U okviru manifestacije „Novembarski dani“, učenici osmog i devetog razreda O.Š. „Drago Milović“, sa predstavnicima Sekretarijata za turizam i preduzetništvo, Petrom Vujovićem i Radmilom Kilibardom, posjetili su danas porodično gazdinstvo Moric, prvu i jedinu organsku farmu za proizvodnju maslinovog ulja u Crnoj Gori.
Porodica Moric već više vjekova čuva bogato porodično nasleđe noseći vjekovnu ljubav prema maslini, dok danas, na svom imanju od oko 3 hektara i sa oko 1.000 stabala masline (od kojih su neka stara i preko 300 godina), poštujući tradiciju, uz savremene metode proizvode ekstra djevičansko maslinovo ulje vrhunskog kvaliteta.
Loše vrijeme nije omelo djecu da prošetaju maslinjakom, obiđu savremeni mlin i budu upoznati sa naprednom tehnologijom proizvodnje maslinovog ulja te čuju vrlo poučnu priču ljubaznog domaćina, prof.dr Ilije Morica, profesora Fakulteta za turizam i ugostiteljstvo u Kotoru. Nakon pojašnjenja o savremenom načinu proizvodnje maslinovog ulja uz obaveznu degustaciju, djeca su posjetila konobu i stari mlin sa presom gdje su mogli da vide kako se na tradicionalan način prerađivala maslina i proizvodilo maslinovo ulje, na način kako su to nekada radili naši preci.
Posjeta učenika prvoj organskoj farmi maslina
Seosko gazdinstvo porodice Moric se bavi i agroturizmom te je kao takvo dobar primjer tradicionalnog imanja koje ide u korak sa savremenim trendovima bavljenja turizmom.
Imajući u vidu da je 21. novembar ujedno i dan oslobođenja poluostrva Luštica, predstavnik Opštine Tivat Petar Vujović, pomoćnik direktora O.Š. „Drago Milović“ Tomo Goranović i predstavnici porodice Moric Ilija i Jovan, položili su cvijeće ispred spomen obilježja poginulim borcima NOR-a u periodu 1941-1945 godine.
Dan oslobođenja Kotora 21. novembar je dan kada sa posebnim pijetetom odajemo počast prije svega herojskim partizanskim borcima koji su položili svoje živote za slobodu domovine ali i svim drugim koji su strijeljani, umoreni i podlegli mučenjima .
S ponosom se prisjećamo herojske antifašističke borbe u II svjetskom ratu i doprinosu naše zemlje pobjedi nad fašizmom. Jednako tako se prisjećamo i odajemo počast svim preživjelim partizanima kao i preživjelim članovima NOP protiv fašizma i njihovih domacih slugu.
Antifašizam je bio i ostao civilizacijski odgovor na narastajuću opasnost od totalitarnog antidemokratskog ,antiliberalnog i zločinačkog nastupajućeg nacifašizma.
Poslije tri godine, sedam mjeseci i četiri dana okupacije, Kotor je bio ponovo oslobođen 21.novembra 1944 godine kada su u Kotor ušli djelovi 4.bataljona Prve Bokeljske i djelovi Druge Dalmatinske brigade.
Prva Bokeljska NOU brigada kao naslednica Orjenskog i Primorskog bataljona ,prenoseći slavu svoga kraja i oslobađajuci ga zajedno sa drugim jedinicama NOVJ,postala je miljenica Boke Kotorske ,sa kojom se narod dičio i ponosio i u najtežim trenucima, sa njom dijelio i poslednji komad hleba .Ta neraskidiva veza ,istinska ljubav i povezanost izmedju brigade i naroda Boke proizilazila je iz njihovih zajedničkih želja ,iz njihove krvne povezanosti,iz shvatanja i saznanja da se samo zajedničkom borbom naroda i oružane sile tog naroda može doci do slobode i do ostvarivanja zajedničkog cilja.
Borci Bokeljske brigade
Prva Bokeljska NOU brigada odlikovana je sa dva visoka odlikovanja:Orden zasluga za narod sa zlatnim vijencem i Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem.
