Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je počelo radove na uređenju i popločavanju postojeće pješačke staze u zaleđu plaže Jaz u Budvi.
Staža će biti duga 380 metara, a široka pet do šest metara, od plaže hotela “Posejdon” do kuće porodice Kunjić.
“Planirano je da pješačka staza bude popločana prefabrikovanim betonskim pločama, u boji terakote, sa podužnim rigolama i ivičnim trakama. U okviru uređenja biće i rekonstruisan postojeći obalni zid prema plaži, postavljen urbani mobilijar (klupe za sjedenje i kante za otpatke), stubići za sprečavanja ulaska vozila, a planirano je i hortikulturno uređenje prostora uz stazu.
Na terenu se trenutno izvode zemljani radovi i uklanjanje viška izbetoniranih površina sa staze, dok se paralelno radi postavljanje vodovodne i telekomunikacione mreže u trupu staze. Te radove izvodi ‘Vodovod i kanalizacija’ Budva i M:tel”, kazali su u JP Morsko dobro.
Kako su dodali, pri kraju radova biće rekonstruisani stubovi javne rasvjete, ugrađene dvostruke lire i postavljene svjetiljke u led tehnologiji.
Izvođač radova na ovom poslu je preduzeće “Incom” iz Podgorice, a rok za završetak svih radova je februar 2020.godine. Javno preduzeće je za ovaj posao opredjelilo 150.000 eura.
Po okončanju postupka javne nabavke, ovih dana treba da bude potpisan Ugovor za projektovanje nastavka staze do ušća rijeke na zapadnom kraju plaže.
Mirni protest povodom nedavno donijete odluke Građevinske inspektorke radi uklanjanja-rušenja jedne kalimere na desnoj obali rijeke Bojane biće organizovan u subotu, 2. novembra, sa početkom u 10 sati, ispred mosta na Adi, biće organizovan
“Razlog organizovanja protesta nije da se zaštiti bilo čiji privatni interes, već je to opšti interes svih naših budućih pokoljenja. Naš interes je da se sačuvaju kalimere koje, nažalost, zarad nečijih interesa, nestaju sa Ade Bojane. Podsjećamo da Kalimera, koja je predmet rušenja na Adi, figurira još od 1981. godine”, navodi se u proglasu organizatora tog skupa.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore je odlukom iz aprila 2017. godine ‘ribarenje kalimerama’ proglasila kao nematerijalno dobro od lokalnog znacaja.
Tradicionalna manifesacija “Kostanjada 2019”, koja je trebala biti održana u nedjelju 3. novembra na platou ispred Doma kulture “Niko Bilafer” u Stolivu, odložena je za nedelju 10. novembar.
Kako je saopštio predsjednik Upravnog odbora NVU “Kamelija” Romeo Mihović, razlog za odlaganje ove tradicionalne jesenje fešte su najavljene vremenske neprilike uz jak južni vjetar.
Kostanjada Stoliv 2018.
Vrmac, na čijim se padinama prostire teritorija Gornjeg i Donjeg Stoliva, prekriven je raznovrsnom mediteranskom vegetacijom koja ga u tom pogledu čini potpuno različitim od okolnih planinskih masiva Lovćena i Orjena. Ova vegetacija je tokom vjekova često bila predmet istraživača – botaničara koji su pojedine biljne vrste na ovim terenima prvi put pronašli i opisali.
Među najvrjednijim biljnim vrstama ovog područja, pored masline, svakako je kostanj – kesten (Castanea sativa-Mill.), kojeg je 1768. na ovom lokalitetu opisao i čuveni italijanski botaničar Visiani.
Vlada se, na sjednici održanoj juče, upoznala sa inicijativama iz Skupštine za unapređenje teksta Predloga zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.
Kako je saopšteno, Vlada se saglasila sa inicijativom za koje je pozitivno mišljenje dalo i Ministarstvo kulture i ovlastila resornog ministra da da saglasnost na amandmane koji doprinose unapređenju zakonskog rješenja. Vlada će, u cilju razvoja i zaštite, biti partner sa UNESCO-om.
Marković je rekao da njegova Vlada neće biti vlada koja će se sukobljavati sa UNESCO-om, već ona koja će sa tom organizacijom biti partner sa ciljem razvoja i zaštite.
