U susret Dječijoj nedelji, a povodom Dana evropske baštine 2020, koji se ove godine organizuju na temu ,,Baština i obrazovanje”, JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica u saradnji sa JU Pomorskim muzejom Crne Gore iz Kotora, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, organizovali su u utorak i srijedu, 29. i 30. septembra zabavno-edukativnu manifestaciju „Vodimo vas u gusarsku pustolovinu“ .
U Pomorskom muzeju Crne Gore u utorak 29. 09. 2020. u 11 sati bibliotekarska savjetnica Jelena Vukasović, viša bibliotekarka Danijela Nikčević i dokumentaristkinja Dijana Đurašković govorile su djeci o romanu ,,Mali pirat’’ Anta Staničića i o istorijskom liku, poznatom turskom osvajaču i piratu Hajrudinu Barbarosi. Moderatorka je bila Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica, koja je istakla da je jedan od osnovnih ciljeva organizovanja ove radionice podsticanje i njegovanje čitanja, učenja, obrazovanja, očuvanja kulturne baštine i ukazivanje na njen značaj i podizanje svijesti o njenom značaju, posebno kod djece i mladih.
Roman Ante Staničića „Mali pirat“, koji je predstavila Jelena Vukasović, vodi nas u daleki 18. vijek, u Boku naših predaka, u vrijeme kada su Jadranskim morem harali gusari. Gusari ili pirati, kroz istoriju su prešli dug put – od pljačkaša, preko junaka romantičnih legendi do opasnih razbojnika. Veoma su zastupljeni u djelima namijenjenim djeci. Bokeljski vješti pomorci, hrabri i snalažljivi pustolovi, vjekovima su se borili protiv njih. Nadahnut životom Bokelja, pisac je oslikao život bokokotorskih pomoraca i njihovih narodnih običaja, od kojih su najupečatljivije prikazani običaji vezani za čin svadbe.
Danijela Nikčević je govorila o istorijskom liku Hajrudina Barbarose (Hizir Hayreddin Paša), poznatog pod nadimkom ,,Crvenobradi”. Prijatelj mora, a neprijatelj svih onih koji su po njemu plovili, kako je on u svojoj objesti i oholosti govorio, postao je pravi strah i trepet za stanovnike obala gusarskom flotom, s kojom je odbijao napade hrišćanskih flota, a napadao i pljačkao obalska mjesta u hrišćanskim državama Južne Evrope, plijenio evropske trgovačke brodove i otimao svukud gdje god je dopirao nevine ljude i za njih tražio velike otkupnine. Barbarosa je osvojio Herceg Novi i Risan, ali ne i Kotor.
O Barbarosinom napadu i odbrani grada Kotora 1539. govorila je Danijela Đurašković. Nakon što je osvojio Herceg Novi i Risan, avgusta 1539. godine, krenuo je u napad na Kotor sa svojih 70 galija i oko 30.000 vojnika. Nakon nekoliko pokušaja i kada je vidio jake utvrde Kotora kao i snažnu odbranu, junaštvo i odvažnost stanovnika izgubio je svaku nadu da bi mogao da ga osvoji pa je naredio da se obustavi napad na za njega neosvojivi grad.16.avgusta digli su sidra, tako da je to ujedno bio i poslednji napad Turaka na Kotor. Istaknuta je uloga Blažene Ozane, čiji blagoslov je spasio grad od Barbarosinog napada.
Pokazna radionica o izradi drvenih barki u Boki Kotorskoj održala se 30. 09. 2020. Brodić iz Parka slobode kreće u 10:30 sati do radionice profesora Srednje pomorske škole Vitomira Vujovića na Prčanju i predsjednika NVO ,,Kamelija’’ Romea Mihovića u Stolivu.
Izrada drvene barke posjeduje tradicionalne i kulturno istorijske vrijednosti. Riječ je o drevnom znanju i umijeću izrade, popravke i održavanja tradicionalne drvene barke. Vitomir Vito Vujović nam je govorio o procesu izrade drvenih barki. Drvena barka je jako komplikovan sklop i ima mnogo elemenata. Postupak izrade je zanimljiv, a sve zavisi od komplikovanosti same forme, jer postoje softverska ograničenja. Ranije se za izradu barki u Boki koristila murva ili dud i brijest, pa su ljudi namjenski sadili murvu na prostoru Boke i pripremali je za drvenu brodogradnju.
Romeo Mihovićje govorio o događaju ,,Camelia trophy’’ koji se odigrava u sklopu Fešte kamelija. Na inicijativu Zorana Nikolića iz Prčnja, te pokojnog Branka Nikolića iz Tivta, i njihovu borbu za očuvanje drvenih barki, kao vrijednog dijela bokeške tradicije i značajne odrednice identiteta ovoga prostora organizovana je trka drvenih barki na vesla, ribari odu na ribanje sa drvenim barkama. Djeca su imala priliku da vide i guc Vinka Vujovića star 180 godina.
Radionica je organizovana uz strogo poštovanje mjera NKT-a, a pored kotorskh školaraca prisustvovala su i djeca iz Dječijeg doma ,,Mladost” iz Bijele.