Iz njenih redova za oslobođenje Boke poginu li su:
1.Abramović N.Đorđe,rođen u Orahovcu –Kotor,poginuo 27.10 1994 godine na Grkavcu
2.Batuta M.Milo,rođen u selu Pobrđe ,Grbalj-Kotor,poginuo na Ledenicama 18.11.1994
3.Bijelić G.Milan,rođen u Kruševici- Herceg-Novi, poginuo u Sutorini 13.10.1944 godine
4.Bjeladinović P. Aleksa,3.bataljon,rođen u Risnu –Kotor,poginuo u Ledenicama 16.11.1944 godine
5.Bogavac Anton,2.bataljon, poginuo na Grkavcu 27.10.1944 godine
6.Brehner Z.Zvonimir,1.bataljon,rođen u Dobroti-Kotor,poginuo na Ledenicama 15.11.1944 godine
7.Brkanović A.Jozo,rođen u selu Škaljari-Kotor,poginuo na Ledenicama 18.11.1944 godine
8.Vujović L.Stjepan ,4.bataljon ,rođen na Čevu-Cetinje,poginuo u Grblju ,13.11.1944 godine
9.Vuković L.Vido,1.bataljon,rođen u selu Kameno-Herceg –Novi,poginuo na Ledenicama 17.11.1944
10.Vuković S.Marko,4.bataljon,rođen u Morinju-Kotor,poginuo u Dobroti 19.11.2019
11.Gudeljević M.Veselin,3.bataljon,rođen u Sasovićima –H.Novi,poginuona Krivošijama 16.10.1944
12.Đorđević M.Milorad,2.bataljon,rođen u Guči,poginuo na Grkavcu1.11.1944 godine
13.Đurović D.Stevo,3.bataljon ,rođen u Zlijebima-H.Novi,poginuo na Ledenicama 9.11.1944 godine
14.Ercegović K.Mitar,3.bataljon ,rođen u Vranovićima –Grbalj,poginuo na Ledenicama 15.11.1944
15.Zmijanović V.Branko,3 bataljon,rođen u Kotoru,poginuo na Grkavcu 10.11.1944 godine
16.Zagorac J.Ružica,4 bataljon,rođena u Dobroti-Kotor,umrla u bolnici u Vilusima 15.11.1944
16.Ilić M.Krsto,3.bataljon,rođen u Krivošijama –Kotor,poginuo na Ledenicama 14.11.1944 godine
17.Lazarević S.Svetozar,rođen u Kumboru-Herceg Novi,poginuo na Grkavcu oktobra 1944 godine
18.Lazarević J.Jovica,3.bataljon,rođen u Kumbor-Herceg-Novi,poginuo na Grkavcu 11.11.1944 godine
19.Lalošević R.Vaso,1.bataljon,rođen u Kotoru,ranjen na Ledenicama,9.11.1944,umro od posledica ranjavanja.