“Vlada neće biti vlada koja će dovesti do uklanjanja Kotora sa UNESCO-ve liste već, naprotiv, trudiće se da još neki prostori poput Biograrske gore, budu uvršteni na listu”, naveo je Marković.
Grad Dredsen na istoku Njemačke donio je rezoluciju kojom je proglasio “nacističko izvanredno stanje”.
U dokumentu izglasanom u srijedu vijećnici su upozorili da su “antidemokratska, antipluralistička, mizantropska i desničarska ekstremistčla stajališta dosegnula vrhunac i da je sve učestalije nasilje”.
“Grad ima problem s nacistima”, rekao je Max Aschenbach, vijećnih satiričke stranke Die Partei u govoru kojim je zatražio proglašenje izvanredng stanja.
Referirao se na protuislamski i ksenofobni pokret Pegidu koji je nastao u Dresdenu 2014.
Donošenje rezolucije znači da će grad osnažiti svakodnevnu demokratsku kulturu i pružiti bolju zaštitu manjinama i žrtvama nasilja.
Pegida, koja na njemačkom znači Patriotski Europljani protiv islamizacije Zapada, nedavno je u tom gradu proslavila petu godišnjicu.
Ponedjeljkom u noćnim satima pokret organizira redovite marševe gradom kojima pronosi poruke protiv stranaca i useljavanja.
Sve vidljiviji obrisi budućeg Pelješkog mosta foto HRT
Sve su vidljiviji obrisi budućeg Pelješkog mosta. Na gradilištu više od 600 radnika radi u tri smjene, 24 sata na dan. Noćas je na sredini Neretvanskog kanala, betoniran dio stupa budućeg mosta. S graditeljima je bila i ekipa HRT-a.
Naglavnice nad pilotima Pelješkog mosta s obale izgledaju kao mali otoci. Budući da svaki mjesec nastane najmanje jedna, mještani Komarne nazvali su ih svojim arhipelagom.
Ti betonski otoci površine 670 četvornih metara spojnice su između pilota i stupova. A prva dva stupa podižu se na sredini mosta.
– Prvo ćemo podići stup S8 koji možete vidjeti iz nas, a uskoro krećemo raditi na stupu S7. Kad dignemo ta dva stupa između njih ćemo početi sklapati rasponsku konstrukciju, objasnio je Ivan Puđa, inženjer na gradilištu Pelješkog mosta, CRBC.
Prije početka betoniranja obavljena je rigorozna kontrola. Nadzorni inženjeri pregledali su svaki detalj na oplati i armaturi.
– Izvođač je izvršio sve pripreme za izvođenje prvog segmenta ovog stupa. Radove smo pregledali i odobrili betoniranje. Upravo će početi sada ugradnja betona, rekao je Stipe Kristić, nadzorni inženjer na gradilištu Pelješkog mosta, IGH.
Prije nego što su crpke potjerale svježi beton u oplatu – i on je testiran.
Radi se i danju i noću, neprekidno 24 sata. Betoniranje koje je počelo neće prestati do kasno u noć.
A u mirnoj jesenskoj noći idealnoj za radove, zasjali su deseci reflektora. Prvih četiri i pol metra stupa budućeg mosta betonirano je u ranim jutarnjim satima.
Projekat izgradnje novog grada Luštica Bay dobitnik je renomirane Evropske nagrade za nekretnine /„European Property Award“/ kao najbolji rezidencijalni projekat a kompanija je nagrađena i priznanjem za najbolji vebsajt u kategoriji razvojnih projekata u Evropi.
Odluku o nagradama donio je žiri koga čini više od 80 svjetskih stručnjaka iz oblasti nekretnina, a ocjenjivanje je fokusirano na dizajn, kvalitet, uslugu, inovativnost, originalnost i posvećenost održivosti, čime se posebno istakao projekat Luštica Bay.
Planiranje i razvoj Luštice Bay kao nove održive turističko-rezidencijalne destinacije, visoka vrijednost investicije procijenjena na 1,1 milijardu eura, integracija u okruženje, te visoki standardi u izgradnji i usluzi, istakli su u prvi plan projekat Luštica Bay.
Sa dodjele priznanja
„Na ceremoniji proglašenja nagrada Crna Gora je predstavljena kao najbrže rastuća turistička destinacija sa velikim investicionim potencijalom u oblasti nekretnina u čemu se posebno ističe projekat Luštica Bay. Posebno smo ponosni na činjenicu da je žiri prepoznao i naše napore na promociji projekta i uopšte Crne Gore kao destinacije putem digitalnih medija, pa je Luštica Bay nagrađena i u tom segmentu“, saopštila je Slavica Milić, marketing menadžerka u Luštici Development.
