Paketi teški više od jedne tone kokaina visoke čistoće doplutali su na atlantsku obalu Francuske od sredine listopada, objavile su vlasti u utorak.
Paketi kokaina čistoće od 83 posto pronađeni su na obali od Bretanje do regije Landes na jugozapadu, rekao je tužitelj iz Rennesa Philippe Astruc.
Zaposlenici carine i žendarmerije provode intenzivni nadzor obale, dodao je, upozorivši da je posjedovanje i prijenos te droge kažnjiv s do 10 godina zatvora.
Paketi su najvjerojatnije odbačeni s plovila koje je oštećeno ili je naišlo na oluju, zaključio je tužitelj.
Nakon jučerašnjeg orkanskog juga, koje je izazvalo poplave i teškoće u cijeloj Dalmaciji, more se povuklo. Obalna mjesta više nisu poplavljena, a u Zatonu je, kao što je čest slučaj kad je jako jugo, ostalo sve smeće koje ljudi bacaju u Šibenski zaljev.
Možda su jučerašnji valovi i poplavljene rive izgledale strašno, ali još strašniji je prizor koji se može vidjeti u Zatonu nakon nevremena. Riva i more uz rivu izgledaju više kao blato nego kao more, a sva raskoš otpada i plastike koja se sustavno i uporno baca u Jadran, ostaju na rivi kao svjedok neodgovornosti čovječanstva.
Katastrofalni zemljotres koji je u nedjelju, 15. aprila 1979. godine u 7 sati 19 minuta i 50 sekundi pogodio Kotor i cijelo crnogorsko primorje, ostavio je neizbrisivi trag u sjećanju ljudi koji su ga preživjeli. Četrdeset godina nakon zemljotresa, o njemu se i dalje govori sa nevjericom i strahom da se takva katastrofa ne ponovi.
Generacije koje nisu bile rođene, nisu svjesne traume koju je zemljotres 1979. godine ostavio u naslijeđe njegovim svjedocima. Tragovi zemljotresa prisutni su svuda oko nas, kako u sjećanjima ljudi koji sugapreživjeli, tako i u ruševinama koje se ni nakon četrdeset godina nisu uspjele oporaviti od destruktivne sile prirode.
U okviru programa obilježavanja Dana opštine Kotor, a u cilju obilježavanja četrdeset godina od upisivanja Kotora na listu Uneska, kao i želje da se u mladima djelimično izazovu utisci koje su osjetili svjedoci zemljotresa, JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor organizuje izložbu pod nazivom „ZemljoStres.“ Fotografijama sugrađanina Andrije Saulačića, nastalim neposredno nakon zemljotresa, fotografijama koje su nam ustupili OJU Muzeji Kotor/Galerija solidarnosti, a čiji je autor Željko Jović, ispovjestima preživjelih zabilježenim u Radio drami u produkciji Radio Beograda „Mislio sam da se ruše brda,“ na osnovu koje je režiser Petar Pejaković 2009. godine režirao predstavu „Muzej zemljotresa,“ kao i projekcijom dokumentarnog filma Aleksandra Saše Dendera, odaće se priznanje našem gradu, koji se snagom ljudske ljubavi izdigaoiznad posledica prirodne katastrofe.
Izložbu će,u Galeriji Kulturnog centra u petak 15. novembra 2019.g. u 12 sati, otvoriti učenice kotorske Gimnazije, Milica Kašćelan i Đorđa Čolo.
Menadžment Vektra Boke namjerava da hercegnovski hotel Plaža izdvoji iz imovine kompanije, kao i da proda dijelove imovine u Herceg Novom, čime bi povjerioci ostali bez mogućnosti naplate potraživanja, upozorili su bivši radnici tog preduzeća.
Oni su u utorak, na protestu organizovanom ispred hotela Plaža, saopštili da menadžment, nakon prodaje nekoliko nepokretnosti u Herceg Novom, namjerava da taj hotelski objekat izdvoji iz imovine preduzeća osnivanjem novog privrednog društva, piše Dan.
