštinska većina izglasala Zakon, protiv koga su ustali Srpska pravoslavne crkva (SPC) i deo opozicije, i u samom Parlamentu je došlo do nasilja, te privođenja opozicionara.
“Zaista je poziv za dijalog otvoren”, podvukao je Marković.
Dalje se obratio mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju, čelniku SPC u Crnoj Gori, navodeći da mu je ovo “posljednja opomena”:
“Mitropolitu Amfilohiju savjetujem da ne podstiče nezadovoljstvo i nerede i da je ovo posljednja opomena u tom smislu. Crna Gora i državne institucije neće dozvoliti izazivanje nereda, napade na državne službenike, policije i državnu imovinu, niti ograničavanje prava drugih građana“, rekao je premijer Marković.
Iz Mitropolije crnogorsko-primorske su kasno popodne odgovorili na upozorenje premijera Duška Marković i konstatovali da je Marković “nepravedno prozvao mitropolita na odgovornost za nasilje i potpuno mu neprimjereno uputio upozorenje”.
“I sam mitropolit i Mitropolija su jasno i nedvosmisleno rekli, da su protiv nasilja. Ova Crkva nije protiv države niti, na bilo koji način, podriva njen pravni poredak. Svaki napad na policiju smatramo za podmetačinu Crkvi”, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske.
Takođe, direktor policije Veselin Veljović se javnosti obratio porukom u kojoj je naveo da će policija “energično odgovoriti na svaki oblik ugrožavanja njenih službenika”.
„Prolivena krv policijskih službenika neće ostati nekažnjena. Odgovornost moraju nositi i oni koji pozivaju na nasilje i vandalizam pod plaštom odbrane svetinja. Očigledni su pokušaji sa strane da se radikalizuju bezbjednosne prilike u Crnoj Gori. Svi koji zapaljivom retorikom uznemiruju građane i izazivaju nespokoj porodica, snosiće posljedice ako neko strada“, saopštio je Veljović.
Od mirnih protesta do nasilja
Mirni protesti vjernika Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori protiv usvojenog Zakona o slobodni vjeroispovijesti prerasli su u Podgorici u nasilje, odnosno povređivanje policajaca, postavljanjem balvana na magistralu ali i odgovorom policije suzavcem na bačene kamenice u noći 29. decembra.
Mitropolija Srpske Pravoslavne crkve smatra da je zakon “diskriminantan i neustavan”, da ne omogućuje slobodu vjere, već “otimačinu” imovine Mitropolije.
Za Mitropoliju SPC-a sporna je odredba Vladinog zakona koja se odnosi na imovinu vjerskih zajednica po kojoj će vjerski objekti i zemljište, koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, izgrađeni ili pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, postati državna svojina ako ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica nad tim objektima.
Vlada, koja je predlagač zakona, negira takvu interpretaciju zakona i navodi da je usvojen u skladu sa najvišim međunarodnim standardima, uključujući i Venecijansku komisiju.
Uslijedile su međusobne optužbe između Uprave policije i Mitropolije crnogorsko primorske koja nije formalni organizator protesta. Vandalski činovi su zabilježeni i ispred jednog broja diplomatskih predstavništava u zemljama regiona.
Ko ima političku korist?
Komentarišući nasilne akcije u Srbiji i Crnoj Gori, a povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, politički analitičar Boris Raonić ocjenjuje da da se tri decenije ponavlja isti scenario, po kojem jedan ekstremizam hrani drugi, a čiji je cilj hegemonizacija biračkog tijela na širenju straha od drugačijeg.
“Ovo nije ništa novo, jer isti krugovi koji su zauzeli ekstremne pozicije u Crnoj Gori pripadaju istim ekstremističkim krugovima u Srbiji. Iznenađuje pomalo suzdržan odnos zvanične Srbije prema pitanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ali kada znamo da su dva predsjednika država Srbije i Crne Gore imali desetine privatnih susreta, ovakve situacije njima svakako koriste jer na taj način i oni hegemonizuju svoje biračko tijelo. I oni itekako imaju koristi od ovog scenarija, a ti nacionalistički krugovi na sreću već petnaestak godina, u jednoj i drugoj zemlji, mislim da su marginalizovani i bez nekog realnog uticaja”, kaže Boris Raonić.
Podsjetimo, prethodno je Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore osudilo pokušaj paljenja zastave, pokušaj skrnavljenja državnih simbola i vandalske istupe počinjene od 27. do 29. decembra ispred prostorija ambasada Crne Gore u Republici Srbiji i Republici Sloveniji i Generalnog konzulata u Sremskim Karlovcima.