20.Lalošević M.Momčilo,2.bataljon,rođen u Orahovcu-Kotor,poginuo na Grkavcu 5.11.1944 godine
21.Lalošević S.Pero,2.bataljon,rođen u Orahovcu-Kotor,poginuo na Grkavcu 27.10.1944 godine
22.Malavrazić Lazar,2.bataljon,rođen u Bijeloj,Herceg Novi,poginuo na Grkavcu7.11.1944 godine
23.Malavrazić N.Milorad,2 bataljon,rođen u Sutorini –Herceg Novi,poginuo na Grkavcu 7.11.1944
24.Marković J.Anto,4.bataljon,rođen na Prčanju-Kotor,poginuo na Trojici 21.11.1944 godine
25.Marković P.Đuro,2.bataljon ,rođen na Prčanju ,poginuo na Grkavcu 7.11.1944 godine
26.Maroš J.Nikola,3.bataljon,rođen na Mircu-Njeguši,poginuo na Ledenicama 16.11.1944 godine
27.Milanović B.Anđelko,1.bataljon,rođen naKruševicama –Herceg Novi,poginuo na Ledenicama 15.11.1944 godine
28.Miliniović B.Peko,3.bataljon,rođen u Morinju-Kotor,poginuo na Grkavcu 11.11.1944 godine
29.Milović N.Gojko,3.bataljon,rođen u Mojdežu-Herceg Novi,poginuo na ledenicama 29.10.1944
30.Mišković T.Krsto,2.bataljon,rođen na Kamenom –Herceg Novi,poginuo na ledenicama28.10.1944
31.Mršulja M.Nikola,3.bataljon,rođen u Nalježićima –Kotor,poginuo na Ledenicama 16.11.1944 godine
32.Novak P.Jovo,3.bataljon,rođen u podima –Herceg Novi,poginuo na ledenicama 9.11.1944 godine
33.Petranović F.Dušan,3.bataljon ,rođen u Virpazaru ,poginuo na Grkavcu 10.11.1944 godine
34.Popović L.Mićo,1.bataljon ,rođen u Mojdežu,poginuo kod Kotora 30.10.1944 godine
35.Radanović N.Božo,2.bataljon,rođen u Sutorini-Herceg-Novi,poginuo na Ledenicama 30.10.1944
36.Radanović M.Marko,3.bataljon,rođen u Pelinovu,Grbalj,poginuo na Ledenicama 11.11.1944 godine
37.Radanović V.Mirko,2.bataljon,rođen u Sutorini-Herceg Novi,poginuo na Grkavcu 30.10.1944
38.Radović D.Jovo,1.bataljon,rođen u Kruševicama-Herceg Novi,poginuo kod Kotora 30.10.1944
39.Radović P.Simo,1.bataljon,rođen u Sutorini,poginuo na Ledenicama 19.10.1944 godine
40.Radonić M.Lazar,3.bataljon,rođen u Baošićima-Herceg Novi,poginuo u Krivošijama 7.11.1944
41.Rautović J.Uroš,3.bataljon,rođen u Krtolima,poginuo na Crkvicama 10.10.1944 godine
42.Roganović V.Božidar –Daro,4.bataljon,rođen u Perastu,poginuo u Zalazima oktobra 1944
43.Samardzic M.Krsto,1.bataljon rođen u Dragalju-Kotor,poginuo na Ledenicama 7.11.1944
44.Samardzic P.Luka,3.bataljon ,rođen u Krivošijama-kotor,ranjen na Ledenicama 16.11.1944. Umro na putu za bolnicu
45.Sbutega T.Milan,rođen u Tivtu,poginuo u Dobroti 29.10.1944 godine
46.Stjepčević V.Milan,2.bataljon,rođen u Kamenom-Herceg Novi,poginuo na Grkavcu 27.10.1944
47.Subotić B.Veselin,1.bataljon,rođen na Ledenicama –Kotor,zarobljen od Njemaca i strijeljan u Risnu 16.11.1944 godine
48.Franović R.Mrko,4 bataljon,rođen u Petrovcu,poginuo u Šišićima 13.11.1944 godine
49.Cvjetković P.Božo,rođen u Baošićima ,Herceg Novi,poginuo na Ledenicama 18.11.1944
50.Šerović S.Branko,3.bataljon,rođen u Bijeloj,Herceg Novi,poginuo na Crkvicama 11.10.1944
51.Škero P.Dušan,3.bataljon,rođen u Žlijebima,Herceg Novi, poginuo na Grkavcu 13.11.1944
52.Tučar M.Milutin,4.bataljon,rođen u Đenoviću-Herceg Novi,poginuo kod Kotora 21.11.1944
53.MračevićJ.Božidar,rođen u Sutorini-Herceg Novi,poginuo u Krivošijama 13.10.1944
54.Pavić N.Vladimir,1.bataljon,rođen u Puli,poginuo na Ledenicama 15.11.1944
55.Kavaja Dušan,1.bataljon,poginuo na Crkvicama 10.10.1944 godine
Istina o veličanstvenim žrtvama pred puščanim cijevima i podvizima partrizana predvođenim komunistima u borbi za slobodu našeg naroda, Crne Gore i bivše nam domovine Jugoslavije danas se dovodi u pitanje
Nikad nesmijemo zaboraviti našu slavnu prošlost, naše poginule i ranjene borce,naše heroje NOB-e.