Oni su dodali da je, prema još nepotvrđenim informacijama, prodato zemljište na kojem se nalazio hotel Tamaris, kao i da je u planu prodaja hotela Igalo.
Predsjednik nevladine organizacije (NVO) Bivši radnici Vektra Boke, Đorđe Rajak, smatra da će na taj način Vektra Boka i definitivno ostati bez imovine, a povjerioci bez potraživanja.
On je podsjetio da je od prodate imovine u posljednjoj godina Vektra Boka prihodovala preko šest miliona EUR, od kojih je pet prebacila na račun firme Vektra investments, a svega milion ostavila za namirenje povjerilaca.
Rajak je saopštio da bivši radnici Vektra Boke imaju informaciju da je imovina preduzeća založena za 60 miliona EUR za zemljište i šumu u Кolašinu.
Bivši radnici su najavili da će uputiti peticiju Savjetu za privatizaciju da raskine kupoprodajni ugovor sa kompanijom Vektra Montenegro, a Vrhovnom sudu da konačno iznese stav o postupcima stečajnog upravnika, predsjednika Privrednog suda i menadžmenta preduzeća.
Bivši radnik Jovo Porobić, koji je decenijama radio u Boki, smatra da su Vektra Boka i njen vlasnik Dragan Brković napravili zločin ne samo prema radnicima, već i prema cijelom gradu.
On je dodao da je prirodno boriti se protiv zla, kao i da očekuje da će ih na narednim skupovima podržati više građana Herceg Novog.
„Zločin je počeo onog dana kada je Vektra Montenegro privatizovala Boku. To nije bila privatizacija već okupacija. Prvi njihovi potezi bili su rušilački, a zatim kriminalistički. Ovo je 11. skup bivših radnika i nećemo odustati“, poručio je Porobić.
Da li ste voljeli matematiku, koji učitelj Vam je bio najdraži, da li ste voljeli da čitate i koja knjiga Vam je bila najdraža, kakav je bio vaš prvi dan škole, neka su od pitanja koja će biti postavljena lokalnoj upravi na IV zasjedanju Dječijeg parlamenta koje će biti održano u petak, 15. novembra u 10 časova u multimedijalnoj Sali Opštine Tivat.
Sjednicu će otvoriti predsjednik Skupštine Opštine Tivat Ivan Novosela potom će mjesto ustupiti Predsjedništvu Dječijeg parlamenta, na čelu sa Ivanom Vojnićem, učenikomdrugog razreda OŠ “Drago Milović” koji će predsjedavati sjednicom dječije skupštine.
Zasijedanje organizuje Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja, povodom 21. novembra, Dana opštine Tivat i 20. novembra, Dana usvajanja UN Konvencije o pravima djeteta.
U radu parlamenta će učestvovati djeca iz OŠ “Drago Milović” iz Tivta i područnih škola u Gradiošnici i Donjoj Lastvi, OŠ “Branko Brinić”, Muzičke škole Tivat, internacionalne škole Knightsbridge i predškolske ustanove “Bambi”.
Na pitanja djece iz tivatskih vaspitno-obrazovnih institucija odgovaraće Novosel, predsjednik Opštine dr Siniša Kusovac, opštinski sekretari, predstavnici opštinskih ustanova, institucija i organizacija. Među pitanjima na koje tivatski mališani žele odgovor najviše je od drugarstvu, periodu školovanja, ali i o razvoju grada.
U okviru manifestacije „Novembarski dani“ sjutra će u Radovićima biti održan kros učenika OŠ „Branko Brinić“ u uvali Trašte, kao i koncert Duvačkog ansambla Crnogorskog simfonijskog orkestra koji će biti priređen na Maloj sceni Centra za kulturu.
Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg-Novi raspisao je Konkurs za raspodjelu sredstava iz Budžeta Opštine Herceg Novi opredjeljenih za izdavačku djelatnost u 2020. godini.