„European Property Award“ je jedan od najpriznatijih i najprestižnijih programa ove vrste i svjetski priznato odličje izvrsnosti za koje se u svakom ciklusu nadmeću brojni razvojni projekti, nautičke marine i rezidencijalni projekti.
Zajednica Italijana Crne Gore u ponedjeljak 4. novembra sa početkom u 20 sati, u Crkvi Svetog Pavla priređuje izložbu “Il volto dell’altro” umjetnika Uga Gilette i kustosa Marca Puntina.
Dan kasnije, u utorak 5. novembra biće otvorena još jedna izložba “Pinocchio”, u Galeriji Pomorskog muzeja u Kotoru, sa početkom u 11 sati.
Za četvrtinu više gostiju i noćenja, prvi put preko milion ostvarenih noćenja u jednoj sezoni, te najbolja prosječna ocjena koji su Tivtu i njegovoj ugostiteljskoj ponudi dali posjetioci, karakteristike su upravo završene glavne ljetnje turističke sezone u Tivtu.
Čulo se to danas na pres konferenciji Turističke organizacije Tivat na kojoj su detaljno predstavjeni rezultati turističkog ljeta 2019.
„U prvih devet mjeseci ove godine imali smo 135.738 dolazaka turista koji su ostvarili 1.035.046 noćenja, što je za 24% viiše nego u uoprednom periodu prošle godine.
Po brojnosti, u Tivtu prednjače gosti iz Rusije, Srbije, BiH, Njemačke, Velike Britanije. Kine, Francuske, SAD, Ukrajine i Hrvatske. Ove smo godine dobili i najveću prosječnu ocjenu u anketi turista koju sprovodimo, i on iznosi čak 4,29, što je najbolje od kada se u Tivtu vodi ovakav vid sakupljanja utisaka posjetilaca koji dolaze u naš grad“- kazala je direktorica TO Tivat Gabrijela Glavočić.
Sa pressa TO Tivat
U anket je inače, učestvovalo 725 turista sa našeg, engleskog i ruskog govornog područja, koji su odgovarali na 29 pitanja o svim aspektima lokalne turističke ponude. Kao najbolje turisti su istakli ljepotu prirode i okruženja u Tivtu koji su ocijenjeni sa prosječnom ocjenom 4,67, pogodnost za provođenje porodičnog odmora (4,63) te kavlitet usluga u smještajnom objektu (4,56) i ljubaznost osoblja (4,54). Najslabije utiske ostavili su kvalitet lokalnog prevoza (3,85) i saobraćaj sa ostalim mjestima (3,84) mada su i te dvije kategorije dobile bolje prosječne ocjene nego prošle godine.
„Tivat je sa razlogom zaslužio epitet najsigurnije i destinacije sa najboljim uslovima za provođenje porodičnog odmora“- istakla je Glavočić posebno apostrofirajući da ove godine iz Tivta na kontakt broj za žalbe Nacionalne turističke organizacije Crne Gore nije stigla niti jedna primjedba. Pohvalila je sve koji su učestvovali ili doprinijeli glatkom i uspješnom odvijanju sezone – od komunalnih službi, preko turističkih poslenika, do policije i interventnih službi, posebno naglašavajući dobru saradnju koju je TO imala sa NVO sektorom, sportskim klubovima i mjesnim zajendnicama u sprovođenju raznih segmenata bogatog programa događaja usmjerenih na zabavu turista, a kojih je za šest mjeseci trajanja glavne sezone, bilo preko 300 u svim djelovima grada.