Na to nas obavezuju oni čije su kosti ugrađene u temelje sadašnje Crne Gore,a koje ujedno predstavljaju zalogu naše budućnosti.
Bez toga, njihovo žrtvovanje bi bilo uzaludno, kaže se u saopštenju UBNOR-a i ANTIFAŠISTA KOTOR koje potpisuje Jovo M. Bećir.
Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog u okviru II poziva Interreg IPA partner je na projektu „Ćiro II“, kroz koji će imati priliku da urede, obilježe i opreme biciklističke staze na potezu od Zelenike do Sutorine, trasom stare željezničke pruge.
Na ovoj trasi uz postavljanje putokaza, na Škveru će biti prikazivani 3d filmovi, a biće izgradićen i adrenalinski park za bicikliste na željezničkoj stanici u Sutorini, najavio je direktor Agencije Boro Lučić:
-Obilježićemo i označiti bivšu trasu pruge, od Zelenike do karaule na Njivičkom putu, dok će na Škveru biti postavljen kiosk, gdje će turisti i mještani moći da kroz 3D projekcije vide kako je nekada izgledao taj dio grada i sam voz “Ćiro”. Biciklistička staza biće izgrađena od HDL ka Sutorini do bivšeg motela Vinogradi. Kod zgrade bivše željezničke stanice u Sutorini izgradićemo adrenalinski park za bicikliste koji će imati i dio za djecu i time potpuno zaokružiti ponudu avanturističkog sporta, kazao je Lučić.
Agencija je u okviru IPA prekograničnog projekta izgradila Avanturistički park na Vrbanju, a kako je istakao Lučić, očekuje da će i ovog puta biti uspješni:
– Isčekujemo naredne mjesece da uđemo u poslove. Uređen je put od Sutorine ka Ratiševini kroz Tjesni klanac, a očekuje se sređivanje i od Mojdeža prema Mokrinama, tako da bi se tom budućom stazom izlazilo na Orjen i sve bi povazali do Adrenalinskog parka. Na taj način bi uskoro HN trebalo da postane lider avanturističkog sporta u regionu, kazao je Lučić.
Agencija projekat “Ćiro II” realizuje u okviru Drugog poziva Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, a partneri su joj opštine Konavle i Ravno. Projekat je vrijedan 1. 927. 871, a za našu opštinu opredijeljeno je 616. 137 evra.
U sjedištu nacionalnog javnog servisa u Podgorici, sinoć je svečano otvorena postavka koja će biti dio Muzeja Radio i Televizije Crne Gore. Svečanost je upriličena povodom proslave 75 godina Radija Crne Gore i 55 godina Televizije Crne Gore.
Postavka ima više stotina eksponata, a njeni autori su Marina Čelebić i Vladislav Ivanović.
Postavku je otvorio ministar kulture Aleksandar Bogdanović, koji je kazao kako večerašnji događaj ima posebno značenje – tim prije jer postavka vjerno svjedoči ne samo o hronologiji rada javnog servisa, već i o istorijatu radija i televizije u Crnoj Gori.