Prijave sa propratnom dokumentacijom i projektnom formom podnose se u roku od 30 dana od dana objavljivanja konkursa. O dostavljenim urednim prijavama odlučivaće komisija formirana od strane Sekretarijata za kulturu i obrazovanje u roku od 30 dana od dana zaključivanja konkursa.
Podsjećamo, lokalna uprava je u prethodnoj godini podržala štampanje i promociju više od deset različitih publikacija, među kojima se kao kapitalno izdvaja djelo autora Radojice Pavićevića “Fortifikacije Osmanskog carstva u Crnoj Gori”.
Sredstva koja će se budžetom Opštine za 2020. godinu obezbijediti za izdavačku djelatnost, raspodjeljuju se prvenstveno projektima koji na najbolji način ispunjavaju sljedeće kriterijume: umjetnički kvalitet i značaj za razvoj kulture, reference realizatora, doprinos razvoju multinacionalnih i multikulturalnih vrijednosti, doprinos podsticanju međunarodnog dijaloga i razvoju partnerstva, međunarodna afirmacija crnogorske kulture, doprinos očuvanju tradicije i kulturne baštine, afirmacija perspektivnih talenata, doprinos afirmaciji stvaralaštva lica sa invaliditetom, ostvarivost budžeta projekta i obezbijeđenost uslova za njegovu realizaciju, doprinos očuvanju lokalnih tradicija i nasljeđa, doprinos afirmaciji posebnog karaktera lokalnog kulturnog ambijenta i lokalnog kulturnog stvaralaštva.
Sredstvima iz budžeta Opštine može se sufinansirati projekat najviše do 50% iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaciju. Izuzetno, projekat od naročitog značaja za Opštinu može se sufinansirati u iznosu većem od 50% od iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaciju.
Prijavu na konkurs kandidati su dužni podnijeti u projektnoj formi uz prateću dokumentaciju navedenu u formularu.
Sve uslove za prijavu i kriterijume konkursa možete pročitati i preuzeti ovdje.
Danska policija počela je provoditi granične provjere na prelazima sa Švedskom, nakon niza pucnjava i eksplozija oko Kopenhagena za koje vlast u Danskoj tvrdi da su ih izvršili počinioci iz Švedske.
Portparol danske policije Jens Jespersen u utorak je kazao da se pri provjerama na mostu Oresund, između Kopenhagena i švedskog grada Malmoea, službenici posebno fokusiraju na prekogranični kriminal, koji uključuje krijumčarenje eksploziva, oružja i droge.
Također, dodao je da službenici zaustavljaju vozila kako bi imali najbolji mogući uvid u to ko je unutra. Jespersen je istakao da se kontrole vrše i u trajektnim lukama.
Do ovakve odluke danskih vlasti došlo je nakon 13 eksplozija u Kopenhagenu od februara ove godine. U junskoj pucnjavi u glavnom gradu Danske ubijena su dva državljanina Švedske. Također, u pucnjavi u subotu u Malmoeu je ubijen 15-godišnji dječak, dok je drugi povrijeđen i nalazi se u kritičnom stranju.
Međunarodni festival klapa Perast (MFK Perast) objavljuje Foto konkurs „VOLIM PERAST”za 25 najboljih fotografija Perasta.
Konkurs će biti otvoren od 1. decembra 2019. do 1. februara 2020. godine, za sve zainteresovane autore fotografija Perasta (grad, otoci, detalji, panorame itd.)
Fotografije mogu biti u boji, crno-bijele, iz svih perspektiva, objavljene (isključivo u nekomercijalne svrhe) ili neobjavljene, snimljene analogno ili digitalno nakon 1. januara 2016.godine, u JPEG formatu veličine minimum 1 MB ne veće od 10 MB.
Fotografije mogu biti neznatno obrađene u pogledu izreza, kontrasta, kolor filtera i drugih foto efekata. Pretjerano obrađene fotografije neće biti predmetom konkursa (ocjena stručnog žirija).
Fotografije trebaju biti bez tekstualnih objava, naslova, vodenih žigova i potpisa autora.