A povodom napada na policijske službenike u Podgorici oglasio se ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Mevludin Nuhodžić koji je saopštio da će država pružiti punu podršku svim pripadnicima policije, te pozvao nadležne organe da bez odlaganja procesuiraju i kazne one koji napadaju policajce. Nuhodžić je pozvao građane da na civilizovan način iskazuju svoje stavove, a ne nasiljem.
Amfilohije foto S. P – RFE
Balvan na putu
Saopštenje je uslijedilo nakon što je na putu prema aerodromu grupa vjernika Srpske pravoslavne crkve zasula kamenicama pripadnike policije, pri čemu su četvorica policajaca zadobili povrede, a jedan je pogođen kamenom u glavu.
Takođe, ispred hrama Hristovog vaskrsenja je došlo do zasipanja policije kamenicama, nakon čega je policija rastjerala grupu upotrebom suzavca. Takođe magistralni put Podgorica-Petrovac je u jednom trenutku bio blokiran jer je bio bačen balvan na put. Svi napadi na policiju su se dogodili nakon večernjih obreda, u hramovima mitropolije crnogorsko primorske SPC, nakon kojeg su vjernici kretali u protestnu šetnju.
Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Zeković:
“Registrujemo da se iz noći u noć pojačavaju i intenziviraju nasilnički elementi. Apsolutno više ne možemo govoriti o spontanim javnim okupljanjima koji se dovode u vezu sa izražavanjem protesta povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, jer je taj Zakon usvojen prije nekoliko dana.”
Koga policija smatra odgovornim?
Uprava policije je saopštila da i pozivi vjerskih velikodostojnika dovode do narušavanja javnog reda i mira, ugrožavanja imovine i do povrjeđivanja policijskih službenika.
“Za ovakve buduće incidente smatraćemo da su odgovorni organizatori ovih aktivnosti uključujući i crkvene velikodostojnike”, saopštila je policija, u nedelju, 29. decembra.
Odgovor iz Mitropolije
Na ovo je reagovala i mitropolija SPC saopštenjem da ne prihvata nikakvu odgovornost za incidente i poručujući policiji da “treba da bude odgovornija”. Mitropolija je poručila, da sve što se dešava, je proizvod usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Sindikat Uprave policije je apelovao na Mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija da osudi napade na policiju i da pozove građane na mir i da se prestane sa izazivanjem nemira.
“Svim sredstvima ćemo štititi život svakog policijskog službenika i nećemo dozvoliti da oni budu predmet brutalnih napada koji dolaze od huligana ma kojoj vjeri i naciji pripadali”, poručuju iz policijskog sindikata.
Ko su organizatori?
Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Zeković naglašava da do incidenata ne bi došlo ukoliko bi se identifikovao organizator protesta:
“Ukoliko crkva ne stoji iza javnih okupljanja onda na bilo koji način ne treba da ih promoviše niti da ih podstiče. Mislim da je sa te strane veoma važno da se identifikuje ko je organizator i u tom pogledu u potpunosti podržavamo javni istup Uprave policije.”
Opozicioni Demokratski front, koji je pokušao incidentom u Skupštini Crne Gore da prekine i odloži glasanje o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i pozvao pristalice i vjernike da blokiraju ulice, saopštio je da ohrabruje svoje pristalice da nastave da pružaju otpor.
“Mi možemo da utičemo na one koji pripadaju Demokratskom frontu i mi ih ohrabrujemo da pruže otpor na svakom mjestu. Mi nikoga od njih ne pozivamo da naprave nekakvo zlo, jer zlo je napravila vlast izglasavanjem Zakona”, rekao je jedan od lidera Andrija Mandić.
Vladajuća Demokratska partija socijalista je povodom najnovijih događaja, pozvala građane da ne dozvole da budu izmanipulisani od bilo koga i da se uzdrže od bilo kakvog oblika nasilja. DPS je naglasio da je najobičnija izmišljotina priča o ugroženosti svetinja u Crnoj Gori i poručio da nema potrebe za njihovom odbranom, jer ih niko i ne napada, niti ima namjeru da ih napada.
Zakon o slobodi vjeroispovjesti predsednik Crne Gore Milo Đukanović potpisao je u subotu, 28. decembra. Da bi stupio na snagu potrebno je još da bude objavljen u Službenom glasniku.
Novi tematski broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine “Komun@”koji je ovoga puta u cjelosti posvećen turizmu, odštampan je i već se nalazi na prodajnim mjestima širom Crne Gore
Komun@ i ovoga puta donosi veliki broj interesantnih tekstova sa cijelog područja Crne Gore vezanih za turizam u Crnoj Gori, od nastanka do sadašnih dana, a uz to i foto reportažu sa svečanog uručenja godišnje nagrade i plaketa časopisa Komun@.