O značaju medija kroz vrijeme nije potrebno detaljnije govoriti. Prvo radio, a potom i televizija – od Volujice do danas – za čovjeka sa naših prostora imali su posebnu težinu. A takva je i postavka pred nama – zanimljiva, raznorodna, a prije svega vjerno hronološko svjedočanstvo iskoraka, trendova, a time i razvoja medija. Od 1944. godine i Radija Cetinje, preko 1949. i Radija Titograd, sve do 1964. i Televizije Crne Gore, a kasnije i uspostavljanja čitave mreže lokalnih radijskih i televizijskih stanica, stvarana je impozantna baza podataka i predmeta, koja ovom postavkom dobija svojevrstan prezenterski okvir. I otud je ona potencijalno polazište za svako buduće istraživanje vezano za oblast medija. Ujedno, planirani muzej Radio Televizije Crne Gore omogućiće i uvid u razvoj našeg političkog života, ekonomije, kulture i sporta, jer sve što će u njemu moći da se vidi predstavlja nezaobilaznu značenjsku, a nerijetko i prekretničku tačku u hronologiji naše novije istorije – naglasio je on.
Urednica programskog arhiva u RTCG Snežana Rakonjac istakla je kako je ideja o uspostavljanju muzeja javnog servisa potekla prije gotovo deset godina.
Naša ideja vodilja bila je da sačuvamo od zaborava, trajno zaštitimo i prezentujemo dio vrijednog nasljeđa nastalog tokom višedecenijskog rada dva najstarija elektronska medija u Crnoj Gori, ali i da u godini jubileja i na ovaj način iskažemo poštovanje i zahvalnost svima koji su stvarali istoriju naše kuće, a time i medijsku istoriju naše države – naglasila je ona.
Muzej RTCG
Kako je kazala Rakonjac, postavku čine eksponati počev od onih koji podsjećaju na 1904. godinu i prvu bežičnu štaciju na Voluijici.
U zbirci tehničkih uređaja, koja svjedoči o čestim tehnološkim mijenama i specifičnostima radija i televizije kao fenomena 20. Vijeka, izloženi su i mikrofoni i kamere pred kojima su stajali učesnici Mojkovačke bitke, heroji Drugog svjetskog rata, udarnici, državnici, naučnici, filmske zvijezde i naši sugrađani iz svih krajeva Crne Gore. Sa druge strane ovih uređaja bila je brojna stvaralačka porodica različitih profesionalnih profila koja je tokom 75 radijskih i 55 televizijskih godina iz dana u dan bilježila život i istoriju Crne Gore – dodala je ona.
Dio postavke su i fotografije, programska hronologija i drugi zapisi, a kako je naglašeno na večerašnjem otvaranju – dio tog materijala spašen je zahvaljujući angažmanu brojnih institucija, prevashodno Ministarstva kulture i Crnogorske kinoteke.
Predloženi kandidati za ovogodišnju nagradu “21. novembar”, prema saopštenju koje nam je dostavio Žiri za dodjelu ovog priznanja, grada Kotora su: prof. dr Ivo Županović, dr Vojislav Vučetić-specijalista opšte hirurgije, sportistkinja Amela Feković, dipl. arh. Vlasta Mandić, prof. dr. Milka Čanak-Medić i dr.sc. Lenka Blehova-Čelebić.
Podsjetimo, nagrada se dodjeljuje za ostvarene rezultate u posljednjoj godini dana, a u izuzetnim slučajevima za postignute rezultate u dužem vremenskom periodu.
“Žiri nastavlja sa radom i blagovremeno će donijeti odluku o nagradi, o čemu će javnost biti na vrijeme informisana”, saopštila je predsjednica Žirija mr Vesna Vičević.
U organizaciji privlačke Udruge za promicanje tradicijskih vrijednosti “Šijavoga”, koja trenutačno oko svojih aktivnosti okuplja velik broj Privlačana svih uzrasta, a pod pokroviteljstvom Opštine Privlaka i Turističke zajednice Općštne Privlaka te uz pripomoć vjernih domaćih sponzora, u subotu 9. studenog u poslijepodnevnim i večernjim satima održana osma po redu tradicionalna sportsko-humanitarna kosavica pod nazivom “Goluža ulignja 2019”, javlja HRT Radio Zadar.