Zainteresovani autori mogu dostaviti do tri fotografije mailom, na adresu: artistic1@t-com.me, uz sledeće podatke: Za foto konkurs MFK Perast „Volim Perast” – Šifra fotografije od 5 znakova (bira je sam autor, kombinacija slova i brojeva), uz potpisanu izjavu autora.
Neće se uzeti u obzir već otkupljene fotografije objavljene u komercijalne svrhe. Fotografije objavljene na društvenim mrežama ne podliježu ovom ograničenju.
MFK Perast će sve fotografije primljene zaključno sa 31. januarom 2020.god. dostaviti Stručnom žiriju (5 članova) na odabir do 25 najboljih fotografija. Izbor fotografija će Stručni žiri obaviti do 1. marta 2020.godine. Spisak izabranih fotografija (pod šifrom) će biti objavljene na web sajtu MFK Perast i društvenim mrežama i foto grupama- ljubitelja Boke Kotorsku u aprilu 2020.godine.
MFK Perast će odabrane fotografije pripremiti za IZLOŽBU FOTOGRAFIJA „VOLIM PERAST” u jednobraznoj formi (30x 40 cm, kaširane, uokvirene, sa potpisom autora), koja će se održati u Muzeju grada Perasta 24-30.juna 2020.god., u sklopu XIX MFK Perast 2020.
Stručni žiri će odabrati 3 najbolje fotografije, a MFK Perast dodijeliti autorima I, II i III novčanu nagradu od 150, 100 i 50 Eura, na otvaranju izložbe 24.juna 2020.godine u 12 sati. Izložene fotografije ostaju u vlasništvu MFK Perast sa pravom njihovog objavljivanja u nekomercijalne svrhe na društvenim mrežama, publikacijama MFK Perast i festivalskom web sajtu, uz obavezno navođenje autorstva fotografija.
Za sva druga moguća objavljivanja, MFK Perast će zainteresovane stranke uputiti na autore fotografija. U pogledu autentičnosti autorstva i prava autora, MFK Perast će prihvatiti kao vjerodostojnu potpisanu prijavu autora prilikom konkurisanja, čime MFK Perast ne snosi odgovornost u pogledu posebnog dokazivanja autorstva i u mogućim sporovima o autorstvu koji mogu nastati. “Ljubiteljima fotografije, Perasta i Boke Kotorske, kao i klapske muzike, želimo puno uspjeha”, poručuju iz Međunarodnog festivala klapa Perast.
Vatrogasni zapovjednik Dubrovačko-neretvanske županije Stjepan Simović izjavio je u utorak navečer za Hinu kako je diljem županije, od Lastova i Neretve do Mljeta i Konavala, od jutra zabilježena 71 intervencija vatrogasaca, najčešće u uklanjanju srušenog drveća, a ista razina pripravnosti bit će i u srijedu.
Simović je istaknuo kako su srećom sve intervencije bile brze i jako dobro koordinirane.
„Imali smo danas i dojavu iz Stona o podizanju razine mora, a večeras o intervenciji na jednoj palmi u Orebiću. Sve u svemu, sve se rješava brzo, a jednakim intenzitetom nastavljamo i sutra“, rekao je Simović.
Inače, nakon što je jutros Državni hidrometeorološki zavod izdao narančasto upozorenje za dubrovačko područje, sve službe Grada Dubrovnika stavljene su u pripravnost. Opasnost se odnosi na mogućnost oštećenja konstrukcija, rizik od ozljeda zbog iščupanih stabala, polomljenih grana te letećih krhotina, a zbog velikih količina oborina koje se predviđaju postoji mogućnost poplava.
Iz gradske uprave poručili su građanima da budu svjesni opasnosti te da obrate pozornost i prate najnovija vremenska izvješća.
Olujno nevrijeme praćeno jakim južnim vjetrom uzrokuje probleme u cestovnom i pomorskom prometu u utorak u Dubrovačko-neretvanskoj županiji s naletima vjetra do 130 kilometara na sat, saopštili su iz Civilne zaštite.