Ovaj broj započinje uvodnikom Željke Radak Kukavičić, aktuelne direktorice Nacionalne turističke organizacije Crne Gore pod naslovom ” Atrakcija uvijek drugačija ” koja ističe da “ najveće bogastvo koje naši gosti nose iz Crne Gore, nijesu fotografije prirodnih ljepota, već uspomene na ugođaj koji stvaramo mi kao domaćini ”…
U rubrici ,<Pogledi>, Svetlana Popović Vujotić, istaknuta novinarka TVCG i autorka popularne emisije “Montenegro all in one” provodi čitaoce Komune kroz istoriju turizma u Crnoj Gori u tekstu pod naslovom “Od hana do nudizma” u kojem kaže da bi zaključak novinarske šetnje kroz dio velike istorije strateške privredne grane mogao biti sažet u pitanju: Može li Crna Gora bez turizma i turizam bez Crne Gore?, a odgovor prepušta čitaocima.
Doajen crnogorskog turističkog žurnalizma Bratislav Bato Kokolj piše o crnogorskom turizmu nekad i sad, a Nikola Perković o ugostiteljstvu i turizmu na Cetinju koje ima veliku tradiciju u tekstu pod naslovom“ Legenda zvana Lokanda”
U ovom broju Komune i priča o Svetom Stefanu koji je desetljećima bio, bar privremeno, utočište mnogim slavnim likovima planete, a o začecima hotelijerstva u Baru piše Željko Milović u tekstu pod naslovom”Marina u sudbini pristana”.
Dražen Drašković u tekstu sa naslovom” Bjelasica kao okosnica “piše o istoriji kolašinskog turizma, a Slavica Kosić o Titovoj vili u Igalu kao”rezidenciji bez tajni”.
Obrad Pješivac piše o žabljačkim slikama i prilikama, nekadašnjoj skijaškoj skakaonici i aerodromu na Jezerskoj površi koji je sve do 1969.god funkcionisao, kao i činjenici da su na Žabljaku ustvari nakon II rata postojala dva aerodroma, pomenuti i drugi na Njegovuđi, poznat po tome da je na njemu sletjela Vojna misija iz Engleske.
Jedan od najboljih crnogorskih turističkih vodiča i dugogodišnji turistički poslenik Ismet Karamanaga u ovom broju Komune piše o nekadašnjim i sadašnjim ulcinjskim turističkim prilikama u tekstu pod naslovom “Nasukani kruzer Nostalgija“, a tu je i tekst o tome kako Britanci pišu o crnogorskom turizmu, kao i priča iz Plava koju potpisuje Adem Baković u kojoj naglašava da je daleke 1960.godine broj turista u gradiću ispod Visitora nadmašivao broj gostiju u Budvi.
Tu je i specijalna fotoreportaža posvećena dodjeli nagrada tog časopisa za afirmaciju i očuvanje kulturne baštine Crne Gore sa svečanosti organizovanoj tim povodom pod naslovom “Spoj sa vijekom i čovjekom” kada je godišnju nagradu laureatu Slobodanu Čukiću, uručio Duško Marković, predsjednik Vlade Crne Gore koji je tom prilikom istakao “da Komun@ nije samo časopis,već svojevrsni kolektiv intelektualaca i patriota koji se prepoznaje kroz svako njeno izdanje”.
Komun@ je takođe više tekstova posvetila Boki,tj. projektu Mamula u kojem Minja Bojanić ističe da će “ i pored mračne istorije,svakako biti zanimljivo pratiti razvoj budućnosti ovog osobenog odmarališta, pretočenog u još jedan skori reper luksuzne turističke ponude !?”, zatim rizortu Portonovi u Kumboru kao vrhunskoj evropskoj ekskluzivi o kojem piše Tanja Njegomir, a esej o nekadašnjem hotelu Metalurg u Igalu potpisuje Željko Rutović.
Tu je i tekst Sanje Golubović o 70.godina Instituta u Igalu pod naslovom “Palata od zlatnog blata”, zatim tivatska kartolina koju potpisuje Jan Bojan i zanimljiva priča Miroslava Mira Marušića o zbirci pomorskog nasljeđa u Tivtu pod naslovom”Sjećaš li se Barbare”.
U ovom tematskom broju Komune publikovan je i zapis iz Meljina Mila Raduša o Lazaretu visokog luksuza, zatim turistička razglednica Kotora koju potpisuje Amer Ramusović, potom tekst Miomira Maroša o drevnom Perastu, pa risanskim legendama koji potpisuje Miraš Martinović i o benediktinskoj opatiji u Budvi, autora Marijana Premovića, kao i priča o Hotelu Plaža u Zelenici koji je sagrađen 1902.godine, zbog čega se ta godina računa kao početak razvoja modernog hotelijerstva u Crnoj Gori.