Pun gas
Na poziv Organizacijskog odbora na čijem je čelu predsjednik Udruge Šime Begonja sudionici su se u gotovo idealnim ribolovnim uvjetima, unatoč povremenoj kiši i refulima juga, oko 14 sati počeli okupljati sa svojim batelama i kaićima na dogovorenom mjestu na moru kod Bove nešto južnije od privlačke Punte. Okupilo se ukupno 31 posada sa 74 ribolovki i ribolovaca profesionalaca, sportaša i rekreativaca, koji su vođeni sportskim i natjecateljskim duhom svojim sudjelovanjem očuvali nastavak ove tradicije. Kad je obavljena zadana procedura predbilježbe i prozivke privlački ribari željni međusobnog dokazivanja, a puni dišpeta tko će biti bolji, dali se punim gasom prema otvorenom akvatoriju i samo njima poznatim ribolovnim poštama gdje je krenulo lov na lignje.
Prije polaska ribara na more i tijekom lignjolova, na novoj štaciji u privlačkom portu Mostina ispod šatora članovi organizacijskog odbora Josip Grbić, Mate Šango, Ivica Mustać i Danijela Kurta obavljali su posljednje pripreme za doček natjecatelja. Negdje oko 19 sati prvi ribari su se s ulovom počeli vraćati, da bi svi bili na obali, to jest na suhom i sigurnom do oko 20 sati. Pomalo umornim, ali nadasve zadovoljnim ribarima piće i kripnu spizu pripremila je standardno odlična kuharska ekipa pod ravnanjem glavne kuharice Anke Begonja.
Manifestaciju su pripremanjem jela od morskih delicija pojačali umješni privlački zaljubljenici u kuhinju: Darinko Kolanović, Ivica Glavan i Josip Grbić. Vrijedni trojac je pripremao birana jela za okupljene bonkuloviće: našlo se tu friganih gavuna, daganja na buzaru, kozica na buzaru, friganih liganja, brudeta od mišancije, podebljanih na kraju gradeladom od tek ulovljenih liganja. Tražio se i „pijat“ više. Mirisi biranih jela širili su se mjestom i privlačili znatiželjnike pa je prema procjenama na kraju feštu posjetilo nekoliko stotina sudionika i posjetitelja. Kako je jugo padalo, fešta u šatoru je jačala. Za zabavu se pobrinula uštimana ekipa Tria Fešte koja je svojim biranima repertoarom dalmatinskih pjesama okupljene držala na nogama u veselom i raspjevanom raspoloženju.
Najstariji među ribolovcima bio je poznati privlački lignjolovac Mladen Kurta Šeki (70) kojemu je prvo mjesto izmaklo za nekoliko dekagrama, a najmlađi sudionik bio je zaljubljenik u more i ribolov Roko Begonja (9).
Najuspješniji ribolovci
Svakako najzanimljivije je bilo prilikom vaganja ulova. Po onome što su obznanio sudački žiri na čelu s tajnicom Udruge Anom Grbić, ulovljeno je 187 liganja ukupno teških 27 kilograma, što je do sada najbolji ulov u posljednjih nekoliko „mršavih“ godina. Najveću lignju tešku 0,60 dkg ulovila je ekipa “Olovo” sastava Đani Zanki i Josip Grbić. Spomenuta ekipa je dijelila i prvo mjesto sa ekipom „Tome“ s kapetanom Tomom Grbićem za timunom u kategoriji najveća ulovljena masa. Ulovili su ukupno 11 komada teških 2,0 kg. Najviše komada – 13, ukupne težine 1,45 kg ulovila je ekipa “Alan Ford” u sastavu Dado Begonja i Branko Kolanović.
Fešta od liganja
Predsjednik Organizacijskog odbora Šime Begonja i sudac natjecanja tajnica Udruge Ana Grbić izvijestili su okupljene o rezultatima i podijelili nagrade najuspješnijima. Nakon dodjele nagrada najuspješnijima, organizirana je i tombola za sudionike lignjolova kojom ih se željelo potaknuti na očuvanje tradicionalnog načina ribolova. Nagrade su bile prigodne: ribolovni alati i pomagala. Trenutak usijanja atmosfere odvijao se prigodom izvlačenja glavne nagrade – vrše, koju je kući ponijela sretna mlada ribarica Anamarija Mustać.