Sa pressa TO Tivat
„Pored tradicuonalno bogate kulturne ponude po kojoj odskačemo u odnosu na okruženje, imali smo i više veoma zapaženih međunarodnih događaja poput Gumball relija, Internacionalnog festivala mode, Balkanskog prvenstva u jedrenju… Tivat se uspješno pozicionirao kao prepoznatljiva tzv. event destinacija koja privlači mahom mlađe, dinamične ljude“- kazala je Glavočić dodajući da u takvoj profilaciji gostiju treba tražiti i objašnjenje o relativno kratkom prosječnom vremenu zadržavanja gosta u Tivtu od tek nešto preko dva dana. Istakla je da je zahvaljujući promotivnim naporima koje su prethodnih godina zajedno na tom velikom tržištu sprovodile zemlje regiona bivše Jugoslavije, ove godine znatno povećan broj dolazaka turista iz Kine koji dolaze u grupama i zadržavaju se samo par dana na pojedinoj destinaciji, želeći da tokom odmora u ovom dijelu Evrope, obiđu i vide što više destinacija. Nešto smanjen broj gostiju iz zemalja Persijskog zaliva ove sezone, ona objašnjava prvenstveno kasnijim početkom saobraćanja sezonske avio-linije Dubai-Tivat u odnosu na lani. Glavočić je istakla da je za četiri mjeseca špica sezone od 1.maja do 1.septembra u Tivtu boravilo 67.000 posjetilaca i ostvareno 780.000 noćenja što je 27% bolji rezultat nego lani, dok je u istom peridu naplaćeno 293.000 eura boravišne takse – 21 odsto više nego prošle godine.
U marini Porto Montenegro boravilo je oko 2.000 jahti koje su ostvarile oko 8.000 uplovljavanja, a ove sezone u Tivtu su registrovana i 142 nova izdavaoca privatnog smještaja.
„Sezona je bila vrlo uspješna i zabilježila je zavidan skok u odnosu na prošlu godinu. Moramo biti zadovoljni ostvarenim, ali i predano raditi da se ovako poztivni trendovi nastave i u postesezoni“- ocijenio je gradonačelnik i predsjednik Turističke organizacije Tivta, dr Siniša Kusovac.
U TIVTU 31 POSTO VIŠE GOSTIJU
Tivat foto Boka News
U sviim vidvima registrovanog smještaja u Tivtu je juče boravilo 1.185 gostiju, što je 31 odsto više nego na isti dan prošle godine. Od ukupnog broja gostiju, njih samo 8 su iz Crne Gore, dok su sve ostao stranci.
U hotelima odmaraju 272 gosta, dok 913 posjetiova koriste usluge izdavalaca privatnog smještaja.
Porast razine mora i oceana pogodit će u ovom stoljeću trostruko veći broj ljudi nego što se ranije vjerovalo i milijuni će biti ugroženi plavljenjem mora potaknutim klimatskim promjenama, prenosi BBC.
Taj je zaključak rezultat novog istraživanja koje je provela američka neprofitna organizacija Climate Central.
Ona je utvrdila da će 190 milijuna ljudi živjeti na priobalnim područjima koja će 2100. biti pogođena povećanim razinama mora.
Danas na tim područjima živi oko 110 milijuna ljudi zaštićeno zidovima, nasipima i drugim priobalnim zaštitama.
Novi veći broj ljudi izloženih riziku poplava rezultat je izračuna koji se temelji tek na umjerenom globalnom zagrijavanju i stoga ograničenom porastu razina mora.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Communications i njihov je cilj ispraviti netočnosti u izračunu površina priobalnih područja koja će biti poplavljena, a koja su temeljena među ostalim na podacima space shuttle misije.
Autori istraživanja Scott Kulp i Benjamin Strauss kažu da je problem tih podataka što neki priobalni dijelovi izgledaju viši nego što u stvarnosti jesu, a to se posebno odnosi na područja prekrivena vegetacijom, pa radari bilježe vrhove krošanja a ne tlo.
Prema novom istraživanju šest azijskih zemalja: Kina, Bangladeš, Indija, Vijetnam, Indonezija i Tajland bit će najpogođeniji do 2050. prelijevanjem mora na priobalna područja.
Po pesimističnim izračunima uz snažnije klimatske promjene 630 milijuna ljudi koji žive u priobalnim područjima bit će pogođeno povećanim razinama mora do 2100. a do 2050. njih 340 milijuna.
Razine mora globalno rastu već desetljećima po tri milimetra godišnje a ubrzavanje toga trenda uočljivo je.
Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) prošlog je mjeseca objavio da bi prosječna globalna razina mora mogla porasti za 1,1 metar do 2100. po najgorem scenariju.
Znanstvenici upozoravaju i na to da na nekim lokacijama obalnih velegradskih područja tlo ubrzano tone. Takav je slučaj primjerice u Džakarti, Ho-Ši-Minu i Bangkoku.