Tu su i tekstovi Cena Tuzovića o turističkim potencijalima Podgorice kao i Svetlane Mandić iz Nikšića koja piše o Hotelu Onogošt kao simbolu grada pod Trebjesom.
Komuna u ovom specijalnom tematskom broju posvećenom turizmu publikuje još tekstova sa Sjevera Crne Gore u kojima Rijalda A. Ramusović piše o mojkovačkim turističkim potencijalima i Tari kao suzi Evrope u ribljem oku, zatim donosi sjetnu priču Adema Ada Softića o nekadašnjim beranskim mehanama, hanovima, hotelima i avionskim linijama iz Ivangrada koje su ovaj grad na Limu sa tamošnjeg aerodroma povezivali sa Beogradom,Ljubljanom i Zagrebom, kao i svojevremenom postojanju turističkog biroa JAT-a u Ivangradu.. Tu je i tekst Mirze Lubodera o rožajskoj zimskoj razglednici pod naslovom “Turjak tek u lijepoj uspomeni” zatim i sjajna priča o Kanjonu Nevidio pod naslovom “ Ni Bog ga nije vidio “ koju potpisuje Miroslav Miki Dragićević, kao i tekst Dušana Stijovića o nekadašnjim krčmama, kafanama i gostionicama u Andrijevici u kojima su osjedale i neke znamenite ličnosti poput Dušana Kostića i Gustava Krkleca i foto esej o Komovima pod naslovom “Miljenici vila i mitova“ Tu je i tekst Stevena Fostera, botaničara i herbaliste iz SAD-a u kojem kaže da je Crna Gora botanička bašta koja čeka da je svijet otkrije.
Komun@ u ovom broju predstavlja i dvije nove knjige: dprugo dopunjeno izdanje foto monografiju “Werk-Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori” autora Radojice Raša Pavićevića i knjigu reportaža “Zapisana Crna Gora”autora Mija Maroša.
I ovaj, broj Komune potpisuju direktor mr Amer Ramusović, glavni urednik Minja Bojanić i grafički urednik Voislav Bulatović, a čitaoci ga mogu pronaći na svim kioscima štampe i ostalim prodajnim mjestima širom Crne Gore.
Direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Predrag Jelušić i direktor Instituta za biologiju mora iz Kotora Mirko Đurović potpisali su danas Sporazum o finansiranju uređenja dijela obale ispred budućeg javnog akvarijuma.
U skladu sa Planom korišćenja sredstava, JP za upravljanje morskim dobrom opredjeljuje ukupno 80.000 € koje će donirati iz dva dijela, odnosno po 40.000 € u 2019. i 2020. godini. Sporzumom je definisano da se ova sredstva namjene za izgradnju interaktivnog parka i uređenje dijela obale u okviru budućeg akvarijumskog kompleksa u dvorištu Instituta za biologiju mora.
Nakon potpisivanja Sporazuma o donaciji, direktor Instituta Mirko Đurović je izrazio zadovoljstvo što JP za upravljanje morskim dobrom podržava rad te institucije u svim segmentima, te istakao da je ova donacija ujedno potvrda dugoročne dobre saradnje i značajna podrška otvaranju prvog javnog akvarijuma u Crnoj Gori – “Bokaquarium”.
Akvarijum Boka
Direktor JP za upravljanje morskim dobrom Predrag Jelušić je istakao da preduzeće i Institut za biologiju mora imaju izgrađen dugogodišnji partnerski odnos kroz uspješnu realizaciju brojnih nacionalnih i međunarodnih projekata, te da će JP Morsko Dobro biti jedan od aktivnih učesnika u realizaciji projekata “Bokaquarium”, koji će pored edukativnog karaktera imati važno mjesto u turističkoj ponudi opštine Kotor i cijele Crne Gore.
Otvaranje prvog javnog akvarijuma u Crnoj Gori planirano je krajem maja 2020. godine. Nosilac cjelokupnog projekta je Institut za biologiju mora iz Kotora, a pored JP za upravljanje morskim dobrom, značajnu podršku je obezbjedilo Ministarstvo poljoprivrede i održivog razvoja i Ambasada Norveške u Crnoj Gori kao najveći donator.
Don Anton Belan (67), župnik Kotora i Škaljara, dugogodišnji generalni vikar Kotorske biskupije sahranjen je danas na Prčanju.