Organizatori su pozvali okupljene na susret na Božićnom sajmu kada će se i spremati ulovljene lignje da bi se u božićnom duhu dijeljenja i darivanja počastilo mještane. Pripremanje liganja odvijat će se u smislu neformalnog natjecanja “Fešta od uliganja” pripremati ponajbolje privlačke kuharske ekipe. Na sajmu je predviđena je prodaja prigodnih ali i drugih ukrasa i suvenira koje će svojim rukama izraditi vrijedne Privlačanke i Privlačani uz neizostavan zabavni program.
Mlađi sudionici ovog sportsko-kulinarskog događaja sa svojim prijateljima feštajući su ispratili uspješnu osmu lignjijadu „Goluža ulignja 2019.“ uz pjesmu i ples do ranih jutarnjih sati.
Konzultanti, PBZ i DBV koji su angažirani na pronalaženju strateškog partnera i modela dokapitalizacije Croatia Airlinesa (CA) do kraja godine trebaju predložiti rješenje za spas hrvatske nacionalne aviokompanije, piše u utorak Večernji list.
Konzultanti trenutačno razrađuju tri modela, koji uključuju zračne luke, mirovinske fondove i ACI. Jedan od modela je, kažu za dnevnik dobro upućeni u rad savjetnika, da se stvori holding hrvatskih zračnih luka i Croatia Airlinesa. Drugo rješenje je da mirovinski fondovi preuzmu CA i zračne luke, a treća je mogućnost da mirovinci uz hrvatsku aviokompaniju preuzmu i ACI.
Pri tome bi u holding ušle sve zračne luke koje su u većinskom državnom vlasništvu – Dubrovnik, Split, Zadar, Rijeka, Pula i Osijek, osim zagrebačkog aerodroma koji je pod koncesijom.
Tih šest zračnih luka uključeno je i u model s mirovincima. U njima država ima udjele od po 55 posto, a ostalo drže županije i jedinice lokalne samouprave.
CA je gubitaš koji je lani bio u minusu 82,9 milijuna kuna, a sve zračne luke, osim osječke, posluju s dobiti. Ukupna dobit tih pet zračnih luka koje su u plusu za 2018. iznosi 213,1 milijun kuna, a gubitak ZL Osijek bio je 266.900 kuna.
Sugovonici Večernjeg lista kažu da bi se s tim holdingom spojile kompanije koje se inače međusobno “hrane” jer CA čini dobar dio prometa tih aerodroma tijekom cijele godine, a pogotovo zimi.
Spajanje zračnih luka i CA, kažu upućeni, bilo bi i političko pitanje jer se u nekim gradovima protive toj ideji. Dobit zračnih luka je mamac i za mirovince da uz gubitašku nacionalnu aviokompaniju zauzvrat preuzmu i te zlatne koke i njima zajednički upravljaju, donosi Večernji list.
Duvački i Gudački ansambli Crnogorskog simfonijskog orkestra održaće koncert u velikoj sali Centra za kulturu Tivat, u četvrtak, 14. decembra 2019, sa početkom u 20 časova, a dan kasnije i u Crnogorskom narodnom pozorištu (20 časova).
Na repertoaru ansambala naći će se „Uvertira“ iz operete „Slijepi miš“ Johana Štrausa II (u aranžmanu za duvače Andreasa N. Tarkmana), potom „Persijska svita“ francuskog kompozitora Andrea Kaplea, kao i „Četiri godišnja doba u Buenos Ajresu“ čuvenog argentinskog autora Astora Pjacole. Solističku dionicu u Pjacolinom djelu tumačiće Mirka Šćepanović – violinistkinja i umjetnička direktorka Muzičkog centra Crne Gore.
Koncerti će imati umjetničko-edukativni karakter budući da će pored izvođenja, publika biti u prilici i da se upozna sa načinima primjene citatnosti u djelu „Četiri godišnja doba u Buenos Ajresu“ A. Pjacole, koje je za solo violinu i gudački ansambl aranžirao Leonid Desjatnikov.