Županijski centar 112 Dubrovnik nakon 10 sati zaprimio je više dojava građana i žurnih zahtjeva. U Nacionalnom parku Mljet bilo je srušeno nekoliko borova koji su pali na državnu cestu DC120, a na cesti D8 kod Slanog i na cesti Prižba – Brna dojavljeni su odroni. Srušeno je nekoliko telefonskih i stupova električne energije, a mnoga su porušena stabla i grane na u više naselja.
Upozorili su kako se u dijelovima Dalmacije očekuje vrlo jako i olujno jugo čak i jako olujno jugo.
Neslužbeno, po nekim mjeriteljima na brdu Petka u Dubrovniku zabilježen je udar vjetra od 145 kilometara na sat.
Most dr. Franje Tuđmana tijekom dana bio je otvoren za promet, a promet u Zračnoj luci odvijao se po redu letenja. Prekinuta je katamaranska linija Dubrovnik-Mljet-Lastovo.
Jako jugo u Kaštelima stvaralo velike valove Photo:Ivo Cagalj/PIXSELL
Prognostičari Državnog hidrometeorološkog zavoda izdali su za utorak, u sklopu Meteoalarma, crveno upozorenje za područje Dalmacije, vrlo jako i olujno, navečer mjestimice i jako olujno jugo.
Već su izmjereni udari juga jači od 140km/h, kao primjerice u Dubrovniku. Kod Palagruže valovi su visoki šest metara!
Županijski centar 112 Dubrovnik je nakon 10 sati zaprimio više dojava građana i zahtjeva za angažiranjem žurnih službi. U NP Mljet srušilo se nekoliko borova na D120, dojavljeni su odroni na D8 u mjestu Slano i cesti Prižba – Brna, srušeno je nekoliko telefonskih stupova, stupova električne mreže te stabala i grana u više naselja, ističu u Ravnateljstvu civilne zaštite.
U Splitsko – dalmatinskoj županiji olujno jugo je od 11:30 sati prouzročilo probleme u pomorskom i cestovnom prometu. U prekidu su katamaranske i trajektne linije na srednjedalmatinskom području. Županijski centar 112 Split zaprimio je dojavu o nakupini granja i debla koje pluta na moru.
Ima odrona na cestama, rušenja stabala i grana te posebno stupova javne rasvjete i prometne signalizacije. Zabilježeno je i nekoliko oštećenja na stambenim zgradama i ostalim objektima. Na trogirskom području (Seget – Vranjica) bilo je problema u opskrbi električnom energijom.
Po život opasne situacije
Vrijeme je vrlo opasno i podrazumijeva visoku razinu opasnosti za zdravlje pa i za život opasne situacije, posebice pomorcima.
Također, prisutan je i znatan rizik od štete za obalnu infrastrukturu. Budite svjesni opasnosti pa obratite pozornost i pratite najnovija vremenska izvješća. Savjetujemo građane da izbjegavaju putovanja i boravak blizu ugroženih obalnih područja. Vrlo je vjerojatno da trajekti neće ploviti pa ako putujete, pratite informacije o prometu.
Poplavljene rive
Jako jugo u Omišu Photo: Milan Sabic/PIXSELL
Izdano je i narančasto upozorenje za područje Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije, gdje se očekuje mjestimice obilna kiša, s količinom oborine i do 40-60 mm. Budite spremni zaštititi sebe i imovinu, moguće je poplavljivanje imovine i prometne mreže.
U Rijeci je jutros poplavljena tržnica.
Također je moguć prekid opskrbe energijom i vodom te prekid u komunikacijskoj mreži. Budite oprezni u prometu jer su prisutni opasni uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te proklizavanja na mokrim kolnicima.
U Zadru je znatno porasla razina mora pa je u prekidu katamaranska linija Zadar-Premuda-Silba-Olib. Također, u Omišu se more prelijeva preko rive.