Porodica, prijatelji i brojni vjernici oprostili su se od don Tonća u župnoj crkvi na Prčanju moleći Gospodara života, kojemu je don Tonći kao svećenik vjerno služio 37 godina, da ga primi u svoje kraljevstvo svjetlosti i mira.
Misu je predvodio apostolski upravitelj Kotorske biskupije i barski nadbiskup Rok Gjonllesaj, u prisustvu mostarsko-duvanjskog biskupa Ratka Perića, kotorskog biskupa u miru Ilije Janjića i svećenika Kotorske biskupije.
Don Anton Belan- foto Boka News
Don Anton Belan rođen je u Kotoru 13. novembra 1953. godine. Osnovnu školu završio je na Prčanju, a klasičnu gimnaziju u Dubrovniku kao pitomac Isusovačkog sjemeništa. Teologiju je diplomirao na Papinskom Lateranskom sveučilištu u Rimu 1980. godine. Nakon odsluženja vojnog roka, na istom sveučilištu završava dvogodišnje specijalističke studije iz pastoralne teologije. Godine 1981.- 1982. na Papinskom institutu za kršćansku arheologiju slušao je predavanja i postigao odgovarajuću diplomu 1982. godine. Također, na Vatikanskoj školi za diplomatiku, paleografiju i arhivistiku diplomirao je arhivistiku 1984. godine.
U kotorskoj katedrali Svetog Tripuna zaređen je za đakona Kotorske biskupije 3. januara 1982. godine od biskupa Marka Perića. Iste godine, biskup Perić ga je na otoku Gospe od Škrpjela 15. avgusta zaredio za svećenika.
Godine 1983. Apostolski administrator sede vacante Frane Franić imenovao ga je upraviteljem župe Gospe Snježne u Škaljarima i upraviteljem Povijesnog arhiva Kotorske biskupije. U Škaljarima stupa na službu u drugoj polovici 1983. godine zbog studija. Od 1987. do 1991. godine ekskurzor je župe Pomoćnice kršćana na Mulu. U vrijeme ratnih događanja, župnik koji ga je naslijedio na službi ekskurzora na Mulu, napušta svojevoljno župu, a istu kraće vrijeme administrira biskup Ivo Gugić. Godine 1992. ponovno preuzima župu Muo te je na toj službi ostao do 2003. godine.
Don Anton Belan – foto Boka News
Od godine 1985. do 1991. bio je rektor kotorske katedrale. Od 1991. godine do smrti bio je župnik katedralne župe Svetog Tripuna.
2004. godine do prestanke službe biskupa Ilije Janjića, bio je generalni vikar Kotorske biskupije, a od 2007. godine rezidencijalni kanonik Stolnog kaptola u zvanju arhiđakona.
U svećeničkom djelovanju bio je prepoznat kao pastir blizak svim ljudima, čovjek široke erudicije i marni pregaoc na području kulture i ekumenizma.
Odlazak don Tonća nemjerljivi gubitak…
Don Anton Belan – foto Boka News
Dostojanstveno, tiho, nenametljivo, skromno napustio nas je Čovjek, Bokelj, svećenik, erudita, dugogodišnji generalni vikar Kotorske biskupije, don Anton Belan (1953. – 2019.)
Kosmopolitski šarm i duh, paradigma interkulturnog dijaloga koji je promovisao i koji je snažno doprinosio očuvanju ideje o bogatstvu zajedništva i tolerancije kojim se naša Boka Kotorska stoljećima ponosi, krasili su našega don Tonća.
Njegove poruke sa oltara, lakoća neposredne komunikacije, prije svega sa običnim čovjekom, brojnim državnicima koje je ostavljao bez daha tumačeći povjest katedrale Svetog Tripuna, Kotora i Boke Kotorske, promišljanja o pojmu i značaju humanosti, uvjek su nas iznova fascinirali.
Belan i Jandroković u Kotoru 2019. – foto Boka Nes
Uvjek znatiželjan i gladan znanja o istoriji i kulturi njegove Boke Kotorske, kao hodajuća enciklopedija učio nas je u ekumenskom duhu kako se čuva i izgrađuje nasljeđe, duhovna egzistencija, tolerancija… Univerzalne poruke mira, slobode i dijaloga, ljubav prema Kotoru i Boki Kotorskoj duboko su bile ugrađene u svim njegovim postupcima i porukama.
Don Tonći je godinama sarađivao sa našim portalom, povremeno pišući razne tekstove o Boki, vjeri, povijesti, koji su plijenili pažnju naših čitalaca.
Bilo je zadovoljstvo i privilegija družiti se, šaliti se, učiti od našeg don Tonća. Adio!