Katalonski zagovornici nezavisnosti blokiraju u ponedjeljak promet na granici između Španjolske i Francuske, prosvjedujući protiv osuđujućih presuda katalonskim dužnosnicima koji su organizirali zabranjeni referendum o nezavisnosti 2017.
Promet je prekinut na autocesti AP-7, glavnoj prometnici između Španjolske i Francuske. Na graničnom prijelazu La Jonquera prosvjednici su zaustavljenim vozilima onemogućili promet, a zatim su i sjeli na cestu.
“Sloboda političkim zatvorenicima”, vikali su, noseći natpise “Španjolska, sjedni i razgovaraj”.
Na cestu su postavili prepreke.
I s druge, francuske strane, prosvjednici blokiraju promet.
Najveći dio Katalonije nalazi se na španjolskoj strani no dio je i na francuskoj, gdje katalonski zagovornici nezavisnosti također sanjaju stvaranje zajedničke republike Katalonije.
Deseci interventnih policajaca nalaze se s obje strane granice gdje je došlo do napetosti.
Platforma “Demokratski tsunami” poziva stanovnike na prosvjede, a neki namjeravaju provesti ondje noć.
Ta je platforma 14. listopada, na dan osuđujućih presuda, bila pozvala na blokadu međunarodnog aerodroma El Prat pored Barcelone. Ondje je tada došlo 25.000 prosvjednika. Platforma je stajala i iza pokušaja blokiranja željezničkog kolodvora u Barceloni.
Ovim blokadama frekventnih mjesta nastoji ukazati svijetu na “nepravedne presude”, te internacionalizirati sukob Barcelone i Madrida.
Deseci vozača kamiona u ponedjeljak navečer stoje u kolonama na granici ne uspijevajući prevesti teret. Neke kompanije se žale na rastuće troškove uzrokovane zastojima i kašnjenju.
“Naš kamion s kavom danas je trebao stići iz Bremena preko Francuske u Barcelonu no nije mogao prijeći granicu. Vidjet ćemo što će biti sutra”, rekla je Hini zaposlenica jedne kompanije za uvoz i izvoz kave u Madridu.
Prosvjed se održava dan nakon parlamentarnih izbora u Španjolskoj na kojima je Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) premijera Pedra Sáncheza dobila najviše glasova, no nedovoljno za samostalno formiranje vlade.
Idućih tjedana očekuju se teški i neizvjesni pregovori s ostalim strankama oko formiranja vlade.
Dvanaestero katalonskih dužnosnika osuđeno je zbog organiziranja referenduma o nezavisnosti Katalonije u listopadu 2017., kojeg je bio zabranio Ustavni sud.
Posljedično su bili proglasili republiku no ona nije zaživjela u stvarnosti.
Devetero dužnosnika osuđeno je na zatvorske kazne od 9 do 13 godina.
Ministarstvo održivog razvoja dostavilo je kompaniji Luka Kotor urbanističko-tehničke uslove (UTU) za izgradnju samostalnog odbojnika za naslon brodova i dva samostalna mjesta za vezivanje na bovi na operativnom prostoru luke Kotor, u cilju unapređenja tehničko-tehnoloških elemenata prihvata putničkih brodova.
„Prilikom rekonstrukcije i uređenja pristaništa predviđa se, za potrebe pristajanja i vezivanja velikih putničkih brodova koji uplovljavaju u Kotor, u produžetku operativne obale, izgradnja samostalnog odbojnika za naslon brodova i dva samostalna mjesta za vezivanje na bovi“, piše u dokumentu tog Vladinog resora.
Navodi se da udaljenost planiranog odbojnika od postojećeg kraja obale iznosi 80 metara, piše Pobjeda.
„Predviđa se mogućnost uplovljavanja i vezivanja brodova dužine od 250 do 300 metara“, kaže se u dokumentu Ministarstva održivog razvoja.
